Zakon o javnobilježničkim pristojbama
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 15 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe
(u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj
Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 4. veljače 2023.
Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona koju uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 4. 3 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u javnobilježničkim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna.
Iznosi pristojbi izražavaju se u bodovima. Vrijednost boda iznosi 10,00
kuna.
NN 74/1995 izmijenjen člancima 1. i 2. vrijedio od 6. listopada 1995. do 3. veljače 2023.
Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u javnobilježničkim državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna.
Iznosi pristojbi izražavaju se u bodovima. Vrijednost boda iznosi 10,00 kuna.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 4. veljače 2023.
(1) Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pristojbe u iznosu do 13,27 eura mogu se platiti u državnim biljezima.
Članak 5. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Javnobilježnički biljezi lijepe se na podnesku, odnosno u javnobilježničkom
spisu i poništavaju se otiskom javnobiIježnićkog pečata, štambiljom "poništeno"
ili na drugi odgovarajući način.
NN 74/1995 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 6. listopada 1995.
Javnobilježnički Državni biljezi lijepe se na podnesku, odnosno u javnobilježničkom spisu i poništavaju se otiskom javnobiIježnićkog pečata, štambiljom "poništeno" ili na drugi odgovarajući način.
Članak 6. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Kada se pristojba plaća u gotovom novcu, pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa prihoda od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa.
Potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojeg je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu, podnositelj mora naznačiti za koju se ispravu plaća pristojba.
Javni bilježnik će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.
NN 74/1995 izmijenjen člancima 1. i 3. vrijedi od 6. listopada 1995.
Kada se pristojba plaća u gotovom novcu, pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa prihoda državnog proračuna od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa.
Potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojeg je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu, podnositelj mora naznačiti za koju se ispravu plaća pristojba.
Javni bilježnik će na spisu utvrditi zabilježiti koliko je pristojbe plaćeno.
Članak 10. 6 verzija
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Oslobođeni su od plaćanja pristojbi:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti te jedinice lokalne samouprave i uprave,
2. osobe u obavljanju javnih ovlasti,
3. ustanove rađi obavljanja svoje djelatnosti, organizacije i udruge koje obavljaju djelatnosti iz oblasti prosvjete, kulture, znanosti, zdravstva, socijalne zaštite i skrbi ne ostvarujući dobit i
4. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida.
NN 74/1995 izmijenjen člankom 4. vrijedio od 6. listopada 1995. do 23. listopada 1996.
Oslobođeni su od Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti te jedinice lokalne samouprave i uprave,
2. osobe u obavljanju javnih ovlasti, 4 i tijela u obavljanju javnih oblasti,
3. ustanove rađi obavljanja svoje djelatnosti, organizacije i udruge koje obavljaju djelatnosti iz oblasti prosvjete, kulture, znanosti, zdravstva, socijalne zaštite i skrbi ne ostvarujući dobit i
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida. za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog: članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
NN 87/1996 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 24. listopada 1996. do 18. listopada 2012.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak i
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog: članka, sud
će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne
organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
NN 112/2012 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 19. listopada 2012. do 31. listopada 2015.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak i,
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog: članka, sud
će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne
organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
NN 110/2015 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 1. studenoga 2015. do 3. veljače 2023.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog: članka, sud
će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne
organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
NN 10/2023 izmijenjen člancima 3. i 12. vrijedi od 4. veljače 2023.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti ovlasti,
3. invalidi domovinskog rata osobe s invaliditetom, na temelju odgovarajućih is prava isprava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2 1. ovog: članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i nadležan za poslove socijalne skrbi
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Članak 11. 3 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno
javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala
obveza toga dana ili kasnije.
NN 74/1995 izmijenjen člancima 1., 5. i 6. vrijedio od 6. listopada 1995. do 11. srpnja 2025.
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno
javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala
obveza toga dana ili kasnije.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju propisat će Ministarstvo financija.
NN 98/2025 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 12. srpnja 2025.
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno
javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala
obveza toga dana ili kasnije.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju visini dohodaka i primitaka u tekućoj godini odnosno za prethodnu kalendarsku godinu koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju propisat će Ministarstvo financija.
Ako se prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnosi do 30. lipnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda iz stavka 3. ovoga članka izdana za prethodnu kalendarsku godinu, a ako se prijedlog podnosi nakon 1. srpnja tekuće godine, uz prijedlog se podnosi potvrda izdana za tekuću godinu.
Članak 11.a 3 verzije
NN 74/1995 dodan člankom 6. vrijedio od 6. listopada 1995. do 23. listopada 1996.
Sud će kao dokaz u postupku povodom prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe prihvatiti potvrdu o imovnom stanju, ako od izdavanja potvrde do podnošenja prijedloga za oslobođenje nije proteklo više od tri mjeseca.
