Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 12 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1.a 1 verzija
NN 151/2025 dodan člankom 1. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 (SL L, 2024/1226, 29. 4. 2024.).
Članak 4. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Temeljni pojmovi
(1) Mjerama ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. mjere Europske unije koje se donose na temelju članka 29. Ugovora o Europskoj uniji ili na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
2. mjere utvrđene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda
3. mjere drugih međunarodnih organizacija koje obvezuju Republiku Hrvatsku sukladno međunarodnom pravu i
4. mjere donesene odlukom Vlade na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
(2) Mjere ograničavanja obuhvaćaju:
1. ograničenje raspolaganja imovinom
2. zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabranu tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske
3. potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa
4. potpuno ili djelomično ograničenje trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga te poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija
5. embargo na oružje i vojnu opremu
6. prekid diplomatskih odnosa i
7. druge mjere u skladu s međunarodnim i europskim pravom.
(3) Imovinom i drugim sredstvima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bilo koja imovina koja uključuje, ali se ne ograničava na financijsku imovinu, gospodarske izvore (uključujući naftu i druge prirodne izvore), imovinu svake vrste, materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, neovisno o tome kako je ona stečena, kao i pravne dokumente ili instrumente u bilo kojem obliku, uključujući elektroničke ili digitalne, kojima se dokazuje vlasništvo ili udio u takvim sredstvima i imovini što uključuje, ali se ne ograničava na bankovne kredite, putničke čekove, bankovne čekove, novčane uputnice, dionice, poslovne udjele, vrijednosnice, obveznice, mjenice ili akreditive te bilo kakve kamate, dividende ili drugi prihod ili vrijednost koja je stečena ili proizlazi iz takvih sredstava i druge imovine te svaka druga imovina koja može biti upotrijebljena za stjecanje sredstava, dobara ili usluga, uključujući virtualnu imovinu kako je definirana u zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Ograničavanje raspolaganja imovinom u smislu ovoga Zakona, među ostalim, smatra se:
1. zamrzavanje cjelokupne imovine i drugih gospodarskih izvora koji su u vlasništvu, posjedu ili na drugi način pripadaju subjektu prema kojem se mjere primjenjuju ili su pod njegovom kontrolom ili nadzorom te imovine i drugih sredstava pod zajedničkim ili neizravnim nadzorom subjekta, prema kojem se mjere primjenjuju, te zamrzavanje financijskih sredstava i imovine koji proizlaze ili su nastali iz financijskih sredstava ili druge imovine u vlasništvu ili pod izravnom kontrolom subjekta prema kojem se mjere primjenjuju te financijskih sredstava ili druge imovine osoba koje djeluju u ime ili po nalogu subjekta prema kojem se mjere primjenjuju
2. zabrana pristupa financijskim sredstvima i drugim gospodarskim izvorima te zabrana stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava i gospodarskih izvora, izravno ili neizravno, subjektu prema kojemu se mjere primjenjuju ili putem povezanih osoba koje djeluju u ime ili za račun subjekta.
(5) Zamrzavanje financijskih sredstava, u smislu ovoga Zakona, među ostalim, znači sprječavanje svakog premještaja, prijenosa, izmjene ili upotrebe financijskih sredstava, pristupa financijskim sredstvima ili poslovanja s financijskim sredstvima na bilo koji način koji bi za posljedicu imao bilo kakvu promjenu njihove količine, iznosa, lokacije, vlasništva, posjedovanja, naravi, odredišta ili drugu promjenu kojom bi se omogućila uporaba tih financijskih sredstava, uključujući upravljanje portfeljem.
(6) Zamrzavanje gospodarskih izvora, u smislu ovoga Zakona, znači sprječavanje upotrebe gospodarskih izvora za stjecanje financijskih sredstava, robe ili usluga na bilo koji način, uključujući, ali ne ograničavajući se na njihovu prodaju, davanje u najam ili stavljanje pod hipoteku.
(7) Ograničenje iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na priljev na zamrznute račune na osnovi kamata odnosno drugih prihoda tih računa, pod uvjetom da se na svaku takvu kamatu odnosno prihod i dalje primjenjuje odredba stavka 4. točke 1. ovoga članka.
(8) Odredba stavka 4. točke 2. ovoga članka ne sprječava priljev na zamrznuti račun sredstva transferiranih od trećih osoba u korist računa subjekta prema kojem se primjenjuju mjere ograničavanja, pod uvjetom da su svi takvi priljevi po tom računu također zamrznuti.
(9) Povezanom osobom, u smislu ovoga Zakona, smatra se fizička ili pravna osoba, ili drugi subjekt, povezana sa subjektima obuhvaćenima mjerama ograničavanja tako da izravno ili neizravno putem jednoga ili više posrednika ima kontrolu nad subjektom obuhvaćenog mjerama ograničavanja ili je pod kontrolom subjekta obuhvaćenog mjerama ograničavanja.
(10) Izuzeće od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje nije potrebno odobrenje nadležnog tijela jer je kao izuzeće propisano pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.
(11) Odstupanje od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela iz članka 12. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Temeljni pojmovi
(1) Mjerama ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. mjere Europske unije koje se donose na temelju članka 29. Ugovora o Europskoj uniji ili na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
2. mjere utvrđene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda
3. mjere drugih međunarodnih organizacija koje obvezuju Republiku Hrvatsku sukladno međunarodnom pravu i
4. mjere donesene odlukom Vlade na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
(2) Mjere ograničavanja obuhvaćaju:
1. ograničenje raspolaganja imovinom
2. zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabranu tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske
3. potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa
4. potpuno ili djelomično ograničenje trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga te poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija
5. embargo na oružje i vojnu opremu
6. prekid diplomatskih odnosa i
7. druge mjere u skladu s međunarodnim i europskim pravom.
(3) Imovinom i drugim sredstvima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bilo koja imovina koja uključuje, ali se ne ograničava na financijsku imovinu, gospodarske izvore (uključujući naftu i druge prirodne izvore), imovinu svake Osoba, subjekt ili tijelo obuhvaćeno mjerama ograničavanja koje su na snazi u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: subjekt obuhvaćen mjerama ograničavanja) je fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koje je predmet mjera ograničavanja koje su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(4) Imovinom se smatraju sredstva i gospodarski izvori:
1. sredstva podrazumijevaju financijsku imovinu i koristi bilo koje vrste, uključujući, ali ne ograničavajući se na gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, platne naloge i druge platne instrumente, depozite u financijskim institucijama ili drugim subjektima, stanja na računima, dugove i dužničke obveze, vrijednosne papire i dužničke instrumente kojima se trguje javno i privatno, uključujući dionice i udjele, potvrde o vrijednosnim papirima, obveznice, mjenice, varante, zadužnice i ugovore o financijskim izvedenicama, kamate, dividende ili druge prihode od imovine ili vrijednost koja je proizišla iz imovine ili je ostvarena njome, kredite, prava prijeboja, jamstva, garancije za dobro izvršenje posla ili druge financijske obveze, akreditive, teretnice, kupoprodajne ugovore, dokumente kojima se dokazuje udio u sredstvima ili financijskim izvorima, kriptoimovinu kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća
2. gospodarski izvori podrazumijevaju imovinu bilo koje vrste, materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, neovisno o tome kako je ona stečena, kao i pravne dokumente ili instrumente u bilo kojem obliku, uključujući elektroničke ili digitalne, kojima se dokazuje vlasništvo ili udio u takvim sredstvima i imovini što uključuje, ali se ne ograničava na bankovne kredite, putničke čekove, bankovne čekove, novčane uputnice, dionice, poslovne udjele, vrijednosnice, obveznice, mjenice ili akreditive te bilo kakve kamate, dividende ili drugi prihod ili vrijednost koja je stečena ili proizlazi iz takvih sredstava i druge imovine te svaka druga imovina koja može biti upotrijebljena za stjecanje sredstava, dobara ili usluga, uključujući virtualnu imovinu kako je definirana u zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. (4) Ograničavanje koja nije sredstvo, ali koja se može upotrijebiti za stjecanje financijskih sredstava, robe ili usluga.
(5) Ograničavanjem raspolaganja imovinom u smislu ovoga Zakona, među ostalim, smatra se:
1. zamrzavanje cjelokupne imovine svih sredstava i drugih gospodarskih izvora koji su u vlasništvu, posjedu, pod kontrolom ili na drugi način pripadaju subjektu prema kojem se mjere primjenjuju ili su pod njegovom kontrolom ili nadzorom te imovine i drugih sredstava pod zajedničkim ili neizravnim nadzorom subjekta, prema kojem se mjere primjenjuju, te zamrzavanje financijskih sredstava i imovine koji proizlaze ili su nastali iz financijskih sredstava ili druge imovine u vlasništvu ili pod izravnom kontrolom subjekta prema kojem se mjere primjenjuju te financijskih sredstava ili druge imovine osoba koje djeluju u ime ili po nalogu subjekta prema kojem se mjere primjenjuju 2. zabrana pristupa financijskim sredstvima i drugim gospodarskim izvorima te zabrana stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava i gospodarskih izvora obuhvaćenom mjerama ograničavanja ili njemu povezanim osobama
2. odbijanje da se sredstva i gospodarski izvori stave na raspolaganje, izravno ili neizravno, subjektu prema kojemu se mjere primjenjuju ili putem povezanih osoba koje djeluju u ime ili za račun korist subjekta obuhvaćenog mjerama ograničavanja ili njemu povezanim osobama.
(6) Zamrzavanje financijskih sredstava, u smislu ovoga Zakona, među ostalim, znači sprječavanje svakog premještaja, prijenosa, izmjene ili upotrebe financijskih sredstava, ili pristupa financijskim sredstvima ili poslovanja s financijskim raspolaganja sredstvima na bilo koji način koji bi za posljedicu imao bilo kakvu promjenu doveo do promjene njihove količine ili u njihovu obujmu, iznosa iznosu, lokacije lokaciji, vlasništva vlasništvu, posjedovanja posjedu, naravi, odredišta odredištu ili drugu promjenu kojom do promjene koja bi se omogućila uporaba uporabu i korištenje tih financijskih sredstava, uključujući upravljanje portfeljem.
(7) Zamrzavanje gospodarskih izvora, u smislu ovoga Zakona, znači sprječavanje upotrebe gospodarskih izvora za stjecanje financijskih sredstava, robe ili usluga na bilo koji način, uključujući, ali ne ograničavajući se na njihovu prodaju, davanje u najam, zakup ili stavljanje pod hipoteku zalog.
(8) Ograničenje iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na priljev na zamrznute račune na osnovi kamata odnosno drugih prihoda tih računa, pod uvjetom da se na svaku takvu kamatu odnosno prihod i dalje primjenjuje odredba stavka 4 5. točke 1. ovoga članka.
(9) Odredba stavka 4 5. točke 2. ovoga članka ne sprječava priljev na zamrznuti račun sredstva sredstava transferiranih od trećih osoba u korist računa subjekta prema kojem se primjenjuju mjere obuhvaćenog mjerama ograničavanja, pod uvjetom da su svi takvi priljevi po tom računu također zamrznuti.
(10) Povezanom osobom, u smislu ovoga Zakona, smatra se fizička ili pravna osoba, ili drugi subjekt ili tijelo povezano s osobom, povezana sa subjektima obuhvaćenima subjektom ili tijelom obuhvaćenim mjerama ograničavanja tako da, a koja izravno ili neizravno putem jednoga ili više posrednika ima kontrolu nad osobom, subjektom obuhvaćenog ili tijelom obuhvaćenim mjerama ograničavanja ili je pod kontrolom osobe, subjekta ili tijela obuhvaćenog mjerama ograničavanja.
(11) Izuzeće od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje nije potrebno odobrenje nadležnog tijela jer je kao izuzeće propisano pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.
(12) Odstupanje od primjene mjera ograničavanja, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na postupanje za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela iz članka 12. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani pravnim aktom kojim su uvedene mjere ograničavanja.
(13) Zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora u pogledu kaznenog postupka smatra se privremenim mjerama osiguranja propisanima zakonom kojim se uređuje kazneni postupak.
Članak 7. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Izravna primjena
(1) Mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona izravno se primjenjuju u Republici Hrvatskoj bez odgode s danom njihova stupanja na snagu.
(2) Mjere ograničavanja uvedene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i konsolidirani sankcijski popisi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda izravno su obvezujući u Republici Hrvatskoj do trenutka donošenja ili ažuriranja odgovarajućeg pravnog akta Vijeća Europske unije.
(3) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove objavljuje bez odgode na svojoj mrežnoj stranici informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, zajedno s poveznicom na važeće sankcijske popise Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Europske unije, kao i poveznicom na mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Radi osiguravanja učinkovite provedbe mjera ograničavanja ministarstvo nadležno za vanjske poslove vodi u elektroničkom obliku bazu podataka o mjerama ograničavanja koja sadrži ažurirane mjere iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona i koja je dostupna na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
(5) Obveznici iz članka 8. stavaka 1. i 2. dužni su primjenjivati mjere iz stavka 2. ovoga članka od trenutka njihove objave sukladno stavku 3. ovoga članka.
(6) Čelnik svakog nadležnog tijela iz članaka 8., 12. i 13. ovoga Zakona dužan je odrediti kontakt-točku za mjere ograničavanja iz svog djelokruga koja, među ostalim, od ministarstva nadležnog za vanjske poslove izravno zaprima informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, te o imenovanju izvijestiti sve članove Stalne skupine iz članka 6. ovoga Zakona i podatke o kontakt-točki učiniti dostupnim javnosti na svojim mrežnim stranicama.
(7) Nadležna tijela za provedbu i primjenu mjera ograničavanja dužna su na svojim mrežnim stranicama objaviti i održavati ažuriranu poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.
(8) Nadzorna tijela iz članka 13. ovoga Zakona dužna su bez odgode na svojim mrežnim stranicama objaviti poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.
(9) Zabranjene su bilo kakve radnje s ciljem izravnog ili neizravnog svjesnog izbjegavanja mjera iz članka 4. stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Izravna primjena
(1) Mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona izravno se primjenjuju u Republici Hrvatskoj bez odgode s danom njihova stupanja na snagu.
(2) Mjere ograničavanja uvedene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i konsolidirani sankcijski popisi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda izravno su obvezujući u Republici Hrvatskoj do trenutka donošenja ili ažuriranja odgovarajućeg pravnog akta Vijeća Europske unije.
(3) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove objavljuje bez odgode na svojoj mrežnoj stranici informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, zajedno s poveznicom na važeće sankcijske popise Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Europske unije, kao i poveznicom na mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Radi osiguravanja učinkovite provedbe mjera ograničavanja ministarstvo nadležno za vanjske poslove vodi u elektroničkom obliku bazu podataka o mjerama ograničavanja koja sadrži ažurirane mjere iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona i koja je dostupna na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
(5) Obveznici iz članka 8. stavaka 1. i 2. dužni su primjenjivati mjere iz stavka 2. ovoga članka od trenutka njihove objave sukladno stavku 3. ovoga članka.
(6) Ako Financijska agencija provodi ovrhu na teret ili u korist osobe, subjekta ili tijela za koje naknadno sazna ili zaprimi obavijest da je obuhvaćeno mjerama ograničavanja, prestat će s daljnjom provedbom ovrhe do zaprimanja odluke nadležnog tijela iz članka 12. ovoga Zakona o postupanju Financijske agencije u provedbi ovrhe.
(7) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret ili u korist osobe, subjekta ili tijela za koje ima saznanja da je obuhvaćeno mjerama ograničavanja, Financijska agencija će osnovu za plaćanje upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i prestat će s daljnjom provedbom ovrhe do zaprimanja odluke nadležnog tijela iz članka 12. ovoga Zakona o postupanju Financijske agencije u provedbi ovrhe.
(8) Čelnik svakog nadležnog tijela iz članaka 8., 12. i 13. ovoga Zakona dužan je odrediti kontakt-točku za mjere ograničavanja iz svog djelokruga koja, među ostalim, od ministarstva nadležnog za vanjske poslove izravno zaprima informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, te o imenovanju izvijestiti sve članove Stalne skupine iz članka 6. ovoga Zakona i podatke o kontakt-točki učiniti dostupnim javnosti na svojim mrežnim stranicama.
(9) Nadležna tijela za provedbu i primjenu mjera ograničavanja dužna su na svojim mrežnim stranicama objaviti i održavati ažuriranu poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.
(10) Nadzorna tijela iz članka 13. ovoga Zakona dužna su bez odgode na svojim mrežnim stranicama objaviti poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.
(11) Zabranjene su bilo kakve radnje s ciljem izravnog ili neizravnog svjesnog izbjegavanja mjera iz članka 4. stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
Članak 8. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Primjena mjera ograničavanja i obveznici postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona
(1) Sve fizičke i pravne osobe, tijela državne uprave i drugi subjekti dužni su postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, pravne osobe, tijela državne uprave i drugi subjekti dužni su osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu.
(3) Ako drukčije nije propisano odredbama ovoga Zakona, za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja gospodarskim izvorima primarno su nadležni:
1. za plovila i pomorske objekte – ministarstvo nadležno za promet koje će u registar plovila odnosno pomorskih objekata upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
2. za zrakoplove – Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja će u registar civilnih zrakoplova Republike Hrvatske upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
3. za motorna vozila – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove koje će u registar registriranih i označenih vozila upisati zabilježbu mjere ograničavanja
4. za željeznička vozila – Agencija za sigurnost željezničkog prometa koja će u registar željezničkih vozila upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
5. za civilno oružje – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove koje će u evidenciju o registriranom civilnom oružju upisati zabilježbu mjere ograničavanja.
(4) Za primjenu mjere zabrane ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske primarno je nadležno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(5) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog prekida gospodarskih odnosa primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(6) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja uvoza, izvoza i provoza primarno je nadležno ministarstvo nadležno za financije – Carinska uprava.
(7) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja pružanja usluga nadležno je svako tijelo koje sukladno svom djelokrugu i ovlastima nadzire ili regulira uslužne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
(8) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja cestovnog, zrakoplovnog, željezničkog i pomorskog prometa (u daljnjem tekstu: prometne komunikacije) primarno je nadležno ministarstvo nadležno za promet.
(9) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija primarno je nadležna Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
(10) Za primjenu mjere embarga na oružje i vojnu opremu primarno je nadležno ministarstvo nadležno za gospodarske poslove.
(11) Za primjenu mjera ograničavanja za robu dvojne namjene primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(12) Za primjenu mjere prekida diplomatskih odnosa primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(13) Za primjenu mjere ograničavanja na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima nadležno je Središnje klirinško depozitarno društvo.
(14) Za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja poslovnim udjelima i nekretninama nadležni su trgovački i općinski sudovi u Republici Hrvatskoj.
(15) Nadležni trgovački sud će u sudski registar upisati zabilježbu međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(16) Nadležni trgovački sud će u sudskom registru izvršiti upis brisanja zabilježbe međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(17) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižni uložak upisati zabilježbu međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(18) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižnom ulošku brisati upis zabilježbe međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(19) Subjekti iz stavka 2. ovoga članka mogu, najdulje na rok od deset radnih dana, privremeno ograničiti raspolaganje gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima kada je nužno provjeriti podatke o određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada postoje razlozi za sumnju da su gospodarski izvori, financijska sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.
(20) Nakon isteka roka iz stavka 19. ovoga članka subjekti iz stavka 2. ovoga članka, ako utvrde da su gospodarski izvori, financijska sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, dužni su primijeniti tu mjeru ograničavanja.
(21) Čelnici tijela državne uprave predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakona i drugih propisa potrebnih za učinkovitu primjenu mjera ograničavanja u njihovoj resornoj nadležnosti.
(22) Čelnici tijela državne uprave podzakonskim propisima uređuju postupke potrebne za učinkovitu provedbu i primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu.
(23) Čelnici tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, ako uz primarno nadležno tijelo ili pravnu osobu iz stavaka 3. do 11. ovoga članka postoji tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima koja ima dio nadležnosti u određenom području, sklapaju sporazum o suradnji u provedbi mjera ograničavanja u tom području.
(24) Subjekti iz stavaka 1. do 14. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja bez odgađanja, a najkasnije sljedeći radni dan, izvijestiti tijelo koje vodi Zbirku podataka iz članka 16. ovoga Zakona te nadzorno tijelo iz članka 13. ovoga Zakona koje je zaduženo za nadzor nad takvim subjektom.
(25) Subjekti iz stavaka 1. do 14. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja izvijestiti i drugo relevantno tijelo ako je obveza obavještavanja propisana uredbom Europske unije, na način i u roku koji je propisan uredbom.
(26) Kada utvrde postojanje okolnosti koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja, uključujući i kada postoji sumnja na to da se mjere ograničavanja krše ili izbjegavaju posredstvom povezanih osoba, ili kada su u posjedu informacija koje bi nadležnim tijelima bile potrebne za provođenje mjera ograničavanja, obveznici postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužni su bez odgađanja odnosno najkasnije prvog radnog dana nakon saznanja za njihovo postojanje dostaviti takve podatke i informacije nadležnom tijelu koje je sukladno ovome članku zaduženo za provođenje takvih mjera ograničavanja.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Primjena mjera ograničavanja i obveznici postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona
(1) Sve fizičke i pravne osobe, tijela državne uprave i drugi subjekti dužni su postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, pravne osobe, tijela državne uprave i drugi subjekti dužni su osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu.
(3) Ako drukčije nije propisano odredbama ovoga Zakona, za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja gospodarskim izvorima primarno su nadležni:
1. za plovila i pomorske objekte – ministarstvo nadležno za promet koje će u registar plovila odnosno pomorskih objekata upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
2. za zrakoplove – Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja će u registar civilnih zrakoplova Republike Hrvatske upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
3. za motorna vozila – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove koje će u registar registriranih i označenih vozila upisati zabilježbu mjere ograničavanja
4. za željeznička vozila – Agencija za sigurnost željezničkog prometa koja će u registar željezničkih vozila upisati zabilježbu mjere ograničavanja, o čemu će posebno izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove radi upisa u njihovu evidenciju
5. za civilno oružje – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove koje će u evidenciju o registriranom civilnom oružju upisati zabilježbu mjere ograničavanja.
(4) Za primjenu mjere zabrane ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske primarno je nadležno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(5) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog prekida gospodarskih odnosa primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(6) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja uvoza, izvoza i provoza primarno je nadležno ministarstvo nadležno za financije – Carinska uprava.
(7) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja pružanja usluga nadležno je svako tijelo koje sukladno svom djelokrugu i ovlastima nadzire ili regulira uslužne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
(8) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja cestovnog, zrakoplovnog, željezničkog i pomorskog prometa (u daljnjem tekstu: prometne komunikacije) primarno je nadležno ministarstvo nadležno za promet.
(9) Za primjenu mjere potpunog ili djelomičnog ograničenja poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija primarno je nadležna Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
(10) Za primjenu mjere embarga na oružje i vojnu opremu primarno je nadležno ministarstvo nadležno za gospodarske poslove.
(11) Za primjenu mjera ograničavanja za robu dvojne namjene primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(12) Za primjenu mjere prekida diplomatskih odnosa primarno je nadležno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(13) Za primjenu mjere ograničavanja na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima nadležno je Središnje klirinško depozitarno društvo.
(14) Za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja poslovnim udjelima i nekretninama nadležni su trgovački i općinski sudovi u Republici Hrvatskoj.
(15) Nadležni trgovački sud će u sudski registar upisati zabilježbu međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(16) Nadležni trgovački sud će u sudskom registru izvršiti upis brisanja zabilježbe međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(17) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižni uložak upisati zabilježbu međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(18) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižnom ulošku brisati upis zabilježbe međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja na temelju obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada, kao i odluka Stalne skupine.
(19) Subjekti iz stavka 2. ovoga članka mogu, najdulje na rok od deset radnih dana, privremeno ograničiti raspolaganje gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima kada je nužno provjeriti podatke o određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada postoje razlozi za sumnju da su gospodarski izvori, financijska sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.
(20) Nakon isteka roka iz stavka 19. ovoga članka subjekti iz stavka 2. ovoga članka, ako utvrde da su gospodarski izvori, financijska sredstva ili određena osoba predmetom mjera ograničavanja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, dužni su primijeniti tu mjeru ograničavanja.
(21) Čelnici tijela državne uprave predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakona i drugih propisa potrebnih za učinkovitu primjenu mjera ograničavanja u njihovoj resornoj nadležnosti.
(22) Čelnici tijela državne uprave podzakonskim propisima uređuju postupke potrebne za učinkovitu provedbu i primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu.
(23) Čelnici tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, ako uz primarno nadležno tijelo ili pravnu osobu iz stavaka 3. do 11. ovoga članka postoji tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima koja ima dio nadležnosti u određenom području, sklapaju sporazum o suradnji u provedbi mjera ograničavanja u tom području.
(24) Subjekti iz stavaka 1. do 14. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja bez odgađanja, a najkasnije sljedeći radni dan, izvijestiti tijelo koje vodi Zbirku podataka iz članka 16. ovoga Zakona te nadzorno tijelo iz članka 13. ovoga Zakona koje je zaduženo za nadzor nad takvim subjektom.
(25) Osim obveze iz stavka 24. ovoga članka, subjekti nadzora koje nadziru Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su o primjeni mjera ograničavanja izvijestiti i ministarstvo nadležno za financije i Financijsku agenciju.
(26) Subjekti iz stavaka 1. do 14. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja izvijestiti i drugo relevantno tijelo ako je obveza obavještavanja propisana uredbom Europske unije, na način i u roku koji je propisan uredbom.
(27) Kada utvrde postojanje okolnosti koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja, uključujući i kada postoji sumnja na to da se mjere ograničavanja krše ili izbjegavaju posredstvom povezanih osoba, ili kada su u posjedu informacija koje bi nadležnim tijelima bile potrebne za provođenje mjera ograničavanja, obveznici postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona dužni su bez odgađanja odnosno najkasnije prvog radnog dana nakon saznanja za njihovo postojanje dostaviti takve podatke i informacije nadležnom tijelu koje je sukladno ovome članku zaduženo za provođenje takvih mjera ograničavanja.
Članak 12. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Nadležna tijela za odlučivanje o zahtjevima za odstupanje i drugim zahtjevima
(1) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 2. točaka 1. do 3. te 5. do 7. ovoga Zakona, kao i za izdavanje drugih potrebnih odobrenja u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su:
1. za ograničenje raspolaganja gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima
a. plovila i pomorski objekti – ministarstvo nadležno za promet
b. zrakoplovi – ministarstvo nadležno za promet
c. željeznička vozila – ministarstvo nadležno za promet
d. registrirana i označena vozila – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
e. civilno oružje – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
f. nekretnine – ministarstvo nadležno za pravosuđe
g. poslovni udjeli i dionice – ministarstvo nadležno za pravosuđe
h. financijska sredstva – ministarstvo nadležno za financije
2. za zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabranu tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
3. za potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa – ministarstvo nadležno za vanjske poslove
4. za embargo na oružje i vojnu opremu – ministarstvo nadležno za gospodarstvo.
(2) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i za odlučivanje o drugim potrebnim odobrenjima u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su:
1. za trgovinu, uvoz, izvoz, provoz i usluge – ministarstvo nadležno za gospodarstvo
2. za prometne komunikacije – ministarstvo nadležno za promet
3. za poštanski promet i elektroničke komunikacije – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
(3) Za postupanja iz stavka 2. ovoga članka za robu s dvojnom namjenom o odstupanjima odlučuje ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(4) Ako je nadležnom tijelu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka potrebna suradnja s drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, ono koordinira tu suradnju, te u tu svrhu može od drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tražiti sve podatke koji su mu potrebni za donošenje odluke iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, uključujući i stručna mišljenja tih tijela.
(5) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su nadležnom tijelu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka dostaviti podatke i stručna mišljenja iz stavka 4. ovoga članka u roku koji odredi nadležno tijelo, a najkasnije u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva.
(6) Nadležno tijelo iz stavaka 1. do 3. ovoga članka može, nakon provedenih konzultacija iz stavka 4. ovoga članka, prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti mišljenje Stalne skupine iz članka 6. ovoga Zakona.
(7) U postupku odlučivanja o odstupanju, kao i o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba podnesenima na temelju ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(8) Odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak primjenjuju se na zahtjeve koji se podnose na temelju izravno primjenjivih propisa Europske unije, osim ako u tim propisima nije drukčije određeno.
(9) Protiv rješenja koja nadležna tijela donose na temelju stavaka 1. do 3. ovoga članka u pitanjima iz svoga djelokruga nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Čelnici nadležnih tijela predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakonskih i drugih propisa potrebnih za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(11) Čelnici nadležnih tijela podzakonskim propisima, ili internim aktima, uređuju postupke potrebne za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.
(12) Kontakt-točke iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona predstavljaju i kontakt-točke za postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.
(13) Na dostavu podataka i stručnih mišljenja u skladu sa stavcima 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuje se zabrana otkrivanja podataka koji su posebnim propisima koji se primjenjuju na pravne osobe s javnim ovlastima određeni kao povjerljivi.
(14) Subjekt primjene mjera ograničavanja iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona postupaju sukladno izuzeću od primjene mjere ograničavanja utvrđenim pravnim aktima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodnog odobrenja nadležnih tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Nadležna tijela za odlučivanje o zahtjevima za odstupanje i drugim zahtjevima
(1) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 2. točaka 1. do 3. te 5. do 7. ovoga Zakona, kao i za izdavanje drugih potrebnih odobrenja u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su:
1. za ograničenje raspolaganja gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima
a. plovila i pomorski objekti – ministarstvo nadležno za promet
b. zrakoplovi – ministarstvo nadležno za promet
c. željeznička vozila – ministarstvo nadležno za promet
d. registrirana i označena vozila – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
e. civilno oružje – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
f. nekretnine – ministarstvo nadležno za pravosuđe
g. poslovni udjeli i dionice – ministarstvo nadležno za pravosuđe
h. financijska sredstva – ministarstvo nadležno za financije
2. za zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabranu tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske – ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
3. za potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa – ministarstvo nadležno za vanjske poslove
4. za embargo na oružje i vojnu opremu – ministarstvo nadležno za gospodarstvo.
(2) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 4. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i za odlučivanje o drugim potrebnim odobrenjima u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su:
1. za trgovinu, uvoz, izvoz, provoz i usluge – ministarstvo nadležno za gospodarstvo
2. za prometne komunikacije – ministarstvo nadležno za promet
3. za poštanski promet i elektroničke komunikacije – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
(3) Za postupanja iz stavka 2. ovoga članka za robu s dvojnom namjenom o odstupanjima odlučuje ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(4) Ako je nadležnom tijelu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka potrebna suradnja s drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, ono koordinira tu suradnju, te u tu svrhu može od drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tražiti sve podatke koji su mu potrebni za donošenje odluke iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, uključujući i stručna mišljenja tih tijela.
(5) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su nadležnom tijelu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka dostaviti podatke i stručna mišljenja iz stavka 4. ovoga članka u roku koji odredi nadležno tijelo, a najkasnije u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva.
(6) Nadležno tijelo iz stavaka 1. do 3. ovoga članka može, nakon provedenih konzultacija iz stavka 4. ovoga članka, prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti mišljenje Stalne skupine iz članka 6. ovoga Zakona.
(7) U postupku odlučivanja o odstupanju, kao i o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba podnesenima na temelju ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(8) Odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak primjenjuju se na zahtjeve koji se podnose na temelju izravno primjenjivih propisa Europske unije, osim ako u tim propisima nije drukčije određeno.
(9) Protiv rješenja koja nadležna tijela donose na temelju stavaka 1. do 3. ovoga članka u pitanjima iz svoga djelokruga nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Čelnici nadležnih tijela predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakonskih i drugih propisa potrebnih za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(11) Čelnici nadležnih tijela podzakonskim propisima, ili internim aktima, uređuju postupke potrebne za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.
(12) Kontakt-točke iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona predstavljaju i kontakt-točke za postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.
(13) Na dostavu podataka i stručnih mišljenja u skladu sa stavcima 4. i 5. ovoga članka ne primjenjuje se zabrana otkrivanja podataka koji su posebnim propisima koji se primjenjuju na pravne osobe s javnim ovlastima određeni kao povjerljivi.
(14) Subjekt primjene mjera ograničavanja iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona postupaju sukladno izuzeću od primjene mjere ograničavanja utvrđenim pravnim aktima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodnog odobrenja nadležnih tijela iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Članak 16. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Evidencija
(1) Radi učinkovite primjene mjera ograničavanja i međunarodne razmjene podataka Vlada donosi odluku o uspostavi, sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (u daljnjem tekstu: Zbirka podataka), a koju vodi ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se vrsta podataka u Zbirki podataka, format podataka, način i rokovi unosa podataka, zaštita osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka.
(3) Dostava podataka za potrebe provođenja mjera ograničavanja ne smatra se povredom obveze čuvanja profesionalne, odvjetničke, javnobilježničke, poslovne ili bankovne tajne.
(4) Fizičke osobe, pravne osobe i drugi subjekti imaju pravo pristupa podacima iz Zbirke podataka sukladno propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti podataka i zaštita osobnih podataka.
(5) Ako postoji sumnja na kršenje ili pokušaj kršenja mjera ograničavanja ili nekog drugog kaznenog djela ili prekršaja, ministarstvo nadležno za vanjske poslove dostavlja podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležnim tijelima kaznenog progona.
(6) Podaci iz Zbirke podataka čuvaju se pet godina od prestanka mjera ograničavanja, nakon čega se podaci brišu odnosno uništavaju u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka odnosno s propisima kojima se uređuje tajnost podataka ili se arhiviraju sukladno propisima kojima se uređuje sigurnost arhiviranog.
(7) Podaci iz Zbirke podataka mogu se dostaviti međunarodnim organizacijama iz članka l. ovoga Zakona na njihov zahtjev, samo radi primjene međunarodnih mjera ograničavanja poštujući odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) te propise Republike Hrvatske o zaštiti tajnosti podataka, i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način protivan navedenoj svrsi i spomenutim propisima.
(8) Obveze i ovlasti u području izvješćivanja Europske komisije o provedenim mjerama ograničavanja reguliraju se na temelju naputka Europske komisije i/ili na temelju dogovora u okviru Stalne skupine.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Evidencija
(1) Radi učinkovite primjene mjera ograničavanja i međunarodne razmjene podataka Vlada donosi odluku o uspostavi, sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (u daljnjem tekstu: Zbirka podataka), a koju vodi ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se vrsta podataka u Zbirki podataka, format podataka, način i rokovi unosa podataka, zaštita osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka.
(3) Dostava podataka za potrebe provođenja mjera ograničavanja ne smatra se povredom obveze čuvanja profesionalne, odvjetničke, javnobilježničke, poslovne ili bankovne tajne.
(4) Fizičke osobe, pravne osobe i drugi subjekti imaju pravo pristupa podacima iz Zbirke podataka sukladno propisima kojima se uređuje zaštita tajnosti podataka i zaštita osobnih podataka.
(5) Ako postoji sumnja na kršenje ili pokušaj kršenja mjera ograničavanja ili nekog drugog kaznenog djela ili prekršaja, ministarstvo nadležno za vanjske poslove dostavlja podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležnim tijelima kaznenog progona.
(6) Podaci iz Zbirke podataka čuvaju se pet godina od prestanka mjera ograničavanja, nakon čega se podaci brišu odnosno uništavaju u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka odnosno s propisima kojima se uređuje tajnost podataka ili se arhiviraju sukladno propisima kojima se uređuje sigurnost arhiviranog.
(7) Podaci iz Zbirke podataka mogu se dostaviti međunarodnim organizacijama iz članka l. ovoga Zakona na njihov zahtjev, samo radi primjene međunarodnih mjera ograničavanja poštujući odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) te propise Republike Hrvatske o zaštiti tajnosti podataka, i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način protivan navedenoj svrsi i spomenutim propisima.
(8) Obveze i ovlasti u području izvješćivanja Europske komisije o provedenim mjerama ograničavanja reguliraju se na temelju naputka Europske komisije i/ili na temelju dogovora u okviru Stalne skupine.
(9) Ministarstvo nadležno za pravosuđe, u suradnji s nadležnim tijelima kaznenog progona, prikuplja i dostavlja, najmanje jednom godišnje, ministarstvu nadležnom za vanjske poslove radi prosljeđivanja Europskoj komisiji objedinjene statističke podatke o kaznenim djelima iz članka 21. ovoga Zakona koji uključuju:
– broj prijavljenih kaznenih djela i broj kaznenih djela u odnosu na koja su donesene presude
– broj predmeta u odnosu na koje je sud donio rješenje o odbacivanju optužnice i rješenje o obustavi kaznenog postupka, uključujući i one za koje je nastupila zastara kaznenog progona
– broj fizičkih osoba u odnosu na koje su donesena rješenja o provođenju istrage te podignute optužnice i broj fizičkih osoba u odnosu na koje su donesene presude
– broj pravnih osoba u odnosu na koje su donesena rješenja o provođenju istrage i broj pravnih osoba u odnosu na koje su donesene presude
– vrste i visine izrečenih sankcija.
(10) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove svake tri godine priprema konsolidirani pregled statistika iz stavka 9. ovoga članka, koji objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Članak 17. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Pogrešno identificirane osobe
(1) Subjekti koji provode mjere ograničavanja provode postupak provjere identifikacije radi učinkovite primjene mjera ograničavanja.
(2) Kada mjere ograničavanja raspolaganja poslovnim udjelima i nekretninama primjenjuju općinski i trgovački sudovi, u slučaju sumnje na pogrešno utvrđen identitet fizičke i pravne osobe mogu osporavati utvrđeni identitet pravnim lijekom protiv rješenja o upisu zabilježbe u sudski registar odnosno zemljišne knjige
(3) U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet fizičke osobe subjekt koji provodi mjere ograničavanja, na zahtjev fizičke osobe, obratit će se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove u svrhu provjere i utvrđivanja njezina pravog identiteta i utvrđivanja razlikovanja u odnosu na osobu na sankcijskom popisu.
(4) U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet pravne osobe ili drugog subjekta, subjekt koji provodi mjere ograničavanja, na zahtjev predmetne pravne osobe ili drugog subjekta, obratit će se sudu ili drugom tijelu nadležnom za vođenje registra radi provjere i utvrđivanja njihova pravog identiteta u odnosu na pravnu osobu ili drugi subjekt na sankcijskom popisu.
(5) Nadležna tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavještavaju subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja i Stalnu skupinu o utvrđenim činjenicama.
(6) Subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja dostavlja fizičkoj osobi, pravnoj osobi ili drugom subjektu koji su podnijeli zahtjev sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka obavijest o utvrđenim činjenicama i opravdanosti njihova zahtjeva.
(7) Fizička osoba, pravna osoba ili drugi subjekt nemaju pravo na žalbu u odnosu na obavijest iz stavka 6. ovoga članka, ali mogu podići tužbu pred stvarno i mjesno nadležnim općinskim ili trgovačkim sudom.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Pogrešno identificirane osobe
(1) Subjekti koji provode mjere ograničavanja provode postupak provjere identifikacije radi učinkovite primjene mjera ograničavanja.
(2) Kada mjere ograničavanja raspolaganja poslovnim udjelima i nekretninama primjenjuju općinski i trgovački sudovi, u slučaju sumnje na pogrešno utvrđen identitet fizičke i pravne osobe mogu osporavati utvrđeni identitet pravnim lijekom protiv rješenja o upisu zabilježbe u sudski registar odnosno zemljišne knjige
(3) U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet fizičke osobe subjekt koji provodi mjere ograničavanja, na zahtjev fizičke osobe, obratit će se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove u svrhu provjere i utvrđivanja njezina pravog identiteta i utvrđivanja razlikovanja u odnosu na osobu na sankcijskom popisu.
(4) U slučaju sumnje na pogrešno utvrđeni identitet pravne osobe ili drugog subjekta, subjekt koji provodi mjere ograničavanja, na zahtjev predmetne pravne osobe ili drugog subjekta, obratit će se sudu ili drugom tijelu nadležnom za vođenje registra radi provjere i utvrđivanja njihova pravog identiteta u odnosu na pravnu osobu ili drugi subjekt na sankcijskom popisu.
(5) Nadležna tijela iz stavaka 2 3. i 3 4. ovoga članka obavještavaju subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja i Stalnu skupinu o utvrđenim činjenicama.
(6) Subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja dostavlja fizičkoj osobi, pravnoj osobi ili drugom subjektu koji su podnijeli zahtjev sukladno stavcima 2 3. i 3 4. ovoga članka obavijest o utvrđenim činjenicama i opravdanosti njihova zahtjeva.
(7) Fizička osoba, pravna osoba ili drugi subjekt nemaju pravo na žalbu u odnosu na obavijest iz stavka 6. ovoga članka, ali mogu podići tužbu pred stvarno i mjesno nadležnim općinskim ili trgovačkim sudom.
Članak 19. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
(1) Nadležnim tijelima iz članaka 8. i 12. ovoga Zakona, nadzornim tijelima iz članka 13. ovoga Zakona i obveznicima provedbe ovoga Zakona dozvoljeno je obrađivati osobne podatke prikupljene tijekom primjene ovoga Zakona samo radi primjene međunarodnih mjera ograničavanja što se smatra javnim interesom sukladno s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način koji nije sukladan s tom svrhom.
(2) Ne smatra se kršenjem zaštite osobnih podataka iz stavka 1. ovoga članka:
1. ako su podaci, informacije i dokumentacija, koju u skladu s ovim Zakonom prikupi i vodi Stalna skupina, potrebni za provedbu mjera ograničavanja te utvrđivanje činjenica u kaznenome i prekršajnome postupku i ako dostavljanje tih podataka od obveznika pisanim putem zatraži nadležni sud
2. ako su podaci, informacije i dokumentacija iz točke 1. ovoga stavka potrebni nadzornom tijelu iz članka 13. ovoga Zakona radi obavljanja nadzora nad obveznikom u provođenju odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
3. ako se informacije i podaci razmjenjuju s kreditnom ili financijskom institucijom koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ ili društvom kćeri ili podružnicom, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija
4. ako se informacije odnose na istu stranku i istu transakciju u kojima sudjeluju dva ili više obveznika, ako se razmjenjuju između kreditnih i financijskih institucija te između obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti, koji su osnovani u državi članici Europske unije ili trećoj državi koja provodi konkretnu mjeru ograničavanja, te ako obavljaju istu vrstu djelatnosti ili pripadaju istoj kategoriji profesionalne djelatnosti i podliježu obvezama za zaštitu profesionalne i poslovne tajne i osobnih podataka.
NN 151/2025 izmijenjen člancima 8., 9. i 10. vrijedi od 23. prosinca 2025.
(1) Nadležnim tijelima iz članaka 8. i 12. ovoga Zakona, nadzornim tijelima iz članka 13. ovoga Zakona i obveznicima provedbe ovoga Zakona dozvoljeno je obrađivati osobne podatke prikupljene tijekom primjene ovoga Zakona samo radi primjene međunarodnih mjera ograničavanja što se smatra javnim interesom sukladno s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način koji nije sukladan s tom svrhom.
(2) Ne smatra se kršenjem zaštite osobnih podataka iz stavka 1. ovoga članka:
1. ako su podaci, informacije i dokumentacija, koju u skladu s ovim Zakonom prikupi i vodi Stalna skupina, potrebni za provedbu mjera ograničavanja te utvrđivanje činjenica u kaznenome i prekršajnome postupku i ako dostavljanje tih podataka od obveznika pisanim putem zatraži nadležni sud
2. ako su podaci, informacije i dokumentacija iz točke 1. ovoga stavka potrebni nadzornom tijelu iz članka 13. ovoga Zakona radi obavljanja nadzora nad obveznikom u provođenju odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
3. ako se informacije i podaci razmjenjuju s kreditnom ili financijskom institucijom koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ ili društvom kćeri ili podružnicom, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija
4. ako se informacije odnose na istu stranku i istu transakciju u kojima sudjeluju dva ili više obveznika, ako se razmjenjuju između kreditnih i financijskih institucija te između obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti, koji su osnovani u državi članici Europske unije ili trećoj državi koja provodi konkretnu mjeru ograničavanja, te ako obavljaju istu vrstu djelatnosti ili pripadaju istoj kategoriji profesionalne djelatnosti i podliježu obvezama za zaštitu profesionalne i poslovne tajne i osobnih podataka.
(3) Subjekti i nadležna tijela iz članka 8. ovoga Zakona, nadležna tijela iz članka 12. ovoga Zakona te nadzorna tijela iz članka 13. ovoga Zakona međusobno surađuju te razmjenjuju podatke i informacije kojima raspolažu, a koje su drugom tijelu potrebne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona sukladno odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka ili zaštita klasificiranih podataka i ostalih propisa kojima se uređuje povjerljivost podataka.
(4) Tijelo iz stavka 3. ovoga članka ovlašteno je podatke dobivene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka proslijediti tijelima Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija iz članka 4. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ako je to potrebno za provedbu pravnih akata o mjerama ograničavanja Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
Članak 19.a 1 verzija
NN 151/2025 dodan člankom 10. vrijedi od 23. prosinca 2025.
(1) Subjekt nadzora iz članka 15. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata čuvati deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa odnosno provjere podataka iz članka 8. stavka 19. ovoga Zakona.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. zapise o provedenim provjerama subjekata i sredstava
2. podatke, informacije i dokumentaciju prikupljene tijekom provjere podataka
3. dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera ograničavanja.
(3) Subjekt nadzora iz stavka 1. ovoga članka dužan je nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka osobne podatke o stranki brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Opseg dokumentacije o sredstvima iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija ili aktivnosti kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.
Članak 20. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Nadležna tijela iz članaka 8. i 13. ovoga Zakona osiguravaju dostupnost relevantnih informacija iz njihova djelokruga široj javnosti putem svojih mrežnih stranica, društvenih mreža i/ili putem ostalih oblika javnog komuniciranja radi snaženja informiranosti javnosti i obveznika provedbe o međunarodnim mjerama ograničavanja koje su na snazi i smjernicama i uputama za njihovo provođenje.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Nadležna tijela iz članaka 8. i 13. ovoga Zakona osiguravaju dostupnost relevantnih informacija iz njihova djelokruga široj javnosti putem svojih mrežnih stranica, društvenih mreža i/ili putem ostalih oblika javnog komuniciranja radi snaženja informiranosti javnosti i obveznika provedbe o međunarodnim mjerama ograničavanja koje su na snazi i smjernicama i uputama za njihovo provođenje.
Članak 21. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
(1) Tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja potpunog ili djelomičnog ograničenja trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija te embarga na oružje i vojnu opremu, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja raspolaganja imovinom, zabrane ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabrane tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(3) Tko kazneno djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 23. prosinca 2025.
(1) Tko Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se:
a) tko izravno ili neizravno stavi na raspolaganje sredstva ili gospodarske izvore osobi, subjektu ili tijelu obuhvaćenima mjerama ograničavanja, ili u njihovu korist, ako se time krši mjera ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
b) tko ne zamrzne sredstva ili gospodarske izvore koji pripadaju osobi, subjektu ili tijelu obuhvaćenima mjerama ograničavanja ili su u njihovu vlasništvu ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, ako se time krši mjera ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
c) tko omogući fizičkoj osobi obuhvaćenoj mjerama ograničavanja ulazak na državno područje Republike Hrvatske ili da preko njega prođe, ako se time krši zabrana ulaska na državno područje Republike Hrvatske
d) tko sklopi ili nastavi transakciju s trećom državom, tijelom treće države, subjektom ili tijelom koje je izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom treće države ili tijela treće države, uključujući dodjelu ili nastavak izvršenja ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o koncesiji, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
e) tko trguje robom, obavi njezin uvoz, izvoz, prodaju, kupnju, prijenos, provoz ili prijevoz, pruži brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
f) tko pruži financijsku uslugu ili obavlja financijsku aktivnost, ako zabrana ili ograničavanje tog poslovanja predstavlja mjeru ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
g) tko pruži uslugu koja nije navedena u točki f. ovoga stavka, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
h) tko zaobiđe mjere ograničavanja koje su na snazi u Republici Hrvatskoj:
1. korištenjem ili prijenosom trećoj strani sredstava ili gospodarskih izvora ili na drugi način raspolaganjem tim sredstvima i gospodarskim izvorima koji su u izravnom ili neizravnom vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom osobe, subjekta ili tijela obuhvaćenog mjerama ograničavanja, a koji trebaju biti zamrznuti sukladno mjeri ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj, kako bi se prikrila ta sredstva ili ti gospodarski izvori
2. tako što pruži lažnu ili obmanjujuću informaciju kako bi se prikrila činjenica da je osoba, subjekt ili tijelo obuhvaćeno mjerama ograničavanja krajnji vlasnik ili korisnik sredstava ili gospodarskih izvora koji trebaju biti zamrznuti sukladno mjeri ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
3. kao fizička osoba ili kao zastupnik subjekta ili tijela obuhvaćenog mjerama ograničavanja, neispunjenjem obveze da nadležnom javnopravnom tijelu Republike Hrvatske prijavi sredstva ili gospodarske izvore koji se nalaze na području Republike Hrvatske, koja im pripadaju, ili su u njihovu vlasništvu ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, a podliježu mjeri ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
4. tako što ne ispuni obvezu da nadležnom javnopravnom tijelu Republike Hrvatske dostavi informaciju dobivenu u obavljanju profesionalne djelatnosti, o zamrznutim i nezamrznutim sredstvima ili gospodarskim izvorima koji se nalaze na području Republike Hrvatske, a koja pripadaju osobama, subjektima ili tijelima obuhvaćenim mjerama ograničavanja ili su u njihovu vlasništvu, ili posjedu ili pod njihovom kontrolom, a podliježu mjeri ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
i) tko prekrši ili ne ispuni uvjet iz odobrenja koje je izdalo nadležno tijelo Republike Hrvatske za obavljanje aktivnosti, a bez kojeg bi odobrenja obavljanje aktivnosti predstavljalo kršenje mjere ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj
j) tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja potpunog ili djelomičnog ograničenja trgovine, uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, poštanskog prometa, prometnih, elektroničkih i drugih komunikacija te embarga na oružje i vojnu opremu, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i k) tko ne provede, ne primijeni ili na drugi način postupi suprotno odredbama mjera ograničenja raspolaganja imovinom, zabrane ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili zabrane tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske, koje su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka uključuje sredstva i gospodarske izvore u vrijednosti od najmanje 100.000,00 eura ili je ostvarena znatna imovinska korist ili je kazneno djelo počinjeno u obavljanju posla, profesije ili dužnosti kršenjem profesionalnih obveza, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Tko kazneno djelo iz stavaka 1. i stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. dvije godine.
(5) Ne predstavlja kazneno djelo postupanje navedeno u stavku 1. točki e) ovog članka ako obuhvaća robu, brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom čija je vrijednost manja od 10.000,00 eura, osim ako je riječ o robi uvrštenoj na Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije ili robi s dvojnom namjenom navedenoj u prilozima I. i IV. Uredbe (EU) 2021/821.
(6) Pružanje humanitarne pomoći osobama kojima je potrebna pomoć ili aktivnosti kojima se podupiru osnovne ljudske potrebe, a koje se pružaju u skladu s načelima nepristranosti, čovječnosti, neutralnosti i neovisnosti te, ako je to primjenjivo, s međunarodnim humanitarnim pravom, ne predstavlja kršenje mjere ograničenja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ne postoji obveza za pravne stručnjake da u skladu s mjerom ograničenja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj prijavljuju informacije koje prime od jedne od svojih stranaka ili koje dobiju o njoj tijekom utvrđivanja pravnog položaja te stranke ili tijekom obavljanja zadaće obrane ili zastupanja te stranke u sudskim postupcima ili u vezi s njima, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvih postupaka.
Članak 22. 2 verzije
NN 133/2023 temeljni tekst objavljen 7. studenoga 2023.; vrijedio do 22. prosinca 2025.
Prekršajne odredbe
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4500,00 do 90.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba i drugi subjekti koji su dužni postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona:
1. ako najkasnije sljedeći radni dan o mjeri ograničavanja koju su primijenili ne izvijeste tijelo koje vodi Zbirku podataka i nadležno nadzorno tijelo ili izvješće ne dostave na način i u sadržaju koji propiše Vlada (članak 8. stavak 24. i članak 16. stavci 1. i 2.)
2. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijeste tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o okolnostima koje su utvrdili koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja posredstvom povezanih osoba ili na drugi način (članak 8. stavak 26.)
3. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijeste tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o informacijama za koje znaju da su mu potrebne za provođenje mjere (članak 8. stavak 26.)
4. ako ne postupe po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 14. stavak 2. točka 2.)
5. ako na zahtjev nadzornog tijela ne dostave zatražene podatke i informacije ili ih ne dostave u roku koji odredi nadzorno tijelo (članak 14. stavak 6.)
6. ako ne donesu pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja ili ih ne provode u praksi ili ih najmanje jednom godišnje ne ažuriraju (članak 15. stavak 1.)
7. ako pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja ne donese upravljačko tijelo pravne osobe (članak 15. stavak 1.)
8. ako ne integriraju politike, kontrole i postupke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona u svoj sustav unutarnjih kontrola (članak 15. stavak 2.)
9. ako politike, kontrole i postupci za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja koje su donijeli ne uključuju sve propisane elemente (članak 15. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 4500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 45.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija izreći će se novčana kazna u iznosu do 130.000,00 eura.
NN 151/2025 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 23. prosinca 2025.
Prekršajne odredbe
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4500,00 do 90.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba i drugi subjekti subjekt koji su dužni postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona:
1. ako najkasnije sljedeći radni dan o primijenjenoj mjeri ograničavanja koju su primijenili ne izvijeste tijelo koje vodi Zbirku podataka i nadležno nadzorno tijelo ili izvješće ne dostave na način i u sadržaju koji propiše Vlada (članak 8. stavak 24. i članak 16. stavci 1. i 2.)
2. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijeste tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o okolnostima koje su utvrdili, a koje upućuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja posredstvom povezanih osoba ili na drugi način (članak 8. stavak 26.)
3. ako najkasnije sljedeći radni dan od dana saznanja ne izvijeste tijelo zaduženo za provođenje određene mjere ograničavanja o informacijama za koje znaju da su mu im potrebne za provođenje mjere (članak 8. stavak 26.)
4. ako ne postupe po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 14. stavak 2. točka 2.)
5. ako na zahtjev nadzornog tijela ne dostave zatražene podatke i informacije ili ih ne dostave u roku koji odredi nadzorno tijelo (članak 14. stavak 6.)
6. ako ne donesu pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja ili ih ne provode u praksi ili ih najmanje jednom godišnje ne ažuriraju (članak 15. stavak 1.)
7. ako pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja ne donese upravljačko tijelo pravne osobe (članak 15. stavak 1.)
8. ako ne integriraju politike, kontrole i postupke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona u svoj sustav unutarnjih kontrola (članak 15. stavak 2.)
9. ako politike, kontrole i postupci za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja koje su donijeli ne uključuju sve propisane elemente (članak 15. stavak 3.). 3.)
10. ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata ne čuvaju deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa odnosno provjere podataka iz članka 8. stavka 19. ovoga Zakona ili ako je dokumentacija nepotpuna (članak 19.a stavci 1., 2. i 4.)
11. ako trguju robom, obave njezin uvoz, izvoz, prodaju, kupnju, prijenos, provoz ili prijevoz, pruže brokerske usluge, usluge tehničke pomoći ili druge usluge povezane s tom robom, ako zabrana ili ograničavanje tog postupanja predstavlja mjeru ograničavanja koja je na snazi u Republici Hrvatskoj, čija vrijednost je manja od 10.000 eura, a veća od 1000 eura.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 4500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 45.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija izreći će se novčana kazna u iznosu do 130.000,00 eura.