Izmjene: NN 76/2007

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Predmet Zakona

Ovim se Zakonom propisuju uvjeti za zaštitu dizajna, uređuje se pravo na zaštitu, stjecanje industrijskoga dizajna, opseg i trajanje zaštite industrijskoga dizajna, isključiva prava koja proizlaze iz industrijskoga dizajna, postupak za registraciju industrijskoga dizajna, promjene na industrijskom dizajnu, prestanak vrijednosti i poništenje proglašenje ništavim industrijskoga dizajna, međunarodna pohrana registracija industrijskoga dizajna, građanskopravna zaštita i prekršajne odredbe.

Članak 6. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Otkrivanje dizajna

(1) Smatra se da je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti ako je objavljen slijedom registracije ili na drugi način, izložen ili upotrijebljen u trgovini ili otkriven na drugi način, osim ako ti događaji iz opravdanih razloga nisu mogli biti poznati u redovitom poslovanju poslovnim krugovima specijaliziranim u dotičnom sektoru, koji posluje u Republici Hrvatskoj Europskoj uniji, prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Ne smatra se da je dizajn učinjen dostupnim javnosti samo iz razloga što je otkriven trećoj osobi pod neizričitim ili izričitim uvjetima tajnosti.

(2) Otkrivanje dizajna neće se uzeti u obzir ako je dizajn za koji se zahtijeva zaštita učinjen dostupnim javnosti:

1. od strane dizajnera, njegova pravnoga sljednika ili treće osobe, kao rezultat danih podataka ili aktivnosti poduzetih od strane dizajnera ili njegova pravnoga sljednika,

2. tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka primijenit će se i ako je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti kao posljedica zlouporabe na štetu dizajnera ili njegova pravnoga sljednika.

Članak 7. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

DIZAJN UVJETOVAN TEHNIČKOM FUNKCIJOM I DIZAJN SPOJNIH ELEMENATA

(1) Industrijskim dizajnom ne mogu se zaštititi obilježja izgleda proizvoda:

1. koja su isključivo uvjetovana njihovom tehničkom funkcijom ili

2. za koja je nužno reproduciranje u istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom, biti smješten u ili uz drugi proizvod ili oko njega, kako bi oba proizvoda mogla obavljati svoju funkciju.

(2) Neovisno o odredbi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, industrijski dizajn postojat će, pod uvjetima navedenim u članku 4. i članku 5. ovoga Zakona, na dizajnu čija je namjena omogućiti višestruko sklapanje ili povezivanje međusobno zamjenljivih proizvoda u modularnom sustavu.

Članak 9. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

RAZLOZI ZA ODBIJANJE ZAŠTITE ILI ZA PRAVNU NEVALJANOST

Odbit će se zahtjev za registraciju dizajna, odnosno registrirani industrijski dizajn bit će pravno nevaljan ako:

1. dizajn nije dizajn u smislu članka 2. točke 1. ovoga Zakona,

2. dizajn ne udovoljava uvjetima navedenim u članku od 3. do 8. ovoga Zakona,

3. podnositelj prijave ili nositelj industrijskoga dizajna nije ovlašten za stjecanje industrijskoga dizajna po ovom Zakonu,

4. je dizajn u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je od ranijega datuma zaštićen registriranim industrijskim dizajnom u Republici Hrvatskoj ili prijavom industrijskoga dizajna,

5. je u stvaranju dizajna korišten znak razlikovanja, a nositelj toga ranijega prava imao je pravo zabraniti takvu upotrebu,

6. dizajn predstavlja neovlaštenu upotrebu djela koje je zaštićeno prema odredbama zakona koji uređuje područje autorskog i srodnih prava,

7. dizajn predstavlja nepriličnu nedopuštenu upotrebu bilo kojeg od elemenata navedenog u članku 6.ter. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), ili oznaka, obilježja ili grbova, koji nisu obuhvaćeni navedenim člankom Pariške konvencije, a koji su od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 20. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Iscrpljenje prava

(1) Iscrpljenje prava na zabranu uporabe proizvoda koji sadržava dizajn nastupa njegovim stavljanjem na tržište Republike Hrvatske od strane samog Stavljanjem u promet od strane nositelja industrijskog dizajna ili uz njegovo odobrenje. (2) Iscrpljenje prava iz stavka 1. ovoga članka može se proširiti i na teritorij izvan Republike Hrvatske, ako je to određeno međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji sadržava industrijski dizajn, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava koja proizlaze iz industrijskog dizajna u odnosu na taj proizvod.

