Što se promijenilo od NN 115/2018

Članak 2. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 1.; NN 13/2026: izmijenjen člankom 1.

Prijenos propisa Europske unije

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koji se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17. 12. 2009.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

– Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30. 4. 2014.)

– Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.). 2016.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023.).

Članak 3. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 2.

Značenje pojedinih pojmova

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja i koja na temelju odobrenja Agencije obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je mirovinsko društvo i/ili zatvoreni fond, u dijelu u kojem i u mjeri u kojoj posluje, odnosno kada je osnovana u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika, ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina

3. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom, u skladu s odredbama ovoga Zakona (dalje: fond). Fond može biti otvoreni i zatvoreni

4. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti sve fizičke osobe

5. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

6. društvo prenositelj, u smislu članaka 14.a do 14.e ovoga Zakona, je institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prenosi obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost na instituciju za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

7. društvo primatelj, u smislu članaka 14.a do 14.e ovoga Zakona, je institucija za strukovno osiguranje koja u cijelosti ili djelomično prima obveze i prava mirovinskog programa, tehničke pričuve, kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost od institucije za mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici

8. zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike ili jamči investicijski rezultat ili određenu razinu mirovine, ako je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dozvoljeno

9. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

10. član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva

11. član fonda je osoba koja je pristupila fondu na temelju sklopljenog ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisana je u registar članova fonda, slijedom čega ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu, u skladu s odredbama mirovinskog programa te ovoga i drugih zakona

12. potencijalni član fonda je osoba koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu

13. samozaposlena osoba je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, primjerice obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i drugi ili pak osoba koja samu sebe zapošljava u smislu odgovarajućih propisa druge države članice

14. mirovinsko društvo iz druge države članice znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja uplata članova i koja je neovisna o pokrovitelju

15. matična država članica je država članica u kojoj je registrirano sjedište mirovinskog društva ili, ako nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mirovinsko društvo obavlja svoju osnovnu djelatnost

16. država članica domaćin je država članica različita od matične države članice čije se radno i socijalno zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na mirovinski program primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova zatvorenog fonda

17. država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

18. treća država je država koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

19. zatvoreni fond u drugoj državi članici je zatvoreni fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice

20. izaslani radnik je osoba koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi

21. radnik na odlasku je član zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa radi odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu

22. korisnik odgođene mirovine je član zatvorenog mirovinskog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, ali još uvijek ne prima mirovinu

23. pravo na mirovinu u stanju mirovanja je stečeno pravo na mirovinu ispunjenjem uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu korisnika odgođene mirovine

24. mirovina je periodična isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo ili fond isplaćuje osobi koja je ostvarila pravo na nju nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom, pri čemu isplata može biti doživotna ili privremena, pod uvjetima određenim ovim Zakonom

25. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

26. osobni račun je račun koji se vodi u mirovinskom društvu, a otvoren je na ime člana fonda u odabranom fondu te se na tom računu evidentiraju uplaćena novčana sredstva i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje

27. prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana fonda iz jednog u drugi fond

28. naknada za izlaz znači naknadu u smislu prelaska člana iz jednog u drugi fond

29. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koji u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

30. mirovinski program predstavlja ukupnost prava i obveza, utemeljenih na pravilima, propisima, sporazumima, ugovorima ili izjavama, koje čine fond, odnosno kojima se uređuje pravo na mirovinu u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te članstvo u mirovinskom fondu

31. biometrički rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom

32. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

33. uska povezanost znači povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole

34. sudjelovanje znači sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

35. kontrola znači odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situacija u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

36. povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

a) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

b) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koji donosi odluke ili provodi nadzor

c) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu

37. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma

38. suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

39. suradnik kandidata za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s podnositeljem zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

40. relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) fizička osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva, član nadzornog odbora, prokurist mirovinskog društva ili nositelj ključne funkcije mirovinskog društva

b) radnik mirovinskog društva ili radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove, koji je uključen u djelatnost koju mirovinsko društvo obavlja

c) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog društva, koja je uključena u djelatnost koju obavlja mirovinsko društvo

41. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana

42. prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

43. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

44. depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 247. ovoga Zakona

45. revizor je revizorsko društvo definirano propisima kojima se uređuje revizija

46. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

47. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

48. bez odgode i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan

49. odobrenje je pozitivna odluka Agencije o podnesenome zahtjevu, a traži se i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom

50. nadležno tijelo je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava

51. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije su nadležnosti i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom

52. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority – dalje: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

53. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu fonda ili korisniku mirovine pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno na način da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

54. ključna funkcija, unutar sustava upravljanja, znači unutarnju sposobnost obavljanja praktičnih zadataka, koja uključuje funkciju upravljanja rizicima, funkciju interne revizije, funkciju praćenja usklađenosti s relevantnim propisima i aktuarsku funkciju, kada je to primjenjivo

55. prekogranično obavljanje djelatnosti je upravljanje mirovinskim programom, u kojem se na odnos između pokrovitelja i članova fonda te korisnika mirovine primjenjuje socijalno i radno pravo države članice koja nije matična država članica

56. viši rukovoditelj je član uprave ili osoba koja stvarno vodi poslovanje mirovinskog društva

57. sjedište i/ili središnja uprava mirovinskog društva je mjesto gdje se donose glavne strateške odluke mirovinskog društva

58. poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

59. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

60. član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

61. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

62. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

63. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

65. Multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

66. Organizirana trgovinska platforma ili OTP je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

67. država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj

68. mirovinsko društvo iz države članice OECD-a je pravna osoba sa sjedištem u državi članici OECD-a koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, a koja obavlja poslove upravljanja mirovinskim fondom na području Republike Hrvatske putem podružnice koja ima odobrenje Agencije

69. Stručna radna skupina za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini.

Članak 14.b izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 3.

(1) Prije prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona, društvo primatelj mora dobiti odobrenje nadležnog tijela matične države članice društva primatelja.

(2) Nadležno tijelo matične države članice društva primatelja će odlučiti o prijenosu iz članka 14.a ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva i unutar istog roka o svojoj odluci obavijestiti društvo primatelja.

(3) Prije nego li podnese zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, društvo primatelj dužno je na namjeravani prijenos pribaviti prethodni pristanak obične većine članova zatvorenog fonda i korisnika mirovine čiji je mirovinski program ili imovina predmet prijenosa te pokrovitelja.

(4) Društvo prenositelj dužno je pravodobno, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, obavijestiti članove zatvorenog fonda i korisnike mirovine čiji su mirovinski programi i/ili imovina predmet prijenosa, o uvjetima, radnjama i okolnostima prijenosa, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će prijenos imati na njihovu imovinu.

(5) Troškove prijenosa iz članka 14.a ovoga Zakona ne snose članovi i korisnici mirovinskog programa društva primatelja, a u slučaju djelomičnog prijenosa niti preostali članovi i korisnici mirovine zatvorenog fonda čiji mirovinski programi i/ili imovina nisu predmetom prijenosa.

Članak 15. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 4.

Obavljanje djelatnosti mirovinskog društva

(1) Djelatnosti mirovinskog društva Djelatnost upravljanja fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke a) ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. mirovinsko društvo iz druge države članice koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj

3. mirovinsko društvo iz države članice koje je, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ovlašteno izravno obavljati osnovne i pomoćne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali samo u odnosu na zatvorene fondove

3 4. mirovinsko društvo iz države članice OECD-a koje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, osnuje podružnicu u Republici Hrvatskoj

5. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

4 6. društvo za upravljanje UCITS fondovima koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

5 7. upravitelj osnovan u drugoj državi članici, kako je isti definiran u članku iz članka 14. stavku stavka 1. ovoga Zakona, ali samo u odnosu na zatvorene fondove.

(2) Djelatnost upravljanja UCITS fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke b) ovoga Zakona i pomoćne djelatnosti pohrane i administriranja u vezi s udjelima u UCITS fondu iz članka 11. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj može obavljati mirovinsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije.

(3) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i društva za upravljanje UCITS fondovima, pri obavljanju djelatnosti mirovinskog društva temeljem na temelju odredbi ovoga Zakona.

(4) Mirovinsko društvo koje obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondom dužno je, uz odredbe ovoga Zakona, poštivati i odredbe zakona i propisa koji uređuju osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

(5) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim fondom pokrovitelja iz Republike Hrvatske dužno je pridržavati se odredbi dijela trećeg odjeljka IV. ovoga Zakona (upravljanje imovinom fonda)..

(6) Mirovinsko društvo iz druge države članice koje na području Republike Hrvatske putem podružnice obavlja poslove upravljanja otvorenim mirovinskim fondom dužno je, u dijelu poslovanja na području Republike Hrvatske, poslovati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona odnosno drugih propisa kojima se uređuje poslovanje mirovinskih društava.

(7) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a koje na području Republike Hrvatske putem podružnice obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom na temelju odobrenja iz članka 53.a ovoga Zakona dužno je, u dijelu poslovanja na području Republike Hrvatske, poslovati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona odnosno drugih propisa kojima se uređuje poslovanje mirovinskih društava.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, na mirovinsko društvo iz države članice OECD-a koje putem podružnice obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom na temelju odobrenja Agencije, u dijelu poslovanja koje obavlja na području Republike Hrvatske, ne primjenjuju se sljedeće odredbe ovoga Zakona:

1. članak 11. stavak 1. točka 1. podtočka b) ovoga Zakona. Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a ne može obavljati djelatnost osnivanja i upravljanja UCITS fondovima iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke b) ovoga Zakona

2. članci 12. do 14.e ovoga Zakona koji predviđaju prekogranično obavljanje djelatnosti i prekogranične prijenose

3. članci 18. i 19. ovoga Zakona koji propisuju zahtjeve za temeljni i regulatorni kapital

4. članci 31. i 32. ovoga Zakona koji propisuju uvjete za člana mirovinskog društva i imatelja kvalificiranog udjela

5. članak 37. ovoga Zakona koji predviđa dopuštena ulaganja vlastitih sredstava mirovinskog društva

6. članak 39. ovoga Zakona koji propisuje statusne promjene mirovinskog društva

7. članci 40. do 52. ovoga Zakona koji predviđaju tijela mirovinskog društva

8. članak 68. stavak 1. točka 17. ovoga Zakona koja predviđa određivanje jednog člana uprave za održavanje kontakata s Agencijom, već će se za održavanje kontakta s Agencijom zadužiti osoba koja je odgovorna za upravljanje podružnicom

9. članak 73. ovoga Zakona. Na financijsko izvještavanje mirovinskog društva ne primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo u Republici Hrvatskoj i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

10. članak 74. stavci 2. do 7. ovoga Zakona koji predviđaju reviziju izvještaja mirovinskog društva

11. članci 76. i 77. ovoga Zakona koji predviđaju delegiranje poslova mirovinskog društva na treće osobe.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve za podružnicu mirovinskog društva iz države članice OECD-a koja na području Republike Hrvatske obavlja poslove upravljanja fondom te strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja koje je podružnica mirovinskog društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.

Članak 18. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 2.

Temeljni kapital mirovinskog društva

(1) Najniži iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva iznosi 15.000.000,00 kuna 1.990.840,00 eura odnosno 22.800.000,00 kuna 3.026.080,00 eura ako ono upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima.

(2) Temeljni kapital mirovinskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu.

(3) Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.

(4) Temeljni kapital mirovinskog društva mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

(5) Ako se mirovinsko društvo osniva i posluje kao dioničko društvo, sve dionice mirovinskog društva moraju glasiti na ime, izdaju se u nematerijaliziranom obliku i nije moguće izdati povlaštene dionice.

(6) Dionice mirovinskog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

(7) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim pozivom.

Članak 23. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 3.

(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava osnivača) ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću

2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala mirovinskog društva, kao i visinu udjela osnivača/članova u temeljnom kapitalu mirovinskog društva

3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona za članove uprave, odnosno odredbama članka 50. ovoga Zakona za članove nadzornog odbora, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

4. organizacijsku strukturu i poslovni plan mirovinskog društva za sljedećih pet godina

5. opis sustava upravljanja rizicima koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled osnivača mirovinskog društva

2. financijsku stabilnost osnivača mirovinskog društva

3. hoće li mirovinsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postoji li osnovana sumnja da su osnivači mirovinskog društva počinili ili pokušali počiniti kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj poslovnog plana mirovinskog društva iz stavka 1. točke 4. ovoga članka i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva.

Članak 37. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 4.

(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te imovinu depozite i novac na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točke 5 točaka 6. i 9. ovoga Zakona ili ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 38. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:

1. udjele novčanih UCITS fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona 4. ovoga Zakona koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, u skladu s kriterijima koje će pravilnikom propisati Agencija i

2. forward ugovore o izvedenicama koji zadovoljavaju uvjete iz članka 155. stavka 1. točke 6 7. ovoga Zakona i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni od valutnog, kamatnog ili inflacijskog rizika.

(3) Iznos propisanog regulatornog kapitala iz članka 19. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te u imovini depozitima i novcu na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točke 5 točaka 6. i 9. ovoga Zakona.

(4) Ako mirovinsko društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, dužno je o tome u roku od tri radna dana obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.

Članak 45. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 5.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

(1) Članom uprave mirovinskog društva može biti imenovana osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva Agenciji podnosi nadzorni odbor mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. dostavlja se i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži odobrenje.

(4) Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo, kada to smatra opravdanim.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje odobrenja i program vođenja poslova mirovinskog društva budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana prestanka važenja odobrenja, odnosno od primitka odluke o ukidanju odobrenja ili odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, kao i uvijek u situaciji kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Podnositelji zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka.

(8) U postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave mirovinskog društva predstavi program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje.

(9) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave jednog mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(10) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj programa vođenja poslova mirovinskog društva, opravdane razloge radi kojih Agencija može izdati suglasnost na mandat kraći od zatraženog te postupak i kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavljaju program.

Članak 52. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 6.

(1) Nadzorni odbor mirovinskog društva mora:

1. nadzirati primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. dati svoje mišljenje Agenciji o nalazima Agencije u postupcima nadzora mirovinskog društva, i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru te nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupka nadzora

3. podnijeti izvješće glavnoj skupštini, odnosno skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučiti o davanju suglasnosti na financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje fondova te o njima pisanim putem izvijestiti glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva

5. obrazložiti glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Članak 53.a dodanNN 52/2025: dodan člankom 5.

Odobrenje za osnivanje podružnice

(1) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a može na području Republike Hrvatske obavljati poslove upravljanja fondom iz članka 11. stavka 1. točke 1. podtočke a) ovoga Zakona samo preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, za koju dobije odobrenje za rad od Agencije, pri čemu se mora pridržavati odredbi radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske.

