Izmjene: NN 57/2000

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Područja obnove su dijelovi teritorija Republike Hrvatske koji su u ratu protiv Republike Hrvatske bili privremeno zaposjednuti ili koji su bili izloženi Ovim se Zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama djelovanja agresorskih srpskih i crnogorskih vojnih i paravojnih formacija, odnosno posljedicama djelovanja terorističkh i drugih jedinica koje su nadzirale ili podupirale ove vojne i paravojne formacije, te koji su u oružanim sukobima pretrpjeli uništenje i oštećenje materijalnih i kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.

Članak 2. brisančlankom 2. ovoga akta

(1) Područja obnove obuhvaćaju područja sljedećih općina, odnosno gradova:

1. Bjelovar, Daruvar, Ðulovac, Grubišno Polje, Končanica, Sirač, Veliki Grđevac (Bjelovarsko-bilogorska županija),

2. Bebrina, Cernik, Davor, Gornji Bogićevci, Klakar, Okučani, Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Nova Gradiška, Oriovac, Stara Gradiška, Velika Kopanica, Vrbje, Oprisavci (Brodsko-posavska županija),

3. Konavle, Dubrovnik, Ston (Dubrovačko-neretvanska županija),

4. Barilović, Cetingrad, Duga Resa, Josipdol, Karlovac, Krnjak, Ogulin, Plaški, Rakovica, Saborsko, Skakavac, Slunj, (Karlovačka županija),

5. Brinje, Gospić, Otočac, Perušić, Vrhovine (Ličko-senjska županija),

6. Antunovac, Beli Manastir, Belišće, Bilje, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Osijek, Petlovac, Petrijevci, Popovac, Semeljci, Valpovo, Vuka (Osječko-baranjska županija),

7. Brestovac, Lipik, Pakrac, Požega, Velika (Požeško-slavonska županija),

8. Divuša, Donji Kukuruzari, Dvor, Glina, Gornji Klasnić, Gvozdensko, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Jabukovac, Jasenovac, Lasinja, Lekenik, Mečenčani, Novska, Petrinja, Sisak, Sunja, Topusko, Utolica, Vojnić, Vrginmost (Sisačko-moslovačka županija),

9. Drniš, Ružić, Oklaj, Skradin, Šibenik, Tisno, Unešić, Vodice (Šibenska županija),

10. Hrvace, Vrlika (Splitsko-dalmatinska županija),

11. Mikleuš, Orahovica, Voćin (Virovitičko-podravska županija),

12. sve općine i gradovi Vukovarsko-srijemske županije,

13. Benkovac, Biograd na moru, Civljane, Donji Lapac, Ervenik, Gračac, Jasenice, Kijevo, Kistanje, Knin, Kruševo, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Korenica, Nadvoda, Novigrad, Obrovac, Orlić, Pakoštane, Polača, Poličnik, Posedarje, Ražanac, Smilčić, Smoljanac, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Udbina, Zadar, Zemunik Donji (Zadarsko-kninska županija),

14. Pisarovina, Pokupsko (Zagrebačka županija).

(2) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ratom uništena ili oštećena materijalna dobra koja se nalaze u općinama, odnosno gradovima izvan područja obnove utvrđenim u stavku 1. ovoga članka.

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici, u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te nositelji stanarskog prava na zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske (u daljnjem te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: korisnik korisnici prava na obnovu).

(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i djeca prognanika koja su za vrijeme progonstva sklopila brak i tako zasnovala novu obitelj, pod uvjetom da se vrate na područja iz članka 2. ovoga Zakona i to na potrebnu stambenu površinu u obiteljskom domu prema broju članova svoje obitelji.

(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na području iz članka 2 način opisan člankom 1. ovoga Zakona.

Članak 5. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1). Pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se ostvariti:

1. ako se uništeno ili oštećeno dobro nalazi na području obnove postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona,

2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru,

3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro,

4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara,

5. ako se protiv korisnika prava na obnovu ne vodi kazneni postupak za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ili nije osuđen za ta kaznena djela.

(2) Pravo na obnovu iz ovoga Zakona ne može ostvariti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.) ostvarivanje prava iz ovoga Zakona odgađa se do pravomoćnosti sudske odluke kojom se dovršava kazneni postupak.

(4) Ograničenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka glede prava iz ovoga zakona ne odnose se na članove obitelji osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Uz uvjete iz stavka 1 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, korisnik prava na obnovu u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade može ostvariti to pravo ako na teritoriju Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije ostvario pravo na stan ili kuću te ako u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, u ratu neoštećenu, kuću ili stan.

