Izmjene: NN 156/2023

Članak 25. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom kontinuirano prati zdravlje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. (2) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na preventivni sistematski pregled, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi, a prema dinamici i u opsegu utvrđenim i drugih kategorija korisnika prava iz ovoga Zakona.

(2) Programom preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata, koji zaključkom prihvaća Vlada Republike Hrvatske, određuju se kategorije korisnika, dinamika i opseg preventivnih sistematskih pregleda za pripadnike braniteljsko stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata oboljeli od PTSP-a i drugih bolesti i poremećaja vezanih uz rat i ratnu traumu imaju pravo na zdravstvene usluge čiji opseg se utvrđuje Programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći za braniteljsku i stradalničku populaciju koji zaključkom prihvaća Vlada Republike Hrvatske.

(4) Ministarstvo financira dodatne programe u okviru zdravstvenih ustanova definiranih Programom iz stavka 3. ovoga članka radi zaštite mentalnog zdravlja, liječenja i rehabilitacije mentalnih bolesti i poremećaja, koje obuhvaćaju dodatne aktivnosti u promociji i unapređenju mentalnog zdravlja te provedbu istraživanja radi primjene najučinkovitijih metoda liječenja i pristupa oboljelima od PTSP-a i drugih bolesti i poremećaja vezanih uz rat i ratnu traumu.

(5) Ministarstvo financira dodatne programe palijativne skrbi i dugotrajnog liječenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u okviru zdravstvenih i drugih ustanova koje pružaju palijativnu skrb i dugotrajno liječenje, a sukladno strateškom planu palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i sporazumima sklopljenim između Ministarstva i tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo te drugim ustanovama koje pružaju palijativnu skrb i dugotrajno liječenje.

(6) Ministarstvo financira i druge programe u okviru zdravstvenih i drugih ustanova u svrhu ublažavanja oštećenja nastalih kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(7) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kojima su rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, uz zdravstvenu zaštitu koja im se osigurava u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 22. ovoga Zakona koja uključuje i pravo na liječenje u inozemstvu, imaju i sljedeća prava koja nisu obuhvaćena standardom prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja:

a) pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju

b) pravo na ortopedska i druga pomagala

c) naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i

d) pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj.

(8) Činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz članka 182. ovoga Zakona.

(9) Činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kojem je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, radi ostvarivanja prava iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje se na temelju rješenja o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

(10) Iznimno od stavaka 7., 8. i 9. ovoga članka, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kod kojih postoje teška medicinska stanja određena pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, mogu ostvariti prava iz stavka 7. ovoga članka bez utvrđivanja jesu li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(11) Odredbe o načinu ostvarivanja prava iz stavka 7. ovoga članka razradit će se pravilnikom koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Članak 34. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 31. ovoga Zakona određuje se prema ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili osobnom činu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, i to prema sljedećim osnovicama:

(2) Osnovica za utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje mirovine iz članka 31. ovoga Zakona, kada ustrojbeno mjesto nije navedeno u stavku 1. ovoga članka, određuje se prema plaći koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata odnosno hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata primao prema osobnom činu, zvanju odnosno ustrojbenoj dužnosti u trenutku razvojačenja odnosno stradavanja, ovisno o tome što je za njega povoljnije.

(3) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s rastom prosječne plaće svih zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(4) Odnos Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra, pravilnikom propisuje odnos policijskih zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za unutarnje poslove i utvrđuje policijsko zvanje pripadniku Ministarstva unutarnjih poslova kojem radni odnos prestaje zbog odlaska u invalidsku mirovinu iz članka 30. ovoga Zakona.

(5) Čelnik tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, uz prethodnu suglasnost ministra., pravilnikom propisuje odnos zvanja službenih osoba u tijelu sigurnosno-obavještajnog sustava prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 37. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je djelomični gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje invalidska mirovina se ne obustavlja.

(2) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje invalidska mirovina se ne obustavlja.

(3) Osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,8, a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,6667.

(4) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle manje od 3,5 sati dnevno invalidska mirovina se ne obustavlja.

(5) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti koji se zaposle na manje od 3,5 sati dnevno invalidska mirovina se ne obustavlja.

(6) Osobama iz stavaka 4. i 5. ovoga članka za vrijeme zaposlenja mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 1,0.

(7) Nakon zaposlenja ili početka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kao ni nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje osobe iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka ne podliježu kontrolnom pregledu.

(8) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje, ako po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu, može se priznati pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu.

(9) U slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, razdoblje zaposlenja ne uračunava se u mirovinski staž niti se nakon prestanka zaposlenja određuje novi iznos invalidske mirovine.

Članak 38. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.

(2) Korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, određene prema članku 35. ovoga Zakona, ako se zaposli do polovice punog radnog vremena, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,8, a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju kojega postoji obveza osiguranja, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,6667 (ako je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest) odnosno mirovinskog faktora 0,5 (ako je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti ozljeda izvan rada ili bolest).

Članak 46. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kojem je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života.

(2) Djeca umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kojem je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kad navrše 26. godinu života.

(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:

a) 0,7 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo za dijete

b) 0,1 povećanje 0,88 za jedno dijete dva člana obitelji

c) 0,2 povećanje 1,0 za dvoje djece tri člana obitelji

d) 0,3 povećanje 1,1 za troje djece ili e) 0,4 povećanje za četvero četiri ili više djece članova obitelji.

Članak 47. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim bračnog ili izvanbračnog druga umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne, invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili najniže mirovine ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema ovome Zakonu odnosno prijašnjem općem propisu o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života, pod uvjetom da ima navršenih 40 godina života u trenutku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

(2) Djeca umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim djece hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne ili invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kad navrše 26. godinu života.

(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:

a) 0,7 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo za dijete

b) 0,1 povećanje 0,88 za jedno dijete dva člana obitelji

c) 0,2 povećanje 1,0 za dvoje djece tri člana obitelji

d) 0,3 povećanje 1,1 za troje djece ili e) 0,4 povećanje za četvero četiri ili više djece članova obitelji.

Članak 48.a dodančlankom 7. ovoga akta

Korisnicima obiteljske mirovine prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu i korisnicima obiteljske mirovine koji su ostvarili obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.

Članak 52. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili, prijevremene starosne mirovine temeljem ili obiteljske mirovine na temelju ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju za vrijeme imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno će im se odrediti najniža starosna mirovina ako im je to povoljnije.

(2) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem na temelju ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nesposobnosti sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja imaju pravo na najnižu mirovinu i za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje, imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 1., 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.

(3) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem na temelju ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđena potpuna nesposobnost za rad prouzročena utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na najnižu mirovinu i za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona.

(4) Korisnicima najniže mirovine određene umjesto priznate invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 35. ovoga Zakona za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti najniža mirovina ne pripada, a nakon prestanka tog zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti najniža mirovina se ponovno određuje, ako je to za korisnika povoljnije.

Članak 59. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Osobna invalidnina određuje se hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata prema skupini oštećenja organizma u koju je razvrstan i pripada mu u mjesečnom iznosu.

(2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u iznosu od 115% 115 % od utvrđene proračunske osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine, i to:

Članak 66. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Ortopedski doplatak iznosi mjesečno:

a) za I. stupanj 29% od osnovice

b) za II. stupanj 22% od osnovice

c) za III. stupanj 14% od osnovice i

d) za IV. stupanj 7% od osnovice.

(3) Invalidu kod kojega postoje dva ili više oštećenja I. stupnja ortopedski doplatak iz stavka 2. točke a) ovoga članka povećava se za 25% 50 % za svako sljedeće oštećenje.

Članak 68. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći

(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine može koristiti usluge osobe za pružanje njege i pomoći.

(2) Osoba koja pruža njegu i pomoć ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 130 % od iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine, prava iz mirovinskog i obveznoga zdravstvenog osiguranja, pravo na doplatak za djecu i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

(3) Ministarstvo isplaćuje naknadu plaće iz stavka 2. ovoga članka i uplaćuje doprinose na naknadu plaće i iz naknade plaće, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(4) Osnovica za uplatu doprinosa je iznos naknade plaće uvećan za doprinos iz plaće.

(5) Mjerila za izbor osobe za pružanje njege i pomoći te način ostvarivanja prava iz ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 83. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se:

– dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće

– dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu

– dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za:

a) razliku u površini

b) nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće ili

c) poboljšanje uvjeta stanovanja

– mogućnošću kupnje stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju

– mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate ili

– pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno ovom Zakonu.

(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu te za razliku u površini mogu ostvariti:

a) dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali od dvije do tri godine u borbenom sektoru u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma

b) dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri godine i više u borbenom sektoru, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma.

(4) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate, kupnjom stana u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojem pet godina neprekidno prebivaju, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine te za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te ostvarenjem prava na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske imaju:

a) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

b) članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i

c) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata od I. do X. skupine i članovi uže obitelji umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s istim oštećenjem organizma.

(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi uže i šire obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s tim da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne, pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. Ako se sporazum ne postigne, a nijedan član obitelji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja, pravo na stambeno zbrinjavanje ima onaj član obitelji koji je naslijedio prava i obveze nakon smrti smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je jedan član uže ili šire obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda ako je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je jedan član uže ili šire obitelji koji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda bez obzira na to je li imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja.

(8) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, roditelju smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut Ministarstvo može dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa.

(9) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju ili ako u trenutku podnošenja zahtjeva primaju obiteljsku invalidninu.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti i djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu iako su u trenutku podnošenja zahtjeva stariji od 15 godina, ako su:

a) već prethodno podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje koji je izvršnim rješenjem odbijen zbog postojanja zapreke iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona i

b) u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su bili na redovitom školovanju ili ako su u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka primali obiteljsku invalidninu.

(11) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji u slučaju smrti dragovoljaca iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s tim da to pravo članovi uže obitelji ostvaruju zajedno.

(12) Pravo na stambeno zbrinjavanje hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.

(13) Ispunjavanje uvjeta za ostvarivanje prava iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo rješenjem.

(14) Korisnik kojem je rješenjem iz stavka 13. ovoga članka utvrđeno pravo iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka do realizacije kupnje stana ili kuće predmetni stan ili kuću koristi na temelju ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom.

(15) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita i financijske potpore ostvaruje se sukladno pravilniku koji propisuje ministar.

