Što se promijenilo od NN 138/2006

Članak 1.a dodanNN 82/2015: dodan člankom 1.; NN 58/2018: izmijenjen člankom 1.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20. 12. 2011.).

Članak 3. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 1.

(1) Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak i radi namirenja tražbine po osnovi nepripadne isplate doplatka za djecu.

(2) Doplatak za djecu je osobno pravo korisnika određenog ovim Zakonom koje se ne može prenositi na drugu osobu.

(3) Iznimno, doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi u slučajevima određenim ovim Zakonom.

(4) Ako oba bračna druga roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati.

(5) Ako roditelji ne postignu sporazum iz stavka 4. ovoga članka, pravo na doplatak za djecu ostvaruje roditelj kod kojeg dijete ima prijavljeno prebivalište.

Članak 4. izmijenjenNN 107/2007: izmijenjen člankom 1.

Prvo na doplatak za djecu može se ostvarivati samo po jednoj osnovi, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije uređeno.

Članak 5. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 1.

(1) U postupku ostvarivanja prava O pravu na doplatak za djecu osigurava se dvostupnost rješavanja u Hrvatskom zavodu rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i sudska zaštita prava. Zavod).

(2) U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 6. izmijenjenNN 58/2018: izmijenjen člankom 2.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 2.

(1) Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja odluke nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj svakodnevnu skrb (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

(2) Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Članak 7. izmijenjenNN 107/2007: izmijenjen člankom 2.; NN 61/2011: izmijenjen člankom 2.

(1) Korisnik iz članka 6. ovoga Zakona može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(2) Korisnik može biti i stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(3) Korisnik može biti i stranac koji ima odobren azil, odnosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaštita, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu.

(4) Na korisnike iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se sve odredbe ovoga Zakona, osim uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske.

Članak 8. izmijenjenNN 37/2008: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke; NN 156/2023: izmijenjen člankom 3.

Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to:

1. za vlastitu djecu, posvojenu djecu, pastorčad ili postorčad, djecu za koju ostvaruje roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela

2. za uzdržavanu unučad i u skladu s propisom kojim se uređuju obiteljski odnosi i

3. drugu djecu bez roditelja.

(2) Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje, i to:

1. kad im se roditelj nalazi na odsluženju vojnog roka, a dijete nema drugog roditelja,

2. ako su im roditelji potpuno i trajno nesposobni za privređivanje,

3. ako im se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su upućeni radi primjene mjere sigurnosti, odnosno odgojne ili zaštitne mjere u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija,

4. ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo.

3. za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb skrbniku, udomiteljskoj obitelji ili drugim osobama.

Članak 9. izmijenjenNN 107/2007: izmijenjen člankom 3.

Za dijete koje je državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemsvu djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od 3 mjeseca neprekidno, korisniku ne pripada pravo na doplatak za djecu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.

(2) Za dijete koje je strani državljanin i za dijete bez državljanstva, s prebivalištem na teritoriju Republike Hrvatske, ne pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

(3) Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu.

Članak 10. izmijenjenNN 58/2018: izmijenjen člankom 3.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 45.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 4.

(1) Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.

(3) Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

(4) Iznimno od odredbe iz stavka 2 3. ovoga članka, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjim školama srednjoj školi, a najduže do 21. kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.

(6) Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.

(7) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju doplatak za djecu pripada i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka, a najduže do 21. godine života.

Članak 11. izmijenjenNN 58/2018: izmijenjen člankom 4.

Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.

Članak 12. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 3.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 2.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 45.

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi, a čije je oštećenje nastalo prije navršene 18. godine života, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

Članak 13. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 5.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu u cijelosti na teret sredstava iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguran stalan smještaj priznata usluga smještaja tijekom svih dana u tjednu ili organiziranog stanovanja u ustanovi prema posebnim propisima.

Članak 14. izmijenjenNN 107/2007: izmijenjen člankom 4.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.

Članak 15. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 6.

(1) Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete.

(2) Ako brak djeteta iz stavka 1. ovoga članka bude razveden, korisnik može ostvariti pravo na doplatak za djecu za to dijete ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

Članak 16. izmijenjenNN 58/2018: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 7.

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:

1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% 140% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i

2. da živi u kućanstvu s djetetom.

Članak 17. izmijenjenNN 58/2018: izmijenjen člankom 6.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 8.

(1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% 20 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% 14 % proračunske osnovice, po djetetu.

(2) Ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34 i 33,66% iznad 20 % do 40 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% 12,5 % proračunske osnovice, po djetetu.

(3) Ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 50% iznad 40 % do 60 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% 11 % proračunske osnovice, po djetetu.

(4) Ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 60 % do 100 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9 % proračunske osnovice, po djetetu.

(5) Ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 100 % do 140 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7 % proračunske osnovice, po djetetu.

Članak 18. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 9.

Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna 66,36 eura za treće i četvrto dijete.

Članak 19. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 4.

(1) Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinska prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja) i drugih primanja oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih odredbama ovoga Zakona koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva prema propisima o porezu na dohodak i odredbama ovoga Zakona. (3) Druga primanja.

(2) Dohodak u smislu ovoga Zakona smatra se: plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu, mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada, dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i od drugih samostalnih djelatnosti, dohodak od zakupnina i najamnina, dohodak od iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohodak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohodak od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti i kamata i dohodak po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.

(2) Drugi primitci u smislu ovoga Zakona su: mirovine ostvarene u inozemstvu tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade za porodni dopust i zbog nezaposlenosti, naknade zbog nezaposlenosti profesionalne rehabilitacije.

(3) Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se dohodak svih članova kućanstva iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka umanjen 1. ovoga članka i drugi primitci svih članova kućanstva iz stavka 2. ovoga članka, umanjeni za iznos obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima.

Članak 21. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 5.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 45.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 10.

(1) Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost ili su lišeni prava na roditeljsku skrb ili su lišeni poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb i za dijete s oštećenjem zdravlja prema posebnim propisima iz socijalne skrbi, iznos doplatka za djecu iz članka 17. ovoga Zakona uvećava se za 25%.

(2) Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost ili je lišen prava na roditeljsku skrb ili je lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, iznos doplatka za djecu iz članka 17. ovoga Zakona uvećava se za 15%.

Članak 22. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 6.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 3.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 45.

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.

Članak 23. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 7.; NN 58/2018: izmijenjen člankom 7.

(1) Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće korisnik pisanim se zahtjevom.

(2) Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.

Članak 24. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 112/2012: izmijenjen člankom 1.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 11.

(1) Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

(1) O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda, na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva područna ustrojstvena jedinica Zavoda.

(2) Zavod može ugovoriti s Hrvatskom poštom obavljanje poslova zaprimanja zahtjeva i dokumentacije u vezi s rješavanjem o pravu na doplatak za djecu.

(3) Zavod pridržava pravo ukidanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se izmijene uvjeti na temelju kojih je korisnik stekao pravo na doplatak za djecu.

Članak 25. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 9.

(1) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu prvostupanjske odluke rješava središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

(2) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Članak 26. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 10.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 12.

(1) Doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

(2) Doplatak za djecu isplaćuje se korisniku na račun za plaćanje u banci.

(3) Doplatak za djecu koji je isplaćen sukladno stavku 2. ovoga članka nakon smrti korisnika ili djeteta pripada državnom proračunu Republike Hrvatske, a na zahtjev Zavoda banka je ovlaštena i obvezna vratiti ga u roku od osam dana.

(4) Banka ne može vlastita potraživanja namirivati iz sredstava doplatka za djecu.

(5) Ako banka ne vrati sredstva isplaćena sukladno stavku 3. ovoga članka zato što je njima raspolagala neka druga osoba, banka je obvezna na zahtjev Zavoda dati podatke o osobi koja je raspolagala tim sredstvima.

Članak 27. izmijenjenNN 112/2012: izmijenjen člankom 2.

(1) Korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka radi utvrđivanja prava i određivanja visine doplatka za tu godinu za prethodnu godinu.

(2) Kada se na temelju dokaza iz stavka 1. ovoga članka visina doplatka za djecu smanjuje ili povećava, Zavod donosi rješenje.

(3) Kada je korisniku, sukladno dokazima iz stavka 1. ovoga članka, utvrđena ista visina doplatka za djecu za tekuću godinu, doplatak se isplaćuje na temelju ranije donesenog rješenja kojim je utvrđeno pravo na doplatak i visina doplatka.

Članak 30. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 13.

(1) Nadležno tijelo socijalne skrbi dužno je izvijestiti Zavod u roku od 15 dana od saznanja da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece.

(2) Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit donijet će odluku o imenovanju posebnog skrbnika za isplatu doplatka drugoj osobi za djecu i o tome izvijestiti Zavod.

Članak 30.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 11.; NN 156/2023: izmijenjen člankom 45.

(1) Zavod je dužan i ovlašten utvrđivati i provjeravati osobne podatke, ostvareni dohodak, ispunjavanje pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na doplatak za djecu.

(2) Središnja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno druga nadležna tijela, pravne ili fizičke osobe, na temelju čijih se podataka i isprava odlučuje o ispunjavanju uvjeta za ostvarenje ili korištenje prava na doplatak za djecu, dužne su Zavodu dostaviti i predočiti sve činjenice i dokaze odlučne za priznavanje ili korištenje prava na doplatak za djecu.

Članak 32. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 14.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja ministarstvo tijelo državne uprave nadležno za obitelj demografiju, u skladu s posebnim propisom.

(2) Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svojem radu na poslovima doplatka za djecu ministarstvu tijelu državne uprave nadležnom za obitelj demografiju.

Članak 34. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 15., 16. i 17.

(1) Korisnik doplatka za djecu dužan je Zavodu nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka: koji je primio doplatak za djecu koji mu ne pripada, dužan ga je na zahtjev Zavoda vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove (u daljnjem tekstu: nepripadna isplata).

1. ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari u višoj svoti nego što mu pripada na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i netočni,

2. ako u određenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju gubitak prava na doplatak za djecu ili utječu na visinu doplatka, a znao je ili morao znati za te promjene,

3. ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svoti od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno pravo i svota doplatka.

(2) Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje iznos nepripadno isplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati i rok u kojem korisnik koji je primio nepripadno isplaćena sredstva može dobrovoljno ispuniti obvezu povrata nepripadno isplaćenih sredstava uplatom na račun državnog proračuna.

(4) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka je ovršna isprava.

(5) Zavod može potraživanje s osnove nepripadne isplate iz stavka 1. ovoga članka namiriti i prijebojem iz pripadajućih dospjelih, a neisplaćenih svota doplatka za djecu.

Članak 34.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 17.

(1) Pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i pravo na povrat nepripadne isplate zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći.

(2) Zastara prava na utvrđivanje nepripadne isplate počinje teći prvoga dana nakon isteka godine u kojoj je Zavod saznao za nepripadnu isplatu, odnosno za osobu primatelja nepripadne isplate.

(3) Zastara prava na povrat nepripadne isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadna isplata.

(4) Tijek zastare prava na utvrđivanje i prava na povrat nepripadne isplate te prava na naplatu kamata i troškova postupka naplate prekida se svakim službenim aktom Zavoda radi utvrđivanja ili povrata nepripadne isplate te naplate kamata i troškova postupka naplate, a koji je dostavljen obvezniku povrata.

(5) Na nepripadnu isplatu, odnosno stjecanje bez osnove primjenjuju se odgovarajuće odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 35. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 12.; NN 156/2023: izmijenjen člancima 18. i 19.

(1) Korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 5.000,00 kuna 1320,00 eura ako:

1. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka datih nadležnom prvostupanjskom tijelu, (članak 27. stavak 1. i članak 28. stavak 1.)

2. ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu. (članak 28. stavak 1.).

(2) Odgovorna osoba nadležnoga tijela državne uprave ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela ili pravne osobe i fizička osoba koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka iz članka 30.a stavka 2. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura.

(3) Banka koja obavlja platni promet u Republici Hrvatskoj kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1300,00 do 13.300,00 eura ako na zahtjev Zavoda ne vrati doplatak za djecu nakon smrti korisnika ili djeteta (članak 26. stavak 3.) ili ako vlastita potraživanja namiruje iz sredstava doplatka za djecu (članak 26. stavak 4.) ili ako na zahtjev Zavoda ne da podatke o drugoj osobi koja je raspolagala sredstvima za doplatak za djecu (članak 26. stavak 5.).

(4) Odgovorna osoba nadležnog tijela socijalne skrbi kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura ako u propisanom roku ne izvijesti Zavod da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece (članak 30. stavak 1.) ili ako ne donese odluku o imenovanju posebnog skrbnika za isplatu doplatka za djecu i o tome ne izvijesti Zavod (članak 30. stavak 2.).

(5) Ako Zavod utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj iz stavaka 1. do 4. ovoga članka, ovlašten je podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.

Članak 38. brisanNN 82/2015: brisan člankom 4.

Korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi do dana primjene ovoga Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom.