Izmjene: NN 36/2024

Članak 9. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba.

(3) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu odnosno više osnivača iz stavka 2. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

(4) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

(5) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu odnosno kao svoju samostalnu ustrojstvenu jedinicu.

Članak 11. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani:

– knjižnična građa

– prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji

– sredstva za rad

– rad stručnih knjižničarskih djelatnika

– program rada i razvitka.

(2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne i specijalne knjižnice, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

(3) Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar.

(4) Pravna osoba u čijem je sastavu knjižnica dužna je prije traženja upisa u sudski ili drugi registar upisati knjižničnu djelatnost u statut.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 14. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona na temelju kojega je osnovana.

(2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i javnih knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(3) Odluka o prestanku i statusnim promjenama knjižnice iz stavka 2. ovoga članka te privatnih knjižnica mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije odnosno o pohrani digitalne knjižnične građe i digitalne knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća, uz prethodno izvješće nadležne matične razvojne službe.

Članak 17. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Javna knjižnica s više od deset zaposlenih ima upravno vijeće.

(2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.

(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni ili integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(4) Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje predstavničko izvršno tijelo osnivača.

(5) Način izbora članova upravnog vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnog vijeća uređuju se statutom javne knjižnice.

Članak 20. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, a sukladno aktu o osnivanju.

(2) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javne knjižnice, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača, a sukladno aktu o osnivanju.

(3) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje predstavničko izvršno tijelo osnivača odnosno predstavnička izvršna tijela više osnivača sporazumno.

(4) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno zajedno s njima druga pravna i fizička osoba imenuje i razrješuje tijelo upravljanja te pravne osobe propisano posebnim zakonom i statutom.

(5) Način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.

(6) Javni natječaj za imenovanje ravnatelja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka raspisuje i provodi upravno vijeće javne knjižnice odnosno osnivač ako javna knjižnica nema upravno vijeće.

(7) Ne raspiše li upravno vijeće javne knjižnice iz stavka 6. ovoga članka natječaj za imenovanje ravnatelja u propisanom roku, natječaj će raspisati osnivač.

(8) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan.

(9) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski sveučilišni studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit za zvanje knjižničara, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane utvrđene statutom.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski sveučilišni studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog knjižničarskog ispita za zvanje knjižničara u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete propisane utvrđene statutom.

(11) Položen stručni knjižničarski ispit za zvanje knjižničara u smislu stavka 9. ovoga članka ima i osoba koja je oslobođena polaganja navedenog stručnog knjižničarskog ispita na temelju zakona kojima je uređivana knjižnična djelatnost.

(12) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnog natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 10. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice, a najdulje do godinu dana.

(13) Ako osnivač odnosno osnivači ne provedu razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice, tijelo nadležno za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača.

(14) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice.

Članak 24. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz opće zadaće propisane člankom 6. ovoga Zakona, ima i posebne zadaće:

– izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe

– obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta

– obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja

– u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira postupanje s obveznim primjerkom

– osigurava dostupnost i korištenje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj

– izgrađuje, organizira, čuva i čini dostupnim reprezentativne zbirke inozemnih znanstvenih i stručnih knjiga, serijskih publikacija i ostalih informacijskih izvora

– koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima

– izgrađuje i organizira Hrvatsku digitalnu knjižnicu

‒ donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi

– organizira i vodi stručno usavršavanje knjižničara

– obavlja zadaće središnje matične knjižnice u Republici Hrvatskoj

– promiče hrvatske tiskane i elektroničke publikacije te knjižnične proizvode i usluge

– provodi i potiče znanstveno-razvojna i stručna istraživanja u knjižničarstvu

‒ utvrđuje svojstvo status kulturnog dobra i prestanak statusa kulturnog dobra za knjižničnu građu sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara te vodi evidenciju knjižnične građe za koju je utvrđen status kulturnog dobra, a koja je sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske

– izrađuje nacrte prijedloga standarda za sve vrste knjižnica

– obavlja i druge zadaće sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Zagrebu

– obavlja i druge zadaće predviđene ovim Zakonom, drugim propisom i Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Članak 37. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije (novine, časopisi, zbornici radova, godišnjaci i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, (zvučna knjiga i dr.), glazbene note, zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi, programi, kalendari i slično), online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, mrežne stranice i dr.). dr.) i digitalne preslike knjižnične građe.

Članak 40. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i objavljuje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije, mrežne stranice i dr.) dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u formatu propisanom pravilnikom iz članka 39. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Obvezni primjerak iz stavka 1. ovoga članka pohranjuje se u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice.

(3) Obvezni primjerak digitalnih preslika knjižnične građe pohranjuje se u sustavima Hrvatske digitalne knjižnice sukladno pravilniku iz članka 7. ovoga Zakona kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe.

Članak 44. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i digitalne knjižnice, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Nadzor nad zakonitošću rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavljaju ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja.

(3) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač druga pravna i fizička osoba obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.