Članak 23. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

OVLAŠTENJA ZAVODA

(1) Upravne poslove koji se odnose na registraciju industrijskoga dizajna obavlja Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona. Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba i naknada troškova u skladu s posebnim propisima. Ako upravna pristojba i naknada troškova postupka nisu plaćene do isteka roka za žalbu, smatra se da žalba nije podnesena.

(3) Za pojedina pitanja iz postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(4) Protiv upravnih akata koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.

Članak 32. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

FORMALNO ISPITIVANJE PRIJAVE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA S UTVRĐENIM DATUMOM PODNOŠENJA

(1) Formalnim ispitivanjem prijave industrijskoga dizajna Zavod utvrđuje udovoljava li prijava uvjetima iz članka 25. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, odnosno te uvjetima iz članka članaka 26. i članka 27. ovoga Zakona, ako je podnesena višestruka prijava.

(2) Ako prijava industrijskoga dizajna ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja prijave da u roku od 60 dana uredi prijavu.

(3) Na zahtjev podnositelja prijave industrijskoga dizajna, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.

(4) Ako podnositelj prijave industrijskoga dizajna u određenom roku ne postupi po pozivu Zavoda i ne uredi prijavu, prijava se zaključkom odbacuje.

Članak 37. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Isprava o industrijskom dizajnu

(1) Na zahtjev nositelja industrijskoga dizajna i uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za izdavanje isprave o industrijskom dizajnu, Zavod nositelju industrijskoga dizajna izdaje ispravu najkasnije tri mjeseca od datuma, nakon objave registriranoga industrijskoga dizajna u službenom glasilu Zavoda.

(2) Podaci koje sadržava isprava o industrijskim dizajnu propisuju se Pravilnikom.

Članak 39. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

LicencIJA

(1) Industrijski dizajn može biti predmetom licencija u cijelosti ili djelomično, a licencija se može dati za cijeli teritorij ili za dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Ugovor o licenciji mora biti sastavljen u pisanom obliku.

(3) Licencija može biti isključiva ili neisključiva.

(4) Nositelj industrijskoga dizajna može se pozvati na prava koja proizlaze iz industrijskoga dizajna protiv stjecatelja licencije koji krši neku od odredaba iz ugovora o licenciji, u odnosu na trajanje licencije, registracijom obuhvaćen oblik u kojem se industrijskim dizajnom može koristiti, opseg proizvoda za koje je licencija dana, teritorij na kojem se industrijskim dizajnom može koristiti i u odnosu na kakvoću proizvedenih proizvoda.

(5) Stjecatelj neisključive licence može pokretati postupke zbog povrede industrijskoga dizajna samo uz pristanak nositelja industrijskoga dizajna, ako ugovorom o licenciji nije drukčije određeno.

(6) Ako nositelj industrijskoga dizajna, nakon što ga je stjecatelj isključive licencije pisanim putem obavijestio o povredi industrijskoga dizajna te mu ostavio rok za pokretanje postupka, ne pokrene takav postupak u navedenom roku, stjecatelj isključive licencije može sam pokrenuti postupak zbog povrede industrijskoga dizajna, ako ugovorom o licenci nije drukčije određeno.

(7) Upis licence u registar izvršit će se na zahtjev nositelja prava industrijskoga dizajna ili na zahtjev stjecatelja licencije, uz uvjet da je Zavodu dostavljen ovjerovljeni prijepis ugovora o licenci ili ovjerovljeni izvadak iz ugovora ili izvornik potvrde o davanju licencije potpisan od davatelja i stjecatelja licence.

(8) Licencija ima učinak prema trećim osobama nakon upisa u registar.

(9) Upis licencije objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(10) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis licencije propisuju se Pravilnikom.

Članak 40. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Zalog i ovrha

(1) Industrijski dizajn može biti predmetom zaloga i ovrhe.

(2) Na zahtjev jedne od stranaka, prava iz stavka 1. ovoga članka upisuju založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na dizajnu radi upisa u registar.

(3) Upis zaloga i ovrhe objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(4) Zalog i ovrha imaju učinak prema trećim osobama nakon upisa u registar.

(5) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis zaloga i ovrhe propisuju se Pravilnikom.