Uz potvrdu o imovnom stanju iz stavka 1. ovoga članka, stranka mora dati izjavu o svom imovnom stanju i o imovnom stanju svog supružnika i to da nemaju nekretnina u vlasništvu, da nemaju u vlasništvu motorno vozilo koje nije starije od pet godina i da nisu vlasnici štedne knjižice. Potpisi supružnika na izjavi trebaju biti ovjereni po javnom bilježniku.
Ako se utvrdi da podaci iz izjave propisane stavkom 2. ovoga članka ne odgovaraju stvarnom stanju, izjavitelji odgovaraju za davanje lažne izjave.
NN 87/1996 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 24. listopada 1996. do 11. srpnja 2025.
Sud će kao dokaz u postupku povodom prijedloga osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe prihvatiti potvrdu o imovnom stanju, ako od izdavanja potvrde do podnošenja prijedloga za oslobođenje nije proteklo više od tri mjeseca. Uz javnobilježničke pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz stavka 1 članka 11. ovoga članka, stranka mora Zakona te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i o imovnom stanju svog supružnika i to da nemaju nekretnina u vlasništvu, da nemaju u vlasništvu motorno vozilo koje nije starije od pet godina i da nisu vlasnici štedne knjižice. Potpisi supružnika na izjavi trebaju biti ovjereni po javnom bilježniku. imovnom stanju svoga bračnog druga.
Ako se utvrdi da podaci iz izjave propisane stavkom 2. ovoga članka ne odgovaraju stvarnom stanju, izjavitelji odgovaraju za davanje lažne izjave.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
NN 98/2025 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 12. srpnja 2025.
Sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju visini dohodaka i primitaka iz članka 11. ovoga Zakona te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga bračnog druga.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava, dohotke i prihode primitke te vrijednost imovine koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Radi ocjene okolnosti iz stavka 3. ovoga članka sud može tražiti podatke od tijela koja o njima vode službene evidencije.
Članak 13. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka
10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona
o sudskim pristojbama
NN 10/2023 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 4. veljače 2023.
Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka članaka 10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o sudskim pristojbama posebni propisi kojima se uređuje oslobođenje od plaćanja troškova sudskih postupaka.
Članak 26. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Kada stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu, javni bilježnik će joj poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena nedostatno, javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom, da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu, te će ga upozoriti na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od
30,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 4. veljače 2023.
Kada stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu, javni bilježnik će joj poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena nedostatno, javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom, da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu, te će ga upozoriti na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 30,00 kuna 3,98 eura, neće se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 28. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propisanom člankom 26. i 27. ovoga Zakona, javni bilježnik će u daljnjem roku od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.
Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika.
Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje, kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako prisiojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građanka.
Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se javni bilježnik.
Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija
utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik
nije javnom bilježniku odnosno ispostavi Područnog ureda Porezne uprave
Ministarstva financija priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će sesamo
kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 100,00
kuna.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 4. veljače 2023.
Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propisanom člankom 26. i 27. ovoga Zakona, javni bilježnik će u daljnjem roku od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.
Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika.
Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje, kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako prisiojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građanka.
Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se javni bilježnik.
Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije javnom bilježniku odnosno ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će sesamo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 100,00 kuna 13,27 eura.
Članak 29. 3 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 5. listopada 1995.
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati,
ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos
od 30,00 kuna.
NN 74/1995 izmijenjen člankom 7. vrijedio od 6. listopada 1995. do 3. veljače 2023.
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 30,00 100,00 kuna.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 4. veljače 2023.
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna 13,27 eura.
Članak 30. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 30,00 kune.
Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena,
ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje
radnje.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 4. veljače 2023.
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 30,00 kune 3,98 eura.
Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena,
ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje
radnje.
Članak 34. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Nadzor nad primjenom propisa o javnobilježničkim pristojbama i nadzor
nad naplatom javnobilježničkih pristojbi obavlja Ministarstvo pravosuđa
i Ministarstvo financija.
NN 10/2023 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 4. veljače 2023.
Nadzor nad primjenom propisa o javnobilježničkim pristojbama i nadzor nad naplatom javnobilježničkih pristojbi obavlja Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Ministarstvo financija.
Članak 35. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se
za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje i neuredno naplaćuje javnobilježničku
pristojbu.
NN 10/2023 izmijenjen člancima 9. i 10. vrijedi od 4. veljače 2023.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje i odnosno neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu.
Članak 36. 2 verzije
NN 72/1994 temeljni tekst vrijedio od 18. listopada 1994. do 3. veljače 2023.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik ili odgovorni službenik u tijelu državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave,
odnosno u pravnim osobama koje imaju javne ovlasti kada ne naplaćuju
pristojbu utvrđenu ovim Zakonom (članak 37.).
NN 10/2023 brisan člankom 11. vrijedi od 4. veljače 2023.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik ili odgovorni službenik u tijelu državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave,
odnosno u pravnim osobama koje imaju javne ovlasti kada ne naplaćuju pristojbu utvrđenu ovim Zakonom (članak 37.).
Brisan.
Odredba članka 36. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 10/2023.