(6) Pravna osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na obnovu ako ispunjava uvjete iz točke 1., 2. i 4. stavka 1. ovoga članka.

Članak 6. brisančlankom 5. ovoga akta

Pravo na obnovu, popravak i opremanje ratom uništenih ili oštećenih materijalnih dobara ostvaruju osobe iz članka 4. ovoga Zakona, u skladu s raspoloživim sredstvima prema sljedećem redu prvenstva:

1. članovi obitelji hrvatskh branitelja i civila poginulih, zatočenih ili nestalih i hrvatski invalidi domovinskog rata,

2. hrvatski branitelji koji su u postrojbama proveli najmanje tri mjeseca,

3. prognanik i izbjeglica,

4. politički zatvorenik čiji je pravni položaj utvrđen propisima o političkim zatvorenicima,

5. obitelji s većim brojem članova,

6. osobe koje se namjeravaju nastaniti ili pravne osobe sa sjedištem u području obnove, koje je prema posebnom propisu utvrđeno kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske,

7. osobe nastanjene, odnosno pravne osobe sa sjedištem na ostalim područjima obnove,

Članak 7. brisančlankom 6. ovoga akta

Radi planiranja regionalnog razvitka, otklanjanja posljedica rata te gospodarske i demografske obnove područja koja su ovim Zakonom utvrđena kao područja obnove, prava na obnovu mogu, pod uvjetima iz ovoga Zakona, ostvariti i Hrvati koji su izbjegli s područja Bosne i Hercegovine i to izvan Federacije Bosne i Hercegovine te s područja Srbije i Crne Gore, iseljeni Hrvati povratnici iz inozemstva, državljani Republike Hrvatske koji prebivaju izvan područja obnove, a koji na području obnove imaju u vlasništvu kuću ili stan, dok na ostalom području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu useljiv stan ili kuću, pod uvjetom da daju ovjerenu izjavu da će živjeti u mjestu u kojemu se kuća obnavlja, te drugi državljani Republike Hrvatske koji se useljuju na područja obnove (u daljnjem tekstu: useljenici).

Članak 8. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Članovima obitelji korisnika prava na obnovu, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se: suprug odnosno supruga, djeca i njihovi supruzi, roditelji, djed i baka, pastorčad i usvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, kao i druge osobe koje je korisnik prava na obnovu prema zakonu dužan uzdržavati, očuh i mačeha, usvojitelj, ako su s korisnikom prava na obnovu zajedno stanovali prije početka oružanih sukoba na tom području kao i do dana potpisa ugovora o obnovi s Ministarstvom razvitka za javne radove, obnovu i obnove graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rođena djeca i novovjenčani supruzi.

Članak 11. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada na područjima obnove prema odredbi članka 1. ovoga Zakona financira se prvenstveno sredstvima državnog proračuna, koja se daju bespovratno.

Članak 12. izmijenjenčlancima 9. i 27. ovoga akta

(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada s obzirom na stupanj oštećenja, oblik financiranja i organizaciju izvedbe radova, obuhvaća:

1. popravak i opremanje stambenih zgrada kojima upravljaju vlasnici (u daljnjem tekstu: obiteljske kuće), stanova u stambenim zgradama kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarskom (u daljnjem tekstu: stanovi) I., II. i III. stupnja oštećenja,

2. obnovu i opremanje obiteljskih kuća i stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja,

3. popravak ili obnovu zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu.

(2) Ministarstvo će izvijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja o početku obnove iz stavka 1. ovoga članka na određenom području obnove.

(3) Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja će izvijestiti Ministarstvo o postojanju zapreka za obnovu određenih stambenih zgrada zbog urbanističkih razloga. Ukoliko u roku od 15 dana navedeno Ministarstvo ne da svoje mišljenje, smatrat će se da nema urbanističkih zapreka i započet će se s obnovom.

Članak 13. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Popravak i opremanje obiteljskih kuća i stanova koji su I., II. i III. stupnja oštećenja, organiziraju i provode vlasnici, odnosno nositelji stanarskog prava na zaštićeni najmoprimci u stanu novčanim potporama, i to:

1. potporom za popravak oštećenja i

2. potporom za opremanje.

(2) Potpora za opremanje u pravilu se odobrava u najnužnijim predmetima kućanstva koje nabavlja Ministarstvo, putem javnog natječaja pri čemu će kod odabira, pri približno jednakim uvjetima cijene i kvalitete, prednost imati robe i usluge domaćih tvrtki.

