Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
Izmjene: NN 53/2020
Izmjene i dopune, NN 53/2020. Nastali tekst vrijedio od 1. svibnja 2020. do 10. studenoga 2021.
Ovim je aktom izmijenjena 4 članka.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 5. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta
Dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 16 19. stavka stavaka 3. i 4. i članka 17 20. stavka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 80/13., 137/13. i 98/19.).
Članak 10. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
Iznimno od odredbi članka 8. i 9. ovoga Zakona, dopunsko zdravstveno osiguranje za pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 16 19. stavka stavaka 3. i 4. i članka 17 20. stavka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 80/13., 137/13. i 98/19.) provodi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).
Zavod vodi sredstva dopunskoga zdravstvenog osiguranja odvojeno od sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Članak 14.b izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice 1.563,23 kune (prihodovni cenzus).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik samac ima pravo na plaćanje premije sukladno stavku 1. ovoga članka ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice. 2.000,00 kuna.
Prihodovni cenzus iz stavaka 1. i 2. ovoga članka povećava se svake kalendarske godine prema stopi povećanja prihodovnog cenzusa koja se utvrđuje tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to:
– ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje se tako da se zbroji 30 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 % stope promjene prosječne brutoplaće ili
– ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje se tako da se zbroji 70 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 % stope promjene prosječne brutoplaće.
Za izračun udjela stope promjene potrošačkih cijena u zbroju stopa iz stavka 3. ovoga članka uzimaju se apsolutni brojevi tih stopa.
Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa donosi Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.
Članak 14.f izmijenjenčlankom 4. ovoga akta
Pod obitelji u smislu članka 14.b stavka 1. ovoga Zakona smatraju se bračni i izvanbračni drug te ostali članovi obitelji iz članka 8 10. stavka 1. Zakona obveznom zdravstvenom osiguranju koji žive u zajedničkom kućanstvu, neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji, jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje.