Što se promijenilo od NN 54/2013

Članak 1.a izmijenjenNN 151/2025: izmijenjen člankom 1.

Usklađenost s propisima Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća,

2. Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni Direktive 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ glede ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i),

3. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ glede dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu.,

4. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).

(2) Ovim se Zakonom uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:

1. Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15. 12. 2010.),

2. Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),

3. Uredba (EU) broj 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),

4. Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).

Članak 2. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 151/2025: izmijenjen člankom 2.

Pojmovi

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.

2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.

4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

9. Društvo za upravljanje je:

– društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je osnivanje i poslovanje uređeno propisima koji uređuju uvjete osnivanja i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,

– mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije osnivanje i poslovanje je uređeno propisima koji uređuju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove,

– društvo sa sjedištem u drugoj državi članici koje obavlja djelatnost iz podstavaka 1. i 2. ove točke te koje za to ima odobrenje nadležnog tijela i posluje u skladu s odgovarajućim propisima te države članice,

– društvo sa sjedištem u trećoj državi koje posluje pod jednakim uvjetima pod kojima posluje i društvo iz podstavaka 1. i 2. ove točke.

9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.

9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.

9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.

10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.

11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.

12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.

13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:

– kreditna institucija, financijska institucija, društvo za pomoćne usluge ili leasing društvo (bankovni sektor),

– investicijska društva (sektor investicijskih usluga),

– društva za osiguranje, društva za reosiguranje, mirovinska osiguravajuća društva ili osiguravateljni holding (sektor osiguranja).

14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

– ima većinu glasačkih prava u ovisnom društvu,

− dioničar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva većine članova uprave, nadzornog odbora ili drugih tijela upravljanja ili nadzora,

− ima pravo ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad ovisnim društvom na temelju poduzetničkog ugovora, drugog ugovora ili sporazuma,

– ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i nad njim ostvaruje prevladavajući utjecaj,

– dioničar je ili imatelj udjela u ovisnom društvu na temelju ugovora ili sporazuma s drugim dioničarima ili imateljima udjela na način da nadzire većinu glasačkih prava u tom društvu, ili

– ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i ima sklopljen ugovor o vođenju poslova društva s ovisnim društvom na temelju kojeg vodi poslove ovisnog društva.

Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.

Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:

– drži dionice u svoje ime, a za račun osobe koja nije ni matično ni ovisno društvo, ili

– drži dionice kao osiguranje i svoja prava ostvaruje u skladu s primljenim uputama ili ih je steklo vezano za odobravanje kredita kao dijela redovitih aktivnosti, a glasačka prava se ostvaruju u interesu osobe koja je založila dionice kao osiguranje.

Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.

15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.

16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.

17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:

– ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje sa 20 ili više posto udjela u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

– ima udio u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 posto koji je stečen s namjerom da omogući utjecaj na njezino poslovanje.

18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:

– odnosom sudjelovanja iz točke 17. ovoga članka,

– odnosom kontrole ili

– su kontrolirane od iste treće pravne ili fizičke osobe.

19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:

– društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,

– većina članova uprave ili nadzornih odbora, izvršnih direktora ili drugih rukovoditelja tih društava su iste osobe.

20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:

– matično društvo i ovisno društvo te društva u kojima ova društva imaju sudjelujući udio,

– društva koja su međusobno povezana zajedničkim vođenjem,

– pravne odnosno fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osoba) koje imaju sudjelujući udio u reguliranom subjektu ili

– osobe koje imaju značajan utjecaj nad reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga reguliranog subjekta i osoba koja ima značajan utjecaj nad drugim reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga drugoga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga drugoga reguliranog subjekta pod uvjetom da ta dva regulirana subjekta čine financijski konglomerat.

Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.

21. Predvodnik u grupi je:

– matično društvo koje je pravna osoba ili pravna osoba koja ima sudjelujući udio u ovisnom društvu,

– pravna osoba koja je s drugom pravnom osobom iz iste grupe povezana zajedničkim vođenjem, ili

– pravna osoba iz grupe koju odredi koordinator u slučajevima povezanosti iz točke 20. podstavka 4. ovoga članka.

U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.

22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.

23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

24. Treća država je strana država koja nije država članica.

25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.

26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:

– nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je ovlašteno za superviziju odnosno nadzor svih reguliranih subjekata iz financijskog konglomerata na razini grupe, posebno krajnjeg matičnog društva u sektoru,

– nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je imenovano kao koordinator, ako to tijelo nije tijelo iz podstavka 1. ove točke, ili

– drugo nadležno tijelo, bitno po mišljenju tijela iz podstavaka 1. i 2. ove točke.

27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.

28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.

29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.

30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.

31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.

32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

33. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.

36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.

38. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20. 12. 2023.).

Članak 3. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 2.

Financijski konglomerat

(1) Financijski konglomerat je grupa s reguliranim subjektom na čelu grupe ili gdje je najmanje jedno od ovisnih društava u toj grupi regulirani subjekt i koja ispunjava uvjete iz sljedećih stavaka ovoga članka.

(2) Kad je na čelu grupe regulirani subjekt:

– taj subjekt je matično društvo subjekta iz financijskog sektora, subjekt koji ima sudjelujući udio u subjektu iz financijskog sektora, odnosno subjekt povezan sa subjektom iz financijskog sektora u smislu članka 2. točke 20. podstavka 4 2. ovoga Zakona;

– najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan je u bankovnom sektoru ili u sektoru investicijskih usluga i

– konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru, odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Kad na čelu grupe nije regulirani subjekt:

– aktivnosti grupe odvijaju se pretežno u financijskom sektoru u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona;

– najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan u bankovnom sektoru, odnosno u sektoru investicijskih usluga i

– konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 4. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 3.

Utvrđivanje financijskog konglomerata

(1) U smislu ovoga Zakona, u grupi se većinom obavljaju poslovi iz financijskog sektora ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskog sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi veći od 40 posto.

(2) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba u grupi pojedinog sektora u financijskom sektoru su značajne ako je prosjek između postotnog udjela bilančnih iznosa pojedinog sektora u ukupnim bilančnim iznosima svih osoba iz financijskog sektora i postotnog udjela kapitalnih zahtjeva pojedinog sektora u ukupnim kapitalnim zahtjevima svih osoba iz financijskog sektora, veći od deset posto. Kapitalni zahtjevi računaju se u skladu sa sektorskim propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba pojedinog sektora u grupi smatra se značajnom u smislu članka 3. stavka 1 2. točke 5 podstavka 3. ili članka 3. stavka 3. podstavka 3. ovoga Zakona i u slučaju ako je bilančni iznos najmanjega financijskog sektora u grupi veći od 4,5 6 milijardi kuna eura.

Članak 5. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 4.

Iznimke pri utvrđivanju financijskog konglomerata

(1) Iznimno, ako grupa ne ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički odlučiti da se takvu grupu ne smatra financijskim konglomeratom ili da nad njom ne provodi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(2) Ako grupa ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a najmanji sektor ne prelazi 4,5 6 milijardi kuna eura mjerodavna nadležna tijela mogu odlučiti da grupu neće smatrati financijskim konglomeratom. Ona mogu također ne provoditi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(3) Ako je nadležno tijelo iz Republike Hrvatske donijelo odluku u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka, o takvoj odluci obavijestit će druga nadležna tijela. Ovu odluku nadležno tijelo će, osim u iznimnim okolnostima, javno objaviti.

Članak 9. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 5.

Dodatna supervizija odnosno nadzor financijskog konglomerata s nižim pokazateljima aktivnosti

(1) U slučaju kada financijski konglomerat prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskih sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi viši od 35 posto, odnosno ako je prosjek pojedinog sektora iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona viši od osam posto.

(2) U slučaju kada financijski konglomerat nad kojim se provodi dodatna supervizija odnosno nadzor u skladu s ovim Zakonom prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je bilančni iznos najmanjeg financijskog sektora u grupi veći od 3,6 5 milijardi kuna eura.