Članak 14. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Potpora za popravak oštećenja odobrava se korisniku prava na obnovu ovisno o stupnju oštećenja obiteljske kuće, odnosno stana, i to:

1. stupanj I. 5.500,00 kn

2. stupanj II. 15.000,00 kn

3. stupanj III. 22.000,00 kn

(2) Protekom 60 dana od dana ostvarenja prava iz stavka 1. ovoga članka, korisnik prava na obnovu gubi pravni položaj prognanika ili izbjeglice koji je utvrđen posebnim propisom i stječe pravni položaj povratnika.

Članak 15. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Potpora za opremanje odobrava se osobama s prebivalištem na ranije okupiranom području koje imaju pravni položaj prognanika ili izbjeglice, prema propisu kojim je uređen pravni položaj prognanika ili izbjeglica. (3) Vrstu i količinu najnužnijih predmeta kućanstva iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona, organizaciju nabave i uvjete pod kojima se potpora za opremanje daje u novcu, propisuje ministar razvitka i obnove (u daljnjem tekstu: ministar) u roku korisnicima prava na obnovu prema pravilniku koji će donijeti Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Potpora za opremanje može se po odluci Ministarstva odobriti i u novcu i to najviše do iznosa prosječne cijene predmeta utvrđene pri provedbi javnog natječaja za nabavu najnužnijih predmeta kućanstva.

Članak 16. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem županijski ured nadležan za poslove obnove, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko poglavarstva općine, odnosno grada, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o podnositelju zahtjeva,

2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,

3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,

4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,

5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,

6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,

7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,

8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, ratom neoštećenu, kuću ili stan.

(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.

(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.

(5) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i županijski ured nadležan za poslove opće uprave.

(6) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak ili da nije osuđen za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima protiv Republike Hrvatske. podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

Članak 17. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Rješenje kojim se utvrđuje pravo na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje dostavlja se podnositelju zahtjeva, Ministarstvu, općinskom, odnosno gradskom poglavarstvu na čijem području je obiteljska kuća ili stan, te Uredu za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske i nadležnom državnom pravobranitelju na potvrdu.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:

1. podatke o korisniku potpore i članovima obitelji,

2. podatke o obiteljskoj kući ili stanu,

3. visinu odobrenog iznosa potpore za popravak oštećenja, i

4. oblik potpore za opremanje i 5.

5. naznaku o gubitku pravnog položaja prognanika ili izbjeglice i stjecanju pravnog položaja povratnika.

(3) Prvostupanjsko rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

(4) Ako postoji prethodno pitanje o čijem rješenju ovisi rješavanje o pravu na obnovu, nadležni organ dužan je zaprimiti zahtjev. Prvostupanjsko rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon pravomoćne odluke upravnog ili sudskog tijela pred kojim se vodi postupak o prethodnom pitanju.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(6) U postupku rješavanja o pravu na obnovu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku (ÒNarodne novineÓ, broj 53/91.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 18. brisančlankom 15. ovoga akta

Ministarstvo može odobriti potpore iz članka 13. ovoga Zakona i useljenicima iz članka 7. ovoga Zakona, koji su konačnim rješenjem nadležne komisije, na temelju propisa koji uređuje privremeno preuzimanje i upravljanje imovinom dobili privremeno u posjed i na korištenje obiteljsku kuću ili stan čija oštećenja odgovaraju I., II. i III. stupnju oštećenja, pod uvjetom da se stambena zgrada nalazi u općini koja je prema posebnom propisu utvrđena kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske.

Članak 19. brisančlankom 16. ovoga akta

(1) Visina potpore iz članka 18. ovoga Zakona utvrđuje se ovisno o stupnju oštećenja obiteljske kuće ili stana i skupini prvenstva kojoj, u smislu posebnog propisa kojim su utvrđena područja od posebnog interesa Republike Hrvatske, pripada općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća ili stan, i to:

1. useljeniku na području općine prve skupine pripada puni iznos potpore za popravak oštećenja iz članka 14. ovoga Zakona te puni iznos potpore za popravak i opremanje iz članka 15. ovoga Zakona,

2. useljeniku na ostala područja od posebnog interesa pripada 50% od punog iznosa potpore za popravak oštećenja i članka 14. ovoga Zakona te 50% od punog inznosa potpore za opremanje iz članka 15. ovoga Zakona.

