Što se promijenilo od NN 83/2023

Članak 46. izmijenjenNN 155/2023: izmijenjen člankom 52.; NN 77/2026: izmijenjen

(1) Tajnika Vijeća imenuje Vijeće putem javnog natječaja.

(2) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora u ministarstvu.

Članak 51. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 1.

(1) Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima položen pravosudni ispit i radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, protiv koje nije započet kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti te koja nije osuđena za kazneno djelo koje je čini nedostojnom za obnašanje sudačke dužnosti.

(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike i. (3) radila kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine radila u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

(3) Vrijeme provedeno na radu u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika i na drugim pravnim poslovima priznaje se i razmjerno uračunava u potrebno vrijeme za ispunjenje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, na način da se rad u svojstvu vježbenika ili savjetnika dvostruko vrednuje u odnosu na rad na drugim pravnim poslovima.

(4) Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.

(5) Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje dvanaest godina.

(6) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, ili javni bilježnik, ili sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i, ili ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 52. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 2.

(1) Slobodna sudačka mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s planom popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.

(2) Predsjednik suda dužan je izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa o broju sudaca koji ispunjavaju uvjete za mirovinu u idućoj kalendarskoj godini te o potrebi popunjavanja sudačkih mjesta koja će se uprazniti, vodeći računa o radnoj opterećenosti suda.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za iduću kalendarsku godinu plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

(5) Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

(6) Državno sudbeno vijeće najmanje dva puta godišnje obavještava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske o provedbi Plana popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.

Članak 53. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 3.

(1) Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Vijeće u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje suca, kao i podatke o svom radu.

(2) Osoba koja ne podnese pravodobnu ili potpunu prijavu ili koja ne ispunjava propisane uvjete ne smatra se kandidatom u postupku te joj se o tome dostavlja obrazložena obavijest putem elektroničke pošte.

Članak 55. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 4.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca u županijskim i visokim sudovima koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4 5. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 9. ovoga članka. (6). Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 5 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova procjenjuju njihove profesionalne, etične i osobne kompetencije za obnašanje dužnosti suca županijskog odnosno visokog suda, uključujući odgovornost, profesionalni integritet i motiviranost za obnašanje dužnosti suca županijskog odnosno visokog suda.

(8) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(9) Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(10) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(11) Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

Članak 55.a izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 5.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 7 5. ovoga članka. (6) Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 5 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova procjenjuju njihove profesionalne, etične i osobne kompetencije za obnašanje dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uključujući odgovornost, profesionalni integritet i motiviranost za obnašanje dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(8) Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(9) Zbrajanjem bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(10) Za kandidate s najvećim brojem bodova iz stavka 9. ovoga članka Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(11) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(10) U slučaju da (12) Za suca se ne može imenovati kandidat iz stavka 8. ovog članka koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova. (11).

(13) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere.

Članak 56. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 6.

(1) Za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i.

(1) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji su u trenutku prijave na oglas raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja sudaca utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja rada kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu predsjedniku neposredno višeg suda odnosno neposredno višem državnom odvjetniku, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(5) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(6) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Metodologiju ocjenjivanja rada sudskih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) U odnosu na kandidate koji u trenutku prijave na oglas obnašaju pravosudnu dužnost izbor se temelji na ocjeni obnašanja dužnosti pomnoženoj s koeficijentom 1,333 i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) U odnosu na ostale kandidate izbor se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, na ostvarenom broju bodova na pisanoj provjeri i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(4) Pisanu provjeru iz stavka 3. ovoga članka, koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje, provodi Vijeće, a na njoj kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(5) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(6) Na temelju broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

Članak 56.a izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 7.

(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom broju bodova iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(2) Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, njihova sposobnost primjerenog, odgovornog i odgovornog etičnog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja s brojem bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće imenuje suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate koji prema broju bodova zadovoljavaju uvjet iz stavka 4 5. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

(7) Za kandidate s najvećim brojem bodova iz stavka 5. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere, i to za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(8) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za suca se ne može se imenovati kandidat koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

Članak 56.c izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 8.

(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 8., 10., članka 55.a stavka 7 9. i članka 56.a stavka 3 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća, a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

(4) Javno objavljena odluka Vijeća uklanja se s mrežnih stranica nakon isteka roka od šest mjeseci od dana objave.

(5) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje ni jednog od kandidata, Vijeće ponovno objavljuje oglas.

Članak 61. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 9.

(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud na vrijeme do četiri godine, s time da se to vrijeme može produžiti za još četiri godine.

(2) Sudac se može privremeno uputiti na rad u drugi sud kada u tom sudu postoji potreba za sucem zbog povećanog priljeva predmeta ili duže odsutnosti s rada sudaca koji u tom sudu obnašaju sudačku dužnost.

(3) Odluku o upućivanju suca u drugi sud donosi Vijeće uz prethodno mišljenje predsjednika suda u koji se sudac upućuje, predsjednika suda gdje sudac obnaša sudačku dužnost i mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Sudac koji je privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja, u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši sudski savjetnik – specijalist.

(5) Sudac upućen na drugi sud ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija, smještaj te na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo. Visinu naknade troškova zbog tih uvjeta utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(6) Pravo na povoljniju plaću iz stavka 5. ovoga članka isključuje pravo na dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud sukladno zakonu kojim se uređuju prava i dužnosti sudaca.

Članak 61.a izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 10.

(1) Najviše 30% slobodnih sudačkih mjesta predviđenih planom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona može se popuniti trajnim premještajem sudaca iz sudova istog stupnja.

(2) Nakon donošenja plana iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave oglasa iz članka 53. ovoga Zakona, Vijeće na svojim internetskim stranicama objavljuje poziv sucima da, u roku koji odredi Vijeće, podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugi sud trajno se mogu premjestiti suci koji obnašaju sudačku dužnost najmanje tri godine u sudu iz kojeg se traži premještaj.

(4) Suci koji žele biti trajno premješteni u drugi sud, u roku koji odredi Vijeće, dostavljaju Vijeću pisanu prijavu uz koju prilažu rješenje predsjednika suda o ispunjavanju svoje sudačke obveze za posljednje tri godine.

(5) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti sudačkih mjesta te broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u sudovima u kojima prijavljeni kandidati obnašaju sudačku dužnost. Prijave sudaca koji sudačku dužnost obnašaju u sudovima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom sudu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju utvrđenja o ispunjavanju sudačke obveze iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.

Članak 70. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 11.

(1) Prijavljenom sucu će se po zaprimanju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka pružiti mogućnost da iznese svoju obranu, osobno, u pisanom obliku ili po branitelju kojeg izabere. Ako prijavljeni sudac ne iznese svoju obranu, rasprava se provodi u njegovoj odsutnosti.

(2) Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koju je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

(3) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 30 dana nakon njezina donošenja.

(4) Ako sudac u stegovnom postupku ima branitelja, branitelj se smatra punomoćnikom za primanje pismena.

Članak 73. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 12.

(1) Sudac će biti udaljen s dužnosti:

– ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru,

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

– zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.

(2) Sudac može biti udaljen s dužnosti:

– ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti,

– ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda odnosno osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Odluku o udaljenju s dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odluku donosi Vijeće bez odgode.

Članak 87. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 13.

(1) Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).

(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka, kojom se smatra promjena u sadržaju imovine, povećanje vrijednosti imovine u iznosu iznad 13.000,00 eura, svaka promjena u prihodu od honorara ili drugih naknada te svaka promjena u podacima o nekretninama u zemljišnim knjigama, sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

Članak 88. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 14.

(1) Podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata,

– novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće suca,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(5) Podaci o svakom dohotku i primitku iz stavka 3. podstavaka 7. i 8. ovoga članka podnose se odvojeno.