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je koordinator Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koordinator u svakom trenutku može uz suglasnost ostalih mjerodavnih nadležnih tijela odlučiti da se prestane provoditi dodatna supervizija odnosno nadzor nad financijskim konglomeratom na temelju nižih postotnih udjela ili bilančnih iznosa iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.

Članak 21.b dodanNN 151/2025: dodan člankom 3.

Dostupnost informacija na jedinstvenoj
europskoj pristupnoj točki

(1) Kada regulirani subjekt javno objavljuje informacije iz članka 21. stavka 7. ovoga Zakona, dužan je istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

(2) Regulirani subjekt dužan je osigurati da informacije iz stavka 1. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

– dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2023/2859

– priloženi su im sljedeći metapodaci:

1. sva imena reguliranog subjekta na koji se informacije odnose

2. identifikacijska oznaka pravne osobe reguliranog subjekta kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859

3. veličina reguliranog subjekta po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

4. vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

5. naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

(3) Ako regulirani subjekt nema identifikacijsku oznaku pravne osobe kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859, dužan je istu ishoditi prije dostave informacija iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je osigurati da su informacije iz stavka 1. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

Članak 23. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 6.

Koordinator

(1) Hrvatska narodna banka je koordinator u sljedećim slučajevima:

1. ako je na čelu financijskog konglomerata kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jednu kreditnu instituciju koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,

4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,

5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su oba subjekta u bankovnom sektoru i da kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,

6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da je regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad te da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor,

6.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata je kreditna institucija koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke.

7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,

8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ili

9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je koordinator u sljedećim slučajevima:

1. ako je na čelu financijskog konglomerata pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,

2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,

3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobio odobrenje za rad, i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,

4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je sektor osiguranja najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,

5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su u istom financijskom sektoru i da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,

6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pripada najznačajnijem financijskom sektoru,

7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitoga financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,

7.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata ima odobrenje za rad Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,

8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mjerodavna nadležna tijela mogu između sebe odrediti koordinatora i na drugačiji način ako je to u određenom slučaju potrebno s obzirom na strukturu i poslovanje financijskog konglomerata u različitim državama, pod uvjetom da su prije donošenja odluke dali mogućnost financijskom konglomeratu da se očituje o tome.

(4) Kako bi se osigurala primjerena dodatna supervizija odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, između nadležnih tijela država članica, uključujući i ona u državi članici u kojoj mješoviti financijski holding ima sjedište, imenuje se jednog koordinatora koji je odgovoran za koordinaciju i provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora. Identitet koordinatora objavljuje se na internetskoj stranici Zajedničkog odbora.

(5) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.

Članak 36. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 7.

Teži prekršaji

(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 66.360,00 do 1.000.000,00 kuna 132.720,00 eura ako:

1. se ne pridržava obveza iz članka 16. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2. ne održava adekvatnost jamstvenog kapitala na način propisan člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona,

3. u skladu sa člankom 26. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona ne omogući pristup informacijama ili razmjenu informacija,

4. se ne pridržava propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

5. sukladno odredbi članka 38. stavka 2. ovoga Zakona do propisanog roka ne uskladi poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 3310,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i mješoviti financijski holding, društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 33.180,00 do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 3310,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

Članak 37. izmijenjenNN 51/2023: izmijenjen člankom 8.

Lakši prekršaji

(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 33.180,00 do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura ako:

1. u roku ne obavijesti koordinatora o prestanku ispunjavanja uvjeta iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ne postupi sukladno odredbama članka 17. stavka 1. i stavka 4. do 7. ovoga Zakona,

3. sukladno odredbama članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovoga Zakona ne izvještava koordinatora,

4. sukladno odredbi članka 21. stavka 5. ovoga Zakona ne uspostavi i provodi odgovarajući sustav unutarnjih kontrola,

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 3980,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura.

(3) Mješoviti financijski holding kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 33.180,00 do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura ako postupi suprotno odredbama članka 25. ovoga Zakona.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave mješovitoga financijskog holdinga novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 3310,00 do 45.000,00 kuna 5970,00 eura.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 19.900,00 do 250.000,00 kuna 33.180,00 eura.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 3310,00 do 45.000,00 kuna 5970,00 eura.