(2) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. obavljanje djelatnosti za koje se traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u državi članici OECD-a u kojoj je društvo registrirano te je društvo dokazalo da mu je takvo odobrenje za rad u državi članici OECD-a kao državi sjedišta izdano, pri čemu Agencija uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma

2. Agencija s nadležnim tijelom države članice OECD-a ima sklopljen sporazum o suradnji koji uključuje odredbe o razmjeni podataka za potrebe zaštite članova i potencijalnih članova fondova

3. mirovinsko društvo se obvezuje da će u Republici Hrvatskoj imati otvorene račune specifične za djelatnost koju obavlja i svu evidenciju o obavljenim poslovima

4. imenovana je najmanje jedna osoba za upravljanje podružnicom za koju je potrebno odobrenje Agencije za upravljanje podružnicom u skladu s člankom 53.d ovoga Zakona

5. mirovinsko društvo u svojoj matičnoj državi ima odgovarajući iznos temeljnog kapitala koji je ekvivalentan iznosu iz članka 18. ovoga Zakona

6. mirovinsko društvo u Republici Hrvatskoj posjeduje imovinu koja ispunjava uvjete iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona u iznosu jednakom najmanje jednoj polovini zahtijevanog minimalnog potrebnog regulatornog kapitala određenog u članku 19. stavku 1. ovoga Zakona ili članku 20. ovoga Zakona

7. jedna četvrtina imovine iz točke 6. ovoga stavka uložena je u novac na novčanom računu ili depozite kod Hrvatske narodne banke, središnje banke druge države članice ili kreditne institucije koja ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, pod uvjetom da su depoziti povratni na zahtjev te da dospijevaju za najviše 12 mjeseci, kao i uz uvjet da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

8. mirovinsko društvo se obvezuje da će održavati potrebni kapital iz točaka 6. i 7. ovoga stavka

9. Republika Hrvatska s državom članicom OECD-a ima sklopljen sporazum koji je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Modela konvencije o porezu na dohodak i imovinu OECD-a te koji osigurava djelotvornu razmjenu podataka u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume i

10. društvo iz države članice OECD-a u mogućnosti je dokazati da podružnica ima ustrojene sve mehanizme koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona za obavljanje poslova za koje joj se izdaje odobrenje za rad.

(3) Mirovinsko društvo iz države članice OECD-a uz zahtjev za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka podnosi Agenciji sljedeće podatke i dokaze:

1. naziv tijela nadležnog za nadzor u državi članici OECD-a

2. sve relevantne pojedinosti o društvu koje uključuju naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog i nadzornog tijela, ako je to primjenjivo, članove mirovinskog društva i imatelje kvalificiranog udjela s naznakom njihovih udjela u mirovinskom društvu te informacijom jesu li oni povezane osobe mirovinskog društva

3. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta mirovinskog društva

4. osnivački akt mirovinskog društva

5. izvod iz sudskog odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravne osobe koje imaju više od 20 % udjela u upravljanju mirovinskim društvom

6. akt o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj

7. revidirane financijske izvještaje mirovinskog društva za posljednje tri godine

8. organizacijsku strukturu i poslovni plan podružnice mirovinskog društva za sljedećih pet godina rada na teritoriju Republike Hrvatske, s detaljnim opisom poslova koje mirovinsko društvo putem podružnice namjerava obavljati u Republici Hrvatskoj, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim osobama

9. opis sustava upravljanja rizicima koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma

10. imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom s izjavama da pristaju obavljati tu dužnost i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 42. stavka 11. ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

11. izjavu o tome da će podružnica, u sjedištu podružnice, voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice

12. dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavka 2. točaka 5. i 6. ovoga članka te izjavu o namjeri ispunjavanja obveze iz stavka 2. točke 7. ovoga članka.

(4) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice ako na temelju podataka kojima raspolaže i dokumentacije priložene uz zahtjev za izdavanje odobrenja ocijeni da je podružnica osposobljena za poslovanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Prije izdavanja odobrenja za rad podružnici mirovinskog društva iz države članice OECD-a Agencija može konzultirati nadležno tijelo države sjedišta mirovinskog društva.

(6) Agencija ne smije nametati dodatne zahtjeve vezano za organizaciju i poslovanje podružnice i ne smije stavljati mirovinsko društvo iz države članice OECD-a u povoljniji položaj u odnosu na mirovinska društva iz Republike Hrvatske i Europske unije.

(7) Agencija će o zahtjevu za odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva, a zajedno s odobrenjem za rad podružnice dostavit će i obavijest o odredbama radnog i socijalnog zakonodavstva Republike Hrvatske.

(8) Ako nije drukčije propisano, na izdavanje i ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad mirovinskom društvu.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije urediti sadržaj poslovnog plana podružnice mirovinskog društva iz stavka 3. točke 8. ovoga članka i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a.

Članak 53.b dodanNN 52/2025: dodan člankom 5.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podružnice iz članka 53.a stavka 1. ovoga Zakona ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 53.a stavka 2. ovoga Zakona ili

2. s obzirom na propise države članice OECD-a u kojoj mirovinsko društvo ima sjedište te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo otežano obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 53.c dodanNN 52/2025: dodan člankom 5.

Ukidanje odobrenja za rad podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a

(1) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad iz članka 53.a ovoga Zakona:

1. ako podružnica ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad ili tijekom šest mjeseci uzastopno ne obavlja djelatnosti mirovinskog društva

2. ako podružnica ili društvo iz države članice OECD-a više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad

3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja fondom na drugo mirovinsko društvo

4. u slučaju dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti, prijenosom upravljanja fonda na drugo mirovinsko društvo ili dovršetkom likvidacije fondova kojima upravlja

5. ako je podružnici mirovinskog društva duže od 30 dana blokiran račun u Republici Hrvatskoj, koji je otvoren u skladu s člankom 53.a stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona te je dovedena u pitanje likvidnost i solventnost poslovanja podružnice ili

6. ako je nadležno tijelo države članice OECD-a društvu oduzelo odgovarajuće odobrenje.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad iz članka 53.a ovoga Zakona:

1. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako Agencija ocijeni da se poslovanje podružnice mirovinskog društva ne vodi s pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

3. ako podružnica mirovinskog društva ne štiti interese članova i korisnika mirovina na odgovarajući način

4. ako je podružnica mirovinskog društva ili mirovinsko društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo u Republici Hrvatskoj ne održava potrebni kapital iz članka 53.a stavka 2. točaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Agencija će o ukidanju odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvijestiti nadležno tijelo iz države članice OECD-a i nadležni trgovački sud.

Članak 53.d dodanNN 52/2025: dodan člankom 5.

Odobrenje za upravljanje podružnicom

(1) Podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a na području Republike Hrvatske može upravljati osoba koja je dobila odobrenje Agencije za upravljanje podružnicom.

(2) Na uvjete koje mora ispunjavati osoba iz stavka 1. ovoga članka te na izdavanje, odbijanje izdavanja i ukidanje odobrenja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 42., 43. i 45. do 48. ovoga Zakona.

Članak 54. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 7.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 6.

Opći organizacijski uvjeti

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti i provoditi dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, koji obuhvaća učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. sustave unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba

4. procedure internog izvještavanja i dostavu informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja mirovinskog društva i fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, uključujući i izradu planova za slučaj nepredvidivih okolnosti. (2) Unutar sustava upravljanja mogu se uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački faktori te uspostavu mrežnih i informacijskih sustava kojima upravlja u skladu s pravilima za postizanje digitalne operativne otpornosti u smislu Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011(SL L 333, 27. 12. 2022.).

(2) Sustav upravljanja iz stavka 1. ovoga članka uključuje razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika prilikom donošenja investicijskih odluka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je redovito ažurirati i preispitivati uspostavljeni sustav upravljanja.

(4) Uprava mirovinskog društva usvaja pisana pravila za upravljanje rizicima, praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, internu reviziju te, kada je to primjenjivo, aktuarske i delegirane poslove te je dužna najmanje jednom godišnje pregledati ih i prilagoditi značajnim promjenama u sustavu upravljanja ili u određenom području.

Članak 55.a izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 7.

Sustavi unutarnjih kontrola

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i redovito ažurirati odgovarajuće sustave unutarnjih kontrola koji osiguravaju provođenje internih odluka i procedura na svim razinama mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja poslova i funkcija osigurati kontrolu od strane članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva, radi poslovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima.

(3) Viši rukovoditelji mirovinskog društva:

1. odgovaraju za donošenje i provođenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

2. nadziru donošenje strategija ulaganja za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

3. odgovaraju za uspostavljanje neovisnih, trajnih i učinkovitih funkcija upravljanja rizicima, interne revizije, praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, na način definiran odredbama iz članka 55.b stavka 1., članaka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona

4. prate i periodično potvrđuju da se strategija ulaganja i ograničenja izloženosti rizicima za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja pravilno i učinkovito provode i poštuju

5. odobravaju i periodično ocjenjuju primjerenost internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz članka 59. ovoga Zakona za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja

6. odobravaju i periodično ocjenjuju politike, procedure i mjere upravljanja rizicima, postupke i tehnike za primjenu politika upravljanja rizicima, uključujući sustav ograničenja izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.

(4) Viši rukovoditelji mirovinskog društva dužni su pratiti i periodično ocjenjivati učinkovitost politika, mjera i postupaka propisanih u svrhu praćenja poslovanja mirovinskog društva u skladu s relevantnim propisima, uključujući i učinkovitost mrežnih i informacijskih sustava te poduzimati odgovarajuće mjere radi rješavanja nedostataka i nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i nadzorni odbor redovito, a najmanje jednom godišnje, primaju pisana izvješća iz područja upravljanja rizicima, interne revizije i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima, koja sadržavaju i podatke o eventualno poduzetim mjerama za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u poslovanju.

(6) Izvješća iz stavka 5. ovoga članka obuhvaćaju operativna izvješća i izvješća o radu ključne funkcije.

(7) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji redovito primaju izvješća o provođenju strategija ulaganja i internih procedura za donošenje investicijskih odluka iz stavka 3. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka.

Članak 58. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 8.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 8.

Sustav upravljanja rizicima

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja, uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, koji mora uključivati najmanje:

1. relevantne dijelove organizacijske strukture mirovinskog društva s definiranim ovlastima i odgovornostima za upravljanje rizicima, pri čemu središnju ulogu ima funkcija upravljanja rizicima

2. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

3. tehnike mjerenja rizika

4. praćenje i izvještavanje o rizicima.

(2) Sustav upravljanja rizicima mora biti učinkovit i dobro integriran u organizacijsku strukturu i postupke donošenja odluka mirovinskog društva.

(3) Sustav upravljanja rizicima mora obuhvaćati rizike koji mogu nastati za mirovinsko društvo i fond, kao i za treću osobu na koju su delegirani poslovi u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, a najmanje uzimajući u obzir:

1. upravljanje imovinom i obvezama

2. ulaganje posebice u izvedenice, sekuritizacije i sl.

3. rizik likvidnosti

4. koncentracijski rizik

5. operativni rizik

6. tehnike ublažavanja rizika

7. okolišne, socijalne i upravljačke rizike koji se odnose na portfelj zatvorenog fonda, ako se uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju povezane s imovinom fonda i njezinim upravljanjem

8. rizike koje snose članovi i korisnici mirovina.

(4) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima društva i fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo dužno je usvojiti politike i procedure potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je mirovinsko društvo i fondovi kojima upravlja izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te međuovisnosti tih rizika.

(6) Mirovinsko društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(7) Mirovinsko društvo je dužno koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja fondova kojima upravlja.

(8) Mirovinsko društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu fondova kojima upravlja.

(9) Za procjenu kreditne sposobnosti izdavatelja mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting, nego i na svoje vlastite procjene.

(10) Mirovinsko društvo je dužno, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(11) Mirovinsko društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(12) Politike upravljanja rizicima odobravaju članovi uprave mirovinskog društva.

(13) Mirovinsko društvo dužno je kod svake značajne promjene izloženosti rizicima procjenjivati primjerenost i učinkovitost politike upravljanja rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, a najmanje jednom godišnje.

(14) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(15) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(16) Mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(17) Mirovinsko društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki fond kojim upravlja.

(18) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 7. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 16. ovoga članka.

Članak 58.b izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 9.

Vlastita procjena rizika

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te kod svake značajne promjene profila rizičnosti mirovinskog društva i zatvorenih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(3) U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog zatvorenog fonda kojim mirovinsko društvo upravlja, procjena rizika može se ograničiti na taj fond.

(4) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja, a ista mora uključivati:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka mirovinskog društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. opis načina na koji mirovinsko društvo sprječava sukobe interesa s pokroviteljem, kada je društvo delegiralo ključne funkcije na pokrovitelja u skladu s člankom 55.b stavkom 11. ovoga Zakona

4. procjenu ukupnih kapitalnih zahtjeva mirovinskog društva, uključujući opis plana oporavka, ako mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima

5. procjenu rizika koje snose članovi fonda i korisnici mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornosti svih korektivnih mjera, kada mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, u kojem slučaju treba uzeti u obzir indeksacijske mehanizme i mehanizme smanjenja primanja, uključujući mjeru u kojoj je moguće smanjiti stečena mirovinska primanja, pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti

6. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije ili bilo koju drugu vrstu financijske potpore od strane pokrovitelja ili mirovinskog društva u korist fonda ili članova fonda i korisnika mirovine

7. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

8. kada su okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uključeni u investicijske odluke, procjenu novih ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okoliša, socijalne rizike i rizike povezane s deprecijacijom imovine zbog regulatornih promjena

9. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze.

(5) Za potrebe ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze. Te metode trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva ili zatvorenog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo.

(6) Mirovinsko društvo će vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(7) Mirovinsko društvo mora dostaviti Agenciji vlastitu procjenu rizika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odmah po provođenju i dokumentiranju iste.

Članak 59. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 10.

Investicijski proces

(1) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje na način da osigurava kontinuirani investicijski proces, koji se mora sastojati najmanje od:

1. izrade analiza

2. određivanja strategije ulaganja

3. donošenja investicijskih odluka

4. upravljanja rizicima

5. trgovanja

6. kontrole usklađenosti te

7. analize realizacije u odnosu na očekivane rezultate ulaganja.

(2) Za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima, mirovinsko društvo je dužno osigurati adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima te vrste imovine. Opseg zaduženja pojedinog radnika mora biti primjeren.

(3) Za svaku vrstu imovine mirovinsko društvo je dužno poznavati prirodu investicije, izdavatelja, specifičnosti vezane za trgovanje, pravne propise te rizike koji proizlaze iz prije navedenoga.

(4) Mirovinsko društvo može prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti uzima u obzir okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike, pri čemu je dužno u sustav upravljanja rizicima uključiti rizike koji proizlaze iz navedenih čimbenika u odnosu na portfelj fonda.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati potrebne postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces te ostale zahtjeve navedene u ovom članku.

Članak 62. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 2.

Politika primitaka

(1) Mirovinsko društvo je dužno, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasnu i razumnu politiku primitaka, razmjerno veličini i unutarnjoj organizaciji mirovinskog društva, odnosno veličini, opsegu i složenosti poslovanja.

(2) Uprava mirovinskog društva donosi politiku primitaka uz suglasnost nadzornog odbora te je odgovorna za provedbu te politike.

(3) Nadzorni odbor dužan je donijeti odluke:

1. o ukupnom iznosu varijabilnih primitaka za sve radnike mirovinskog društva u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene

2. na pojedinačnoj osnovi o primicima članova uprave i osoba odgovornih za rad ključnih funkcija i

3. o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do bitnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka mirovinskog društva.

(4) Odluke iz stavka 3. ovoga članka provodi uprava mirovinskog društva u skladu s politikom primitaka.

(5) Primici podrazumijevaju sve oblike fiksnih i varijabilnih plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje isplaćuje odnosno dodjeljuje mirovinsko društvo, uključujući primitke povezane s uspješnošću i udio u dobiti, a koji se primici isplaćuju odnosno dodjeljuju u korist osoba iz ovoga članka.

(6) Politika primitaka primjenjuje se na sljedeće kategorije radnika:

1. više rukovoditelje

2. osobe koje preuzimaju rizik

3. ključne funkcije

4. svakog drugog radnika čiji primici spadaju u platni razred višeg rukovodstva i osoba koje preuzimaju rizik, ako njihov rad ima važan utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva i/ili fondova kojima upravlja i

5. radnike treće osobe na koju je mirovinsko društvo delegiralo poslove u skladu s člankom 76. ovoga Zakona, a čiji rad ima bitan utjecaj na profil rizičnosti fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(7) Politika primitaka mora dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti, statutom i /ili prospektom fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(8) Politika primitaka mora biti usklađena s poslovnom strategijom, profilom rizičnosti, financijskom situacijom i rezultatima mirovinskog društva i fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, kao i s ciljevima i dugoročnim interesima mirovinskog društva, fondova i njihovih članova te korisnika mirovine, te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

(9) Politika primitaka mora dosljedno promicati razborito i učinkovito upravljanje mirovinskim društvom.

(10) Uprava mirovinskog društva dužna je usvojiti i najmanje jednom u tri godine preispitivati opća načela politike primitaka te je odgovorna za njihovu primjenu.

(11) Primjena politike primitaka mora najmanje jednom godišnje, u funkciji učinkovitog nadzora nad poslovanjem mirovinskog društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikom primitaka usvojenom od uprave mirovinskog društva.

(12) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka se mora temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima mirovinskog društva ili fondova, pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(13) Varijabilni primici daju se samo i kada je to održivo i opravdano, uzimajući u obzir financijsko stanje mirovinskog društva u cjelini te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost fondova i mirovinskog društva, odnosno njegovih radnika. Ukupni varijabilni primici ne smiju ograničavati sposobnost mirovinskog društva da ojača kapitalnu osnovu mirovinskog društva.

(14) Varijabilni primici smatraju se održivima ako u razdoblju od utvrđivanja tih primitaka do njihove konačne isplate ne dođe do narušavanja financijskog stanja mirovinskog društva, odnosno do ostvarivanja gubitka mirovinskog društva. Varijabilni primici smatraju se opravdanima ako su zasnovani na uspješnosti relevantne poslovne jedinice, fonda i/ili pojedinca.

(15) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata mirovinskog društva i/ili fondova, mirovinsko društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom određivanja varijabilnih primitaka članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i radnicima te će se ukupni varijabilni primici u tom slučaju znatno umanjiti.

(16) U godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva potrebno je objaviti:

1. ukupan iznos primitaka, raščlanjen na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane mirovinskog društva isplaćeni radnicima mirovinskog društva i radnicima trećih osoba iz stavka 6. točke 5. ovoga članka, kao i broj korisnika takvih primitaka

2. ukupan iznos primitaka iz točke 1. ovoga stavka, raščlanjen prema kategorijama radnika iz stavka 6. ovoga članka.

(17) Fiksni i varijabilni primici iz stavka 16. ovoga članka trebaju biti raščlanjeni na primitke u novcu i primitke u naravi.

(18) Kada mirovinsko društvo objavljuje informacije iz stavka 16. ovoga članka, dužno je istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Agenciji za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859).

(19) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da informacije iz stavka 16. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. da se dostavljaju u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. te Uredbe

2. da su im priloženi sljedeći metapodaci:

a) svi nazivi mirovinskog društva na koje se informacije odnose

b) identifikacijska oznaka pravne osobe mirovinskog društva kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859

c) veličina mirovinskog društva po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

d) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

e) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

(20) Ako mirovinsko društvo nema identifikacijsku oznaku pravne osobe iz stavka 19. točke 2. podtočke b) ovoga članka, dužno ju je ishoditi prije dostave informacija iz stavka 16. ovoga članka.

(21) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz stavka 16. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 19. ovoga članka.

(22) Agencija je, u smislu ovoga Zakona, tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

Članak 67. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 11.

Donošenje pravilnika

Agencija će detaljnije pravilnicima propisati:

a) organizacijske zahtjeve mirovinskog društva s obzirom na:

1. organizacijske uvjete

2. sukob interesa

3. administrativne i računovodstvene postupke

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. upravljanje rizicima

6. interne revizije

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. politike primitaka

9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva

10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja njima

11. pravila poslovnog ponašanja

b) dodatne organizacijske zahtjeve u slučaju kada mirovinsko društvo upravlja i UCITS fondom.

Članak 72. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 12.

Financiranje djelatnosti mirovinskog društva

Radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

1. naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje

2. naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, 1,75%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo

3. naknada za troškove revizije fonda.

Članak 74. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 3.

Revizija izvještaja mirovinskog društva

(1) Godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju financijskih izvještaja određenog mirovinskog društva najviše za sedam deset uzastopnih godina.

(5) Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog društva.

(6) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.

(7) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i svi članovi mreže kojoj revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(8) Mirovinsko društvo je dužno Agenciji dostaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

Članak 74.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 13.

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 74. ovoga Zakona.

(7) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 76. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 14.

Delegiranje poslova na treće osobe

(1) Mirovinsko društvo može trećim osobama, uz prethodno odobrenje Agencije, delegirati sljedeće poslove:

1. upravljanje imovinom fondova

2. administrativne poslove iz članka 11. stavka 3. točaka 1. do 9. i 11. ovoga Zakona

3. poslove ključnih funkcija iz članka 55.b stavka 1. ovoga Zakona i to uz prethodno odobrenje Agencije.

(2) Mirovinsko društvo može delegirati posao upravljanja imovinom fonda i s time povezane administrativne poslove samo na osobe koje imaju odobrenje ili drugu odgovarajuću dozvolu za upravljanje imovinom od strane nadležnog tijela te podliježu nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava.

(3) Osobama iz stavka 2. ovoga članka smatraju se društva s odobrenjem za upravljanje portfeljem izdanim u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje mirovinskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za osiguranje.

(4) Na depozitara, osobe s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova i sve daljnje poddepozitare mogu se delegirati samo administrativni poslovi iz članka 11. stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga Zakona.

(5) O delegiranju poslova iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo i treća osoba sklapaju ugovor u pisanom obliku.

(6) Ugovorom moraju biti jasno definirana prava i obveze ugovornih strana i mora biti određeno da je treća osoba dužna omogućiti provođenje nadzora nad delegiranim poslom od strane Agencije.

(7) Bez odobrenja Agencije ugovor iz stavka 5. ovoga članka ne može se sklopiti.

(8) Odmah po zaprimanju odobrenja Agencije, mirovinsko društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i identitet treće osobe.

(9) Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, mirovinsko društvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.

(10) U slučaju da se nakon dobivanja odobrenja Agencije izmjene uvjeti iz ugovora iz stavaka 5. i 6. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na opis poslova koji se delegiraju ili se pak mijenjaju uvjeti za raskid ili otkaz ugovora, mirovinsko društvo će bez odgode Agenciji podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za delegiranje poslova.

(11) U slučaju izmjene ostalih uvjeta iz ugovora, mirovinsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o nastalim izmjenama.

(12) Agencija je ovlaštena od pravnih osoba na koje je mirovinsko društvo delegiralo svoje poslove te od osoba na koje je izvršeno daljnje delegiranje zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.

Članak 92. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 9.

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom

Prisilni prijenos poslova upravljanja fondom provodi se ako je:

1. Agencija mirovinskom društvu oduzela odobrenje za rad

2. nad mirovinskim društvom otvoren postupak stečaja ili pokrenut predstečajni postupak ili likvidacije

3. nastupio slučaj iz članka 94. stavka 6. ovoga Zakona

4. nastupio slučaj iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona

5. nadležno tijelo države članice domaćina, sukladno odredbi članka 304. stavka 2. ovoga Zakona, zabranilo mirovinskom društvu iz Republike Hrvatske da na području te države članice upravlja mirovinskim programom (članak 304. stavak 2.)

6. Agencija, sukladno odredbi članka 305. stavka 4. ovoga Zakona, zabranila mirovinskom društvu iz druge države članice da na području Republike Hrvatske upravlja zatvorenim fondom (članak 305. stavak 4.).

7. Agencija, sukladno odredbama članka 53.c ovoga Zakona, ukinula odobrenje za rad podružnici mirovinskog društva iz države članice OECD-a.

Članak 110.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 15.

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja po najboljim standardima struke, Agencija može zahtijevati od mirovinskog društva da im postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedenu dubinsku analizu potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osobu koja je nezavisna od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s mirovinskim fondom ili mirovinskim društvom te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Depozitar mirovinskog fonda ne smije biti imenovan za vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i ako moguće sukobe interesa primjereno ne prepoznaje, njima ne upravlja, ne prati i ne objavljuje članovima mirovinskog fonda.

(4) Kada mirovinsko društvo imenuje vanjskog procjenitelja, dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Profesionalna jamstva iz stavka 4. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju je procjenu vanjski procjenitelj imenovan

4. profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(6) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(7) Mirovinsko društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju, kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 6. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 6. ovoga članka nisu ispunjeni.

(8) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka.

Članak 111. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 4.

Troškovi fonda

(1) O naknadama iz članka 72. ovoga Zakona i troškovima iz ovoga članka mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje obavještavati Agenciju.

(2) Iz imovine fonda mogu se izravno plaćati isključivo:

1. naknade iz članka 72. ovoga Zakona

2. naknada depozitaru

3. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine fonda, uključujući nužne troškove radi zaštite, odnosno očuvanja imovine fonda.

4. troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun fonda, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

(3) Mirovinsko društvo dužno je iskazivati ukupan iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka kao pokazatelj ukupnih troškova i objavljivati ga u revidiranim godišnjim izvještajima fonda.

(4) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje troškove koji se mogu plaćati iz imovine fonda te način i sadržaj izračuna pokazatelja ukupnih troškova mirovinskog fonda.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje format i rokove obavještavanja Agencije o naknadama iz članka 72. ovoga Zakona i troškovima iz ovoga članka.

Članak 116. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 10.

Odbijanje članstva

(1) Mirovinsko društvo može odbiti sklapanje ugovora o članstvu ako:

1. su odnosi između mirovinskog društva i potencijalnog člana fonda teško narušeni (primjerice, postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg spora)

2. postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju

3. član ili potencijalni član odbije dati mirovinskom društvu informacije relevantne za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.), koje su mirovinskom društvu potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima

4. su u pogledu potencijalnog člana uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom u smislu zakona kojim se uređuju mjere ograničavanja, dok su te mjere na snazi.

(2) Kada mirovinsko društvo odbije sklopiti ugovor o članstvu u fondu, dužno je o tome obavijestiti potencijalnog člana fonda.

Članak 117. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 16.

(1) Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo će uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

(3) Ako je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, mirovinsko društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, mirovinsko društvo će članu fonda vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva.

(5) Mirovinsko društvo dužno je isplatu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka izvršiti u roku od sedam dana od dana primitka izjave iz stavka 1. ovoga članka odnosno izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 123. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 17.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 11.

Pravo člana fonda na mirovinu

(1) Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uvjetima iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Agencija će pravilnikom pobliže propisati Iznimno od stavka 1. ovoga članka, član fonda kod kojeg tijekom trajanja njegova članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, može zatražiti prijevremenu isplatu sredstava.

(4) Prijevremena isplata sredstava iz stavka 3. ovoga članka ostvaruje se kao privremena, doživotna i/ili jednokratna isplata mirovine putem mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva i/ili društva za životno osiguranje, u skladu s člancima 124. do 128. ovoga Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom dodatno objasniti uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, uvjete za prijevremenu isplatu sredstava te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.

Članak 124. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 18.

Mogućnosti isplate mirovine

(1) Ostvarivanjem prava na mirovinu iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona član fonda odabire način isplate mirovina.

(2) Isplata mirovine može biti:

1. privremena

2. doživotna i/ili

3. jednokratna.

(3) Isplatu mirovine provodi:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo

2. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije ili i/ili

3. mirovinsko društvo, kada to izabere član, pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(4) Kada član fonda ostvari pravo na mirovinu, ne plaća nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine.

Članak 126. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 19.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 12.

Isplata mirovina putem mirovinskog društva (privremena isplata)

(1) Neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana Član fonda se po ostvarivanju prava na mirovinu, član fonda može odlučiti da isplatu mirovine u visini do najviše 100.000,00 kuna ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, na način i u visini propisanima stavcima 2. do 4. ovoga članka, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine iz fonda putem mirovinskog društva predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) Putem mirovinskog društva mogu se isplaćivati mirovine u visini do 13.300,00 eura.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu i nakon eventualne jednokratne isplate iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona vrijednost imovine iznosi do 17.299,99 eura, član fonda može odabrati da mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina, pri čemu u svakom slučaju ne može odabrati da mu se iznos manji od 4000,00 eura isplati putem mirovinskog osiguravajućeg društva.

(4) Ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu i nakon eventualne jednokratne isplate iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona vrijednost imovine iznosi 17.300,00 eura ili više, član može odabrati privremenu isplatu mirovine u visini do 13.300,00 eura putem mirovinskog društva, a preostali iznos isplaćuje se putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

(5) O uvjetima isplate mirovine putem fonda mirovinskog društva sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(6) Na ugovor iz stavka 2 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.

Članak 127. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 20.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 13.

Jednokratne isplate putem mirovinskog društva

(1) Po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo će, u skladu s člankom 128. ovoga Zakona, izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radniku na odlasku mirovinsko društvo će na zahtjev izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo ovlašteno je članu kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad, na temelju njegova zahtjeva, izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

(4) Agencija pravilnikom uređuje način i rokove dostave i razmjene obavijesti između mirovinskog društva, člana fonda i mirovinskog osiguravajućeg društva u postupku djelomične jednokratne isplate iz ovoga članka.

Članak 135. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 21.

Državna poticajna sredstva

(1) Za članove fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

(2) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

(3) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima i svaki član fonda koji nije državljanin Republike Hrvatske, pod uvjetom da ima prebivalište u nekoj od država članica, ali to pravo mu pripada samo tijekom razdoblja dok se za njega u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(4) Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna 663,61 eura po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

(5) Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija.

(6) Mirovinsko društvo dužno je Ministarstvu financija omogućiti uvid u poslovne knjige i operativne evidencije, dostavljati sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava.

Članak 136. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 22.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 14.

(1) Mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 1 15. listopada rujna tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini i projekcije za sljedeće dvije godine.

(2) Plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava izrađuje se na temelju prikupljenih uplata članova fonda u prvih osam mjeseci tekuće godine i procjene pritjecanja uplata do kraja tekuće godine.

Članak 137. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 15.

(1) Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu.

(2) Ministarstvo financija nadležno za mirovinski sustav dužno je, nakon što se međusobno usklade podneseni zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva.

(3) Mirovinsko društvo dužno je primljeni iznos državnih poticajnih sredstava evidentirati u poslovnim knjigama i upisati ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa.

Članak 138. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 16.

(1) U zahtjevu iz članka 137. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je navesti:

1. broj članova fonda za koje se postavlja zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava

2. ukupan iznos prikupljenih uplata na osobni račun člana fonda u prethodnoj godini

3. ukupan iznos traženih državnih poticajnih sredstava za godinu za koju se podnosi zahtjev za isplatu

4. broj članova fonda koji su u prethodnoj godini sklopili ugovor o članstvu u fondu

5. broj članova fonda kojima je u prethodnoj godini prestalo članstvo u tom fondu.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno priložiti popis članova fonda (ime i prezime i osobni identifikacijski broj) te iznos na osobnom računu i iznos pripadajućih državnih poticajnih sredstava sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

(3) Ministarstvo financija nadležno za mirovinski sustav može, ako smatra da je zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava nepotpun, netočan ili izaziva sumnju u vjerodostojnost i istinitost navedenih podataka, zatražiti od mirovinskog društva da mu u određenom roku dostavi dodatne obavijesti i dokaze.

Članak 140. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 17.

(1) Državna poticajna sredstva odobrit će se za članstvo, odnosno uplate izvršene u samo jednom fondu.

(2) U slučaju istodobnog članstva i ostvarivanja prava na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka u više fondova pod upravljanjem jednog ili više mirovinskih društava, član fonda je obvezan svake godine najkasnije do 1. veljače prema svojem odabiru izvijestiti mirovinsko društvo u korist kojeg osobnog računa želi ostvariti upis državnih poticajnih sredstava.

(3) Ako član fonda ne izvrši odabir fonda u roku iz stavka 2. ovoga članka, državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka odobrit će mu se na osobni račun u fondu na kojem je uplaćen najveći iznos godišnjeg mirovinskog doprinosa za koji se traže državna poticajna sredstva. Ako je isti iznos uplaćen u više fondova, državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka odobrit će mu se na osobni račun u fondu u kojem član fonda ima najviši iznos sredstava na osobnom računu prema stanju na dan 31. prosinca prethodne godine.

(4) O odabiru fonda za korištenje državnih poticajnih sredstava mirovinsko društvo dužno je izvijestiti Ministarstvo financija ministarstvo nadležno za mirovinski sustav.

Članak 154. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 23.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 18.

(1) Mirovinsko društvo je dužno imovinu fonda ulagati razborito i pažnjom dobrog stručnjaka u skladu s odredbama ovoga Zakona, na način koji jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost cjelokupnog portfelja fonda.

(2) Imovina mora biti uložena u najboljem interesu članova fondova i korisnika mirovina.

(3) U slučaju potencijalnog sukoba interesa mirovinsko društvo mora osigurati da se imovina ulaže isključivo u interesu članova fonda i korisnika mirovina.

(4) U skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i načelom razboritosti, mirovinsko društvo može, razmjerno veličini, vrsti i opsegu svojeg poslovanja, uzeti u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike. Pri tome se mirovinsko društvo u skladu s odredbom članka 166. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužno izjasniti o tome razmatraju li se i ako da, kada, takvi čimbenici u odlukama o ulaganju i na koji način oni čine dio njihova sustava upravljanja rizicima.

(5) Imovina za pokriće tehničkih pričuva također mora biti uložena u skladu s odredbama ovoga članka.

Članak 155. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 24.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 19.

Dozvoljena ulaganja fonda

(1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od:

1. prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca:

a) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici Organizacije za gospodarsku suradnju OECD-a i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) i

b) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

2. nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uvjetima:

a) prospekt uvjeti izdanja uključuje uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

b) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i

c) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima

3. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

4. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili udjela UCITS, odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u državi članici OECD-a, pod sljedećim uvjetima:

a) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Agencije, odnosno nadležnog tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana suradnja s Agencijom, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

b) razina zaštite za imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna je onoj koja je propisana za imatelje udjela UCITS fondova te su posebice propisi za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića istovjetni zahtjevima propisanima zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

c) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obveza, dobiti i poslovanja tijekom izvještajnog razdoblja.

4 5. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima bez pravne osobnosti te dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima 5 s pravnom osobnošću

6. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

6 7. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz točke 1. ovoga stavka (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. i 2. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenice koja se koristi u svrhe zaštite imovine također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju ili nekretnine te od kreditnih izloženosti

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda

d) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda

7 8. instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka, ako su izdani pod sljedećim uvjetima:

a) izdala ih je ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka Republike Hrvatske, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice ili države članice OECD-a, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

b) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka

c) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a koja su istovjetna onima propisanima zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili

d) izdala ih je druga osoba koja ima odobrenje Agencije, pod uvjetom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagatelja jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja b) ili c) ove točke te pod uvjetom da je izdavatelj društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 80 milijuna kuna 10.617.824,67 eura i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, da je izdavatelj subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi financiranjem te grupe, ili da je izdavatelj subjekt čiji je predmet poslovanja financiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije

8 9. novca na novčanom računu fonda otvorenog kod kreditne institucije iz članka 247.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

9 10. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem ili bez pripadajućeg zemljišta, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata posebne namjene, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu

11. druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 8 10. ovoga stavka.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina fonda smije biti uložena:

a) u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

b) u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije odrediti Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.

(4) Kada u skladu sa standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskog fonda postoji obveza konsolidacije financijskih izvještaja društva posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka s financijskim izvještajima mirovinskog fonda ili kada Agencija rješenjem naloži takvu konsolidaciju, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.

(5) Agencija će pravilnikom odrediti:

− dozvoljena ulaganja fondova, uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

− tržišta koja smatra uređenima

− institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom i, kao i limite iz članka 160. stavka 3. ovoga Zakona koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za mirovinski fond postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu članka 160. stavka 3. ovoga Zakona i

− instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati.

Članak 156. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 25. i 26.

Ograničenja ulaganja i prekoračenja ograničenja ulaganja

(1) Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 10% 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, pod uvjetom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja u koje je fond uložio veća od 5% 5 % neto vrijednosti imovine fonda, zbroj vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavatelje ne smije prijeći 40% 40 % neto vrijednosti imovine fonda, ali uz iznimku da:

2. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka, najviše 35 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave druge države članice, treća država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, može se ulagati bez ograničenja, pod uvjetom da: b) najviše 25% OECD-a

– u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca fond smije ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda

– se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i

– vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz točke 2. podtočke a) prve alineje ovoga stavka ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda

3. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka, najviše 25 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u pokrivene obveznice koje odobri Agencija, a koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje su na temelju posebnog zakona predmetom posebnoga javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagatelja u te obveznice c) sredstva. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, prvenstveno ponajprije iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% 5 % neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5% 5 % neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% 80 % neto vrijednosti imovine fonda

d) najviše 10% 4. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točaka 2. i 3. ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40 % iz točke 1. ovoga stavka

5. najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

6. najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine povezana društva u smislu odredbi skladu s odredbama zakona koji kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona e) osobe koje čine povezana društva u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona, u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te osobe koje su u odnosu uske povezanosti. Navedene osobe smatraju se jednom osobom u smislu izračuna ograničenja iz točke 5 10. ovoga stavka

7. najviše 70% 70 % imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u imovini zatvorenog fonda

2. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točke 1. podtočaka a) i b) ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz točke 1. ovoga stavka

3. najviše 10% imovine zatvorenog 8. najviše 10 % imovine fonda može biti uloženo u imovinu instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima iz članka 155. stavka 2. točke a) ovoga Zakona

4 9. najviše 10% 10 % imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u imovinu instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 155. stavka 2. točke b) ovoga Zakona

5 10. najviše 5% 5 % neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste kreditne institucije iz članka 155. stavka 1. točke 5 6. ovoga Zakona

6 11. izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% 5 % neto vrijednosti imovine fonda

7 12. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj jedna te ista osoba i vrijednosti depozita kod te osobe i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tom osobom ne smije prijeći 15% 15 % neto vrijednosti imovine fonda

8. najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u jedan investicijski fond iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

9. najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u jedan alternativni investicijski fond iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

10. ulaganja u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice alternativnih investicijskih fondova ne uključuju se u izračune ograničenja iz točaka 1. do 5. ovoga stavka

11. ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova

12. ako fond ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio

13. ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% 5 % neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% 10 % neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u poduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokrovitelje moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Iznimno, ulaganja iz ove točke ne odnose se na ulaganja u obveznice Republike Hrvatske i/ili druge države članice

14. fond može steći najviše:

a) 10% dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 10% dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda

e) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja

f) ograničenja iz ove točke ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica

g) ograničenja iz podtočaka c), d) i e) ove točke mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju

14. 15 najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

15. najviše 25 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

16. ukupna izloženost fonda prema financijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija. Fond može ulagati u izvedene financijske instrumente, u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz točke 1. ovoga stavka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta financijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka

16. Fondovi 17. fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama.

(2) Fond može ulagati u financijske izvedenice iz stavka 1. točke 16. ovoga članka u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka.

(3) Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta se financijska izvedenica uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka.

Članak 156.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 26.

Ograničenja ulaganja u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koje jamče javna tijela

Iznimno od ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može odobriti ulaganje do 100 % neto imovine fonda u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, pod uvjetom:

a) da u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda bude jasno istaknuta izjava iz koje je vidljivo da je fond dobio odobrenje u skladu s ovim člankom te da budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a u čije se vrijednosne papire i instrumente tržišta novca namjerava ulagati više od 35 % neto vrijednosti imovine fonda

b) da se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i

c) da vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca ne prelazi 30 % neto vrijednosti imovine fonda.

Članak 156.b dodanNN 156/2023: dodan člankom 26.

Ograničenja ulaganja u udjele investicijskih fondova

(1) Najviše 50 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice UCITS fondova odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Najviše 20 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, pri čemu najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele, dionice i/ili poslovne udjele jednog alternativnog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Imovina UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom te alternativnih investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona u koje je fond uložio ne uključuje se u izračune ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona te udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova.

(5) Ako fond ulaže u udjele UCITS fondova, udjele otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio.

Članak 156.c dodanNN 156/2023: dodan člankom 26.

Ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

(1) Fond može steći najviše:

a) 15 % dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 15 % dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10 % dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 10 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

e) 25 % udjela, dionica ili poslovnih udjela pojedinoga investicijskog fonda

f) 10 % instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica.

(3) Ograničenja iz stavka 1. točaka c) i f) ovoga članka mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju.

Članak 158. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 27.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 20.

(1) Fondovi Mirovinsko društvo, zajedno s drugim fondovima zbirno za račun dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ne smiju biti imatelji ukupno smije steći:

a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavatelja

b) više od 10% 25% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavatelja

c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavatelja

d) više od 30 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

e) više od 25% udjela dionica ili poslovnih udjela pojedinoga investicijskog fonda

e f) više od 10% instrumenata tržišta novca izdanih od strane jednog te istog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a.

Članak 160. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 28.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 21.

Izvedenice

(1) Društvo može koristiti financijske izvedenice u svoje ime i za račun fonda jedino u svrhu:

1. zaštite imovine i obveza fonda, i/ili smanjenja rizika ulaganja

2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda.

(2) Prilikom ugovaranja financijskih izvedenica moraju se poštovati sljedeća ograničenja:

1. ukupna izloženost financijskim izvedenicama prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda

2. temeljna imovina financijske izvedenice mora biti dozvoljena imovina za ulaganja fonda iz članka 155. ovoga Zakona

3. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

4. ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz članka 155. stavka 1. koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dopušteno stvoriti izloženost kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana strategijom ulaganja, prospektom fonda, ovim Zakonom ili pravilnicima koje je Agencija donijela temeljem ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz članka 163. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, mirovinsko društvo može primijeniti više limite ako se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, pri čemu se smatra da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako fond koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije, ili iznimno, primjerenu razinu segregacije kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 ako mirovinsko društvo može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu fonda, a kod izloženosti uvrštenim financijskim izvedenicama, ako se radi o izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, limiti iz stavka 2. točke 3. ovoga članka neće se primjenjivati.

Članak 162. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 29.

(1) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja za ulaganja fondova, uvjete i ograničenja vezana za tehnike i instrumente iz članka 156. stavka 4 157. ovoga Zakona, postupanje s imovinom fondova te izračun izloženosti iz ovoga dijela Zakona.

(2) Iznimno od odredbi ovoga dijela Zakona, u slučaju značajnog poremećaja na financijskom tržištu koji bi ugrožavao vrijednost imovine fonda, Agencija može zabraniti ili dodatno ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine.

Članak 163. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 30.

Imovina fonda ne može biti uložena u:

1. imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i

2. vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, kao ni na vrijednosne papire čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda, pri čemu vrijede ograničenja iz članka 156. točke 10 156.b stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 164. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 31.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 22.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica:

1. okolnosti na koje mirovinsko društvo nije moglo utjecati

2. ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

3. stjecanja imovine iz članka 155. stavka 1. točke 9 11. ovoga Zakona,

mirovinsko društvo dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja fonda u razumnom roku ne duljem od tri mjeseca i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova fonda, a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut predstečajni postupak i na duže od tri mjeseca.

(4) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Mirovinsko društvo dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.

(5) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova fonda.

(6) Iznimno od stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, na zahtjev mirovinskog društva Agencija može odobriti dulji rok za usklađenje ograničenja ulaganja, ako je to u interesu članova fonda u slučaju prekoračenja ulaganja u:

a) udjele u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima bez pravne osobnosti te dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima s pravnom osobnošću ili

b) nekretnine.

Članak 166. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 32.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 23.; NN 13/2026: izmijenjen člankom 5.

Izjava o načelima ulaganja

(1) Mirovinsko društvo je dužno za zatvorene fondove sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine s obzirom na prirodu i trajanje mirovinskih obveza

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere koje se primjenjuju u svrhu upravljanja rizicima

5. informaciju o tome jesu li kako se prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir razmatraju okolišni, socijalni i upravljački čimbenici i ako jesu, kako su oni uključeni u sustav upravljanja rizicima. (2) upravljačkih čimbenici.

(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ispunjen i ako mirovinsko društvo u izjavi o načelima ulaganja izjavi da nije uzelo u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike u svojoj strategiji ulaganja ili da su troškovi sustava za praćenje relevantnosti i materijalnosti takvih čimbenika i načina kako se oni uzimaju u obzir nerazmjerni veličini, prirodi, opsegu i složenosti njegovih aktivnosti.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno revidirati prije svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(4) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo mora objaviti na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi primjeren način, a putem kojeg bi ista bila dostupna svim članovima i potencijalnim članovima zatvorenog fonda te Agenciji.

(5) Kada mirovinsko društvo objavljuje informacije iz stavka 4. ovoga članka, dužno je istodobno s javnom objavom informacija dostaviti te informacije Agenciji za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da informacije iz stavka 4. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. da se dostavljaju u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. te Uredbe

2. da su im priloženi sljedeći metapodaci:

a) svi nazivi mirovinskog društva na koje se informacije odnose

b) identifikacijska oznaka pravne osobe mirovinskog društva kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859

c) veličina mirovinskog društva po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

d) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

e) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

(7) Ako mirovinsko društvo nema identifikacijsku oznaku pravne osobe iz stavka 6. točke 2. podtočke b) ovoga članka, dužno ju je ishoditi prije dostave informacija iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz stavka 4. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja.

Članak 175. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 33.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 24.

Sadržaj prospekta

(1) Prospekt fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) podaci o fondu:

1. naziv fonda i naznaku vrste fonda (otvoreni/zatvoreni)

2. datum osnivanja fonda

3. mjesto gdje je moguće dobiti primjerak statuta fonda, ključnih podataka za članove fonda ili ostalih propisanih objava te polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje

4. način objavljivanja prospekta, statuta fonda, ključnih podatka za članove fonda, polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja te ostalih propisanih objava

5. kratke podatke o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond i koji su bitni za člana fonda

6. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga fondu

7. način konvertiranja uplata na osobni račun člana fonda i prenesenih računa u udjele, način i uvjete prijenosa sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo, mogućnosti isplate mirovina i prijenosa računa u drugi fond te okolnosti u kojima može doći do obustave navedenih aktivnosti

8. pojedinosti o pravima koja proizlaze iz članstva u fondu, a osobito o pravu na obaviještenost (polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji), pravu na udio u dobiti te pravu na isplatu mirovine

9. postupci i uvjeti izdavanja udjela, način upisa u registar članova fonda odnosno izdavanja udjela, postupci i uvjeti ponude mirovinskog programa te okolnosti u kojima može doći do obustave zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune ili do obustave prijenosa računa člana fonda u drugi fond

10. vrsta imovine u koju je fondu dopušteno ulaganje

11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda, uz naznaku jesu razmatra li se i na koji način prilikom određivanja strategije ulaganja uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kada je to primjenjivo i donošenja investicijskih odluka okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike

12. opis sljedećih elemenata vezanih uz ulaganja fonda:

a. ulagateljskih ciljeva fonda, uključujući njegove financijske ciljeve (primjerice ostvarivanje kapitalne dobiti ili prihoda) te načina ostvarenja ciljeva fonda

b. ciljane strukture portfelja fonda i dopuštenih odstupanja od ciljane strukture

c. ulaganja (primjerice specijalizacija po geografskim ili industrijskim sektorima)

d. bilo kakvih ograničenja strategije ulaganja

e. naznake svih tehnika, instrumenata ili ovlasti za uzimanje ili odobravanje zajma ili drugih pravnih poslova koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, koje se mogu koristiti pri upravljanju fondom

f. neovisno o instrumentima u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti mirovinskog fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom imovine i obveza mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

g. uvjeta zaduživanja fonda

13. u slučaju zatvorenog fonda s definiranim primanjima, opis ostalih rizika vezanih uz mirovinski program

14. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine fonda

15. vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu

16. naknade i troškovi upravljanja koji smiju teretiti fond i članove fonda

17. način obračuna naknade za depozitara

18. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti fond i člana fonda

19. slučajeve u kojima mirovinsko društvo može odbiti uplate članova fonda

20. način izračuna rezultata poslovanja fonda

21. prosječan prinos fonda od početka rada fonda te povijesni prinos fonda u zadnjih pet godina ili od početka rada fonda, ako fond posluje kraće od pet godina

22. izjava mirovinskog društva o tome postoje li jamstva, garancije i/ili obećanja vezano uz investicijski rezultat ili određenu razinu primanja

23. trajanje poslovne godine

24. datum izdavanja prospekta

b) podaci o mirovinskom društvu:

1. tvrtka i sjedište mirovinskog društva, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar, uključujući i naznaku je li mirovinsko društvo osnovano u državi članici koja nije matična država članica fonda

2. u slučaju da mirovinsko društvo upravlja i drugim fondovima, popis tih drugih fondova

3. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva

4. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti

5. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

6. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva

7. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka

8. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

9. opis politike primitaka

10. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva

11. osobna imena i položaj članova uprave i nadzornog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i fond

12. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobni identifikacijski broj (OIB) i osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu

13. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za člana fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

14. popis delegiranih poslova s naznakom osoba na koje su poslovi delegirani

c) podaci o depozitaru:

1. tvrtka i sjedište depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara

2. kada je depozitar delegirao poslove pohrane imovine fonda iz članka 249. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 260. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 249. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

3. visina temeljnog kapitala depozitara

d) osnovni podaci o Agenciji s objašnjenjima njezine uloge u mirovinskom sustavu

e) druge informacije prema propisima Agencije.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu prospekta fonda.

(3) Mirovinsko društvo će prospekt dati na uvid svakoj osobi koja želi postati članom u fondu kojim to mirovinsko društvo upravlja.

(4) Mirovinsko društvo će prospekt dostaviti svakom članu fonda na njegov zahtjev besplatno jedanput godišnje, u pisanom obliku ili na nekom drugom trajnom mediju, ovisno kako je definirano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Članak 176. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 34.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 25.

Bitne promjene prospekta

Bitnim promjenama prospekta fonda za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune prospekta fonda koje se predlažu radi:

1. promjene ulaznih naknada, naknada za upravljanje ili izlaznih naknada, ako iste povećavaju troškove za članove fonda

2. promjene ulagačkih ciljeva fonda ili

3. promjene profila rizičnosti fonda, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika.

Članak 193. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 6.

Revizija izvještaja fonda

(1) Godišnji izvještaji fonda iz članka 192. ovoga Zakona podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo za račun fonda može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju godišnjih izvještaja određenog fonda najviše za sedam deset uzastopnih godina te sljedeće četiri godine isti revizor ne smije obavljati zakonsku reviziju tog fonda.

(5) Zakonsku reviziju godišnjih izvještaja fonda može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva u punom radnom vremenu.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju fonda i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, fondu koji je predmet revizije te mirovinskom društvu koje njime upravlja bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima fonda.

(8) Ako revizor obavi zakonsku reviziju godišnjih izvještaja fonda suprotno odredbama iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje izvještaje fonda za tu poslovnu godinu.

(9) Ako Agencija utvrdi da su godišnji izvještaji fonda sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenima na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja fonda o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje izvještaje.

(10) U slučaju iz stavaka 8., 9. i 12. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje izvještaje fonda, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(11) O odbacivanju iz stavka 8. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 9. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(12) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje izvještaje fonda za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(13) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje izvještaje fonda koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da ti godišnji izvještaji ne budu javno objavljeni, a u slučaju da su isti već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(14) Revizor iz stavka 2. ovoga članka dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz stavka 1. ovoga članka.

(15) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 14. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredbi ugovora između revizora i mirovinskog društva za račun fonda koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.

Članak 195. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 7.

Dostupnost izvještaja i dokumenata fonda

(1) Mirovinsko društvo je dužno objaviti polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje fondova na svojim mrežnim stranicama.

(2) Članovima fonda se, na njihov zahtjev, besplatno jednom godišnje moraju dostaviti posljednji revidirani godišnji izvještaji i polugodišnji izvještaji fonda, na način definiran ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Kada mirovinsko društvo objavljuje revidirane godišnje financijske izvještaje iz stavka 1. ovoga članka za zatvorene fondove, dužno je istodobno s javnom objavom tih informacija iste dostaviti Agenciji za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

(4) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da informacije iz stavka 3. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. da se dostavljaju u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili, ako je to propisano pravom Europske unije, u strojno čitljivom formatu kako je definirano u članku 2. točki 4. te Uredbe

2. da su im priloženi sljedeći metapodaci:

a) svi nazivi mirovinskog društva na koje se informacije odnose

b) identifikacijska oznaka pravne osobe mirovinskog društva kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859

c) veličina mirovinskog društva po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

d) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

e) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

(5) Ako mirovinsko društvo nema identifikacijsku oznaku pravne osobe iz stavka 4. točke 2. podtočke b) ovoga članka, dužno ju je ishoditi prije dostave informacija iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Agencija je dužna osigurati da su informacije iz stavka 3. ovoga članka dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te da iste ispunjavaju zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 245. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 26.

Opće odredbe

(1) Imovinu fonda mirovinsko društvo povjerava na pohranu i administriranje depozitaru.

(2) Depozitar može biti:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

2. podružnica kreditne institucije druge države članice, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

3. podružnica kreditne institucije iz države članice OECD-a koja nije članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge.

(3) Depozitar iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka dužan je ustrojiti adekvatnu organizacijsku strukturu i uspostaviti sustav upravljanja podružnicom koji će osigurati da se poslovi depozitara obavljaju samostalno u podružnici neovisno od sjedišta kreditne institucije.

(4) Depozitar obavlja poslove određene ovim Zakonom na temelju pisanog ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s mirovinskim društvom. Ugovor između depozitara i mirovinskog društva mora sadržavati opis načina i postupaka pomoću kojih će depozitar imati pristup svim informacijama koje su potrebne za obavljanje poslova depozitara.

(5) Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti trajno ispunjavati sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti obavljanje poslova depozitara prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Upravitelji depozitara za fond moraju imati odgovarajuće iskustvo. Upraviteljima depozitara smatraju se osobe odgovorne za poslovanje organizacijske jedinice koja obavlja poslove depozitara unutar kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije ili osobe koje mogu utjecati na poslovnu politiku u depozitarnom poslovanju kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije.

(7) Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar.

(8) Fond može imati samo jednoga depozitara, ali depozitar može obavljati te poslove istodobno za više fondova.

(9) Depozitar prilikom obavljanja poslova iz članka 247. ovoga Zakona djeluje isključivo u interesu članova fondova za koje obavlja poslove depozitara.

(10) Pri obavljanju poslova depozitara za više fondova imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda moraju biti potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od samog depozitara.

(11) Podatke koji su mu učinjeni dostupnima u skladu s odredbama ovoga Zakona depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.

Članak 247. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 35.

Dužnosti i obveze depozitara

(1) Depozitar za fond obavlja sljedeće poslove:

1. pohranjuje i/ili evidentira imovinu fonda

2. kontinuirano prati novčane tokove fonda

3. vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje imovinu svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva

4. kontrolira da se imovina fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama ovoga Zakona i drugih važećih propisa te prospektom i statutom fonda

5. izvješćuje Agenciju i mirovinsko društvo o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti imovine fonda te cijene udjela u fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, ovim Zakonom, važećim propisima te prospektom i statutom fonda

6. izvršava naloge mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, propisima Agencije, prospektom i statutom fonda

7. izvješćuje mirovinsko društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze

8. pruža usluge glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda

9. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist fonda, a koja proizlaze iz njegove imovine

10. osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, statutom i prospektom fonda, te da su troškovi koje fond plaća u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa te statutom i prospektom fonda

11. osigurava da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom fonda budu doznačeni na račun fonda u uobičajenim rokovima

12. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

13. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje ovoga Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane mirovinskog društva

14. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu

15. osigurava da se izdavanje i isplata udjela mirovinskog fonda obavljaju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i prospektom mirovinskog fonda.

(2) Agencija će propisati i posebna pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova i pojedinosti o standardnom sporazumu između depozitara i mirovinskog društva.

Članak 275. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 27.

Subjekti nadzora

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.), ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drukčije propisano.

(3) U postupcima koje vodi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak Agencija donosi rješenja i zaključke.

(4) Agencija ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(6) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. mirovinska društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice mirovinskih društava iz drugih država članica koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj

3. podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a koje obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj

4. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz točke 1. ovoga stavka

4 5. mirovinska društva iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju djelatnost izravno na području Republike Hrvatske

5 6. fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz druge države članice

6. depozitar fondova iz točke 3. ovoga stavka 7. fondovi kojima upravljaju podružnice mirovinskih društava iz država članica OECD-a

8. depozitar fondova osnovanih u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koje obavlja u skladu s odredbama dijela četvrtog ovoga Zakona

7 9. osobe koje nude mirovinske programe.

Članak 288. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 36.

Nadzorne mjere

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora, uz ostale mjere i postupke predviđene ovim Zakonom, Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora, zaštite interesa članova, korisnika mirovina i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih zakonitosti nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

Članak 291. izmijenjenNN 13/2026: izmijenjen člankom 8.

Vrste nadzornih mjera

(1) Agencija mirovinskom društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. opomenu

2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

3. posebne nadzorne mjere

4. ukidanje rješenja kojim je izdano odobrenje za rad za sve ili za pojedine djelatnosti te za upravljanje svim ili pojedinim fondovima.

(2) Agencija će na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti podatke o svakoj nadzornoj mjeri izrečenoj prema odredbama ovoga Zakona, uključujući i nepravomoćna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koja su donesena u postupcima nadzora koje provodi Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.

(3) Objava iz stavka 2. ovoga članka sadržava najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih propisa i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje podataka o nadzornim mjerama ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, bilo štetno za interese članova ili bi uzrokovalo nerazmjernu štetu uključenim stranama, ovisno o okolnostima pojedinačnog slučaja, Agencija može:

1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu osobnih podataka ili

3. ne objaviti nadzornu mjeru.

(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.

(6) Agencija je dužna informacije iz stavka 2. ovoga članka dostaviti EIOPA-i za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

(7) Informacije iz stavka 6. ovoga članka, a koje je Agencija dužna dostaviti EIOPA-i za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859, odnose se na dio poslovanja mirovinskog društva u dijelu upravljanja zatvorenim fondom koji je osnovan u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti u smislu odredbe članka 3. točke 2. ovoga Zakona.

(8) Agencija je dužna osigurati da informacije iz stavka 6. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. da se dostavljaju u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859

2. da su im priloženi sljedeći metapodaci:

a) sva imena mirovinskog društva na koje se informacije odnose

b) ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe mirovinskog društva kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859

c) vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) te Uredbe

d) naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

Članak 300. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 28.

Nadležnost Agencije za nadzor nad depozitarom

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad depozitarom fonda iz dijela četvrtog ovoga Zakona.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, nadzor je provjera posluje li depozitar u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, kao i internim aktima, standardima i pravilima struke.

(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir mišljenja drugih nadzornih i regulatornih tijela koja su nadležna za nadzor poslovanja depozitara.

(4) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi ovoga Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala o nadzoru nad kreditnom institucijom koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti.

(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije koja je depozitar fonda, u dijelu njezina poslovanja koji se odnosi na poslove depozitara, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

(6) Agencija je ovlaštena od osoba na koje su delegirani poslovi depozitara zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.

(7) Agencija može davati preporuke upravi depozitara. U tom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 290. ovoga Zakona.

(8) Kada poslove depozitara obavljaju subjekti iz članka 245. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, Agencija je nadležna i za nadzor nad raspodjelom poslova depozitara između podružnice i sjedišta depozitara.

Članak 305.a dodanNN 52/2025: dodan člankom 29.

Nadzor podružnice mirovinskog društva
iz države članice OECD-a koja upravlja
mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj

Nadzor nad poslovanjem podružnice mirovinskog društva iz države članice OECD-a Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad mirovinskim društvom iz Republike Hrvatske.

Članak 309. izmijenjenNN 52/2025: izmijenjen člankom 30.

Suradnja s nadležnim tijelima iz druge države članice, države članice OECD-a, EIOPA-om i ESRB-om

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica i država članica OECD-a pri obavljanju poslova nadzora te radi razmjene informacija i iskustava radi razvijanja međusobne suradnje i najbolje prakse na području radnog i socijalnog zakonodavstva kako bi se spriječilo narušavanje konkurentnosti i stvorili potrebni uvjeti za nesmetano stjecanje članstva u zatvorenim fondovima u državama članicama.

(2) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica i država članica OECD-a, koja su odgovorna za superviziju i nadzor mirovinskih društava, fondova te kreditnih ili drugih financijskih institucija, tijelima nadležnim za nadzor nad tijelima uključenim u postupak likvidacije mirovinskog društva i/ili fonda, tijelima nadležnim za nadzor nad revizorima zaduženim za reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i/ili fonda, tijelima odgovornim za nadzor platnog sustava te neovisnim aktuarima i tijelima nadležnim za nadzor aktuara, kada je to primjenjivo.

(3) Agencija će surađivati s EIOPA-om, ESRB-om, EBA-om i ESMA-om te im dostavlja informacije važne za izvršenje njihovih nadzornih dužnosti.

(4) Razmjena i dostavljanje podataka između Agencije i nadležnih tijela drugih država članica odnosno država članica OECD-a iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne smatra se odavanjem povjerljivih podataka, a Agencija i tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive u skladu s člankom 308. ovoga Zakona te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(5) U svrhu jačanja i zaštite stabilnosti i integriteta financijskog sustava Agencija može, pod uvjetom iz članka 308.a stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, razmjenjivati informacije s tijelima nadležnim za provođenje istražnih radnji radi ispitivanja i otkrivanja kršenja odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a primjenjuju se na pokrovitelja. U tom slučaju razmjena informacija ne smatra se odavanjem poslovne tajne, a Agencija i navedena tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive u skladu s člankom 308. ovoga Zakona te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(6) U slučaju da tijela nadležna za provođenje istražnih radnji iz stavka 5. ovoga članka obavljaju svoju zadaću uz pomoć osoba koje su zbog svog svojih stručnih kvalifikacija i znanja imenovane u tu svrhu, a nisu zaposlene u javnom sektoru, na njih se na odgovarajući način primjenjuje stavak 5. ovoga članka.

(7) U slučaju razmjene i dostave podatka koji potječe iz druge države članice odnosno države članice OECD-a Agencija iste može priopćiti samo uz izričitu suglasnost tijela koje daje podatke te se podaci mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

Članak 311. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 37.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 31.; NN 13/2026: izmijenjen člankom 9.

Teži prekršaji mirovinskog društva

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 26.540,00 do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako ne poštuje zabranu iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona o izdavanju povlaštenih dionica

2. ako ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te im prizna dodatna prava ili povlastice, ograničava njihova prava ili im nameće dodatne odgovornosti, protivno odredbama članka 9. stavka 3. ovoga Zakona

3. ako protivno odredbama članka 11. stavka 5. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih navedenih u članku 11. stavku 1. ovoga Zakona

4. ako protivno odredbama članka 16. stavka 1. ovoga Zakona obavlja djelatnosti iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona za koje nije dobilo odobrenje za rad Agencije ili ih nije upisalo u sudski registar

5. ako protivno odredbama članka 16. stavka 2. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona

6. ako protivno odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Zakona obavlja poslove upravljanja UCITS fondovima koji nisu subjekti nadzora Agencije, odnosno nadležnih tijela država članica

7. ako svoju djelatnost obavlja izvan područja Republike Hrvatske ili druge države članice, protivno uvjetima iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona

8. ako za svaki pojedini zatvoreni fond ne osigura da u svakom trenutku raspolaže odgovarajućim sredstvima koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz ugovora sklopljenih između mirovinskog društva i člana fonda i/ili trećih osoba, u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

9. ako ne održava regulatorni kapital mirovinskog društva na način propisan člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona

10. ako nije bez odgode obavijestilo Agenciju o svakom smanjenju regulatornog kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 19. stavkom 2. ovoga Zakona

11. ako ne poveća regulatorni kapital mirovinskog društva na potrebnu razinu u roku koji odredi Agencija, u skladu s člankom 19. stavkom 3. ovoga Zakona

12. ako protivno odredbama članka 20. ovoga Zakona, kada upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima ne održava kapital sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava

13. ako u roku od tri radna dana ne izvijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 299. ovoga Zakona trebalo ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad, u skladu s člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona

14. ako protivno odredbama članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ima ili stekne kontrolu ili dionice ili poslovni udjel u investicijskom društvu, kreditnoj instituciji koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti u skladu s odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala odnosno koja obavlja odgovarajuće usluge u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS fondovima, društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, drugom mirovinskom društvu (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), mirovinskom društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinskom osiguravajućem društvu, faktoring-društvu ili leasing-društvu

15. ako protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u depozitaru

16. ako je protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona poslovanje depozitara i mirovinskog društva organizacijski povezano ili su na tim poslovima zaposlene iste osobe

17. ako protivno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u osobi na koju je depozitar delegirao poslove iz članka 257. ovoga Zakona

18. ako uloži svoja sredstva u imovinu različitu od one iz članka 37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ili ako ne stekne dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu, u skladu s člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

19. ako iznos propisanog regulatornog kapitala iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona održava u imovini različitoj od one propisane člankom 37. stavkom 3. ovoga Zakona

20. ako ne obavijesti Agenciju u roku od tri radna dana o posrednom stjecanju imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

21. ako ne uskladi strukturu ulaganja u roku od šest mjeseci od dana stjecanja imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

22. ako stekne vlasnički udio u drugom mirovinskom društvu u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi bez prethodnog odobrenja Agencije propisanog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

23. ako prije upisa statusne promjene u sudski registar nije dobilo odobrenje Agencije, u skladu s člankom 39. stavkom 1. ovoga Zakona

24. ako nije osiguralo da je novo društvo, nastalo zbog statusne promjene mirovinskog društva, prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobilo odobrenje za rad, u skladu s člankom 39. stavkom 3. ovoga Zakona

25. ako ne osigura da članovi uprave zajedno vode poslove i skupno zastupaju mirovinsko društvo, u skladu s člankom 41. stavkom 6. ovoga Zakona

26. ako funkciju člana uprave mirovinskog društva obavlja osoba koja nije dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s odredbama članka 45. stavka 1. ovoga Zakona

27. ako nije osiguralo da zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave, u skladu s člankom 45. stavkom 6. ovoga Zakona

28. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana prestanka važenja odobrenja, odnosno od primitka odluke o ukidanju odobrenja ili odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

29. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana nastanka situacije kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

30. ako delegira poslove ključnih funkcija na pokrovitelja protivno odredbama članka 55.b stavaka 10. i 11. ovoga Zakona

31. ako ne osigura sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i prospektom fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona

32. ako ne osigura da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima fondova budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona

33. ako ne dostavi depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 8. ovoga Zakona

34. ako ne vodi evidencije transakcija s imovinom pojedinog fonda odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima ne usklađuje s evidencijama depozitara, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 9. ovoga Zakona

35. ako ne objavljuje podatke o mirovinskom društvu i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 10. ovoga Zakona

36. ako ne podnosi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 11. ovoga Zakona

37. ako sklopi ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, protivno članku 68. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona

38. ako jednog člana uprave ne zaduži za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 17. ovoga Zakona

39. ako ne izdaje depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom fonda, u skladu s člankom 68. točkom 18. ovoga Zakona

40. ako ne osigura procjenu fer vrijednosti imovine i obveza fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti cijene udjela, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 19. ovoga Zakona

41. ako dio prihoda svake godine ne ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 21. ovoga Zakona

42. ako obavlja djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata, protivno članku 69. točki 1. ovoga Zakona

43. ako stječe ili otuđuje imovinu fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba, protivno članku 69. točki 2. ovoga Zakona

44. ako sredstvima fonda kupuje imovinu ili sklapa poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom, protivno članku 69. točki 3. ovoga Zakona

45. ako obavlja transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja, protivno članku 69. točki 4. ovoga Zakona

46. ako nenaplatno otuđi imovinu fonda, protivno članku 69. točki 5. ovoga Zakona

47. ako stekne ili otuđi imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti, protivno članku 69. točki 6. ovoga Zakona

48. ako neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovori prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi, protivno članku 69. točki 7. ovoga Zakona

49. ako preuzme obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo fonda, a ne radi se o iznimci iz članka 69. točke 8. podtočaka a) i b), protivno članku 69. točki 8. ovoga Zakona

50. ako ne ostvaruje prava članova fonda prema depozitaru, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona

51. ako radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo zaračunava naknade koje nisu propisane člankom 72. točkama 1. do 3. ovoga Zakona

52. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne knjiži u korist osobnog računa na ime člana fonda, u skladu s člankom 105. stavkom 1. ovoga Zakona

53. ako prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda odnosno cijene udjela ne utvrdi vrijednost imovine fonda te svih obveza, u skladu s člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona

54. ako u pogledu utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela fonda ne postupa u skladu s pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona

55. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne preračunava u udjele svakodnevno u skladu s cijenom udjela na taj datum, u skladu s člankom 108. stavkom 1. ovoga Zakona

56. ako početnu cijenu udjela fonda ne utvrdi prospektom fonda, u skladu s člankom 108. stavkom 2. ovoga Zakona

57. ako protivno odredbi članka 109. stavka 1. ovoga Zakona neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ne izračunava za svaki dan, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

58. ako ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja za svaki fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, i bez odgode ih ne dostavi depozitaru fonda, u skladu s člankom 110. stavkom 2. ovoga Zakona

59. ako kao vanjskog procjenitelja iz članka 110.a stavka 1. ovoga Zakona imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 110.a stavka 2. ovoga Zakona

60. ako nije izvijestilo Agenciju o naknadama i troškovima u skladu s člankom 111. stavkom 1. ovoga Zakona

61. ako iz imovine fonda plaća naknade, troškove, provizije i pristojbe koje nisu propisane člankom 111. stavkom. 1 2. točkama 1. do 4. ovoga Zakona

60 62. ako ne iskazuje ukupan iznos troškova iz članka 111. stavka 1 2. ovoga Zakona kao pokazatelj ukupnih troškova i ne objavljuje ga u revidiranim godišnjim izvještajima, u skladu s člankom 111. stavkom 2 3. ovoga Zakona

61 63. ako potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi sa zaključivanjem pravnih poslova za zajednički račun članova fonda ne podmiri isključivo iz imovine fonda, nego za iste tereti članove fonda izravno, protivno odredbi članka 112. stavka 4. ovoga Zakona

62 64. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona ne vrati uplatitelju uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda, u skladu s člankom 117. stavkom 2. ovoga Zakona

63 65. ako ne vrati sredstva s osobnog računa člana fonda koji je u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, a član fonda je obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava, u skladu s člankom 117. stavkom 3. ovoga Zakona

64 66. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona ne vrati članu fonda sredstva s osobnog računa člana fonda na način da je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva, u skladu s člankom 117. stavkom 4. ovoga Zakona

65 67. ako ne izvrši isplatu iz članka 117. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona u roku od sedam dana od dana primitka izjave o raskidu iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona odnosno izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 117. stavkom 5. ovoga Zakona.

66 68. ako ne prenese iznos na računu člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana fonda, u slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, u skladu s člankom 125. stavkom 1. ovoga Zakona.

