Izmjene: NN 80/2022

Članak 5. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Vijeće ima jedanaest članova.

(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora, od kojih je jedan iz redova oporbe, i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.

(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:

– tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika

– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(4) U sastavu Vijeća iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i odgovarajuća zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela.

(5) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) posebnom uputom uređuje način ostvarivanja načela zastupljenosti iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Zamjenicima državnih odvjetnika izabranim u Državnoodvjetničko vijeće umanjuju se obveze u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti, i to predsjedniku vijeća za 75 %, a članovima za 20 %.

Članak 13. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Kandidiranje

(1) Kandidat za člana Vijeća iz reda zamjenika općinskog i županijskog državnog odvjetnika može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira.

(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti zamjenik kojem je u posljednje četiri godine izrečena pravomoćna stegovna kazna te nisu ispunjeni uvjeti za njezino brisanje iz evidencije.

(3) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.

Članak 15. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Sastavljanje lista

(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sastavlja liste, i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.

(3) Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti liste i životopise svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Članak 35. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana izbora polaganja prisege.

(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.

Članak 48. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Popunjavanje slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika

(1) Slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika mogu se popunjavati samo u skladu s Planom popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika.

(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu donosi plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika u svim državnim odvjetništvima i dostavlja ga predsjedniku Vijeća i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine bitno izmijene činjenice na temelju kojih je donesen.

(4) Plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

Članak 49. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika

(1) Najviše 30% 30 % od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.

(2) Nakon donošenja Plana iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave prvog oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta predviđenih Planom, Vijeće u »Narodnim novinama« i na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv zamjenicima državnih odvjetnika da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugo državno odvjetništvo trajno se mogu premjestiti zamjenici državnih odvjetnika koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine.

(4) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo u roku od 30 dana dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te mišljenje državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traže premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Negativno mišljenje na premještaj kandidata mora se pisano obrazložiti.

(5) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 3 2. ovoga članka Vijeće će utvrditi od nadležnih državnih odvjetnika zatražiti da u daljnjem roku od 30 dana utvrde potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(5) Na temelju bodova iz ocjene obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika (6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom državnom odvjetništvu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.

Članak 56. izmijenjenčlancima 7. i 8. ovoga akta

(1) Za zamjenike općinskih državnih zamjenika općinskog državnog odvjetnika Vijeće imenuje kandidate mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Izbor kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.

(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i ostvarenim bodovima na razgovoru, prema utvrđenom redoslijedu kandidata. (2) s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika donosi čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu neposredno višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku neposredno višeg suda, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(5) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom. (3) Koeficijent iz stavka 2. ovoga članka za svakog kandidata koji se izračunava se tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.

(6) Na temelju broja bodova ostvarenog završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.

(7) Na temelju broja bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.

(8) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 7. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

(9) Za kandidate iz stavka 8. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(12) Pravila o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora te pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće.

(7) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 56.a dodančlankom 8. ovoga akta

(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(2) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti, kao i njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(4) Vijeće imenuje zamjenike općinskog državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

(6) Za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.

Članak 57. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti

(2) Kandidati za zamjenike županijskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Vijeće će na (5) Na razgovor pozvati kandidate koji su pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 2. ovoga članka ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova. (4) 4. ovoga članka i u skladu sa stavkom 8. ovoga članka. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Na razgovoru iz stavka 3 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem sukladno pravilima iz članka 56. stavka 12. ovoga Zakona.

(7) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je u dva zadnja ocjenjivanja bio bolje ocijenjen.

(8) Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 10 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 15 bodova.

(9) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 5. ovoga članka predloženog kandidata koji ne obnašaju obnaša državnoodvjetničku dužnost.

(10) Ako kandidat iz stavka 5 9. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 5 koji je ostvario najveći broj bodova. ovoga članka.

(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

Članak 58. izmijenjenčlancima 10. i 11. ovoga akta

Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.

(2) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka. Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, kao i sposobnost za komunikaciju s drugim osobama komuniciranje, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na Kandidat na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova. (3) Za kandidate 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Kandidati koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a nisu obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će kroz razgovor ocijeniti kandidata u odnosu na ostale kandidate iz sustava, vodeći pritom računa o dosadašnjem profesionalnom djelovanju i ugledu te njihovoj motiviranosti za rad u državnom odvjetništvu. Na razgovoru se može ostvariti najviše 165 bodova. (4) Zbrajanjem koji nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova ostvarenog utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja i broja bodova ostvarenih na razgovoru odnosno na temelju bodova razgovora iz stavka 3. ovoga članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća i donosi odluku o imenovanju. Vijeće će imenovati zamjenika Glavnog državnog odvjetnika zamjenike između najviše 10 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.

(6) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(8) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovoga članka donosi Vijeće.

Članak 58.a dodančlankom 11. ovoga akta

Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članaka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona donosi Vijeće.

Članak 60. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od dana donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. 56.a stavka 7., 3., članka 57. stavka 5 7. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.

(4) Ako je protiv odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani zamjenik državnog odvjetnika ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.

(5) Ako zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.

Članak 61. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća koji kojeg on odredi.

(2) Prisega glasi:

»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«.

Članak 64. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:

1. na vlastiti zahtjev

2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti

3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti

4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost

5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja

6. zbog nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere

7. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

Članak 67. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(2) Protiv odluke o razrješenju iz zbog razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4 4., 6. i 6 7. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 71. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik ne mogu biti imenovani više od dva mandata uzastopce u istom državnom odvjetništvu. (2) mogu biti imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika najviše dva puta uzastopce.

(2) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti ponovno imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika nakon što su obnašali državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu na koje su prethodno bili imenovani državnim odvjetnicima.

(3) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje teći danom stupanja na dužnost.

(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, nakon isteka mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.

(5) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika iz članka 69. stavka 1. i članka 70. stavka 1. ovoga Zakona imenovani za državnog odvjetnika nižeg državnog odvjetništva imaju pravo na plaću koja je za njih povoljnija.

Članak 78. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika

(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:

1. istekom roka na koji je imenovan

2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti

3. izricanjem stegovne kazne, danom pravomoćnosti odluke 4. razrješenjem.

(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.

Članak 80. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Odluku kojom Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.

Članak 81. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9 12. ovoga Zakona.

(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9 12. ovoga Zakona, nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.

(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.

(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna objašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.

Članak 82. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. ‒ 9 12. ovoga Zakona.

(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. ‒ 9 12. ovoga Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.

(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 86. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Stegovne kazne

(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

1. ukor

2. novčana kazna do jedne četvrtine trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca

3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci

4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do 12 mjeseci

5. razrješenje od dužnosti.

(2) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno da će zamjenik državnog odvjetnika u daljnjem obnašanju državnoodvjetničke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.

(3) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako stegovno kažnjeni zamjenik državnog odvjetnika u vremenu provjeravanja, koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine, počini jedno ili više stegovnih djela.

(4) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

(5) Pri izricanju kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, prijašnji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika te druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

(6) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se propisuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.

(7) O izrečenoj kazni bez odgode se obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

(8) Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.

Članak 89. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Stegovni postupak

(1) U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Vijeće.

(2) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak te utvrditi i obrazložiti utvrđene činjenice pred Vijećem. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti zamjenici državnih odvjetnika, a predsjednik stegovnog vijeća mora biti najmanje zamjenik državnog odvjetnika istog stupnja kao i zamjenik protiv kojeg se vodi stegovni postupak.

(3) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

Članak 91. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.

(2) Odmah nakon Nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj te da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.

(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i kada je očigledno da izbjegava doći na ročište.

(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnje u počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.

(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.

Članak 94. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili uz branitelja po branitelju kojega izabere.

(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.

(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.

(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.

Članak 97. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti

(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti

– ako vijeće u stegovnom postupku izrekne stegovnu kaznu razrješenje, a zamjenik kojem je izrečena kazna podnese žalbu na tu odluku.

(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća

– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja

– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.

(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.

Članak 100. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno, životnog partnera i odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.

(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovoga članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su u roku od 30 dana od prestanka dužnosti Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini i imovini osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak.

Članak 101. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

– pokretninama veće vrijednosti

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata

– novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

Članak 103. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te kontrolira podatke o njegovoj imovini.

(2) Nakon prvog primitka izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.

(3) Radi provjere podataka iz imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika Ministarstvo financija, Porezna uprava i druga nadležna tijela dužna su na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća bez odgode dostaviti zatražene obavijesti i podatke.

(4) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.

(5) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost i državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetnika radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

(6) Ako se iz očitovanja državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.