Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 10 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 7. lipnja 1996.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (u daljem tekstu: Akademija) najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj.
Akademija nastavlja rad i pravni je sljednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti osnovane 1866. keo najviša znanstvena ustanova svih južnoslavenskih naroda, Hrvatske skademije znanosti i umjetnosti od 1941-1945, a od 1947. do 1991. ponovno Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademija razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo.
Akademija je od osobite nacionalne važnosti.
NN 43/1996 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 8. lipnja 1996.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (u daljem tekstu: Akademija) najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj.
Akademija nastavlja rad i pravni je sljednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti osnovane 1866. keo najviša znanstvena ustanova svih južnoslavenskih naroda, Hrvatske skademije znanosti i umjetnosti od 1941-1945, a od 1947. do 1991. ponovno Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademija razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo.
Akademija je od osobite nacionalne važnosti.
Pravo uporabe riječi "Hrvatska akademija" u svom nazivu ima samo Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, pravo uporabe riječi "Hrvatska akademija" imaju i pravne osobe koje se bave znanstvenom djelatnosti, ako dobiju suglasnost Sabora Republike Hrvatske.
Članak 10. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 12. lipnja 2009.
(1) Članovi Akademije su redoviti, počasni i dopisni.
(2) Akademija ima i članove suradnike.
(3) Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik.
NN 65/2009 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 13. lipnja 2009.
(1) Članovi Akademije su redoviti, počasni i dopisni. (2) Akademija ima i članove suradnike, dopisni i suradnici.
(2) Članstvo članova suradnika ostaje doživotno ponovnim izborom nakon deset godina od prvog izbora.
(3) Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik.
Članak 14. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 12. lipnja 2009.
Uvjeti i postupak izbora članova suradnika propisuje se statutom Akademije.
NN 65/2009 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 13. lipnja 2009.
Uvjeti i postupak izbora članova suradnika propisuje se statutom Za člana suradnika bira se znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čija su dostignuća na području znanstvene ili umjetničke djelatnosti općepoznata i koji će surađivati na određenom području djelatnosti Akademije.
Članak 15. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 7. lipnja 1996.
(1) Članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.
(2) Svake druge godine skupština Akademije može izabrati do četiri nova redovita člana, s tim da broj članova ne može biti veći od onog određenog člankom 17. ovoga zakona.
(3) Dan održavanja skupštine za izbor članova objavljuje se pet mjeseci
prije njezina održavanja.
NN 43/1996 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 8. lipnja 1996.
(1) Članovi se biraju tajnim glasovanjem svake druge godine na skupštini Akademije.
(2) Svake druge godine skupština Akademije može izabrati do četiri nova redovita člana, s tim da broj članova ne može biti veći od onog određenog člankom 17. ovoga zakona.
(3) Dan održavanja skupštine za izbor članova objavljuje se pet mjeseci
prije njezina održavanja.
Članak 20. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 24. prosinca 2002.
(1) Umirovljeni redoviti članovi imaju pravo na mirovinu čija visina ne može iznositi manje od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike Hrvatske u protekloj godini, povećanog za 3,3 puta, ako je tako utvrđena mirovina povoljnija od one koju primaju po osnovi zakona koji uređuje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
(2) Dodatna sredstva za ostvarivanje prava na mirovinu iz stavka 1.
ovoga članka osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.
NN 150/2002 izmijenjen člancima 1. i 2. vrijedi od 25. prosinca 2002.
(1) Umirovljeni redoviti članovi imaju pravo na mirovinu čija visina ne može iznositi manje od prosječnog mjesečnog čistog osobnog dohotka svih radnika zaposlenih na teritoriju Republike Hrvatske u protekloj godini, povećanog za 3,3 puta, ako je tako utvrđena mirovina povoljnija od one koju primaju po osnovi zakona koji uređuje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
(1) (2) Dodatna sredstva za ostvarivanje prava na mirovinu Redoviti članovi Akademije imaju pravo na dodatak mirovini u visini utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
(2) Pravo na dodatak mirovini iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske imaju i članovi obitelji poslije smrti redovitog člana Akademije koji su ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju. Visina dodatka mirovini određuje se uz primjenu mirovinskog faktora utvrđenog rješenjem o pravu na obiteljsku mirovinu.
Članak 20.a 1 verzija
NN 150/2002 dodan člankom 2. vrijedi od 25. prosinca 2002.
Redoviti članovi Akademije koji su pravo na mirovinu ostvarili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostvaruju pravo na dodatak mirovini u visini utvrđene proračunske osnovice za godinu koja prethodi godini stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 20.b 1 verzija
NN 150/2002 dodan člankom 2. vrijedi od 25. prosinca 2002.
Dodatak mirovini prema ovome Zakonu isplaćuje se tijekom kalendarske godine korisniku prema utvrđenoj proračunskoj osnovici za prethodnu kalendarsku godinu neovisno o godini u kojoj je ostvaren dodatak mirovini.
Članak 20.c 1 verzija
NN 150/2002 dodan člankom 2. vrijedi od 25. prosinca 2002.
Rješenje o pravu na dodatak mirovini, prema ovome Zakonu, donosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, po službenoj dužnosti, na temelju rješenja o pravu na mirovinu redovitog člana Akademije, odnosno člana njegove obitelji.
Članak 20.d 1 verzija
NN 150/2002 dodan člankom 2. vrijedi od 25. prosinca 2002.
Sredstva za isplatu dodatka mirovini prema ovome Zakonu osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.
Članak 24. 2 verzije
NN 34/1991 temeljni tekst objavljen 16. srpnja 1991.; vrijedio do 12. lipnja 2009.
(1) Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine.
(2) Predsjedništvo čine predsjednik, dva potpredsjednika, glavni tajnik Akademije, tajnici razreda i određeni broj redovitih članova koje bira skupština u skladu sa statutom Akademije.
(3) Mandat članova predsjedništva traje tri godine i može se jedanput
ponoviti u istoj funkciji.
NN 65/2009 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 13. lipnja 2009.
(1) Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine.
(2) Predsjedništvo čine predsjednik, dva potpredsjednika, glavni tajnik Akademije, tajnici razreda i određeni broj redovitih članova koje bira skupština u skladu sa statutom Akademije.
(3) Mandat članova predsjedništva traje tri četiri godine i može se jedanput ponoviti u istoj funkciji.