Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 6 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 5. 4 verzije
NN 127/2017 temeljni tekst objavljen 20. prosinca 2017.; vrijedio do 18. prosinca 2020.
(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.
(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:
1. udio općine, odnosno grada 60 %
2. udio županije 17 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 %
4. udio za fiskalno izravnanje 17 %.
(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9 %
– za srednje školstvo 1,3 %
– za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe
– za zdravstvo 1,0 %
– za vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.
(4) Za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih prihoda.
NN 138/2020 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 19. prosinca 2020. do 31. prosinca 2022.
(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.
(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:
1. udio općine, odnosno grada 60 74 %
2. udio županije 17 20 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 % 4. udio za fiskalno izravnanje 17 %.
(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9 %
– za srednje školstvo 1,3 %
– za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe
– za zdravstvo 1,0 %
– za vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.
(4) Za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih prihoda.
NN 151/2022 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 1. siječnja 2023. do 4. listopada 2023.
(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.
(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:
1. udio općine, odnosno grada 74 %
2. udio županije 20 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 %.
(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9 % 1,9%
– za srednje školstvo 1,3 % 1,3%
– za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe ‒ domovi za starije osobe 0,8%
– za zdravstvo 1,0 % 1,0%
– za vatrogastvo – ‒ javne vatrogasne postrojbe 1,0 %. 1,0%.
(4) Za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih prihoda.
NN 114/2023 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 5. listopada 2023.
(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.
(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:
1. udio općine, odnosno grada 74 %
2. udio županije 20 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 %.
(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9%
– za srednje školstvo 1,3%
– za socijalnu skrb ‒ domovi za starije osobe 0,8%
– za zdravstvo 1,0%
– za vatrogastvo ‒ javne vatrogasne postrojbe 1,0%.
(4) Za Ministarstvo financija, Porezna uprava za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada obračunava naknadu u iznosu od 1 % od ukupno naplaćenih prihoda i ona se uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske.
Članak 6. 3 verzije
NN 127/2017 temeljni tekst objavljen 20. prosinca 2017.; vrijedio do 31. prosinca 2022.
Iznimno od članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
NN 151/2022 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 1. siječnja 2023. do 4. listopada 2023.
Iznimno od (1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost osim za funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Za jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, već se sredstva koriste namjenski, isključivo za financiranje vatrogasne mreže, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva.
NN 114/2023 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 5. listopada 2023.
(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, osim za funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Za jedinice Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, već se sredstva koriste namjenski, 1,0 % raspodjeljuje se isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva.
Članak 8. 3 verzije
NN 127/2017 temeljni tekst objavljen 20. prosinca 2017.; vrijedio do 31. prosinca 2022.
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina te prihoda od prireza koje bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova te prihoda od prireza koje bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
NN 151/2022 izmijenjen člankom 3. vrijedio od 1. siječnja 2023. do 4. listopada 2023.
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma) te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koje koji bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % 50% tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koje koji bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
NN 114/2023 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 5. listopada 2023.
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih koji bi bio ostvaren na području općine, odnosno grada uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvaren ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma) te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza,), po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine petogodišnji je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih koji bi bio ostvaren na području svih općina uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50% 50 % tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove petogodišnji je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih koji bi bio ostvaren na području svih gradova uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije petogodišnji je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih koji bi bio ostvaren na području županije uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije petogodišnji je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih koji bi bio ostvaren na području svih županija uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Najvišom propisanom stopom poreza na dohodak iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad može propisati odlukom o visini porezne stope.
(8) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
Članak 8.a 1 verzija
NN 138/2020 dodan člankom 2. vrijedi od 19. prosinca 2020.
(1) Sredstva fiskalnog izravnanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA.
(2) Sredstva fiskalnog izravnanja iz stavka 1. ovoga članka nenamjenska su sredstva i smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Sredstva fiskalnog izravnanja iz stavka 1. ovoga članka nenamjenska su sredstva i ne smatraju se pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima se propisuju uvjeti i postupak davanja suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 9. 2 verzije
NN 127/2017 temeljni tekst objavljen 20. prosinca 2017.; vrijedio do 18. prosinca 2020.
(1) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda općine iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine općine.
(2) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedini grad predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda grada iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedinog grada.
(3) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu županiju predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za županije iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda županije iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine županije.
(4) Zbroj sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka predstavlja ukupna sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu.
(5) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja temeljem članka 8. stavka 1. ovoga Zakona na dnevnoj bazi će se raspodjeljivati sredstva prikupljena iz udjela za fiskalno izravnanje iz članka 5. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, a temeljem udjela sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Udio sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje odlukom ministar financija za svaku proračunsku godinu.
NN 138/2020 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 19. prosinca 2020.
(1) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda općine iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine općine.
(2) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedini grad predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda grada iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedinog grada.
(3) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu županiju predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za županije iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda županije iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine županije.
(4) Zbroj sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka predstavlja ukupna sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu.
(5) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja temeljem članka 8. stavka 1. ovoga Zakona na dnevnoj bazi će se raspodjeljivati sredstva prikupljena iz udjela za fiskalno izravnanje iz članka 5. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, a temeljem udjela sredstava Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka čine udio sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Udio sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu Općinama, gradovima i županijama koje imaju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja temeljem članka 8. stavka 1. ovoga Zakona sredstva će se isplaćivati dinamikom utvrđenom u propisu kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu.
(7) Iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavka 4. ovoga članka članka 8. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje odlukom ministar financija za svaku proračunsku godinu. kao umnožak udjela sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavka 5. ovoga članka i iznosa sredstava fiskalnog izravnanja iz članka 8.a ovoga Zakona koji je za tu namjenu naveden u državnom proračunu za pojedinu godinu.
Članak 16. 2 verzije
NN 127/2017 temeljni tekst objavljen 20. prosinca 2017.; vrijedio do 18. prosinca 2020.
(1) Vlada Republike Hrvatske će za svaku godinu, u roku od 30 dana od početka godine, donijeti uredbu iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija će svake godine do 30. rujna donijeti odluku iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona za sljedeću godinu.
NN 138/2020 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 19. prosinca 2020.
(1) Vlada Republike Hrvatske će za svaku godinu, u roku od 30 dana od početka godine, donijeti uredbu iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija će svake godine do 30. rujna donijeti odluku iz članka 9. stavka 6 7. ovoga Zakona za sljedeću godinu.