Članak 84. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njezina obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za njegovo ostvarivanje:

a) ako ima u knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu odgovarajući stan ili kuću bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

b) ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, osim ako taj stan vrati u roku od šest mjeseci od donošenja rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje

c) ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

d) ako je na temelju propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima

e) ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajući nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

f) ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom putem propisa o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorije oštećenja

g) ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana odnosno stambenog kredita prema ranijim propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

h) ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom putem propisa o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu, gradnju ili rekonstrukciju kuće ili stana i

i) ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ali po drugom posebnom propisu.

(2) Postojanje zapreka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema stanju kakvo je bilo na dan stupanja na snagu Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 78/13.) u postupcima stambenog priznavanja koji nisu pravomoćno dovršeni do stupanja na snagu Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 78/13.) ili prema stanju u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ako je zahtjev podnesen nakon stupanja na snagu Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 78/13.).

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zapreke iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se kada se stambeno zbrinjavaju djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi.

(4) Iznimno od stavka 1. točke c) ovoga članka, zapreku za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje iz članaka 85. stavka 4. točaka e) do g) i stavka 5. točaka b) do d) ovoga Zakona ne predstavlja prodaja nekretnine u ovršnom postupku pokrenutom nakon podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje..

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, pravo na stambeno zbrinjavanje iz članaka 85. stavka 4. točaka e) do g) i stavka 5. točaka b) do d) ovoga Zakona može se ostvariti za drugi naknadno stečeni stambeni objekt do visine pripadajućeg iznosa za stambeni objekt prodan u ovršnom postupku.

Članak 86. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Organiziranu stambenu izgradnju i kupnju stanova na tržištu za potrebe stambenog zbrinjavanja korisnika te prodaju i zakup posebnih garažnih mjesta u stambenim zgradama izgrađenih u organiziranoj stambenoj izgradnji za potrebe stambenog zbrinjavanja korisnika provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama u suradnji s Ministarstvom.

(2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno pet godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno pet i više godina te pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti.

(3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište.

(4) Pod komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta iz stavka 3. ovoga članka podrazumijevaju se:

a) uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine i

b) priključci i mreža za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK-a (distributivne, telefonske, kanalizacijske) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.

(5) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 85. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području.

(6) Ako jedinica lokalne samouprave nema na svom području u vlasništvu građevinsko zemljište, a na njezinu području postoji građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, Republika Hrvatska će osigurati zemljište, a jedinica lokalne samouprave obvezna ga je komunalno opremiti.

Članak 88. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba koje ostvaruju prava na dodjelu stambenog kredita osigurat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne samouprave ili u vrijednosti kuća i stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Sredstva ostvarena otplatom kredita – glavnica i kamate, obročnom i jednokratnom prodajom stanova i kuća te garažnih mjesta na upravljanju Ministarstva uplaćivat će se na račun Ministarstva do završetka provođenja programa stambenog zbrinjavanja sukladno ovom Zakonu.

(3) Ministarstvo je obvezno voditi cjelokupnu evidenciju prodanih stanova i drugih nekretnina, pratiti obročnu otplatu i naplatu dodijeljenih stambenih kredita, voditi evidenciju o naplati, uplaćenim sredstvima te prispjelim financijskim i drugim obvezama u svezi sa stambenim zbrinjavanjem prema ovom Zakonu ili dio tih poslova može povjeriti poslovnoj banci na temelju ugovora o poslovnoj suradnji.

Članak 90. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za odgovarajuću stambenu površinu i određuju se prema broju članova uže i šire obitelji, i to:

a) za samca 35 m²

b) za dvočlanu obitelj 45 m²

c) za tročlanu obitelj 60 m²

d) za četveročlanu obitelj 70 m²

e) za peteročlanu obitelj 80 m² i

f) za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m².

(2) Stan dodijeljen ili kupljen putem stambenog kredita smatrat će se da ima odgovarajuću stambenu površinu ako odstupa od stambene površine određene u stavku 1. ovoga članka za +/- 10 m².

(3) Iznimno od odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, odgovarajućom stambenom površinom smatrat će se i svaka površina stana koji nema veći broj soba od broja priznatih članova kućanstva, koji je dodijeljen:

a) zajedno supruzi i djeci (djetetu) smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

b) zajedno samo djeci smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata s oštećenjem 100% I. do IV. skupine i

d) na područjima koja su posebnim propisom utvrđena kao područja od posebne državne skrbi, a prebivalište korisnika stana u trenutku dodjele je izvan područja posebne državne skrbi.

(4) Pripadajući stan osobama iz stavka 3. ovoga članka moguće je dodijeliti samo ako ga nisu imale, niti imaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan odnosno nisu sudjelovale u obnovi kao članovi obiteljskog kućanstva nositelja prava na obnovu.

(5) Razliku iznad odgovarajuće stambene površine iz stavka 1. ovoga članka, uključujući dopušteno odstupanje iz stavka 2. ovoga članka, osoba koja ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje dužna je platiti po tržišnoj cijeni, ako je navedena obveza utvrđena rješenjem o pravu na stambeno zbrinjavanje.

Članak 96. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Tijela državne uprave koja imaju na upravljanju stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste ih osobe iz članka 83. ovoga Zakona, kao i u slučaju iz članka 85. stavka 2. ovoga Zakona, s Ministarstvom će sklopiti sporazum na temelju kojeg će se Ministarstvu prenijeti pravo upravljanja tim stanovima i kućama.

(2) Ministarstvo će s nadležnim tijelom državne uprave sklopiti sporazum na temelju kojeg će im prenijeti na upravljanje stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske koji su Ministarstvu dodijeljeni na upravljanje radi stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu, kada se utvrdi da se stanovi i kuće dodijeljeni Ministarstvu na upravljanje ne mogu iskoristiti u svrhu zbog koje su dodijeljeni na upravljanje Ministarstvu.

(3) Ministarstvo može s nadležnim tijelom državne uprave i jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklopiti sporazum na temelju kojeg će im prenijeti na uporabu na određeno vrijeme stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske koje Ministarstvo ima na upravljanju, u svrhu stambenog zbrinjavanja braniteljsko-stradalničke populacije.

(4) Ministarstvo jednom godišnje obavještava Vladu Republike Hrvatske o sklopljenim sporazumima iz ovoga članka.

Članak 107. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji

Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: naknada za nezaposlene), ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, imaju:

a) korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine

b) djeca koja imaju priznat status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, bez obzira jesu li korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine

c) korisnici osobne invalidnine

d) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata

e) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana

f) roditelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga

g) roditelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga i

h) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje sto dana.

Članak 108. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Osobe iz članka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da:

a) nisu zaposlene

b) oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade

c) nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog ili novčane naknade na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti

d) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba

e) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba

f) oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice ne ostvaruju prihode više od iznosa potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba

g) nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu

h) nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu, i

i) nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a te osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.

(2) Iznimno od stavka 1. točke f) ovoga članka, za osobe iz članka 107. ovoga Zakona koje podnose zahtjev nakon prestanka radnog odnosa ili prestanka drugog redovitog izvora primanja, a u prethodnoj kalendarskoj godini su bile zaposlene ili imale drugi redoviti izvor primanja, u obzir se ne uzimaju novčani prihodi ostvareni temeljem tog radnog odnosa odnosno tog drugog redovitog izvora primanja u prethodnoj kalendarskoj godini.

(3) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ispunjeni u trenutku podnošenja zahtjeva i za cijelo vrijeme korištenja prava na naknadu za nezaposlene.

(4) Iznimno od uvjeta određenih u stavku 1. ovoga članka, osobe iz članka 107. ovoga Zakona koje su bile korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona mogu ostvariti pod uvjetom da u roku od mjesec dana od izvršnosti rješenja kojim im je na njihov zahtjev utvrđen prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu podnesu zahtjev za naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona.

(5) U slučaju iz stavka 4 ovoga članka, donosi se privremeno rješenje kojim se pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona priznaje od dana prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

(6) Privremeno rješenje iz stavka 5 ovoga članka ukinut će se rješenjem kojim će se odlučiti o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Rješenje iz stavka 6. ovoga članka kojim se ukida privremeno rješenje iz stavka 5. ovoga članka i odlučuje o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od godine od dana izvršnosti privremenog rješenja iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 109. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točaka a), b), d), e), f) i g) ovoga Zakona koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene naknada za nezaposlene određuje se u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice.

(1) (2) Korisnicima naknade za nezaposlene Naknada za nezaposlene iznosi 30 % od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za korisnike iz članka 107. točaka c) i h) ovoga Zakona koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene naknada za nezaposlene određuje se tako na način da se osnovica u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice povećava za 0,01% od utvrđene proračunske osnovice iznos iz stavka 1. ovoga članka povećava za 0,01 % od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske za svaki dan proveden u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.

(3) Korisnicima naknade za nezaposlene koji u kućanstvu u prethodnoj godini imaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, ali niže od iznosa iz članka 108. stavka 1. točke h) ovoga Zakona naknada za nezaposlene određuje se u iznosu razlike između iznosa određenog prema Iznos naknade za nezaposlene određen sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka i iznosa mjesečnog novčanog prihoda po korisniku, odnosno članu kućanstva. umanjuje se ovisno o ostvarenim prihodima, sukladno pravilniku iz članka 113. ovoga Zakona.

Članak 118. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako se nalaze u jednoj od sljedećih situacija:

a) teške akutne, teške kronične, maligne bolesti korisnika ili teške ozljede korisnika nastale zbog nesretnog slučaja

b) teške akutne, teške kronične, maligne bolesti članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu ili teške ozljede članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu nastale zbog nesretnog slučaja

c) prirodne nepogode ili katastrofe koja je prouzročila štetne posljedice za korisnika i članove njegova zajedničkog kućanstva

d) smrti člana uže i šire obitelji korisnika koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu ili

e) novčani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 25% od utvrđene proračunske osnovice.

(2) Pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka korisnici mogu ostvariti jedanput u jednoj kalendarskoj godini.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, korisnici iz stavka 1. ovoga članka u jednoj kalendarskoj godini mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć više puta samo za situaciju iz stavka 1. točke d) ovoga članka iako su već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stavka 1. točaka a), b), c) i e) ovoga članka u tijeku jedne kalendarske godine.

