Izmjene: NN 52/2018

Članak 9. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Teme prostornih podataka

(1) Prostorni podaci iz ovoga Zakona odnose se na obuhvaćaju teme prostornih podataka koje su razvrstane u tri skupine.

(2) Skupina I. prostornih podataka obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

Skupina I.:

1. Koordinatni referentni sustavi

2. Sustavi geografskih mreža

3. Geografska imena

4. Upravne jedinice

5. Adrese

6. Katastarske čestice

7. Prometne mreže

8. Hidrografija

9. Zaštićena područja

10. Podaci 1. koordinatni referentni sustavi – sustavi za jednoznačno lociranje prostornih informacija u prostoru u obliku koordinata (x, y, z) ili širine, dužine i visine, koje se temelje na horizontalnom i vertikalnom geodetskom datumu,

2. sustavi geografskih mreža – usklađena mreža višestruke razlučivosti sa zajedničkom početnom točkom i standardiziranim položajem i veličinom mrežnih ćelija,

3. geografska imena – imena područja, regija, mjesta, velikih gradova, općina, predgrađa, gradova ili naselja ili bilo kojeg geografskog ili topografskog obilježja od državnog ili povijesnog značenja,

4. upravne jedinice – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državne uprave, koje razdjeljuju područja na kojima države članice imaju i/ili primjenjuju jurisdikcijska prava i koje su razdvojene administrativnim granicama,

5. adrese – položaj nekretnina koji se temelji na identifikatoru adresa, najčešće s imenom ulice, kućnim brojem i poštanskim brojem,

6. katastarske čestice – područja koja određuju katastarski registri ili njihovi ekvivalenti,

7. prometne mreže – mreže cestovnog, zračnog, željezničkog i vodnog prometa i pripadajuća infrastruktura, uključujući veze između različitih mreža te transeuropsku prometnu mrežu kako je određena u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, kao i u naknadnim revizijama te Odluke,

8. hidrografija – hidrografski elementi, uključujući morska područja i sva druga vodena tijela i s njima povezane jedinice, uključujući riječne bazene i podbazene, a prema potrebi, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje vodama,

9. zaštićena područja – područja koja su određena ili kojima se upravlja u okviru međunarodnog prava, prava Europske unije i država članica, kako bi se postigli posebni ciljevi očuvanja,

10. podaci o minski sumnjivim područjima 9. Sustavi – područja i/ili građevine koje su općim izvidom utvrđene kao sumnjive ili se ne koriste zbog mogućeg ili stvarnog postojanja minski eksplozivnih sredstava ili neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Skupina II.:

1. Visine

2. Pokrov zemljišta

3. Ortofotosnimke

4. Geologija

Skupina III.:

1. Prostorne jedinice za statistiku

2. Zgrade

3. Tlo

4. Korištenje zemljišta

5. Ljudsko zdravlje i sigurnost

6. Komunalne i javne usluge

7. Sustavi za nadzor okoliša

8. Proizvodna i industrijska postrojenja

(3) Skupina II. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. visine – digitalni modeli visina za površinu kopna, leda i oceana te uključuje nadmorske visine, dubine mora i obalne linije,

2. pokrov zemljišta – fizički ili biološki pokrov Zemljine površine, uključujući umjetne površine, poljoprivredna područja, šume i šumska zemljišta, prirodna i poluprirodna područja, močvare i vodena tijela,

3. ortofotosnimke – georeferencirani slikovni podaci Zemljine površine sa satelitskih ili zračnih senzora,

4. geologija – geologija je opisana u skladu sa sastavom i strukturom te uključuje stjenovito tlo, podzemne vode, geomorfologiju, nalazišta minerala (koji se ne smatraju mineralnim sirovinama) i fosila te prirodne procese koji ih stvaraju i mijenjaju.

(4) Skupina III. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. prostorne jedinice za statistiku – jedinice za širenje ili korištenje statističkih informacija,

2. zgrade – geografski položaj zgrada,

3. tlo – tla i slojevi zemlje ispod površine, opisani prema debljini, teksturi, strukturi i sadržaju čestica i organske tvari, kamenitosti, eroziji, ako je primjereno prema postotku nagiba i prema predviđenom opsegu zaliha vode,

4. korištenje i namjena zemljišta – područje opisano u skladu s njegovom sadašnjom i budućom planiranom funkcionalnom veličinom ili u skladu s njegovom društveno-gospodarskom namjenom propisanom prostornim planom (npr. stambenom, industrijskom, poslovnom, poljoprivrednom, šumarskom i sportsko-rekreacijskom),

5. ljudsko zdravlje i sigurnost – geografska raširenost prevladavajućih patoloških pojava (alergije, tumori, bolesti dišnih putova itd.), informacije koje pokazuju učinak na zdravlje (biomarkeri, smanjenje plodnosti, epidemije) ili dobrobit ljudi (umor, stres itd.) koji su direktno (onečišćenje zraka, kemikalije, prorijeđenost ozonskog omotača, buka itd.) ili indirektno povezani (hrana, genetski izmijenjeni organizmi itd.) s kakvoćom okoliša,

6. komunalne i javne usluge – uključuje komunalne sustave kao što su kanalizacija, zbrinjavanje otpada, opskrba energijom i opskrba vodom, upravne i socijalne državne usluge kao što su javna uprava, sjedišta civilne zaštite, škole i bolnice,

7. sustavi za nadzor okoliša – lokacija i djelovanje sustava za nadzor okoliša koji uključuju promatranje i mjerenje emisija, stanje okoliša, kao i drugih parametara ekosustava (biološka raznolikost, ekološko stanje vegetacije itd.) putem ili u ime tijela javne vlasti,

8. proizvodna i industrijska postrojenja – područja industrijske proizvodnje, uključujući i pripadajuće prostorne objekte, odnosno postrojenja za sprječavanje i kontrolu onečišćenja sukladno zakonu kojim se uređuje okoliš te postrojenja za izvlačenje vode, rudnici i skladišta,

9. sustavi za poljoprivredu i akvakulturu 11. Područja upravljanja/zaštićena područja/uređena – oprema za poljoprivredu i proizvodni prostorni objekti i strojevi (uključujući sustave navodnjavanja, staklenike i štale),

10. Rasprostranjenost stanovništva – demografija

10. rasprostranjenost stanovništva (demografija) – geografska rasprostranjenost stanovništva, uključujući obilježja stanovništva i njihovu aktivnost, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

11. područja upravljanja / zaštićena područja / uređena područja i jedinice za izvješćivanje (2) Na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a Vijeće NIPP-a iz članka 27. ovoga Zakona donijeti – područja kojima se upravlja, koja se uređuju ili koriste za izvještavanje na međunarodnoj, europskoj, državnoj ili regionalnoj razini, uključuju odlagališta otpada, zaštićena područja oko izvora pitke vode, područja osjetljiva na nitrate, uređene plovne putove na moru ili unutarnje vode, područja za odlaganje otpada, područja zaštićena od buke, područja s dozvolom za istraživanje ruda i rudarenje, područja riječnih bazena, odgovarajuće jedinice za izvještavanje i područja za upravljanje obalnim pojasom,

12. Područja prirodnih opasnosti

13. Atmosferski uvjeti

14. Meteorološko-geografska obilježja

15. Oceanografsko-geografska obilježja

16. Morske regije

17. Biogeografske regije

18. Staništa i biotopi

19. Rasprostranjenost vrsta

20. Izvori energije

21. Izvori minerala.

12. područja prirodnih opasnosti – osjetljiva područja koja su obilježena u skladu s prirodnim opasnostima (svim atmosferskim, hidrološkim, seizmološkim, vulkanskim pojavama i požarima, koji zbog svojeg položaja, težine i učestalosti imaju potencijal da ozbiljno utječu na društvo) npr. poplave, odroni zemlje i slijeganje tla, snježne lavine, šumski požari, potresi i vulkanske erupcije,

13. atmosferski uvjeti – fizikalni uvjeti u atmosferi koji uključuju prostorne podatke koji se temelje na mjerenjima, uzorcima ili na njihovu spoju te uključuju lokacije za mjerenje,

14. meteorološko-geografska obilježja – vremenski uvjeti i njihova mjerenja: padaline, temperature, ishlapljivanje, brzina i smjer vjetra,

15. oceanografsko-geografska obilježja – fizikalni uvjeti oceana: struje, slanost, visina valova i dr.,

16. morske regije – fizikalni uvjeti mora i slanih vodenih tijela koja su podijeljena u regije i podregije sa zajedničkim osobinama,

17. biogeografske regije – područja s relativno homogenim ekološkim uvjetima koja imaju zajedničke osobine,

18. staništa i biotopi – geografska područja za koja su svojstveni posebni ekološki uvjeti, procesi, strukture i funkcije (za održavanje života) koje fizički pomažu organizmima da žive na njima, uključujući kopnena i vodena područja koja se razlikuju po geografskim, abiotičkim i biotičkim obilježjima, bilo da su u potpunosti prirodna bilo poluprirodna,

19. rasprostranjenost vrsta – geografska raširenost životinjskih i biljnih vrsta, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

20. izvori energije – izvori energije, uključujući ugljikovodike, vodenu energiju, bioenergiju, solarnu energiju, vjetar i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno,

21. izvori minerala – izvori minerala, uključujući kovinske rude, industrijske minerale i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno.

(5) Vijeće NIPP-a donijet će odluku o uvođenju nove teme prostornih podataka ili o ukidanju ili promjeni postojeće teme navedene u stavku 1. ovoga članka. (3) Definicije i detaljan iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a.

(6) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavka 1 stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka mogu može biti prilagođeni prilagođen i usvojeni kroz odgovarajući postupak usvojen odgovarajućim postupkom iz stavka 5. ovoga članka, vodeći računa o navodima iz članka 17. ovoga Zakona, kako bi se uzele u obzir razvojne potrebe za prostornim podacima.

(4) Definicije i detaljan (7) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavka 1 stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka objavit će Nacionalna kontaktna točka na internetskoj stranici NIPP-a temeljem odluke Vijeća NIPP-a.

Članak 10. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Registri NIPP-a

(1) Registri NIPP-a su Registar subjekata NIPP-a i Registar izvora prostornih podataka Nacionalna kontaktna točka vodi registar izvora prostornih podataka koji NIPP-a.

(2) Registar subjekata NIPP-a sadrži:

a) naziv, OIB i adresu subjekta NIPP-a,

b) jedinstvenu oznaku subjekta koju subjektu NIPP-a dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) pravnu osnovu temeljem koje su nadležni za izvore prostornih podataka prijavljenih u NIPP,

d) nazive izvora prostornih podatka NIPP-a koji su u nadležnosti subjekta,

e) temu prostornih podataka iz članka 9. ovoga Zakona kojoj pripadaju prijavljeni izvori prostornih podataka i

f) datum prijave subjekta u Registar subjekata NIPP-a.

(3) Registar izvora prostornih podataka NIPP-a sadrži:

a) naziv i opis sažetak izvora prostornih podataka,

b) jedinstvenu oznaku izvora koju dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) podatke o instituciji odgovornoj naziv subjekta nadležnog za izvor prostornih podataka,

d) geografski obuhvat izvora prostornih podataka,

e) ograničenja pristupa i korištenja prostornih podataka i

f) datum prijave izvora prostornih podataka u Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.

Članak 21. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Dijeljenje prostornih podataka

(1) Vijeće NIPP-a će donijeti opće uvjete za raspoloživost izvora prostornih podataka u svrhu interoperabilnosti, odnosno odrediti opće uvjete licenciranja, kao i vrednovanja, tamo gdje je to primjenjivo.

