Izmjene: NN 136/2025

Članak 7. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Svatko ima pravo nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na postupanje tog ili neposredno nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor podnijeti pisano ili usmeno predstavku na rad državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na nju u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova njezina zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.

Članak 15.a dodančlankom 2. ovoga akta

Specijalizirani timovi

(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustanovljuje se specijalizirani tim za suzbijanje računalnog i računalno potpomognutog kriminaliteta kao savjetodavno, instruktivno i koordinativno tijelo.

(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlukom može osnivati specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela.

(3) Specijalizirani timovi savjetuju niža državna odvjetništva u konkretnim predmetima, koordiniraju rad na tim predmetima, vode evidenciju tih predmeta za područje cijele Republike Hrvatske te surađuju s drugim nadležnim tijelima.

(4) Voditelja i članove specijaliziranih timova posebnom odlukom na vrijeme od pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda državnoodvjetničkih dužnosnika.

(5) Voditelji specijaliziranih timova imenuju se iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(6) Specijalizirani timovi, uz prethodnu suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, donose pravila o načinu svojeg rada.

Članak 16. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava

(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, županijskim državnim odvjetništvima i u županijskim posebnim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, državnom odvjetniku i zamjenicima državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu, kao i državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika neposredno nižih državnih odvjetništava.

(3) Voditelj Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske jednom godišnje organizira sastanak svih osoba iz stavka 1. ovoga članka radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s pružanjem pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava i unapređenja njihova rada.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja za pravilnu primjenu propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

Članak 17. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Odsjeci

(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika rješavatelja specijalizirana za određenu vrstu predmeta, od kojih najmanje jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik.

(2) Nadležni državni odvjetnik može, uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, za područje županijskog ili općinskog državnog odvjetništva osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu.

Članak 18. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Raspored u odjele i odsjeke

Raspored zamjenika državnih odvjetnika i državnoodvjetničkih savjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji odredit će se godišnjim rasporedom poslova.

Članak 20.a dodančlankom 6. ovoga akta

Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država

(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država.

(2) Na sjednicama Odjela iz stavka 1. ovoga članka razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva.

(3) U Odjel iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti i viši državnoodvjetnički savjetnici koji imaju potrebna specijalistička znanja i dobro znanje engleskog jezika.

(4) Ako ocijeni da je to potrebno, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste koji će uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske raditi na pojedinim predmetima iz djelokruga Odjela iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Na više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 125. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 28. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske bit će razriješen:

1. na vlastiti zahtjev

2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti

3. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti

4. ako nezakonito obavlja svoju dužnost

5. ako svojim postupanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti

6. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva

7. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

8. ako državno odvjetništvo ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate rada.

(2) Prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske. U prijedlogu se navode osnova i razlozi za razrješenje.

(3) O prijedlogu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Članak 43. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske pred stranim sudovima te međunarodnim i drugim tijelima.

(2) Ako prema mjerodavnom pravu Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stranog odvjetnika, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, ovlastiti odvjetnika da zastupa Republiku Hrvatsku, uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske daje prijedlog Vladi Republike Hrvatske za davanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Povjerenstva za izbor odvjetnika u postupcima pred stranim sudovima.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čini jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za financije i jedan predstavnik ministarstva iz čijeg područja nadležnosti je proizašao spor.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u hitnim slučajevima Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stručnjaka za obavljanje pojedinih radnji u postupku, o čemu je dužan izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(6) U postupcima koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima u kojima je stranka Republika Hrvatska Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da je zastupa odvjetnik, uz sudjelovanje ili bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u postupku.

(7) U predmetima iz stavka 1. ovoga članka u kojima se zahtijeva posebno specijalističko znanje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može angažirati istaknutog stručnjaka da u postupku sudjeluje na strani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao savjetnik.

Članak 46. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Nadležna državna odvjetništva na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daju pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku.

(2) Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz traženje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i mišljenje svoje pravne službe.

Članak 49. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Davanje pravnih mišljenja u drugim slučajevima

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku.

Članak 56. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Godišnju listu istražitelja kojima se u prethodnom postupku može povjeravati provođenje dokaznih radnji određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva za područje nadležnosti tog državnog odvjetništva. (2) Prije sastavljanja godišnje liste istražitelja županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva zatražit će od čelnika na temelju popisa istražitelja koji su prethodno, na njihov zahtjev, dostavili čelnici policije i drugih državnih tijela dostavljanje popisa istražitelja koji su imenovani za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom.

(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja godišnje liste objedinjenu godišnju listu istražitelja iz stavka 1. ovoga članka županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova.

(4) Na godišnju listu istražitelja određuju se osobe koje s obzirom na predmete istraživanja i posebne propise koji se primjenjuju imaju odgovarajuće iskustvo i sposobnosti za istraživanje kaznenih djela u svezi kojih se dokazne radnje provode, kao i za suradnju s drugim državnim tijelima koja sudjeluju u provođenju prethodnog postupka.

(5) Godišnja lista sastavlja se tako da se u njoj određuju istražitelji za postupanje na području određenog županijskog državnog odvjetništva ili posebnog državnog odvjetništva, uz naznaku vrste dokaznih radnji i kaznenih djela za koje je pojedini istražitelj osposobljen.

Članak 57. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, predstavlja državno odvjetništvo, odgovara za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom.

(2) U državnom odvjetništvu imenovat će se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika.

(3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način propisan ovim Zakonom, kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta.

(4) Zamjenik državnog odvjetnika odgovoran je za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Iznimno, neovisnost u radu i donošenju odluke može se ograničiti na način propisan ovim zakonom.

(5) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je na zahtjev državnog odvjetnika upoznati ga s radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, a također je dužan upoznati državnog odvjetnika s radom na pojedinom predmetu od posebnoga državnog interesa ili u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja.

(6) Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu i po ovlaštenju nadležnoga državnog odvjetnika.

Članak 58. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Državni odvjetnici, zamjenici državnih odvjetnika te službenici i namještenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost klasificiranih podataka ili podataka koji su zakonom proglašeni tajnima bez obzira na način na koji su ih doznali.

(2) Klasificirani podaci su oni podaci koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koje je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.

(3) U radu državnog odvjetništva smatraju se tajnima:

1. spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež

2. spisi državnog odvjetništva do donošenja rješenja o provođenju istrage ili dostavljanja obavijesti o provođenju istraživanja ili odbačaja kaznene prijave

3. spisi državnog odvjetništva o posebnim dokaznim radnjama

4. spisi ili dijelovi spisa tijekom istraživanja ili istrage, ako je državni odvjetnik sukladno zakonu tako odredio

5. podaci, stručna mišljenja, druga mišljenja i isprave u građanskim i upravnim predmetima za koje zamjenik državnog odvjetnika zadužen za rad u predmetu ocijeni da su važni kao dokaz u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, a čija bi dostupnost javnosti umanjila učinak tog dokaza ili bi bila na štetu Republike Hrvatske kao stranke u tom postupku

6. podaci i isprave u kaznenim, građanskim i upravnim te drugim predmetima koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika klasificirali

7. podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika zaštićeni posebnim zakonom

8. dodijeljena korisnička imena i lozinke za pristup informacijskim sustavima

9. sadržaj rasprava na sjednici odjela, odsjeka i kolegija državnog odvjetništva

10. pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva.

(4) Poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju se stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima te njihova zaštita i nadzor.

Članak 60. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva daje državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili osoba određena godišnjim rasporedom poslova (glasnogovornik državnog odvjetništva) sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva.

(2) Kada za to postoji poseban interes javnosti, priopćenje po ovlasti čelnika državnog odvjetništva može dati i zamjenik državnog odvjetnika koji provodi pojedinu radnju.

(3) Državni odvjetnik može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost. U takvom slučaju javnost će se obavijestiti samo o radnjama koje su poduzete ili se poduzimaju, bez navođenja imena sudionika u postupku i sadržaja tih radnji

(4) Davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te obavještavanje o tijeku izvida u interesu javnosti uređuju se Poslovnikom državnog odvjetništva.

Članak 64. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Sjednicu kolegija saziva i njome predsjeda Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje.

(2) Državni odvjetnik dužan je sazvati sjednicu kolegija ako to predloži odjel državnog odvjetništva ili najmanje pet članova kolegija.

(3) Kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenike državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnici sudjeluju u radu kolegija bez prava glasa.

(4) U radu kolegija ne mogu sudjelovati zamjenici državnog odvjetnika koji su članovi Državnoodvjetničkog vijeća kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenika državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika.

(5) U radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ne mogu sudjelovati zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva ako su kandidati za to mjesto.

(6) Kolegij državnog odvjetništva odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova.

(7) O radu kolegija vodi se zapisnik.

Članak 70. izmijenjenčlancima 16. i 17. ovoga akta

Pravosudna inspekcija

(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave.

(2) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista.

(3) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(4) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(5) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.