(2) Useljenik koji podnosi zahtjev za potpore prilaže uz dokaze iz odredaba članka 16. ovoga Zakona i rješenje nadležne komisije o davanju privremeno u posjed i na korištenje napuštene obiteljske kuće ili stana.

Članak 22. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona organizira Ministarstvo u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna, prema redu prvenstva iz članka 6. ovoga Zakona. (3).

(2) Protekom 30 dana od dana dovršenja radova obnove iz stavka 1. ovoga članka, korisnik prava na obnovu gubi pravni položaj prognanika ili izbjeglice koji je utvrđen posebnim propisom i stječe pravni položaj povratnika.

(2) Opremanje obiteljske kuće ili stana iz članka 21. ovoga Zakona organiziraju i provode korisnici prava na obnovu, sredstvima potpore za opremanje, sukladno s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

Članak 23. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Ovisno o opsegu uništenja ili oštećenja i broju članova obitelji kojima se obnavljanjem osigurava stambena površina nužna za stanovanje, osnovni radovi obnove i radovi unutarnjeg uređenja obiteljske kuće ili stana organiziraju se, projektiraju i izvode tako da se razaranja ili oštećenja otklone i da se obiteljska kuća ili stan dovedu u stanje prikladno za život, boravak i korištenje u prvom razdoblju obnove, najkasnije do 31. prosinca 1997. godine.

(2) Obnova obiteljske kuće izvodi se, u pravilu, na temeljima ili dijelu temelja ratom uništene kuće.

(3) Obnovom uništene ili oštećene obiteljske kuće smatra se izgradnja druge obiteljske kuće na drugom mjestu u istom naselju, kao i druge izmjene, ako je to u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i građenje te ako su riješeni vlasnički odnosi na toj lokaciji, i to u okviru sredstava koja bi bila potrebna za izgradnju obiteljske kuće na ranijoj lokaciji prema odredbi članka 24. ovoga Zakona.

Članak 35. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Odredbe članka 17., 18. i 19 17. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na donošenje rješenja kojim se utvrđuje pravo iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 37. brisančlankom 20. ovoga akta

(1) Na oštećenim obiteljskim kućama ili stanovima koje su njihovi vlasnici napustili i ne koriste ih u smislu odredbi Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom (ÒNarodne novineÓ, broj 73/95.) koje su, na temelju istoga Zakona, konačnim rješenjem nadle`ne komisije dane privremeno u posjed i na korištenje useljenicima na područja obnove, Ministarstvo mo`e organizirati provedbu osnovnih radova obnove ako se radi o oštećenjima IV., V. ili VI. stupnja i ako se nalaze u općini koja je posebnim propisom utvrđena kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske, a prvenstveno ako je ta općina svrstana u višu skupinu prvenstava.

(2) Uz zahtjev za osnovne radove obnove obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka, osim dokumentacije iz članka 16. stavka 1. točke 1., 5. i 8. ovoga Zakona prilaže se i rješenje nadležne komisije o davanju privremeno u posjed i na korištenje napuštene kuće ili stana.

Članak 38. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Izvođenje radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja Ministarstvo može odobriti fizičkoj i pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje takve djelatnosti i ispunjava uvjete koje propisuje ministar.

(2) Izvođenje radova iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo odobrava na temelju provedenog javnog natječaja. Ugovor o izvođenju radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova, Ministarstvo sklapa sa najpovoljnijim ponuditeljem. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj ne može izvesti opseg potrebnih radova utvrđenih javnim natječajem, Ministarstvo može sklopiti ugovor o izvođenju radova i s drugim izvoditeljima koji su prihvatili cijenu i uvjete najpovoljnije ponude.

(3) Postupak organiziranja i uvjete izvođenja radova obnove obiteljskih kuća ili stanova propisuje ministar, vodeći računa o namjenskom korištenju sredstava i dinamici povratka.

Članak 39. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Ministarstvo može odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana osigurava besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada te kompletan građevinski materijal na najbližem skladištu građevinskog materijala s kojim Ministarstvo ima ugovor, potreban za obnovu objekta po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vrši stručni nadzor postuzpka sanacije (obnove).

(4) Vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana koji, u skladu sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka, u vlastitoj organizaciji obnovi kuću ili stan, Ministarstvo će, u roku od 30 dana od završetka obnove, isplatiti naknadu za obavljene radove u iznosu 10% manjem od iznosa troškova rada utvrđenih troškovnikom i tim danom prestaje mu pravni položaj prognanika.