67 69. ako po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona ne izvrši isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, kako je propisano člankom 127. stavkom 1. ovoga Zakona

68 70. ako radniku na odlasku na zahtjev ne izvrši jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu, u skladu s člankom 127. stavkom 2. ovoga Zakona

69 71. ako članu fonda koji ispunjava uvjet iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti imovine na njegovom osobnom računu istekom ugovorenog roka iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona, ne izvrši isplatu zatraženog iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, na temelju pisanog zahtjeva člana, jednokratno u punom iznosu, u skladu s člankom 128. ovoga Zakona

70 72. ako obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobni račun članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond bez odgode ne prijavi Agenciji i nadležnim tijelima matične države članice te nadležnim tijelima svih država u kojima se nude mirovinski programi, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

71 73. ako ne obavijesti Agenciju o tome kojim je sve nadležnim tijelima podnijelo prijavu obustave zatvaranja osobnih računa članova, uplata na osobni račun te prijenosa računa člana fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

72 74. ako na svojim mrežnim stranicama ne objavi svaku obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond, za cijelo vrijeme trajanja obustave i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 5. ovoga Zakona

73 75. ako nastavak poslovanja fonda bez odgode ne prijavi Agenciji, ne objavi na mrežnim stranicama mirovinskog društva i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 8. ovoga Zakona

74 76. ako Ministarstvu financija ne omogući uvid u poslovne knjige i operativne evidencije te ne dostavlja sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava, u skladu s člankom 135. stavkom 6. ovoga Zakona

75 77. ako do 1 15. listopada rujna tekuće godine ne izradi i Ministarstvu financija ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav ne podnese obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini i projekcije za sljedeće dvije godine, u skladu s člankom 136. stavkom 1. ovoga Zakona

76 78. ako do 1. ožujka tekuće godine ne podnese Ministarstvu financija ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, u skladu s člankom 137. stavkom 1. ovoga Zakona

77 79. ako primljeni iznos državnih poticajnih sredstava ne evidentira u poslovnim knjigama i ne upiše ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa, u skladu s člankom 137. stavkom 3. ovoga Zakona

78 80. ako državna poticajna sredstva ne vodi na osobnom računu člana fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos, u skladu s člankom 139. ovoga Zakona

79 81. ako se imovina fonda sastoji od imovine različite od one iz članka 155. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

80 82. ako imovina iz članka 155. stavka 1. od koje se sastoji imovina fonda ne ispunjava uvjete iz članka 155. stavka 1. ovoga Zakona i/ili iz pravilnika iz članka 155. stavka 3 5. ovoga Zakona

81 83. ako ulaže imovinu fonda protivno ograničenjima ulaganja iz članka 156. stavka 1. točaka 1. – 16 članaka 156. do 156.c ovoga Zakona u slučajevima propisanim člankom 164. stavkom 2. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4 6. ovoga Zakona

82 84. ako protivno odredbi članka 157. ovoga Zakona koristi tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca u drugu svrhu od one propisane člankom 157. ovoga Zakona

83 85. ako fond, zajedno s drugim dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ulaže u imovinu iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona protivno ograničenjima ulaganja iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona u slučajevima propisanim člankom 164. stavkom 2. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4 6. ovoga Zakona

84 86. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

85 87. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

86 88. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda i/ili isto učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

87 89. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini u svrhu osiguravanja likvidnosti i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

88 90. ako više od 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

89 91. ako više od 50% svakog pojedinog ulaganja pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

90 92. ako imovinu otvorenog fonda pozajmi bez pisanog ugovora ili izvan organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

91 93. ako financijske izvedenice ne koristi u svoje ime i za račun fonda u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda i/ili smanjenja rizika ulaganja ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda, u skladu s člankom 160. stavkom 1. ovoga Zakona

92 94. ako prilikom ugovaranja financijskih izvedenica ne poštuje ograničenja iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona

93 95. ako ulaže imovinu fonda u imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine, protivno odredbama članka 163. točke 1. ovoga Zakona

94 96. ako ulaže u vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona

95 97. ako ulaže imovinu fonda u vrijednosne papire izdane od depozitara koje je izdao depozitar fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona u slučajevima propisanim člankom 164. stavkom 2. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2 2., 3. ili 3 6. ovoga Zakona

96 98. ako mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona, koja su posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 167 164. stavkom 2. ovoga članka, protivno odredbama članka 167 164. stavka 4. ovoga Zakona

97 99. ako u svoje ime i za račun fonda ugovara transakcije s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, protivno odredbama članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

98 100. ako ne vodi evidenciju o transakcijama ugovorenima za račun fonda u kojima su suprotne strane dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva, depozitar fonda, pokrovitelj zatvorenog fonda ili bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama, u skladu s člankom 165. stavkom 2. ovoga Zakona

99 101. ako daje zajam ili jamstva iz imovine fonda bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi, protivno odredbama članka 165. stavka 4. ovoga Zakona

100 102. ako ne izračuna omjer zamjene udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 209. stavkom 2. ovoga Zakona

101 103. ako ne izračuna omjer zamjene pripadajućih udjela u fondovima na koje se dijeli fond, u skladu s člankom 211. stavkom 2. ovoga Zakona

102 104. ako u roku od osam dana po primitku suglasnosti Agencije za preoblikovanje ne dostavi obavijest članovima fonda o svim radnjama i okolnostima preoblikovanja, koja sadrži elemente iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 214. stavkom 1. ovoga Zakona

103 105. ako članovima fonda ne omogući prelazak u drugi fond bez plaćanja izlazne naknade u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o preoblikovanju iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 215. stavkom 1. ovoga Zakona

104 106. ako prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo za upravljanje fondom prenositeljem nije dobilo odobrenje Agencije za pripajanje, u skladu s člankom 217. stavkom 1. ovoga Zakona

105 107. fonda prenositelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

106 108. fonda preuzimatelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

107 109. ako protivno članku 220 stavku 3. ovoga Zakona naplaćuje troškove povezane s izradom mišljenja depozitara o pripajanju iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja

108 110. fonda prenositelja ako ne obavijesti sve članove fonda prenositelja o svim radnjama i okolnostima pripajanja koja sadrži elemente iz članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju u skladu s člankom 221. stavkom 1. ovoga Zakona

109 111. prenositelj, ako članovima ne dostavi obavijesti o pripajanju nakon što mu Agencija izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije zabrane daljnjeg pristupa novih članova fondu prenositelju i fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 221. stavkom 3. ovoga Zakona

110 112. ako u postupku pripajanja ne omogući članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja prelazak u fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz članka 221. stavka 3. ovoga Zakona te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja, u skladu s člankom 221. stavkom 4. ovoga Zakona

111 113. ako naplaćuje troškove revizije iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, protivno odredbi članka 223. stavka 6. ovoga Zakona

112 114. prenositelj, ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

113 115. preuzimatelj ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

114 116. ako po primitku suglasnosti Agencije, u roku propisanom člankom 235. stavkom 3. ovoga Zakona, ne dostavi članovima fonda obavijest o svim radnjama i okolnostima podjele, koja sadrži elemente iz članka 235. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 235. stavkom 1. ovoga Zakona

115 117. ako članu fonda koji sudjeluje u podjeli nije omogućen prelazak u fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o podjeli, u skladu s člankom 235. stavkom 4. ovoga Zakona

116 118. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u statusnoj promjeni podjele provede podjelu, odnosno izvrši prijenos imovine te zamjenu udjela, ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o podjeli, protivno članku 239. stavku 1. ovoga Zakona

117 119. ako izabere ili promijeni depozitara bez odobrenja Agencije, protivno odredbama članka 246. stavka 1. ovoga Zakona

118 120. ako u slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom odmah ne dostavi obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome ne obavijesti Agenciju, u skladu s člankom 264. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

119 121. ako u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne zatraži odobrenje Agencije na izbor novog depozitara, u roku iz članka 264. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

120 122. ako na području Republike Hrvatske nudi mirovinski program zatvorenog fonda s definiranim primanjima protivno odredbama članka 266. stavka 2. ovoga Zakona

121 123. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nije osiguralo da za zatvoreni fond s definiranim primanjima u svakom trenutku raspolaže odgovarajućom razinom sredstava (tehničkih pričuva) koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz postojećih ugovora o članstvu, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

122 124. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nema dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva iz točke 1. ovoga stavka, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

123 125. ako izračun tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima nije izrađen na način propisan člankom 268. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona

124 126. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima ulaže protivno ograničenjima iz članka 269. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

125 127. ako za zatvoreni fond s definiranim primanjima koji ne ispunjava uvjete iz članka 267. stavka 1. ovoga Zakona ne usvoji konkretan i ostvariv plan oporavka, koji ispunjava uvjete iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 270. stavkom 1. ovoga Zakona

126 128. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima koji pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, ako nije osiguralo da za taj fond stalno raspolaže i dodatnom imovinom odnosno dodatnim kapitalom, koji mora ispunjavati uvjete iz članka 271. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 271. stavkom 1. ovoga Zakona

127 129. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 278. stavkom 1. ovoga Zakona

128 130. ako kao subjekt nadzora Agencije iz članka 275. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 275. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 280. do 282. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 280. stavka 3. ili članka 282. stavka 2. ovoga Zakona

129 131. ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 281. ovoga Zakona

130 132. ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 282. stavkom 1. ovoga Zakona

131 133. ako unutar roka koji je odredila Agencija, Agenciji ne dostavi izvještaj o provedbi naloženih mjera iz članka 297. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 297. stavkom 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Članak 312. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 38.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 32.

Lakši prekršaji mirovinskog društva

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6630,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako ne ishodi od Agencije odobrenje za rad mirovinskog društva prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, u skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

2. ako ne ishodi od Agencije odobrenje za rad mirovinskog društva prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar, u skladu s člankom 21. stavkom 4. ovoga Zakona

3. ako o održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva ne vodi zapisnik u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona

4. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe protivno odredbama članka 53. stavka 1. točaka 1. – 5. ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe tako da im interesi članova fondova nisu prioritet i svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa članova fondova te integriteta tržišta kapitala, protivno odredbama članka 53. stavka 2. ovoga Zakona

6. ako nije uspostavilo i ne provodi dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, te nije obuhvatilo učinkovite i primjerene politike, mjere, evidencije i postupke iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ili pravilnika iz članka 67. ovoga Zakona

7. ako nije ustrojilo ključne funkcije u skladu s člankom 55.b stavkom 1. ovoga Zakona

8. ako ne uspostavi i ne provodi primjerene politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona

9. ako redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona

10. ako nije ustrojilo trajnu i učinkovitu funkciju usklađenosti, u skladu s člankom 56.a stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

11. ako ne ustroji funkciju interne revizije u skladu s člankom 57. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ako ne uspostavi sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove kojima upravlja, uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona

13. ako nije ustrojilo trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju upravljanja rizicima, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju mirovinskog društva, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, u skladu s člankom 58.a stavkom 1. i pravilnikom iz članka 67. ovoga Zakona

14. ako ne provodi i ne dokumentira vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja, u skladu s člankom 58.b stavkom 1. ovoga Zakona

15. ako nije organiziralo svoje poslovanje na način koji osigurava kontinuirani investicijski proces, u skladu s odredbama članka 59. stavka 1. ovoga Zakona

16. ako za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima nije osiguralo adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima konkretnom vrste imovine te opseg zaduženja pojedinog radnika nije primjeren, u skladu s člankom 59. stavkom 2. ovoga Zakona

17. ako u odnosu na svaku vrstu imovine nije osiguralo poznavanje prirode investicije, izdavatelja, specifičnosti vezanih za trgovanje, pravnih propisa te rizika koji proizlaze iz toga, u skladu s člankom 59. stavkom 3. ovoga Zakona

18. ako ne ustroji interno tijelo koje donosi odluke vezane uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima financijski instrumenti kojih su imatelji fondovi kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja, skladu s člankom 60. stavkom 1. ovoga Zakona

19. ako ne organizira poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru, u skladu s člankom 55. stavkom 1. ovoga Zakona

20. ako nije, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, uspostavilo i ne provodi učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 4. ovoga Zakona

21. ako razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 4. ovoga Zakona

22. ako nije uspostavilo i ne provodi politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 5. ovoga Zakona

23. ako redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 5. ovoga Zakona

24. ako nije poduzelo sve primjerene mjere potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje, u skladu s člankom 61. stavkom 1. ovoga Zakona

25. ako nije propisalo ili ne implementira jasne i razumne politike primitaka u skladu s člankom 62. stavkom 1. ovoga Zakona

26. ako uprava mirovinskog društva ne usvoji i najmanje jednom u tri godine ne preispita opća načela politike primitaka, u skladu s člankom 62. stavkom 10. ovoga Zakona

27. ako najmanje jednom godišnje interno ne revidira primjenu politike primitaka, u skladu s člankom 62. stavkom 11. ovoga Zakona

28. ako daje varijabilne primitke protivno članku 62. stavku 13. ovoga Zakona

29. ako u godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva ne objavi podatke iz članka 62. stavka 16. ovoga Zakona

30. ako ne organizira poslovanje i ne vodi ažurno poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog fonda, u skladu s odredbama članka 63. stavka 3. ovoga Zakona

31. ako ne uspostavi i ne ostvaruje primjerene postupke za rješavanje pritužbi članova fonda, u skladu s člankom 64. točkama 1. i 3. ovoga Zakona

32. ako ne omogući ulagateljima podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se nudi mirovinski program zatvorenog fonda, u skladu s člankom 64. stavkom 2. ovoga Zakona

33. ako ne vodi evidenciju o svim pritužbama članova fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 64. točke 4. ovoga Zakona

34. ako ne čuva dokumentaciju o svim pritužbama članova fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 64. točke 4. ovoga Zakona

35. ako ne uspostavi, redovito ne ažurira i ne održava svoju mrežnu stranicu, u skladu s člankom 66. stavkom 1. ovoga Zakona

36. ako mrežna stranica ne sadrži najmanje podatke i informacije iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona

37. ako ne izrađuje ili ne dostavlja izvještaje mirovinskog društva Agenciji u rokovima ili na način propisan pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno pravilnikom iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona

36 38. ako za pružanje revizorskih usluga sklopi ugovor s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 74. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, protivno članku 74. stavku 3. ovoga Zakona

37 39. ako ne dostavi Agenciji revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, u roku iz članka 74. stavka 8. ovoga Zakona

38 40. ako nije ponovo izradilo godišnje financijske izvještaje, osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorskog izvještaja, uključujući i relevantne financijske izvještaje, i dostavilo Agenciji u roku koji je ona odredila svojim rješenjem, sukladno članku 75. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona

39 41. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ako ne osigura da godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni i ako ne osigura da se iz javne objave povuku već objavljeni godišnji financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni, protivno članku 75. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona

40 42. ako protivno odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakona poslove koje je dužno obavljati iz članka 76. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona delegira trećim osobama bez prethodnog odobrenja Agencije

41 43. ako ne utvrdi ili ne implementira interne politike i procedure u skladu s odredbama članka 78. stavka 2. ovoga Zakona

42 44. ako sazna za stjecanje ili otuđenje kvalificiranog udjela u društvu kojim neka osoba prelazi ili pada ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, a o tome bez odgode ne obavijesti Agenciju, u skladu s odredbama članka 84. stavka 6. ovoga Zakona

43 45. ako jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, Agenciji ne dostavi popis svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, u skladu s odredbama članka 84. stavka 7. ovoga Zakona

44 46. preuzimatelj, ako preuzme poslove upravljanja fondom bez odobrenja Agencije, protivno članku 87. stavku 2. ovoga Zakona

45 47. prenositelj i preuzimatelj, ako zajednički javno ne objave informaciju o prijenosu poslova upravljanja u roku iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona

46 48. prenositelj i preuzimatelj, ako ne obavijeste sve članove fondova kojima upravljaju o prijenosu poslova upravljanja u roku iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona

47 49. ako ne izvijesti Agenciju o činjenici da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine fonda nisu izvršeni u propisanom roku, na način i u roku iz članka 110. stavka 10. ovoga Zakona

48 50. ako zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava ne sadrži elemente i priloge propisane člankom 138. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

49 51. ako ne izvijesti Ministarstvo financija ministarstvo nadležno za mirovinski sustav o odabiru fonda za korištenje državnih poticajnih sredstava, u skladu s člankom 140. stavkom 4. ovoga Zakona

50 52. ako promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i fondovima ne ispunjava zahtjeve iz članka 145. ovoga Zakona

51 53. ako prikazuje rezultate poslovanja fonda protivno odredbama članka 146. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona

52 54. ako Agenciji ne dostavi obavijest o svakom sklopljenom ugovoru s prodajnim zastupnicima na način ili u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 150. stavka 3. ovoga Zakona

53 55. ako imovinu fonda ulaže na način da nije valutno usklađena s obvezama fonda u skladu s člankom 161. stavkom 1. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

54 56. ako najmanje 70% neto vrijednosti imovine zatvorenog fonda s definiranim primanjima nije uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz sustava dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, u skladu s člankom 161. stavkom 2. ovoga Zakona

55 57. ako na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi primjeren način ne objavi izjavu o načelima ulaganja koja sadrži elemente iz članka 166. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi ista bila dostupna svim članovima i potencijalnim članovima zatvorenog fonda te Agenciji

56 58. ako ne usvoji prospekt fonda, u skladu s člankom 169., 176. i 177. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

57 59. ako ne usvoji statut fonda u skladu s člankom 180. i člancima 182. do 184. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

58 60. ako ne usvoji polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje u skladu s člancima 191. do 194. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona

59 61. ako ne objavi polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje u skladu s člankom 195. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona

60 62. ako ne izradi ključne podatke za članove otvorenog fonda u skladu s člancima 186. do 188. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona

61 63. ako ne izradi izvještaj o mirovinskom primanjima za članove zatvorenog fonda kojim upravlja, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona

62 64. ako redovito ne obavještava članove fonda o drugim objavama u vezi s poslovanjem fonda u skladu s člancima 199. do 203. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona

63 65. ako informacije navedene u prospektu nisu istinite, točne, potpune i dosljedne, u skladu s člankom 169. stavkom 2. ovoga Zakona

64 66. ako odredbe u prospektu nisu napisane jasnim, jednostavnim i članovima fonda lako razumljivim jezikom, u skladu s člankom 169. stavkom 3. ovoga Zakona

65 67. ako ne objavi prospekt fonda u skladu s člancima 171. do 174. ovoga Zakona

66 68. ako sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije za bitne promjene prospekta, mirovinsko društvo ne objavi obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan člankom 173. ovoga Zakona, u skladu s člankom 177. stavka 2. ovoga Zakona

67 69. ako roku od osam dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije za bitne promjene prospekta mirovinsko društvo ne pošalje svim članovima fonda obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona, u skladu s člankom 177. stavkom 3. ovoga Zakona

68 70. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o ispunjavanju svojih obveza prema članovima fonda iz članka 177. stavaka 2. i 3. ovoga članka, u skladu s člankom 177. stavkom 5. ovoga Zakona

69 71. ako jednom godišnje ne ažurira prospekt fonda u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene prospekta u protekloj godini, u skladu s člankom 178. stavkom 1. ovoga Zakona

70 72. ako ne dostavi ažurirani prospekt fonda Agenciji najkasnije do 31. ožujka svake godine, u skladu s člankom 178. stavkom 2. ovoga Zakona

71 73. ako ne objavi statut fonda u skladu s člankom 185. ovoga Zakona

72 74. ako ne dostavi Agenciji sve promjene ključnih podataka za svaki otvoreni fond kojim upravlja u Republici Hrvatskoj, najkasnije pet dana prije njihove objave, u skladu s odredbama članka 189. stavka 1. ovoga Zakona

73 75. ako nema ključne podatke objavljene na svojoj mrežnoj stranici, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. ovoga Zakona

74 76. koje upravlja zatvorenim fondom, ako ne sastavi i ne učini dostupnim svim članovima zatvorenog fonda izvještaj o mirovinskim primanjima koji sadrži ključne informacije iz članka 189.a stavka 5. ovoga Zakona, u skladu s člankom 189.a stavcima 1. i 4. ovoga Zakona

75 77. ako za pružanje revizorskih usluga sklopi ugovor s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 193. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, protivno članku 193. stavku 3. ovoga Zakona

76 78. ako nije ponovo izradilo godišnje izvještaje fonda, nije osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, nije ih dostavilo Agenciji u roku koji je ona svojim rješenjem odredila, u skladu s člankom 193. stavkom 10. ovoga Zakona

77 79. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ako ne osigura da ti godišnji izvještaji ne budu javno objavljeni i ako ne povuče te izvještaje iz javne objave, u skladu s člankom 193. stavkom 13. ovoga Zakona

78 80. ako ne dostavi Agenciji polugodišnje izvještaje fonda i revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih izvještaja iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s rokom iz članka 194. stavka 1., uključujući godišnje izvješće i godišnje izvještaje fonda iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s rokom iz članka 194. stavka 2. ovoga Zakona

79 81. ako potencijalnim članovima otvorenog fonda prije sklapanja ugovora o članstvu nisu besplatno stavljeni na raspolaganje ključni podaci za članove otvorenog fonda, u skladu s člankom 196. stavkom 1. ovoga Zakona

80 82. ako potencijalnim članovima fonda nisu dostupni statut i prospekt fonda te ključni podaci za članove otvorenog fonda, na svim mjestima na kojima se nude mirovinski programi fonda, u skladu s člankom 197. stavkom 1. ovoga Zakona

81 83. ako potencijalnim članovima fonda nije omogućen uvid u dokumente iz članka 197. stavka 1. ovoga Zakona u slučajevima kada mirovinske programe fonda izvan prodajnih mjesta nude radnici mirovinskog društva, odnosno druge osobe koje je mirovinsko društvo na to ovlastilo, u skladu s člankom 197. stavkom 2. ovoga Zakona

82 84. ako sljedeći radni dan nakon provedbe preoblikovanja o tome ne obavijesti Agenciju i depozitara fonda te na svojim mrežnim stranicama ne objavi informaciju o provedbi preoblikovanja, u skladu s člankom 215. stavkom 2. ovoga Zakona

83 85. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem ne obavijesti Agenciju i depozitara fonda preuzimatelja o provedenoj statusnoj promjeni u roku iz članka 226. ovoga Zakona

84 86. ako ne učini dostupnom članu fonda besplatno presliku izvješća revizora o pripajanju, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva, u skladu s člankom 224. stavkom 2. ovoga Zakona

85 87. ako ne objavi informaciju o provedbi statusne promjene na način i u roku iz članka 227. ovoga Zakona

86 88. ako ne da članu fonda besplatno presliku izvješća revizora o podjeli, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva, u skladu s člankom 238. stavkom 2. ovoga Zakona

87 89. ako mirovinsko društvo podijeljenog fonda ne obavijesti Agenciju i depozitara o provedenoj statusnoj promjeni u roku iz članka 240. ovoga Zakona

88 90. ako ne objavi informaciju o provedbi statusne promjene na način i u roku iz stavka 241. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Članak 313. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 39.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 33.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko društvo

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako kao namjeravani stjecatelj, koji namjerava izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja, koji sadrži podatke iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

2. ako ne obavijesti Agenciju pisanim putem o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, na način i u roku iz članka 80. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

3. koja, kao odgovorna osoba, upravlja podružnicom mirovinskog društva iz države članice OECD-a na području Republike Hrvatske protivno članku 53.d stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 314. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 40.

Teži prekršaji depozitara

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 26.540,00 do 500.000,00 kuna 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. prilikom obavljanja poslova depozitara iz članka 247. ovoga Zakona ne postupa u skladu s člankom 247. stavkom 8. ovoga Zakona

2. ne obavlja za mirovinski fond neki od poslova iz članka 247. stavka 1. ovoga Zakona i pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova iz članka 247. stavka 2. ovoga Zakona

3. ne osigura učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca fonda u skladu s člankom 247.a stavkom 1. ovoga Zakona i pravilima za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova iz članka 247. stavka 2. ovoga Zakona

4. ne osigura da se sva novčana sredstva fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju uvjete iz članka 247.a stavka 1. ovoga Zakona

5. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije o svim pitanjima važnima za obavljanje nadzora nad poslovima depozitara za fondove, u skladu s člankom 248. stavkom 1. ovoga Zakona

6. ne upozori mirovinsko društvo o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima i ne zatraži pojašnjenje o utvrđenim okolnostima, u skladu s člankom 248. stavkom 2. ovoga Zakona

7. ne obavijesti Agenciju o okolnostima iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona

8. ne pohranjuje imovinu fonda u skladu s člankom 249. stavkom 1. ovoga Zakona

9. imovinu fonda ne čuva i ne vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada fondu, u skladu s člankom 250. stavkom 2. ovoga Zakona

10. u izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara ne postupi s pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno o mirovinskom društvu, svojem osnivaču ili članu mirovinskog društva i isključivo u interesu članova fonda za koji obavlja poslove depozitara, u skladu s člankom 251. stavkom 1. ovoga Zakona

11. ne izbjegava sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva i mirovinskog društva, u skladu s člankom 251. stavkom 3. ovoga Zakona

12. u odnosu na ostvarivanje zahtjeva i prava članova fonda te imovinu fonda ne postupa u skladu s člankom 255. stavkom 1. ovoga Zakona

13. ne vrati u imovinu fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove, u skladu s člankom 255. stavkom 2. ovoga Zakona

14. s računa fonda ne isplati mirovinskom društvu naknadu za upravljanje fondom i s time povezane troškove te, ako je predviđeno statutom, izlaznu naknadu, protivno članku 256. stavku 1. ovoga Zakona

15. s računa fonda bez odobrenja mirovinskog društva isplati naknadu za obavljene poslove depozitara, protivno članku 256. stavku 2. ovoga Zakona

16. na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 278. stavkom 1. ovoga Zakona

17. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 275. stavka 6. točke 6. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 275. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 280. do 282. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona ili ne preda dokumentaciju iz članka 282. stavka 2. ovoga Zakona

18. ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 281. ovoga Zakona ili ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 282. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Članak 315. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 41.

Lakši prekršaji depozitara

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6630,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. ne obavlja sve poslove upravljanja fondom koje u svrhu zaštite interesa članova fonda nije moguće odgađati, u skladu s člankom 93. stavkom 1. ovoga Zakona

2. od nastupanja razloga za prisilni prijenos ne obustavi uplate članova fonda i zatvaranja osobnih računa, u skladu s člankom 93. stavkom 2. ovoga Zakona

3. u roku od 60 dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja fondom iz članka 92. ovoga Zakona ne provede odgovarajući postupak prikupljanja ponuda od društava koja ispunjavaju uvjete za upravljanje fondom i zainteresirani su preuzeti upravljanje fondom te postupak izbora novoga mirovinskog društva, u skladu s člankom 94. stavkom 1. ovoga Zakona

4. protivno odredbama članka 94. stavka 2. ovoga Zakona prilikom izbora mirovinskog društva ne vodi računa isključivo o interesima članova fonda u slučaju da se na poziv iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona depozitaru javi više mirovinskih društava koja ispunjavaju uvjete za preuzimanje poslova upravljanja fondom

5. ne sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja s društvom preuzimateljem, u skladu s odredbama članka 94. stavka 3. ovoga Zakona

6. protivno odredbama članka 94. stavka 6. ovoga Zakona, članove fondova ne izvijesti o potrebi izbora fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo i ne odredi rok u kojem mogu pristupiti novom fondu, u slučaju da na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka ponudu ne podnese niti jedno mirovinsko društvo koje ispunjava uvjete za upravljanje fondom,

7. članove fonda koji u roku iz članka 94. stavka 6. ovoga članka ne izvrše izbor fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo po službenoj dužnosti ne rasporedi u druge otvorene fondove po načelu ravnopravnosti, na način da svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj članova i ne izvrši likvidaciju fonda, sukladno odredbama članka 94. stavka 7. ovoga Zakona

8. ne osigura da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine fonda te cijenu udjela fonda u skladu s člankom 110. stavkom 3. ovoga Zakona

9. ne obavijesti mirovinsko društvo o netočnost i/ili nepravilnosti koju je utvrdilo prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine fonda na način i u roku iz članka 110. stavka 6. ovoga Zakona

10. ne imenuje revizorsko društvo u skladu s člankom 253. stavkom 2. ovoga Zakona

11. ne obavijesti Agenciju o izboru revizorskog društva, u skladu s člankom 253. stavkom 3. ovoga Zakona

12. ne dostavi Agenciji revizorsko izvješće koje je zaprimio od revizora, u roku iz članka 253. stavka 5. ovoga Zakona

13. na treću osobu u drugoj državi članici ili trećoj državi koja nije registrirana za poslove skrbništva delegira poslove skrbništva nad imovinom fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, protivno članku 257. stavku 2. ovoga Zakona

14. delegira poslove iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treću osobu, protivno uvjetima iz članka 257. stavka 3. ovoga Zakona

15. ne dostavi Agenciji sve ugovore koje je sklopio s trećim osobama i/ili popis tih trećih osoba u rokovima iz članka 258. stavka 1. točke a) odnosno b) ovoga Zakona

16. u odnosu na poslove iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koje je delegirao na treću osobu, učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom ne nadzire obavljanje delegiranih poslova, u skladu s člankom 259. točkom 1. ovoga Zakona

17. ne obavijesti Agenciju i mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može značajno utjecati na imovinu fonda pohranjenu na skrbništvo, u skladu s člankom 259. točkom 2. ovoga Zakona

18. o namjeri prestanka obavljanja poslova depozitara fonda ili raskida odnosno otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara pisano ne obavijesti Agenciju i mirovinsko društvo za koje obavlja poslove depozitara fonda, u roku iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona

19. u slučaju otkaza ili raskida ugovora o obavljanju poslova depozitara ne obavijesti Agenciju o postojanju nerazriješenih povreda ovoga Zakona ili drugih propisa, u skladu s člankom 262. stavkom 3. ovoga Zakona

20. u slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, u roku od 30 dana, svu imovinu fonda ne prenese na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu ne preda i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka, u skladu s člankom 263. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Članak 316. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 42.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6630,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo:

1. fonda koji ne revidira postupke naknade štete u skladu s člankom 70. stavkom 4. ovoga Zakona

2. fonda koji tijekom revizije godišnjih izvještaja ne revidira primjenu načela utvrđivanja vrijednosti neto imovine fonda, u skladu s člankom 110. stavkom 7. ovoga Zakona

3. fonda ako ne izradi izvješće o pripajanju u skladu s člankom 223. stavkom 2. ovoga Zakona

4. fonda ako ne izradi izvješće o podjeli u skladu s člankom 237. stavkom 2. ovoga Zakona

5. ako ne revidira izvršavanje obveza depozitara jednom godišnje u skladu s člankom 253. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni revizor.

Članak 317. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 43.; NN 52/2025: izmijenjen člankom 34.

Prekršaji ostalih osoba

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 6630,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u tvrtki koristi izraz »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ili »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom« protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona

2. u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost mirovinskog društva protivno odredbama članka 15. ovoga Zakona

3. član mirovinskog društva koji ne ispunjava uvjete iz članka 31. ovoga Zakona

4. kao mirovinsko društvo iz države članice OECD-a obavlja poslove osnivanja i upravljanja mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj protivno članku 53.a stavku 1. ovoga Zakona

5. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti protivno odredbi članka 77. stavka 2. ovoga Zakona

5 6. kao namjeravani stjecatelj ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

6 7. ne obavijesti Agenciju o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 80. stavka 1. i 2. ovoga Zakona

7 8. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne obavlja ponudu mirovinskog programa u skladu s odredbama članaka 150. do 152. ovoga Zakona

8 9. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti depozitara protivno odredbi članka 257. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.