Članak 44.a dodančlankom 11. ovoga akta

ZNAČENJE POJMOVA

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

a) »Uredba o dizajnu Zajednice« je Uredba Vijeća (EZ) 6/2002 od 12. prosinca 2001. godine o dizajnu Zajednice i njezine izmjene i dopune,

b) »dizajn Zajednice« je registrirani i neregistrirani dizajn kako je definiran u članku 1. stavku 1. Uredbe o dizajnu zajednice,

c) »prijava dizajna Zajednice« je prijava za registraciju dizajna Zajednice koja je podnesena u skladu s odredbama Uredbe o dizajnu Zajednice,

d) »nacionalni dizajn« je industrijski dizajn stečen u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona,

e) »nacionalna prijava dizajna« je prijava industrijskog dizajna podnesena Zavodu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 44.b dodančlankom 11. ovoga akta

PROŠIRENJE UČINAKA DIZAJNA ZAJEDNICE

Učinci prijava dizajna Zajednice podnesenih i dizajna Zajednice stečenih prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije proširuju se na područje Republike Hrvatske.

Članak 44.c dodančlankom 11. ovoga akta

DIZAJN ZAJEDNICE KAO RANIJI DIZAJN

U smislu članaka 4., 5., 6. i 9. ovoga Zakona, dizajn Zajednice je raniji dizajn u odnosu na nacionalne prijave dizajna koje su podnesene, kao i na nacionalne dizajne koji su na temelju takvih prijava registrirani nakon dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, osim ako je zakonom drukčije određeno.

Članak 44.d dodančlankom 11. ovoga akta

PROSLJEĐIVANJE PRIJAVE DIZAJNA ZAJEDNICE

Ako je u skladu s člankom 35. stavkom 2. Uredbe o dizajnu Zajednice Zavodu podnesena prijava dizajna Zajednice, plaća se pristojba i naknada troškova za prosljeđivanje u skladu s posebnim propisima.

Članak 44.e dodančlankom 11. ovoga akta

ZABRANA UPORABE DIZAJNA ZAJEDNICE

(1) Ako se uporaba dizajna Zajednice iz članka 44.b ovoga Zakona suprotstavlja uporabi nacionalnog dizajna stečenog prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, odnosno stečenog na temelju nacionalne prijave dizajna podnesene prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, nositelj takvog nacionalnog dizajna može tužbom zahtijevati zabranu uporabe u Republici Hrvatskoj dizajna Zajednice kojem je učinak u skladu s člankom 44.b ovoga Zakona proširen na područje Republike Hrvatske. Podnositelj tužbe mora dokazati da se dizajn Zajednice suprotstavlja njegovom nacionalnom dizajnu.

(2) Ako u odnosu na dizajn Zajednice iz članka 44.b ovoga Zakona postoji neki od apsolutnih razloga iz članka 9. ovoga Zakona zbog kojih se mogla odbiti registracija dizajna ili razloga iz članka 9. ovoga Zakona zbog kojih se dizajn mogao proglasiti ništavim prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, osoba koja ima pravni interes može tužbom zahtijevati zabranu uporabe takvog dizajna Zajednice u Republici Hrvatskoj. Podnositelj tužbe mora dokazati postojanje nekog od ovih razloga u odnosu na dizajn Zajednice.

Članak 44.f dodančlankom 11. ovoga akta

ZAŠTITA DIZAJNA ZAJEDNICE OD POVREDE

Na zaštitu u slučaju povrede dizajna Zajednice primjenjuju se odredbe o zaštiti u slučaju povrede nacionalnog dizajna.

Članak 44.g dodančlankom 11. ovoga akta

SUD NADLEŽAN ZA DIZAJN ZAJEDNICE

(1) Trgovački sud u Zagrebu je u Republici Hrvatskoj sud dizajna Zajednice nadležan u prvom stupnju, u smislu Uredbe o dizajnu Zajednice.

(2) Visoki trgovački sud je u Republici Hrvatskoj sud dizajna Zajednice nadležan za odlučivanje u drugom stupnju, u smislu Uredbe o dizajnu Zajednice.

Članak 45. brisančlancima 12. i 13. ovoga akta

Drugi propisi koji se primjenjuju u postupku pred Zavodom

Za pojedina pitanja iz postupka, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku.

Članak 46. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA

(1) Za postupke propisane ovim Zakonom te za podnošenje žalbe, plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

(2) Ako pristojbe ili naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka ne budu plaćene, prijava, žalba ili zahtjev će se odbaciti, a u slučaju neplaćanja odgovarajuće pristojbe ili naknade troškova za produženje zaštite industrijskoga dizajna, industrijski dizajn prestaje vrijediti.

Članak 52. izmijenjenčlancima 15., 16. i 17. ovoga akta

MEĐUNARODNA POHRANA REGISTRACIJA INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

(1) Međunarodna pohrana registracija industrijskoga dizajna provodi se u skladu s odredbama Haškog sporazuma o međunarodnoj pohrani industrijskoga dizajna od 6. studenoga 1925., revidiranog u Hagu Haagu, 28. studenoga 1960. (Haški akt 1960.) i dopunjenog u Stockholmu 14. srpnja 1967., 1967. s izmjenama od 28. rujna 1979., u daljnjem tekstu »Haškog sporazuma«. (2) Međunarodna pohrana može se izvršiti izravno kod Međunarodnog ureda 1979. (Stockholmski dopunski akt 1967), te Ženevskog akta Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskoga dizajna, usvojenog u Ženevi, 2. srpnja 1999. godine (Ženevski akt 1999), (u daljnjem tekstu: Haški sporazum) i odredbama provedbenih propisa Haškoga sporazuma.

(2) Prijave za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna podnose se izravno Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. (3) U skladu sa (u daljnjem tekstu: Međunarodni ured).

(3) Sve pristojbe za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna plaćaju se izravno Međunarodnom uredu.

(4) U skladu s člankom 8. Haškog sporazuma, odredbe ovoga Zakona akta iz 1960. i člankom 12. Ženevskog akta iz 1999., na zahtjeve kojima se traži proširenje učinaka međunarodne registracije na područje Republike Hrvatske, na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjeve podnesene u skladu s odredbama Haškog sporazuma kojima se traži zaštita industrijskoga dizajna u Republici Hrvatskoj odredbe ovoga Zakona, uz iznimku članka 34. i članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 52.a dodančlankom 17. ovoga akta

PRAVO ŽALBE

(1) Protiv odluka Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

(2) Druge stranke u postupku koji je okončan odlukom protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.

Članak 52.b dodančlankom 17. ovoga akta

SADRŽAJ ŽALBE

Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, žalba treba sadržavati:

1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi,

2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,

3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,

4. obrazloženje žalbe te sve dokaze kojima podnositelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe,

5. potpis podnositelja žalbe,

6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupnika.

Članak 52.c dodančlankom 17. ovoga akta

ODLUČIVANJE O ŽALBI

(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova.

(2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usmene rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 10 dana prije održavanja.

Članak 52.d dodančlankom 17. ovoga akta

ŽALBENA VIJEĆA

(1) O žalbama iz članka 52.a ovoga Zakona odlučuju žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva.

(2) Na sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o patentu.

Članak 53. izmijenjenčlancima 17. i 18. ovoga akta

TUŽBA ZBOG POVREDE PRAVA

(1) Nositelj industrijskoga dizajna, ako su mu povrijeđena ili ugrožena prava iz članka 17. ovoga Zakona, može tužbom zahtijevati od nadležnoga suda:

1. utvrđivanje postojanja povrede industrijskoga dizajna,

2. zabranu izvršene ili namjeravane povrede industrijskoga dizajna,

3. uklanjanje stanja nastalog izvršenom povredom industrijskoga dizajna, uključujući oduzimanje i uništenje predmeta kojima se vrši povreda industrijskoga dizajna,

4. naknadu štete,

5. objavljivanje presude na trošak tuženika,

6. upotrebu oduzetih predmeta.

(2) Postupak povodom tužbe u smislu stavka 1. ovoga članka je hitan.

(3) U postupku zbog povrede prava iz industrijskoga dizajna, tuženik može dokazivati da registrirani industrijski dizajn nije pravno valjan iz razloga navedenih u članku 9. ovoga Zakona.

OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA.

Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje industrijskog dizajna na temelju pravnog posla ili zakona.

Članak 54. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Zastara

Tužba zbog povrede prava iz industrijskoga dizajna može se podnijeti u roku od tri godine od saznanja za povredu i počinitelja, a najkasnije pet godina od izvršene povrede.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će industrijski dizajn biti povrijeđen, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede industrijskog dizajna.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka se mogu postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povređuje industrijski dizajn, odnosno od kojih prijeti povreda industrijskog dizajna.

Članak 55. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Privremene mjere

(1) Ako nositelj industrijskoga dizajna učini vjerojatnim da je njegovo pravo povrijeđeno ili da postoji opasnost od povrede, može od suda zahtijevati:

1. izricanje privremene mjere zabrane obavljanja radnji kojima se vrijeđa pravo nositelja industrijskoga dizajna,

2. privremeno oduzimanje predmeta koji protupravno sadržavaju, čine ili u bitnome oponašaju industrijski dizajn ili njihovo isključenje iz prometa,

3. mjere za osiguranje dokaza o predmetima iz točke 2. ovoga stavka i mjere za očuvanje postojećega stanja.

