Na tekst
slovozakona

Zakon o javnom okupljanju

Povijest članaka

Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 7 članaka.

Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.

Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Važeći tekst · Što se promijenilo od nekog dana

Članak 11. 6 verzija

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 1. kolovoza 2005.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- u blizini spomenika kulture nulte kategorije, ako bi dovelo do pogibelji za zaštićene vrijednosti,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana.

NN 90/2005 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 2. kolovoza 2005. do 30. ožujka 2006.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- u blizini spomenika kulture nulte kategorije, ako bi dovelo do pogibelji za zaštićene vrijednosti,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana.,

– najmanje 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaj u Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

U slučaju iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, u dijelu kojim se određuje broj sudionika okupljanja.

NN 139/2005 izmijenjen točkom I. izreke vrijedio od 31. ožujka 2006.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- u blizini spomenika kulture nulte kategorije, ako bi dovelo do pogibelji za zaštićene vrijednosti,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana,.

– najmanje 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaj u Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

U slučaju iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, u dijelu kojim se određuje broj sudionika okupljanja.

NN 150/2005 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 29. prosinca 2005. do 14. srpnja 2012.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- u blizini spomenika kulture nulte kategorije, ako bi dovelo do pogibelji za zaštićene vrijednosti,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana.,

– najmanje 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

U slučaju iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, u dijelu kojim se određuje broj sudionika okupljanja.

NN 82/2011 izmijenjen točkom I. izreke vrijedio od 15. srpnja 2012.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana,.

– najmanje 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

U slučaju iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se odredba članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, u dijelu kojim se određuje broj sudionika okupljanja.

NN 78/2012 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 15. srpnja 2012.

Iznimno od odredbe članka 10. ovoga Zakona, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati:

- u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima,

- u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca,

- u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

- na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa,

- na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana.

– najmanje 10 metara od objekata u kojima su smješteni Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske i najmanje 20 metara od objekta u kojem je smješten Ustavni sud Republike Hrvatske.

Na prostoru iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka broj sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ograničen je na 1500 osoba.

Na prostoru iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka, mirno okupljanje i javni prosvjed može se održavati u vremenu od 08.00 do 22.00 sata.

Dolazak sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na prostor iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka dozvoljen je od Šetališta Josipa Jurja Strossmayera i Stuba Ivana Zakmardija, ulicom Dverce i Ćirilometodskom ulicom.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, sudionicima koji su osobe s invaliditetom i osobe s teškoćama u kretanju dolazak je dozvoljen i iz Kamenite ulice.

Članak 14. 2 verzije

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 14. srpnja 2012.

Ministar unutarnjih poslova može rješenjem zabraniti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ukoliko:

1. nije pravodobno i uredno prijavljeno,

2. je prijavljeno na prostorima na kojima se na temelju ovoga Zakona ne smije održavati,

3. su ciljevi usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

4. postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi održavanje dovelo do izravne i zbiljske pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

Rješenje o zabrani može se donijeti najkasnije 24 sata prije prijavljenog početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda.

NN 78/2012 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 15. srpnja 2012.

Ministar unutarnjih poslova može rješenjem zabraniti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ukoliko:

1. nije pravodobno i uredno prijavljeno,

2. je prijavljeno na prostorima na kojima se na temelju ovoga Zakona ne smije održavati,

3. je prijavljeno na prostoru iz članka 11. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona suprotno odredbama članka 11. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

4. su ciljevi usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

4 5. postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi održavanje dovelo do izravne i zbiljske pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

Rješenje o zabrani može se donijeti najkasnije 24 sata prije prijavljenog početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda.

Članak 22. 5 verzija

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 1. kolovoza 2005.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba) može spriječiti odnosno prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,

3. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan,

4. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

5. redari ne mogu održavati red i mir,

6. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

NN 90/2005 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 2. kolovoza 2005. do 30. ožujka 2006.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba) može spriječiti odnosno prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,

3. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan,

4. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

5. redari ne mogu održavati red i mir,

6. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba.

7. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

NN 139/2005 izmijenjen točkom I. izreke vrijedio od 31. ožujka 2006.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba) može spriječiti odnosno prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,

3. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan,

4. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

5. redari ne mogu održavati red i mir,

6. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba. 7. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

NN 150/2005 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 29. prosinca 2005. do 14. srpnja 2012.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba) može spriječiti odnosno prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,

3. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan,

4. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

5. redari ne mogu održavati red i mir,

6. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba.

7. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

NN 78/2012 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 15. srpnja 2012.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ovlaštena službena osoba) može spriječiti odnosno prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se održava na mjestu koje nije navedeno u prijavi,

3. je broj sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na prostoru iz članka 11. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona veći od 1500 osoba ili se održava izvan vremena propisanog člankom 11. stavkom 3. ovoga Zakona,

4. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan,

4 5. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti,

5 6. redari ne mogu održavati red i mir,

6 7. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba.

7 8. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

Članak 34. 2 verzije

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 31. prosinca 2022.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja organizira mirno okupljanje ili javni prosvjed bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno (članak 7. stavak 1.),

2. organizator koji održava mirno okupljanje i javni prosvjed na mjestima utvrđenim člankom 11. ovoga Zakona ili izvan mjesta utvrđenog odlukom iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona,

3. organizator koji unatoč zabrani održi mirno okupljanje i javni prosvjed (članak 14.),

4. organizator koji nije poduzeo mjere osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (članak 16. i članak 17.),

5. organizator koji organizira druge oblike okupljanja bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno (članak 33. stavak 2.).

NN 114/2022 izmijenjen člancima 1. i 2. vrijedi od 1. siječnja 2023.

Novčanom kaznom od 5.000,00 660,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja organizira mirno okupljanje ili javni prosvjed bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno (članak 7. stavak 1.),

2. organizator koji održava mirno okupljanje i javni prosvjed na mjestima utvrđenim člankom 11. ovoga Zakona ili izvan mjesta utvrđenog odlukom iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona,

3. organizator koji unatoč zabrani održi mirno okupljanje i javni prosvjed (članak 14.),

4. organizator koji nije poduzeo mjere osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (članak 16. i članak 17.),

5. organizator koji organizira druge oblike okupljanja bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno (članak 33. stavak 2.).

Članak 35. 2 verzije

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 31. prosinca 2022.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj voditelj koji:

1. ne poduzme potrebite mjere poradi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (članak 18. i članak 21. stavak 2.),

2. ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed kada nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja (članak 21. stavak 3.),

3. na zahtjev ovlaštene službene osobe ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed (članak 23.).

NN 114/2022 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 1. siječnja 2023.

Novčanom kaznom od 2.000,00 260,00 do 5.000,00 kuna 660,00 eura kaznit će se za prekršaj voditelj koji:

1. ne poduzme potrebite mjere poradi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (članak 18. i članak 21. stavak 2.),

2. ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed kada nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja (članak 21. stavak 3.),

3. na zahtjev ovlaštene službene osobe ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed (članak 23.).

Članak 36. 2 verzije

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 31. prosinca 2022.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja organizira javnu priredbu bez prijave, kada je prijavljivanje obvezatno (članak 26.),

2. organizator koji organizira javnu priredbu unatoč zabrani (članak 28.).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se organizator javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 34. točkom 4., odnosno voditelj javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 35. ovoga Zakona.

NN 114/2022 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 1. siječnja 2023.

Novčanom kaznom od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja organizira javnu priredbu bez prijave, kada je prijavljivanje obvezatno (članak 26.),

2. organizator koji organizira javnu priredbu unatoč zabrani (članak 28.).

Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se organizator javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 34. točkom 4., odnosno voditelj javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 35. ovoga Zakona.

Članak 37. 2 verzije

NN 128/1999 temeljni tekst vrijedio od 8. prosinca 1999. do 31. prosinca 2022.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu njegova održavanja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda te alkoholna pića (članak 18. stavak 1.),

2. osoba koja na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti (članak 18. stavak 2.).

NN 114/2022 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 1. siječnja 2023.

Novčanom kaznom od 1.000,00 130,00 do 3.000,00 kuna 390,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. osoba koja na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu njegova održavanja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda te alkoholna pića (članak 18. stavak 1.),

2. osoba koja na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti (članak 18. stavak 2.).