Izmjene: NN 83/2023

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovim Zakonom određuju se pravila kojima se ograničava visina rashoda i manjka općeg proračuna opće države i javnog duga, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

(2) Ovim Zakonom se osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (SL L 140, 27. 5. 2013.).

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno pravilniku kojim se uređuje način utvrđivanja proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja Registra na izvanproračunske korisnike iz skupine I. koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno zakonu kojim se uređuje proračun.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na primjenu fiskalnih pravila primjenjuju se i na pravne osobe koje izvanproračunske korisnike iz skupine II. kako je definirano zakonom kojim se uređuje proračun, a koji su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP)) razvrstane u sektor općeg proračuna, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici ESA 2010 razvrstani u sektor opće države, a nisu uključeni u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske kojima Republika Hrvatska i/ili jedne jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo, a koja su upisana u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(4) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su utvrđene u Registru te na pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom, a koje su upisane u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(5) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na trgovačka društva i druge pravne osobe nad kojima obveznici primjene ovoga Zakona upisani u registre iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo ili su njihovi osnivači.

Članak 5. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. ciklički ekonomski učinci su dio promjene prihoda odnosno rashoda općeg proračuna opće države koji proizlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodarskih uvjeta

2. Izjava o fiskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik, izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te, predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu drugog trgovačkog društva koje je u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u vlasništvu/suvlasništvu bilo kojeg od obveznika ovoga Zakona te čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: čelnik) potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola

3. izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je pojam kako je određen zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava

4. javni dug je dug općeg proračuna opće države koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Hrvatska narodna banka 4)

5. manjak/višak općeg proračuna opće države je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda općeg proračuna opće države iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku 5)

6. nacrt proračunskog plana je dokument Vlade kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun

7. opća država je sektor kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun

8. plan prilagodbe, sastavni je dio programa stabilnosti koji je sadržan u programu konvergencije usvaja Vlada, predstavlja a sadržava i pregled mjera i te njihov učinak koji utvrđuje Vlada, a u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja sukladno pravnim odredbama Europske unije

6 9. pravne odredbe Europske unije odnose se na Pakt o stabilnosti i rastu i na akte koji su doneseni na temelju njega sa svim njihovim izmjenama i dopunama odnosno odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Uredbe (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju, Uredbe (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju, Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju i Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost te odredbe propisa Republike Hrvatske kojima su uređene kreditne institucije, proračun, fiskalna odgovornost, financijske kontrole u javnom sektoru i uspostavljenje Državnog ureda za reviziju

7 10. procedura prekomjernog proračunskog manjka predstavlja korektivni mehanizam Pakta o stabilnosti i rastu koji osigurava da će države članice Europske unije usvojiti odgovarajuće politike odnosno mjere kojima će se ispraviti prekomjerni proračunski manjak i/ili javni dug

8. program konvergencije je dokument Vlade Republike Hrvatske u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine i koji sadrži prikaz makroekonomskih kretanja, prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji sadrži projekcije općeg proračuna i javnog duga, fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška općeg proračuna i javnog duga te kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija

9 11. program stabilnosti je dokument Vlade koji Republika Hrvatska izrađuje kao država članica europodručja tijekom procesa unutar kojeg su sve države članice Europske unije obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama Europske unije, a to se usklađivanje i izvještavanje provodi u okviru godišnjih ciklusa europskog semestra, kada do kraja travnja svake godine države članice predaju svoje strateške dokumente Europskoj komisiji nakon čega slijedi ekonomski dijalog, izrada i usvajanje preporuka za pojedinačne države članice te njihova provedba u praksi

12. provjera sadržaja Izjave i drugih akata koji se dostavljaju uz Izjavu obuhvaća formalnu i suštinsku provjeru pri čemu formalna provjera sadržaja obuhvaća provjeru njihove cjelovitosti i dostave u propisanom roku, a suštinska provjera obuhvaća provjeru njihova sadržaja koja se očituje u provjeri vjerodostojnosti odgovora na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeru provedbe aktivnosti iz dostavljenih izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine te provjeru usklađenosti s drugim izvješćima ili informacijama koji se odnose na obveznika ovoga Zakona

13. srednjoročni proračunski cilj (MTO) odnosi se na iznos strukturnog proračunskog salda definiran sukladno pravnim odredbama Europske unije, a koji osigurava da manjak općeg proračuna opće države ne bude veći od 3 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od 60 % bruto domaćeg proizvoda

10. srednjoročni proračunski dokumenti su program konvergencije, smjernice ekonomske i fiskalne politike te državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine odnosno njihove izmjene i dopune

11 14. strukturni saldo je manjak odnosno višak općeg proračuna opće države koji isključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne i privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode općeg proračuna opće države. Strukturni saldo izračunava se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 6. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Strukturni saldo izražen udjelom u bruto domaćem proizvodu (u daljnjem tekstu: BDP) ostvaruje se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Plan prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada u programu konvergencije stabilnosti, pri čemu međugodišnje poboljšanje strukturnog salda mora biti u skladu s pravnim odredbama Europske unije.

(3) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada strukturni saldo iskazan u godišnjem izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za prethodnu godinu:

– je jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja ili odstupa od tog cilja za iznos koji nije značajan odnosno koji je manji od iznosa iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ili

– osigurava približavanje srednjoročnom proračunskom cilju prema utvrđenom planu prilagodbe ili odstupi od predviđenog plana prilagodbe za iznos koji je manji od iznosa iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 7. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Godišnji rast rashoda općeg proračuna opće države ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Ako je strukturni saldo jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno pravnim odredbama Europske unije pravilo iz stavka 1. ovoga članka se ne primjenjuje.

(3) Rashodi općeg proračuna opće države iz stavka 1. ovoga članka ne uključuju kategorije rashoda utvrđene pravnim odredbama Europske unije.

(4) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada godišnji rast rashoda općeg proračuna opće države:

– ne prelazi referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a ili

– ne postoji značajno odstupanje u rastu rashoda sukladno članku 10. stavku 2. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rashodi općeg proračuna opće države mogu se povećati iznad referentne potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda zbog promjena zakonodavnog okvira.

(6) Smanjenje prihoda općeg proračuna opće države zbog promjene zakonodavnog okvira mora biti usklađeno sa smanjenjem rashoda općeg proračuna opće države i/ili s povećanjem drugih prihoda promjenom zakonodavnog okvira.

Članak 9. brisančlankom 7. ovoga akta

Državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika izrađuju se u skladu s fiskalnim pravilima iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Članak 10. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 6. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je, sukladno pravnim odredbama Europske unije, značajno, ako je odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja odnosno plana prilagodbe za dostizanje srednjoročnog proračunskog cilja najmanje 0,5 % BDP-a u pojedinoj godini ili najmanje prosječno 0,25 % BDP-a godišnje u dvije uzastopne godine.

(2) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 7. ovoga Zakona je, sukladno pravnim odredbama Europske unije, značajno, ako rast rashoda općeg proračuna opće države, bez povećanja prihoda zbog promjene zakonodavnog okvira sukladno članku 7. stavku 4. ovoga Zakona, ima učinak na povećanje manjka općeg proračuna opće države od najmanje 0,5 % BDP-a u pojedinoj godini ili kumulativno u dvije uzastopne godine.

(3) Privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona je dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravnim odredbama Europske unije, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku.

(4) O privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz ovoga članka odlučuje Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva financija, uz prethodno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Članak 12. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) je stalno, neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određene ovim Zakonom.

(2) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.

Članak 13. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Povjerenstvo čini sedam čine predsjednik Povjerenstva i šest članova Povjerenstva koji se biraju na mandat razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom.

Članak 15. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Odbor za financije i državni proračun objavljuje (u daljnjem tekstu: Odbor) šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika i članova Povjerenstva.

(2) Odbor će objaviti javni poziv za kandidate za predsjednika Povjerenstva.

(3) Rok za prijavu kandidata na objavljeni javni poziv je 15 dana.

(4) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske, novinama« te na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cjelokupnom području Republike Hrvatske Povjerenstva.

(5) U javnom pozivu navode se uvjeti za izbor imenovanje predsjednika Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijave prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijavu.

(6) Na temelju zaprimljenih prijava Odbor za financije i državni proračun bez odgađanja utvrđuje kandidate koji udovoljavaju uvjetima iz ovoga Zakona i obavlja će u roku od 60 dana utvrditi listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva i obavit će razgovore sa svakim od kandidata. (4) Na s liste te će na temelju održanih razgovora Odbor za financije i državni proračun daje dati prijedlog za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva.

Članak 16. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Za predsjednika Povjerenstva i članove Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske

– ima završen sveučilišni diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po prijašnjim propisima

– ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci u području javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva i istaknute rezultate u radu

– koja nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti

– koja nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednje tri godine posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika Povjerenstva ili člana Povjerenstva, niti je u tom razdoblju kao nezavisni kandidat obnašala dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 17. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva iz redova:

– Državnog ureda za reviziju – jedan predstavnik

– Ekonomskog instituta, Zagreb – jedan predstavnik

– Instituta za javne financije – jedan predstavnik

– Hrvatske narodne banke – jedan predstavnik

– ekonomskih fakulteta – jedan predstavnik i

– pravnih fakulteta – jedan predstavnik.

(2) Članove Povjerenstva, kao svoje predstavnike, Odboru za financije i državni proračun predlažu institucije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U svakom mandatu Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Rijeci Dubrovniku.

(4) Institucije iz stavka 1. ovoga članka predlažu za svojeg predstavnika osobu iz reda istaknutih znanstvenika i stručnih djelatnika, koja ima završen sveučilišni diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po prijašnjim propisima i koja ima radno iskustvo iz nekog od sljedećih područja: javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva, koja u trenutku imenovanja, a niti u prethodne tri godine nije bila član političkih stranaka.

(5) Zamjenika predsjednika biraju između sebe članovi Povjerenstva.

Članak 18. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

(2) Odbor za financije i državni proračun šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva pokreće postupak za izbor predsjednika i članova Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Članovi Povjerenstva u svom radu djeluju samostalno, u skladu s profesionalnim standardima, a stavovi koje iznose u radu Povjerenstva ne predstavljaju stavove institucija koje su ih predložile.

(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka iz njegova djelokruga, a predsjednik i članovi Povjerenstva za vrijeme članstva u Povjerenstvu ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Članak 19. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva dužni su se ponašati uzorno tako da ne umanjuju osobni ugled ili ugled Povjerenstva te da ne dovode u pitanje samostalnost, neovisnost i nepristranost pri obnašanju svoje dužnosti i obavljanju zadaća Povjerenstva.

(2) Predsjednika ili člana Povjerenstva razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za financije i državni proračun temeljem, a na temelju zahtjeva predsjednika ili člana Povjerenstva ili institucije iz koje dolazi, prije isteka razdoblja na koje je imenovan:

– ako to sam zatraži

– ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci

– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti

– na vlastiti zahtjev

– u slučaju trajnoga gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti

– ako prestanu postojati uvjeti potrebni za imenovanje navedeni u članku 16. podstavcima 1., 4. i 5. ovoga Zakona

– ako tijekom trajanja mandata bude imenovan odnosno izabran na funkciju ili dužnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva

– ako prestane raditi u instituciji iz članka 17. ovoga Zakona čiji je predstavnik

– ako tijekom trajanja mandata postane član političke stranke. (3) ne obavlja zadaće Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona odnosno ne obavlja zaduženja sukladno uputi predsjednika Povjerenstva.

(3) Ako predsjednik i član Povjerenstva zatraže da budu razriješeni, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, predsjednik i član Povjerenstva prestaju biti dio Povjerenstva po sili zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(4) U slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Povjerenstva, članovi Povjerenstva biraju između sebe vršitelja dužnosti predsjednika koji tu dužnost obavlja do imenovanja novog predsjednika, a najdulje do šest mjeseci.

(5) U roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Povjerenstva Odbor pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva, čiji mandat odgovara mandatu predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan.

(6) Institucija koja je predložila člana Povjerenstva obvezna je obavijestiti Hrvatski sabor o nastupanju okolnosti iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od trenutka nastupanja takvih okolnosti.

Članak 20. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Predsjednik Povjerenstva je dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa smatra se dužnosnikom sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

(2) Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

(3) Predsjednik Povjerenstva ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu odnosno drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenima u ovom Zakonu.

(4) Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva mogu objavljivati stručne članke i druge autorske publikacije te mogu obavljati poslove predavača odnosno znanstvenu, istraživačku i edukacijsku djelatnost te mogu ostvarivati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, kao i prihode od sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira Europska unija ili strana država odnosno druge strane i međunarodne organizacije i udruženja.

(5) Kada predsjednik Povjerenstva ide na službeno putovanje u svrhu obavljanja svojih dužnosti, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada iznosa hotelskog računa za spavanje sukladno zakonu kojim su uređene obveze i prava državnih dužnosnika.

(6) Na predsjednika Povjerenstva odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu.

Članak 21. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Članovi Povjerenstva obavljaju rad u Povjerenstvu bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Članovi Povjerenstva za rad u Povjerenstvu primaju mjesečnu naknadu koja im se isplaćuje mjesečno unatrag u visini koja se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika utvrđene u zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika s koeficijentom 0,50.

(3) Predsjednik i članovi Članovi Povjerenstva s mjestom stanovanja izvan Zagreba imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe te, dnevnice i naknadu troškova noćenja u visini stvarnih troškova u svrhu obavljanja dužnosti članova Povjerenstva, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna

(4) Sredstva za naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se sukladno članku 27. ovoga Zakona u državnom proračunu na pozicijama Povjerenstva.

Članak 22. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Zadaće Povjerenstva su:

– razmatranje i procjena rizika primjene fiskalnih pravila utvrđenih u člancima 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u srednjoročnim proračunskim dokumentima i programu stabilnosti i u državnom proračunu i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcijama za sljedeće dvije godine te godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

– razmatranje i usporedba makroekonomskih i proračunskih projekcija iz srednjoročnih proračunskih dokumenata s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine

– praćenje ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga

– potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa zakonom kojim se uređuje proračun

– davanje mišljenja Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz članka 10. ovoga Zakona.

Članak 23. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Povjerenstvo, tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona, pravovaljano zauzima stajališta natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva.

(2) Ministarstva i druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna iz skupine I. i skupine II. kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun, Hrvatska narodna banka i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatska narodna banka imaju pojedinačno ili zajednički većinsko vlasništvo/suvlasništvo, obvezni su, na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni Povjerenstvu radi izvršavanja njegovih zadaća iz članka 22. ovoga Zakona.

(3) Povjerenstvo ima svoje mrežne stranice.

(4) O zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona Povjerenstvo informira javnost objavama na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 24. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Ako Povjerenstvo, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi.

(2) Vlada je obvezna, na prijedlog Ministarstva financija, u roku od 45 dana od zaprimanja Izvješća iz stavka 1. ovoga članka, očitovati se o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Ako Vlada procijeni kako postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila.

(3) Plan nužnih mjera iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se odmah po donošenju odnosno u godini u kojoj je odstupanje utvrđeno, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

(4) Povjerenstvo prati provedbu plana iz stavka 2. ovoga članka na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada, na prijedlog Ministarstva financija.

(5) Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata programa stabilnosti i državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, dužna je o tome, na prijedlog Ministarstva financija, sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postajanju postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

(6) Vlada je u Izvješću iz stavka 5. ovoga članka dužna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. Izvješće iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

(7) Ako Povjerenstvo, prilikom usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije ostvarenim vrijednostima iz članka 22. podstavka 2. ovoga Zakona, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi.

(8) Vlada je, na prijedlog Ministarstva financija, obvezna nakon zaprimanja izvješća iz stavka 7. ovoga članka obrazložiti odstupanja odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih i proračunskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo.

(9) Uvjeti i načini provedbe suradnje u svrhu potvrđivanja makroekonomskih projekcija iz članka 22. podstavka 3. ovoga Zakona uređuju se sporazumom o suradnji između Ministarstva financija i Povjerenstva.

(10) Izvješća Povjerenstva iz ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Povjerenstva, a izvješća Vlade na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Članak 25. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Povjerenstvo se sastaje najmanje jednom u tri mjeseca.

(2) Predsjednik Povjerenstva rukovodi radom Povjerenstva te:

– organizira i upravlja radom Povjerenstva

– brine se o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim aktima koje donosi Povjerenstvo

– saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva. (3) Predsjednik Povjerenstva i potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva

(4) Predsjednik – može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno područje rada iz nadležnosti Povjerenstva, odnosno može naložiti pojedinom članu Povjerenstva obavljanje određenog posla vezanog za obavljanje zadaća Povjerenstva

– priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

(3) U slučaju spriječenosti predsjednika Povjerenstva zamjenjuje zamjenik predsjednika Povjerenstva određen u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona.

Članak 28. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Povjerenstvo ima Ured Povjerenstva u kojem se obavljaju stručni, administrativni i tehnički poslovi.

(2) Na zaposlenike Ureda Povjerenstva primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Ureda Povjerenstva, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika i namještenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(4) Predsjednik Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlenike Ureda Povjerenstva.

(5) Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi predsjednik Povjerenstva.

Članak 30. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Uz program konvergencije stabilnosti Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi program konvergencije stabilnosti.

(2) Uz prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika.

(3) Uz prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donose izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika.

(4) Uz prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na godinu na koju se odnosi godišnji izvještaj o izvršenja proračuna.