(4) Ukupni iznos jednokratnih novčanih pomoći po svim situacijama iz stavka 1. ovoga članka koji korisnici mogu ostvariti u jednoj kalendarskoj godini ne može biti veći od iznosa jedne proračunske osnovice.

Članak 119. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Korisnici koji se nalaze u situaciji iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako:

a) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% od utvrđene proračunske osnovice

b) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje im ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba

c) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba i

d) su na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora i e) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva po istoj situaciji već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć po osnovi drugog propisa.

Članak 124. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Pravo na potporu za obrazovanje

(1) Pravo na potporu za obrazovanje tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog sveučilišnog prijediplomskog studija, sveučilišnog diplomskog studija, sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija, kratkog stručnog studija, preddiplomskog stručnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija stručnog kratkog studija u redovitom statusu, stručnog prijediplomskog studija i stručnog diplomskog studija, u redovitom statusu, te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija (doktorskih i specijalističkih) na visokim učilištima (sveučilišnih i specijalističkih) imaju:

a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

b) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata

c) dragovoljac iz Domovinskog rata

d) hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

e) djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata

f) djeca dragovoljca iz Domovinskog rata i

g) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da ne ostvaruju državnu stipendiju ili stipendiju po drugoj osnovi i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze iznos određen pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako ne ostvare pravo iz stavka 1. ovoga članka, imaju pravo na državnu stipendiju ili stipendiju po drugoj osnovi, kao posebna kategorija, ako ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima o državnim stipendijama.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se putem nadležne pravne osobe osnovane radi poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sukladno posebnom zakonu i pravilniku koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Članak 125. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Pravo na besplatne udžbenike

(1) Pravo na besplatne udžbenike za potrebe redovitoga školovanja u srednjim školama imaju:

a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

b) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata

c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

d) djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata

e) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako to pravo ne ostvaruju po drugim propisima, te uz uvjet da im redoviti mjesečni novčani prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% utvrđene proračunske osnovice.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pravo iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na ostvarene redovite mjesečne prihode po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ostvaruju:

a) djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja

b) djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja i

c) djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovoga Zakona bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na pravo na besplatne udžbenike za osobe iz stavka 1. ovoga članka za potrebe redovitoga studiranja u redovitom ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima izvanrednom statusu.

(5) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se prema pravilniku koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Članak 126. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Smještaj u učeničke i studentske domove

(1) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata imaju pravo na izravan smještaj u učeničke i studentske domove ako im prihod po članu kućanstva ne prelazi 60% proračunske osnovice i pod drugim uvjetima određenim posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti i način smještaja u učeničkim i studentskim domovima.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ako ne udovoljavaju uvjetima za izravan smještaj u učeničke i studentske domove i djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru imaju prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove tako da im se dodijeli dodatni broj bodova određen posebnim propisima kojima se uređuje uvjeti i način smještaja u učeničkim i studentskim domovima.

Članak 129. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Pravo na pravnu pomoć

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na primarnu pravnu pomoć.

(2) Primarna pravna pomoć iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pomoć u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:

a) davanje općih pravnih informacija (opća i načelna pravna uputa) i

b) davanje pravnih savjeta (uputa o načinu i mogućnostima rješavanja odnosno ostvarivanja prava).

(3) Primarnu pravnu pomoć iz stavaka 1. ovoga članka pruža Ministarstvo, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju sukladno propisu kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.

(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera imaju pravo na stručnu pomoć branitelja i naknadu troškova kaznenog postupka sukladno propisima kojima se uređuje kazneni postupak.

Članak 133. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Pravo na putne troškove

(1) Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo mjesto ako su od nadležnog tijela upućeni odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda ili sudjelovanja pred liječničkim vijećem iz članka 182. ovoga Zakona, ostvarivanja prava na medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju sukladno ovom Zakonu.

(2) Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratitelj za putovanje iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja.

(3) Pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznanje prava po ovom Zakonu ako joj je izvršnim rješenjem priznato traženo pravo odnosno povećanje skupine oštećenja organizma.

(4) Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema visini cijene karte za prijevoz autobusom odnosno drugim razredom željeznice ili brodom te sredstvima javnog gradskog prijevoza.

(4) Visina i način isplate prava na naknadu troška prijevoza iz ovoga članka propisat će se Pravilnikom iz članka 162. točke a) ovoga Zakona.

Članak 136. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata

Ministarstvo osigurava sredstva i donosi godišnji plan o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata na temelju programa obilježavanja koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Članak 142. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, ako to pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.

(2) Pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine.

(3) Pravo iz stavaka 1. i 2 Pripadnici HVO-a, državljani Republike Hrvatske, koji na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu u visini razlike između invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj i visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, ili su pravo stekli prema stavku 1. ili 2. ovoga članka, imaju pravo na novi obračun mirovine ako se na temelju pogoršanja zdravstvenog stanja utvrdi povoljniji postotak utjecaja uzroka iz stavka 1. ili 2. ovoga članka na ranije utvrđeni djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti po osnovi kojega je invalidska mirovina bila priznata, ili se kod korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti priznate po osnovi ovih uzroka iz stavka 1. ili 2. ovoga članka utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti zbog istih uzroka.

(4) Pravo iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ostvaruje se pod uvjetima određenim ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju te na način i postupkom određenim Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.

(5) Nova invalidska mirovina osobi iz stavka 3. ovoga članka odredit će se u visini razlike između nove svote invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj na temelju pogoršanja zdravstvenog stanja iz stavka 3. ovoga članka i visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene prema pravomoćnom rješenju o statusu ratnog vojnog invalida od nadležnog tijela Bosne i Hercegovine važećeg u trenutku pogoršanja stanja.

(6) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje rješava na zahtjev stranke uz ponovno vještačenje preostale radne sposobnosti, a koja zahtjevu prilaže pravomoćno rješenje o osobnoj invalidnini iz stavka 5. ovoga članka koju prima.

Članak 147.a dodančlankom 30. ovoga akta

(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga ratnog vojnog invalida pripadnika HVO-a i umrloga pripadnika HVO-a, koji je u trenutku smrti imao hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su dati na korištenje grobno mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrloga ratnog vojnog invalida pripadnika HVO-a i umrloga pripadnika HVO-a, koji je u trenutku smrti imao hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj, ako on ili članovi njegove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Pravo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku iz članka 137. stavka 18. ovoga Zakona.

Članak 148. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Pravo iz članaka 142 142., 147. i 147. 147.a ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe koje su bile pripadnici, pomagači ili suradnici vojnih ili paravojnih postrojbi koje su djelovale protiv HVO-a, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

Članak 152. izmijenjenčlancima 32. i 33. ovoga akta

(1) Veteranski centar je javna ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji kroz program boravka ili smještaja.

(2) Veteranski centar obavlja sljedeće djelatnosti:

a) usluga psihosocijalne pomoći i podrške

b) usluga savjetovanja i pomaganja

c) psihološka djelatnost

d) radna terapija

e) rekreacijske i rehabilitacijske usluge

f) kineziološki programi i fizikalna rehabilitacija

g) promicanje zdravlja

h) promicanje vrijednosti Domovinskog rata i kulture sjećanja

i) organizacija kulturno-umjetničkih događanja

j) umjetnički programi

k) organizacija edukacija, radionica i tečajeva

l) sportska rekreacija i poduka

m) organiziranje sportskih natjecanja

n) organizacija mobilnih timova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji

o) ostale popratne usluge i

p) ostali oblici podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji određeni Statutom.

(3) Pravo na korištenje podrške i usluga Veteranskog centra mogu ostvariti:

a) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata

b) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

c) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

d) članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

e) članovi uže i šire obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

f) članovi uže i šire obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

g) osobe stradale u obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ih je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza

h) pirotehničari u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, koja je nastala kao posljedica obavljanja njihova posla

i) članovi uže i šire obitelji pirotehničara poginulih pri obavljanju svog posla

j) vojne osobe koje su ranjene ili ozlijeđene u obav1janju službene zadaće u Oružanim snagama

k) policijski službenik ranjen ili ozlijeđen pri obavljanju policijskog posla

l) članovi uže i šire obitelji vojne osobe koja pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama

m) članovi uže i šire obitelji policijskog službenika poginulog pri obavljanju policijskog posla

n) strani veterani sukladno međunarodnim sklopljenim sporazumima

o) druge kategorije braniteljsko-stradalničke populacije određene posebnim propisima i Statutom.

(4) Kada je korisnik Veteranskog centra hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine koji koristi usluge osobe za pružanje njege i pomoći (njegovatelja), pravo na korištenje usluga zajedno s korisnikom može ostvariti i njegovatelj.

(5) Osnivač Veteranskog centra je Republika Hrvatska, a u ime osnivača osnivačka prava obavlja Ministarstvo.

(6) Veteranski centar osniva Ministarstvo rješenjem koje nije upravni akt.

(7) Veteranskim centrom upravlja Upravno vijeće.

(8) Predstavnike Ministarstva te drugih tijela i pravnih osoba određenih rješenjem o osnivanju i Statutom u Upravno vijeće imenuje Ministarstvo.

(9) Voditelj Veteranskog centra je ravnatelj kojeg na temelju javnog natječaja imenuje i razrješuje Upravno vijeće.

(10) Minimalne uvjete za početak rada Veteranskog centra pravilnikom propisuje ministar.

Članak 152.a dodančlankom 33. ovoga akta

BRANITELJSKI CENTAR

(1) Braniteljski centar je javna ustanova za pružanje dugotrajnog smještaja te usluga i programa prilagođenih potrebama braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

(2) Djelatnost Braniteljskog centra je:

a) pružanje dugotrajnog smještaja za braniteljsko-stradalničku populaciju iz Domovinskog rata

b) pružanje usluga:

1. briga o svakodnevnim potrebama

2. briga o psihosocijalnim potrebama i

3. druge popratne usluge prilagođene potrebama braniteljsko stradalničke populacije iz Domovinskog rata

c) provođenje programa koji se odnose na:

1. kulturno-umjetnička događanja i programe

2. organizaciju edukacija, radionica i tečajeva

3. programe usmjerene na promicanje vrijednosti Domovinskog rata

4. ostale oblike organizacije slobodnog vremena

d) druge djelatnosti određene Statutom.

(3) Usluge Braniteljskog centra mogu koristiti sljedeći pripadnici braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata:

a) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata

b) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

c) roditelji, bračni ili izvanbračni drug i djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

d) roditelji, bračni ili izvanbračni drug i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

e) druge kategorije određene Statutom.

(4) Kada je korisnik usluga Braniteljskog centra hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine koji koristi usluge osobe za pružanje njege i pomoći (njegovatelja), pravo na korištenje usluga zajedno s korisnikom može ostvariti i njegovatelj.

(5) Osnivač Braniteljskog centra je Republika Hrvatska, a u ime osnivača osnivačka prava obavlja Ministarstvo.

(6) Braniteljski centar osniva Ministarstvo rješenjem koje nije upravni akt.

(7) Braniteljskim centrom upravlja Upravno vijeće.

(8) Predstavnike Ministarstva te drugih tijela i pravnih osoba određenih rješenjem o osnivanju i Statutom u Upravno vijeće imenuje Ministarstvo.

(9) Voditelj Braniteljskog centra je ravnatelj kojeg na temelju javnog natječaja imenuje i razrješuje Upravno vijeće.

(10) Sredstva za osnivanje i rad Braniteljskog centra osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i vlastitih prihoda.

(11) Na financijsko poslovanje Braniteljskog centra primjenjuje se zakon kojim se uređuje sustav proračuna i podzakonski propisi doneseni na temelju njega.

(12) Minimalne uvjete za početak rada Braniteljskog centra pravilnikom propisuje ministar.

(13) Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene usluga i način plaćanja usluga u Braniteljskom centru pravilnikom propisuje ministar.

Članak 156. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) Upravitelj zadruge može biti i osoba koja ima priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kod koje je utvrđena opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti ili profesionalna nesposobnost za rad odnosno djelomičan gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako poslove upravitelja obavlja bez plaće ili naknade.

(2) Upravitelj iz stavka 1. ovoga članka nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje.

(3) Kada zadruga u kalendarskoj godini nakon oporezivanja ostvari dobit u iznosu od 150.000,00 kuna 19.908,42 eura i veću, dužna je izabrati osobu koja će profesionalno obavljati poslove upravitelja zadruge i koja se obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje.

(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plaće ili naknade te ostalu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 157. ovoga Zakona.

Članak 162. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Ministar pravilnikom propisuje:

a) način obračuna i isplate novčanih primanja i drugih troškova iz nadležnosti Ministarstva po ovom Zakonu i

b) način vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o utrošenim sredstvima prema ovom Zakonu te kontroli namjenskih trošenja sredstava iz nadležnosti Ministarstva.

Članak 163. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Proračunska osnovica kao osnovica za utvrđivanje određenih prava iz ovoga Zakona utvrđuje se svake godine propisom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću kalendarsku godinu.

(2) Osnovice za određivanje prava iz članaka 59. i 109. ovoga Zakona određuju se svake godine odlukom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se jednom godišnje, najkasnije u lipnju tekuće godine za narednu godinu.

(4) Iznos osnovice za narednu godinu određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka ne može biti niži od iznosa određenog za prethodnu godinu.

Članak 166. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Postupak i način ostvarivanja prava

(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o:

a) statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu člana obitelji osobe smrtno stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima

b) statusu člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status člana obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima

c) statusu članova obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima te pravima članova njihove obitelji

d) statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima

e) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji

f) pravu na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja iz članka 23. ovoga Zakona

g) pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona

h) pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona

i) pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona

j) pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona i

k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.

(2) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo.

(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

(4) Prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke rješava o pravu na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja iz članka 25. stavka 7. ovoga Zakona, o pravu na prilagođeni osobni automobil odnosno novčanoj protuvrijednosti za prilagođeni osobni automobil iz članaka 69. ovoga Zakona, pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 70. ovoga Zakona, o pravu na stambeno zbrinjavanje iz članka 83. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i pravu na prilagodbu prilaza do zgrade, stana i prilagodbu stana iz članka 100. ovoga Zakona je Ministarstvo.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.

(6) Nadležno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi evidencije i izdaje potvrde o statusu i pravima hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članova njegove obitelj obitelji, članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka Zakona o kojima rješava.

Članak 170. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) Radi očuvanja i zaštite digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te članova njihovih obitelji Ministarstvo:

a) prati i istražuje socioekonomsko stanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

b) razvija nove projekte i programe koji se odnose na poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te na zaštitu i promicanje digniteta Domovinskog rata i

c) poduzima druge radnje radi očuvanja i zaštite digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te članova njihovih obitelji.

(2) Nadležna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva osigurati pristup podacima službenih evidencija radi obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 182. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko vijeće).

(2) Nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, ili kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20 %, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće).

(3) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku, povodom žalbe izjavljene na prvostupanjsko rješenje koja se odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku, daje drugostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće).

(4) Predsjednike i članove liječničkih vijeća iz stavaka 1. – 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar i određuje sjedište i područje rada vijeća.

(5) Ministar može imenovati više liječničkih vijeća iz stavaka 1. – 3. ovoga članka.

(6) Na izdatke za rad liječnika specijalista u liječničkim vijećima iz stavaka 1. – 3. ovoga članka temeljem ugovora o djelu ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.

(7) Način imenovanja i metodologiju rada liječničkih vijeća iz stavaka 1. – 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 189. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

(1) Osoba koja je ostvarila pravo ili su joj isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije imala pravo dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo odnosno vratiti primljene iznose:

a) ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni ili je na drugi protupravni način ostvarila neko pravo ili primanje po ovom Zakonu koje joj ne pripada ili je ostvarila u većem opsegu nego što joj pripada

b) ako je ostvarila neko pravo ili primanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene koje utječu na gubitak ili opseg nekog prava, a znala je ili morala znati za te promjene

c) ako je primala novčane isplate u iznosu većem od onog koji joj je određen rješenjem nadležnog tijela uprave ili

d) ako nadležno upravno tijelo pravomoćnom odlukom utvrdi da su činjenice u ispravama na temelju kojih je ostvareno neko pravo ili status neistinito potvrđene.

(2) Potraživanje iz stavka 1. ovoga Zakona zastarijeva kad istekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu prava odnosno potraživanja.

(3) Rok iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana kada je u upravnom postupku postalo izvršno rješenje kojim je utvrđeno da priznato pravo odnosno isplaćivano primanje ne pripada ili pripada u manjem iznosu u slučaju iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata u slučaju iz stavka 1. točke c) ovoga članka.

(4) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo ostvareno temeljem zakonitog rješenja i vratiti nepravilno isplaćena novčana primanja u iznosu primljenog, a najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo.

(5) Ako to osoba iz stavka 1. ovoga članka ne učini postupi sukladno stavku 4. ovoga članka u roku što ga koji odredi nadležno upravno tijelo, naknada štete odnosno povrat nepravilno primljenih iznosa ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu.

(6) Obveza naknade štete za nepripadajuće pravo odnosno povrat nepravilno isplaćenih iznosa primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je priznato pravo odnosno na temelju kojeg je isplaćen novčani iznos poništeno, ukinuto ili izmijenjeno.

(7) Pri utvrđivanju prava na naknadu štete primjenjuje se propis kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 190. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 300.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj:

a) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ako najkasnije u roku od 30 dana od izvršnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju ne uputi hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 3. ovoga Zakona na profesionalnu rehabilitaciju sukladno članku 39. stavku 6. ovoga Zakona

b) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima ako ne prime hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije sukladno članku 39. stavku 7. ovoga Zakona

c) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima ako pri zapošljavanju putem natječaja ili oglasa ili prilikom popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način ne daju prednost osobama iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona

d) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) te pravne osobe s javnim ovlastima ako u roku od 15 dana od sklapanja ugovora s izabranim kandidatom o tome ne obavijeste osobu iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona sukladno članku 102. stavku 5. ovoga Zakona

e) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima ako sukladno članku 102. stavku 9. ovoga Zakona u roku od osam dana od otkaza ugovora ne sklopi ugovor o radu s osobom iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona u slučaju kada nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu s drugim kandidatom povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osoba iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona

f) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način ne pozovu osobe iz članka 102. stavaka 1. – 3. ovoga Zakona da sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona dostave dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju

g) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) te pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, ne objave poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju

h) učenički i studentski domovi ako pri smještaju osoba u učeničke odnosno studentske domove ne daju prednost osobama iz članka 126. ovoga Zakona

i) ustanove socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja sukladno propisima o socijalnoj skrbi, a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave ako pri smještaju ne daju prednost osobama iz članka 127. ovoga Zakona

j) pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske ako ne sklope ugovor o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s osobama iz članka 132. ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude i

k) vlasnici groblja (osim jedinica lokalne samouprave) ako ne daju na korištenje grobno mjesto uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata sukladno članku 137. stavku 14. točki a) ovoga Zakona te za umrle ratne vojne invalide pripadnike HVO-a i umrle pripadnike HVO-a sukladno članku 147.a stavku 2. ovoga Zakona

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka a), b) i d) do k) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke c) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 191. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u:

a) u tijelu državne uprave ili drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne samouprave koja sukladno članku 83. stavku 2. podstavku 4. ovoga Zakona ne omoguće osobama iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona koje ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona za kupnju stana ili kuće u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojem neprekidno prebivaju pet godina kupnju predmetnoga stana ili kuće.

b) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, i drugom državnom tijelu, upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje ne pozove osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da, sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona, dostavi dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju

b c) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti i drugom državnom tijelu, upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, sukladno članku 103. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju

c d) jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republici Hrvatskoj ako ne sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s osobama iz članka 132. ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude i

d e) jedinici lokalne samouprave ako ne daje na korištenje grobno mjesto, uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku, za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku sukladno članku 137. stavku 14. točki a) ovoga Zakona te za umrle ratne vojne invalide pripadnike HVO-a i umrle pripadnike HVO-a sukladno članku 147.a stavku 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu državne vlasti i drugim državnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja, prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa ili prilikom popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ne daju prednost pod jednakim uvjetima osobama iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona.

Članak 193. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 94. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će Nacionalnu strategiju iz članka 24. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.