(2) Pri propisivanju općih uvjeta vodit će se računa da ne postoje bezrazložna ograničenja koja bi mogla stvoriti praktične prepreke za dijeljenje izvora prostornih podataka koja se javljaju u trenutku korištenja, uz istodobno osiguranje mjera kojima se sprečava svako neovlašteno korištenje.

(3) U svrhu djelovanja koja mogu imati utjecaj na NIPP, opći uvjeti za dijeljenje izvora prostornih podataka moraju biti dostupni na uzajamnim i jednakim osnovama svim tijelima osnovanim temeljem međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnik.

(4) Subjekti NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona omogućit će pristup, razmjenu i korištenje izvora prostornih podataka NIPP-a tijelima javne vlasti za potrebe obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koji mogu imati utjecaj na okoliš.

Članak 22. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Ograničenja javnom pristupu

(1) Pristup izvoru prostornih podataka može se ograničiti ako je ograničenje propisano posebnim propisom.

(1) (2) Pristup prostornim podacima vezanim za informacije o emisijama u okoliš ne smije biti ograničen, osim u slučajevima kada Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluge iz članka 19. stavka 1. točke a) ovoga Zakona tamo gdje bi taj pristup mogao negativno utjecati na međunarodne odnose, državnu sigurnost i nacionalnu obranu.

(2) Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluga iz članka 19. stavka 1. točaka b), c), d) i e) ili uslugama e-trgovine iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona ako bi takav pristup mogao negativno utjecati na:

a) povjerljivost postupaka tijela javne vlasti, ako je takva povjerljivost propisana zakonom,

b) međunarodne odnose, državnu sigurnost ili nacionalnu obranu,

b c) mogućnost ostvarenja zaštite prava i pravnih interesa svake osobe na pošteno suđenje ili mogućnost državne vlasti da provodi istragu kaznene ili disciplinske prirode. postupak koji vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka,

d) poslovnu tajnu sukladno posebnom zakonu,

e) povjerljivost statističkih podataka sukladno posebnom zakonu,

f) poreznu tajnu sukladno posebnom zakonu,

g) prava intelektualnog vlasništva sukladno posebnom zakonu,

h) povjerljivost osobnih podataka fizičke osobe sukladno posebnom zakonu,

i) interese ili zaštitu osobe koja dostavi traženu informaciju subjektima NIPP-a na dobrovoljnoj osnovi, a da je se može ili ne može staviti pod zakonsku obvezu da to učini, osim ako je ta osoba pristala na objavu dotičnih informacija i

j) zaštitu okoliša i prirode na koje se takva informacija odnosi, kao što je primjerice položaj rijetkih vrsta.

(3) Razlozi za ograničenje pristupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka procjenjuju se restriktivno za svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir javni interes u čiju se svrhu omogućuje pristup izvorima prostornih podataka. U svakom pojedinom slučaju, javni interes kojemu služi otkrivanje uspoređuje se s interesom kojemu služi ograničavanje ili uvjetovanje pristupa.

(4) Pristup podacima o emisijama u okoliš ne može se ograničiti u slučajevima iz stavka 2. točaka a), d), h), i) i j) ovoga članka.

(5) Vijeće NIPP-a donosi odluku o prevladavajućem javnom interesu i otkrivanju podataka iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 27. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Vijeće NIPP-a

(1) Vijeće NIPP-a čine predsjednik i članovi koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske imenuje u Vijeće NIPP-a po jednoga predstavnika:

– Nacionalne kontaktne točke,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite okoliša i prirode,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove e-Hrvatske,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za obranu,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za promet, prometnu infrastrukturu i elektroničke komunikacije,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za znanost i obrazovanje,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturne baštine,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastra nekretnina,

– središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove službene statistike,

– tijela državne uprave nadležnog za sigurnost plovidbe,

– javne ustanove nadležne za obavljanje hidrografske djelatnosti,

– zajednice gospodarstva geodezije i geoinformatike,

– zajednice gospodarstva informatičke tehnologije,

– strukovne udruge ovlaštenih inženjera geodezije.

(2) Predsjednik Vijeća NIPP-a imenuje se iz ministarstva odgovornog za rad Nacionalne kontaktne točke.

(3) Tajnik NIPP-a brine se o organizacijskim i administrativnim pitanjima rada tijela NIPP-a. Tajnik NIPP-a službenik je Nacionalne kontaktne točke.

(4) Predsjednik i članovi Vijeća NIPP-a imenuju se na rok od četiri godine.

(5) Vijeće NIPP-a:

– predlaže Vladi Republike Hrvatske strategiju, operativne programe i druge akte od važnosti za uspostavu, održavanje i razvoj NIPP-a,

– promiče uspostavu, održavanje i razvoj izvora prostornih podataka i metapodataka,

– donosi kriterije za uspostavu, održavanje i dijeljenje izvora prostornih podataka u svrhu interoperabilnosti,

– donosi akte iz članka 17. ovoga Zakona,

– donosi odluku iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona,

– donosi odluke odluku o definicijama i detaljnim opisima tema prostornih podataka,

– donosi opće uvjete,

– donosi odluke o pristupu treće strane NIPP-u,

– prati i usmjerava rad Odbora NIPP-a,

– podnosi godišnje izvješće o uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a Vladi Republike Hrvatske,

– imenuje i razrješuje Odbor NIPP-a,

– imenuje i razrješuje radne skupine NIPP-a za razradu pojedinih zadataka i obveza na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a,

– daje smjernice za rad Nacionalne kontaktne točke.

Članak 29. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Nacionalna kontaktna točka

(1) Državna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive.

(2) Nacionalna kontaktna točka odgovorna je za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom INSPIRE direktive, za djelotvornu primjenu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka te obavlja poslove tajništva i koordinacije tijela NIPP-a, kao i poslove tehničke podrške uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a.

(3) Nacionalna kontaktna točka obavlja sljedeće poslove:

– priprema prijedloge za strategiju i operativne programe Vlade Republike Hrvatske u području NIPP-a,

– vodi, održava registar izvora prostornih podataka i subjekata razvija registre NIPP-a,

– objavljuje detaljan opis tema prostornih podataka,

– uspostavlja, održava i nadzire rad geoportala NIPP-a,

– uspostavlja i održava javnu uslugu metapodataka u sustavu geoportala NIPP-a na način koji će subjektima NIPP-a omogućiti interaktivno održavanje metapodataka iz svoje nadležnosti,

– radi na interoperabilnosti i, gdje je potrebno, homogenizaciji prostornih podataka,

– koordinira i nadzire primjenu provedbenih pravila u Republici Hrvatskoj,

– razvija i predlaže Vijeću NIPP-a program aktivnosti i mjera potrebnih za ispunjavanje uvjeta za uspostavljanje, održavanje i razvoj infrastrukture prostornih podataka,

– priprema izvještaje o provedbi i korištenju infrastrukture prostornih podataka Europskoj komisiji i javnosti,

– u koordinaciji s tijelima NIPP-a predlaže akte iz članka 17. ovoga Zakona,

– surađuje s Europskom komisijom u pitanjima INSPIRE direktive,

– izvještava subjekte NIPP-a i javnost o aktivnostima povezanim s uspostavom, održavanjem i razvojem NIPP-a,

– prati primjenu i daje prijedloge za poboljšanje provedbe NIPP-a u praksi.

(4) Nacionalna kontaktna točka temeljem stavka 3. ovoga članka izrađuje godišnja izvješća o praćenju uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a za Europsku komisiju.

(5) Nacionalna kontaktna točka temeljem stavka 3. ovoga članka izrađuje trogodišnja izvješća o uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a za Europsku komisiju.