(5) Izvještaji iz ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Članak 35. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, do 31. ožujka tekuće godine, za ministarstvo odnosno drugo državno tijelo, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja. (2) Općinski načelnici, gradonačelnici odnosno župani, do 31. ožujka tekuće godine za jedinicu dostavljaju:

– čelnici tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije i čelnici drugih državnih tijela, osim čelnika iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvu financija

– izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija

– predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske nadležnom ministarstvu, državnom tijelu odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima

– čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i čelnici pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom, nadležnom ministarstvu

– predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvu financija dostavljaju toj jedinici

– predsjednici uprava trgovačkih društava u kumulativno većinskom vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije

– čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, toj jedinici

– čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(2) Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja., do 28. veljače tekuće godine dostavljaju:

– čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, nadležnom ministarstvu ili drugom tijelu državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije

– čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

– predsjednici uprava trgovačkih društava i čelnici drugih pravnih osoba iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona nadležnom proračunskom korisniku državnog proračuna, proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvanproračunskom korisniku iz skupine I. odnosno nadležnom trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

– predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu drugog trgovačkog društva u kojemu podjelu vlasničkih odnosno osnivačkih prava imaju Republika Hrvatska i jedna i/ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tom trgovačkom društvu.

(3) Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskome saboru, uz godišnje izvješće o radu, radi provjere njihova sadržaja.

(4) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, do 28. veljače tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(5) Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske ili nekog državnog tijela, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(6) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili državno tijelo, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(7) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 28. veljače tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(8) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(9) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(10) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkih društava koja trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih niti ni jedna nema najveći većinski udio u vlasništvu, obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednici predsjednik uprave trgovačkih društava trgovačkog društva, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju dostavlja Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti trgovačko društvo i Ministarstvo financija.

(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zajednički osnivači drugih pravnih osoba druge pravne osobe obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba čelnik druge pravne osobe, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju dostavlja Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne

(6) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavaka 4. i 5. ovoga članka o postignutom dogovoru dužne su najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti trgovačko društvo odnosno pravnu osobu i Ministarstvo financija.

(7) Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore sukladno stavcima 11 4. i 12 5. ovoga članka, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava Izjave i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona trgovačkog za trgovačka društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno za pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) U slučaju podjele vlasničkih odnosno osnivačkih prava između Republike Hrvatske i jedne i/ili ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili i jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su utvrđeni u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu nadležnom ministarstvu ili nadležnoj jedinici, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz stavaka 10., 11., 12 4., 5. i 13 7. ovoga članka.

(9) Predsjednici uprave trgovačkog društva i čelnici drugih pravnih osoba koji su u većinskom vlasništvu ili čiji su osnivači dva ili više trgovačkih društava ili pravnih osoba iz članka 4. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, do 28. veljače tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu nadležnom trgovačkom društvu odnosno pravnoj osobi, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka.

Članak 36. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) O uočenim nepravilnostima po Ako se provedenim provjerama iz članka 35. ovoga Zakona nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti Ministarstvo financija. uoče nepravilnosti, o tome je potrebno izvijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija nadležnu za proračunski nadzor koja će utvrditi je li postupano protivno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Provjere iz članka 35. ovoga Zakona mogu obavljati i osobe iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Vlada uredbom iz članka 32. ovoga Zakona propisuje način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti iz članka 5. točke 2. ovoga Zakona, izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona, postupak i rokove sastavljanja i predaje Izjave, način i rokove izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima iz ovoga članka, kao i druga bitna pitanja vezana uz davanje Izjave.

Članak 38. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5000,00 kuna 660,00 do 25.000,00 kuna 3310,00 eura kaznit će se za prekršaj čelnik:

1. ako za prethodnu godinu, za razdoblje u kojem je obnašao dužnost, odnosno obavljao poslove čelnika, ne sastavi Izjavu sukladno članku 34. stavcima stavku 2. i 3. ovoga Zakona te u skladu s uredbom sukladno uredbi iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona

2. ako ne dostavi Izjavu u roku propisanom člankom do 28. veljače odnosno do 31. ožujka tekuće godine ne dostavi Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu (članak 35. ovoga Zakona)

3. ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave se po provedenim formalnim i suštinskim provjerama sadržaja Izjave i drugih akata iz članka 35 34. stavaka 1. – 13 stavka 4. ovoga Zakona uoče nepravilnosti i sukladno članku uredbi iz članka 36. stavku 1 stavka 3. ovoga Zakona odnosno ako uoče kako je dokumentacija temeljem koje je Izjava dana nevjerodostojna utvrdi postojanje nepravilnosti.