(2) Nositelj industrijskoga dizajna može zahtijevati izricanje privremenih mjera i prije podnošenja tužbe, uz uvjet da tužbu podnese u roku od 20 radnih dana ili 31 kalendarskoga dana, ovisno o tome koji je rok dulji.

(3) Ako nositelj industrijskoga dizajna ne podnese tužbu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sud može na temelju zahtjeva tuženika postupak obustaviti i ukinuti zahtijevane mjere.

(4) Sud može odrediti privremene mjere bez saslušavanja osobe protiv koje se mjere izriču ako je to potrebno, a posebno u slučajevima kada bi odlaganje imalo za vjerojatnu posljedicu nenadoknadivu štetu za nositelja prava ili u slučajevima kada postoji očigledna opasnost od uništenja dokaza.

(5) Na pitanja u pogledu određivanja privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.

ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi kojima se povređuje industrijski dizajn povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjera iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

Članak 56. izmijenjenčlancima 21. i 22. ovoga akta

Naknada Štete

(1) Sud može odrediti nositelju industrijskoga dizajna da nadoknadi štetu, ako se dokaže da su zahtijevane mjere iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona bile neutemeljene.

(2) Sud može odrediti nositelju industrijskoga dizajna polog odgovarajućega novčanog iznosa radi osiguranja osobe protiv koje se izriče privremena mjera.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona nositelju industrijskog dizajna prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 17. ovoga Zakona, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je s obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn te time stekla neku korist, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanja tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

Članak 56.a dodančlankom 22. ovoga akta

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE

Nositelj industrijskog dizajna može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu industrijskog dizajna u slučaju povrede bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio industrijski dizajn.

Članak 56.b dodančlankom 22. ovoga akta

SUDSKA ODLUKA O VALJANOSTI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

U postupcima pokrenutim u svrhu zaštite industrijskog dizajna od povrede, tuženik može dokazivati da registrirani industrijski dizajn nije pravno valjan zbog razloga iz članka 9. ovoga Zakona.

Članak 56.c dodančlankom 22. ovoga akta

ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA

(1) Nositelj industrijskog dizajna koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu industrijskog dizajna od povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe kojima se povrjeđuje njegov industrijski dizajn.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje industrijski dizajn,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn,

– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn,

– osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,

– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 56.f i 56.e ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.

Članak 56.d dodančlankom 22. ovoga akta

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

(1) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede industrijskog dizajna, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

– naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje industrijski dizajn; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile industrijski dizajn,

– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su protupravno obilježeni industrijskim dizajnom.

(2) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

Članak 56.e dodančlankom 22. ovoga akta

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

(1) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede industrijskog dizajna sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn, te dokumentacije koja se na to odnosi.

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

Članak 56.f dodančlankom 22. ovoga akta

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj industrijskog dizajna kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda industrijskog dizajna u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

Članak 56.g dodančlankom 22. ovoga akta

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede industrijskog dizajna primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku, odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede industrijskog dizajna Zavod, odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o registraciji industrijskog dizajna koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji industrijskog dizajna.

Članak 58. izmijenjenčlancima 23. i 24. ovoga akta

PREKRŠAJI

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja izrađuje, nudi, stavlja na tržište (u promet), uvozi, izvozi ili koristi proizvod u kojem je sadržan tuđi industrijski dizajn ili na koji je primijenjen tuđi industrijski dizajn ili skladišti takav proizvod u navedene svrhe.

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja se koristi licencijom protivno odredbama ugovora o licenciji ili koja nezakonito prisvaja naslov dizajnera industrijskoga dizajna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(5) Za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.

(6) Proizvodi koji su nastali ili su pribavljeni izvršenjem prekršaja iz stavka 1., 2., 3 3., 4. i 4 5. ovoga članka, kao i predmeti (alati i pribor) koji su pretežno upotrebljeni u stvaranju proizvoda kojima se povređuje industrijski dizajn, oduzet će se i uništiti, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

Članak 60. izmijenjen

Prestanak vrijednosti drugih propisa

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o industrijskom obličju (»Narodne novine«, broj 78/99. i 127/99.), osim odredbe o zastupanju iz članka 57. navedenoga Zakona, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.