(5) Završetak obnove iz prethodnog stavka utvrđuje nadzorni organ Ministarstva.

(6) Zahtjev za obnovu kuće ili stana u vlastitoj organizaciji vlasnik ili suvlasnik kuće ili stana podnosi županijskom uredu nadležnom za poslove obnove, a konačnu odluku o podnesenom zahtjevu donosi ministar.

Članak 41. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Iznos sredstava koji se vraća sukladno članku 40. ovoga Zakona, ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je za odnosni stupanj oštećenja to Ministarstvo uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove, a polazeći od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji.

(2) Povrat uloženih sredstava može se izvršiti uz uvjet da je korisnik prava na obnovu iz stavka 1. ovoga članka obnovio obiteljsku kuću ili stan i da u njima prebiva.

(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona:

1. dokaz da je obiteljska kuća ili stan obnovljen vlastitim sredstima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava kojeg ovjerava Ministarstvo,

2. dokaz o prebivanju u obnovljenoj obiteljskoj kući ili stanu.

(4) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u roku od 60 dana po ispunjenju uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka i to jednokratnom isplatom. po okončanju postupka utvrđivanja prava na povrat prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna.

Članak 43. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Osnovne radove popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu organizira i provodi Ministarstvo sredstvima državnog proračuna i to u iznosu stvarnih troškova obnove.

(2) Osnovnim radovima popravka ili obnove iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se: sanacija ili izrada nosivih zidova, međukatnih konstrukcija ili stubišta, sanacija ili izrada krovne, odnosno stropne konstrukcije te sanacija ili izrada dimnjaka i krovne limarije, zatvaranje zgrade vanjskom stolarijom i zatvaranje drugih vanjskih otvora, sanacija osnovnih postojećih zajedničkih instalacija (vode, struje, plina, grijanja, telefona - od najbližeg vanjskog priključka ili centralnog postrojenja i centralnog razvoda do mjernog mjesta u stanovima).

(3) Postupak organiziranja osnovnih radova popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu propisuje ministar.

Članak 44. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Korisnicima kredita koji su prema odredbama propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih i oštećenih stambenih i gospodarskih objekata dobili kredit za obnovu obiteljskih kuća i stanova I., II., III., IV., V. i VI. stupnja oštećenja, kao i za obnovu zajedničkih dijelova stambenih zgrada kojima upravljaju fonodovi u stambenom gospodarstvu i taj kredit namjenski upotrijebili, otpisuje se kredit u cijelosti i to na teret sredstava Republike Hrvatske pod uvjetom da u toj obiteljskoj kući ili stanu prebivaju.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na one korisnike kredita koji obiteljsku kuću, odnosno stan obnove i u tu kuću, odnosno stan usele do 1. rujna 1996. godine.

(3) Kreditna sredstva iz stavka 1. ovoga članka, za koja je izvršen otpis krajnjim korisnicima, biti će naknađena u prihode HBOR-a iz državnog proračuna, u godini otpisa.

(4) Način i postupak za otpis kredita propisuje ministar financija u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a postupak provodi HBOR.

Članak 68. izmijenjenčlancima 24. i 25. ovoga akta

Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stpnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Ministarstva putem županijskog ureda za obnovu, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.) za određeno područje obnove definirano člankom 2. ovoga Zakona. 21.).

Članak 68.a dodančlankom 25. ovoga akta

(1) Korisniku prava na obnovu kojemu je konačnim rješenjem utvrđeno to pravo, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, Republika Hrvatska može u zamjenu za neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan dati drugu odgovarajuću kuću ili stan u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapaju korisnik prava na obnovu i ministar.

(3) Korisniku prava na obnovu kojemu je konačnim rješenjem utvrđeno to pravo može se, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, umjesto utvrđenog prava na obnovu osigurati smještaj u domu socijalne skrbi, pod uvjetom da svoju neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan daje u vlasništvo Republici Hrvatskoj.

Članak 68.b dodančlankom 25. ovoga akta

(1) Iznimno, umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Ministarstvo može, uz suglasnost ili na zahtjev korisnika prava na obnovu kojemu je konačnim rješenjem to pravo utvrđeno, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:

IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna

V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna

VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.

Članak 69.a dodančlankom 26. ovoga akta

Zahtjevi za obnovu podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješavat će se po odredbama ovoga Zakona.

Članak 69.b dodančlankom 26. ovoga akta

Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za obnovu propisat će Vlada Republike Hrvatske.