(6) Poslovi radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada Iznimno od stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, osobe koje obavljaju nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ekonomije ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomije.

(7) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.

(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.

Članak 70.a dodančlankom 17. ovoga akta

(1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora koji, na prijedlog čelnika pravosudne inspekcije, donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor).

(2) U godišnjem planu nadzora navest će se i državna odvjetništva u kojima je, prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine, u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor).

(3) Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i neposredno viši državni odvjetnik.

(4) Provedba inspekcijskog nadzora određuje se rješenjem ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Članak 70.b dodančlankom 17. ovoga akta

Inspekcijski nadzor provodi se kao:

1. neposredan inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dokumentaciju, podatke, uvjete i način rada nadziranog državnog odvjetništva

2. posredan inspekcijski nadzor, uvidom u dostavljenu dokumentaciju i podatke nadziranog državnog odvjetništva.

Članak 70.c dodančlankom 17. ovoga akta

(1) Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostavlja se nadziranom državnom odvjetništvu, najkasnije dan prije početka nadzora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neposredan inspekcijski nadzor može biti proveden i bez prethodne dostave rješenja, u slučaju postojanja razloga za hitno postupanje.

(3) Državni odvjetnik u nadziranom državnom odvjetništvu dužan je omogućiti nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, što uključuje osiguranje radnog prostora za provedbu nadzora, korištenje tehničkih pomagala, dokumentacije i podataka koji su predmet nadzora.

(4) U provedbi nadzora od državnog odvjetnika i drugih osoba zaposlenih u državnom odvjetništvu prema potrebi se mogu uzimati izjave.

Članak 70.d dodančlankom 17. ovoga akta

(1) O provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrđenim činjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja učinkovitosti rada državnog odvjetništva te rokove za poduzimanje mjera.

(2) Zapisnik može sadržavati prijedlog ministru nadležnom za poslove pravosuđa da iz osnova predviđenih u odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću podnese prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika u nadziranom državnom odvjetništvu.

(3) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavlja se državnom odvjetniku u nadziranom državnom odvjetništvu. Državni odvjetnik u nadziranom državnom odvjetništvu dužan je pisano se očitovati na zapisnik, najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja.

(4) Zapisnik o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru i očitovanje državnog odvjetnika u nadziranom državnom odvjetništvu dostavljaju se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske i neposredno višem državnom odvjetniku.

(5) Državni odvjetnik dužan je otkloniti utvrđene nepravilnosti u radu državnoodvjetničke uprave u rokovima utvrđenim u zapisniku o provedenom nadzoru. O poduzetim mjerama državni odvjetnik dužan je pisanim putem obavijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 90. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Godišnji raspored poslova

(1) Poslovi u državnom odvjetništvu raspoređuju se godišnjim rasporedom poslova koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu.

(2) Državni odvjetnik godišnjim rasporedom poslova na rad na pojedinim vrstama predmeta raspoređuje zamjenike državnog odvjetnika i državne službenike, vodeći računa o njihovim sklonostima za rad na pojedinim vrstama predmeta, potrebnim specijalističkim znanjima i redovitom stručnom usavršavanju iz određenog područja, a posebno u područjima nasilja u obitelji te računalnog i gospodarskog kriminaliteta.

(3) Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni odvjetnik pribavit će mišljenje kolegija državnog odvjetništva.

(4) Na utvrđeni godišnji raspored poslova može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana primitka.

(5) Utvrđeni godišnji raspored poslova zajedno s podnesenim prigovorima dostavlja se neposredno višem državnom odvjetniku, koji može po službenoj dužnosti ili po prigovoru izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu državnom odvjetniku koji ga je donio odnosno odbiti prigovor i potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.

(6) Odluke iz stavka 4 5. ovoga članka viši državni odvjetnik dužan je donijeti u roku od 15 dana.

(7) Pravomoćan godišnji raspored poslova dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(8) Godišnji raspored poslova može se mijenjati i dopunjavati ako nastupe posebne okolnosti koje to opravdavaju, na način propisan za njegovo donošenje.

Članak 98. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju primiti i zadržati dar, osim protokolarnih darova manje vrijednosti.

(2) Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.

Članak 99.a brisančlankom 20. ovoga akta

(1) Državni odvjetnik dužan je za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost zamjenika državnog odvjetnika.

(2) Obnavljanje temeljne sigurnosne provjere provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.

(5) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi povjerenstvo koje čini pet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koje imenuje Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Postupak izbora članova i način rada ovoga povjerenstva utvrđuju se Poslovnikom o radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(6) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske obavještava državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(7) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje temeljne sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 100. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije.

(3) Državni odvjetnik vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zamjenika državnih odvjetnika u programima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

(5) Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pravilnikom pravilima propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 103. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na:

– plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan

– dodatak na plaću i naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kada su upućeni na rad u drugo državno odvjetništvo

– naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost

– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima

– odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana

– pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima

– naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva

– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta

– naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti

– stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7 8. ovoga članka, obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.

(3) Kada je zamjenik državnog odvjetnika iz višeg državnog odvjetništva imenovan za državnog odvjetnika u nižem državnom odvjetništvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(4) Uvjete za isplatu i iznos naknade naknada za obavljanje poslova dežurstva i za izlaske na očevid te visinu dodatka na plaću i visinu naknade troškova zbog posebnih uvjeta rada državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika upućenom na rad u drugo državno odvjetništvo ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.

Članak 105. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetnika može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u drugo državno odvjetništvo višeg stupnja, najduže na vrijeme od četiri godine.

(2) Zamjenik iz stavka 1. ovoga članka koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši državnoodvjetnički savjetnik. (3) – specijalist.

(3) Zamjenik državnog odvjetnika upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ima pravo na plaću ili dodatak na plaću, ovisno o tome koje je pravo za njega povoljnije, smještaj te naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo.

(4) Državni odvjetnik ili zamjenik županijskog ili općinskog državnog odvjetništva odvjetnika može biti privremeno upućen na rad u posebno državno odvjetništvo, kad je to određeno posebnim zakonom.

Članak 106. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu ili raspoređen za zamjenika državnog odvjetnika u posebnom državnom odvjetništvu, državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u kojem je radio prije prelaska obnašao dužnost miruje mu dok obavlja tu dužnost.

Članak 107. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Rad izvan državnog odvjetništva

(1) Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za državnog dužnosnika u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, državnoodvjetnička dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.

(2) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, uz svoj pristanak, može biti raspoređen i na druge poslove u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme do četiri godine, za koje mu vrijeme državnoodvjetnička dužnost miruje. Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može ponovno biti raspoređen na poslove u ovim tijelima nakon što je obnašao državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu obavljanja poslova u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, Pravosudnoj akademiji odnosno Državnoodvjetničkom vijeću. Rješenje o rasporedu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državnoodvjetničko vijeće donose čelnici navedenih tijela, uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(4) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan na neku dužnost u međunarodnim pravosudnim tijelima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti u Republici Hrvatskoj.

(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja državnoodvjetničke dužnosti miruju i državnom odvjetniku ili zamjeniku koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(6) Državnoodvjetnička dužnost miruje državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije ili urede Europske unije ili u druge međunarodne organizacije, institucije, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju državnoodvjetničke dužnosti državnog odvjetnika donosi neposredno viši državni odvjetnik, a za zamjenika državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, uz prethodnu suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ostvaruju pravo na plaću utvrđenu za državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem su imenovani.

(7) Državnom odvjetniku i zamjeniku državnog odvjetnika vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.

(8) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji je imenovan na dužnost europskog delegiranog tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja vrijeme provedeno na poslovima u Uredu europskog javnog tužitelja priznaje se kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.

(9) Za sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje izvan slučajeva iz stavaka 5. i 6. ovoga članka prethodnu suglasnost državnom odvjetniku daje neposredno viši državni odvjetnik, a zamjeniku državnog odvjetnika državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost.

(10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati uvjete i postupak predlaganja, razmjene i upućivanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.

Članak 109. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Ocjena obnašanja dužnosti

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ocjenjuju se svake tri godine.

(2) Ako je zamjenik državnog odvjetnika podnio prijavu za trajni premještaj ili se javio na oglas, državni odvjetnik ocijenit će ga na temelju dotadašnjeg rada, iako nije proteklo tri godine od dana imenovanja. Ova ocjena služi samo za utvrđivanje liste kandidata u postupku pred Državnoodvjetničkim vijećem postupcima imenovanja odnosno premještaja pravosudnih dužnosnika i ne utječe na dužnost davanja ocjene na način naveden u stavku 1. ovoga članka.

Članak 110. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika u obnašanju dužnosti ocjenjuju se prema sljedećim mjerilima:

1. ostvarenim rezultatima u rješavanju predmeta na temelju broja predmeta dodijeljenih u rad na temelju Okvirnih mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika i prosječnih radnih rezultata županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava za prethodno trogodišnje razdoblje

2. kvaliteti odluka i opravdanom korištenju pravnih lijekova

3. urednom obnašanju državnoodvjetničke dužnosti – poštovanju rokova u tijeku postupka

4. drugim aktivnostima državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika

5. iskustvu u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti

6. usklađenosti ponašanja s Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

(2) Prosječne radne rezultate županijskih odnosno općinskih državnih odvjetništava utvrđuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za prethodnu godinu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine i o tome obavještava sva državna odvjetništva.

(2) (3) Po Prema svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 70 bodova, za mjerila iz stavka 1. točki 3. i 4. ovoga članka najviše po 10 bodova tri boda, a za mjerila iz stavka 1. točki 5. i 6. ovoga članka najviše po pet bodova dva boda.

(3) Pravila o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak ocjenjivanja, sadržaj i oblik obrasca o ocjeni obnašanja dužnosti, način primjene mjerila za ocjenjivanje, raspon ocjena i druga pitanja u vezi s ocjenjivanjem državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se općom uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 117. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Etičkim kodeksom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuju se načela i pravila ponašanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koja jamče očuvanje i promicanje njihova osobnog i profesionalnog integriteta kao dužnosnika u samostalnom i neovisnom državnom odvjetništvu.

(2) Kodeks donosi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proširen sa s čelnicima posebnih državnih odvjetništava, županijskim i općinskim državnim odvjetnicima te predstavnicima kolegija posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetništava na prijedlog Etičkog povjerenstva.

(3) Kolegiji posebnih državnih odvjetništava te županijskih i općinskih državnih odvjetnika odvjetništava biraju svoje predstavnike na sjednici javnim glasovanjem većinom svih članova.

(4) Sjednicu Kolegija iz stavka 2. ovoga članka saziva i predsjeda joj Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

(5) Kodeks se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Članak 122. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika i namještenika u državnom odvjetništvu.

(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.

(3) U postupku prijma službenika i namještenika u posebna državna odvjetništva za najboljeg kandidata državno odvjetništvo nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, državno odvjetništvo kao podnositelj zahtjeva donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje provođenje sigurnosnih provjera.

(4) Državnom službeniku ili namješteniku prestaje državna služba odnosno ugovor o radu u državnom odvjetništvu po sili zakona ako se u tijeku obavljanja službe ili rada utvrdi da postoje sigurnosne zapreke koje su takve naravi da predstavljaju zapreku za prijam sukladno stavku 3. ovoga članka.

(5) Radna mjesta u državnim odvjetništvima mogu se popunjavati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita.

(7) Poseban stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(8) Poseban stručni ispit iz stavka 6. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(9) Službeniku prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi poseban stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti poseban stručni ispit.

(10) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(11) Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita iz stavka 10. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnom odvjetništvu te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.

Članak 124. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Državno odvjetništvo može imati državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste.

(2) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.

(3) Za državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i županijskom posebnom državnom odvjetništvu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij prava i te položen pravosudni ispit.

(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom, županijskom i županijskom posebnom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava odnosno sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.

(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u općinskom, županijskom i županijskom posebnom državnom odvjetništvu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

(6) Na kriterije i postupak ocjenjivanja državnoodvjetničkih savjetnika, viših državnoodvjetničkih savjetnika i viših državnoodvjetničkih savjetnika – specijalista ne primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa metodologijom će propisati kriterije i postupak ocjenjivanja državnoodvjetničkih savjetnika, viših državnoodvjetničkih savjetnika i viših državnoodvjetničkih savjetnika – specijalista.

(8) Viši državnoodvjetnički savjetnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

(9) Viši državnoodvjetnički savjetnik – specijalist u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje šest godina radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje 10 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Članak 125. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.

(2) Na temelju posebne punomoći nadležnoga državnog odvjetnika, državnoodvjetnički Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih i županijskih državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.

(3) Punomoć Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti iz stavka 2. ovoga članka ovlašćuje državnoodvjetničke savjetnike, više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste ovlašteni su na obavljanje poduzimanje svih radnji u postupku, osim ovlaštenja za na podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, priznavanje tužbenog zahtjeva, odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje nagodbe, podnošenje pravnog lijeka, odricanje od izjavljivanja pravnog lijeka te odustajanje od izjavljenog pravnog lijeka.

(4) Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti u građansko-upravnim odjelima općinskih državnih odvjetništava u okviru ovlaštenja iz punomoći prema stavku 2 stavka 3. ovoga članka samostalno zastupaju u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 100.000,00 kuna 13.300,00 eura, a u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništava u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 500.000,00 kuna 66.400,00 eura.