Izmjene: NN 13/2026

Članak 3. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Civilni stradalnici iz Domovinskog rata pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti sljedeća prava:

a) Prava invalida po osnovi oštećenja organizma:

1. osobna invalidnina

2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe

3. ortopedski dodatak

4. posebni dodatak

5. pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i

6. profesionalna rehabilitacija.

b) Prava po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji:

1. obiteljska invalidnina

2. povećana obiteljska invalidnina

3. uvećana obiteljska invalidnina

4. obiteljska invalidnina nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine i

5. novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine.

c) Ostala prava:

1. novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata

2. pravo na jednokratnu novčanu pomoć

3. dodatak za pripomoć u kući

4. pravo na besplatne udžbenike

5. pravo na stipendiju

6. prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove

7. pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta

8. prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi

9. pravo na korištenje usluga veteranskih centara

10. pravo na psihosocijalnu pomoć

11. pravo na pravnu pomoć

12. posebni staž

13. oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

14. oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi

15. pravo na troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske 15. osiguravanje grobnog mjesta i troškova ukopa

16. status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju

17. pravo na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

18. pravo na medicinsku rehabilitaciju i

19. pravo na ortopedska pomagala.

(2) Primanja ostvarena na temelju prava iz točke a) podtočaka 1. do 5., točke b), točke c) podtočaka 1. do 5. i podtočke 15. ovoga članka izuzimaju se od ovrhe.

Članak 9. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Civilni invalid iz Domovinskog rata je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila:

a) zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata

b) u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili

d) zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

(2) Civilni invalid iz Domovinskog rata je i osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 60% 20 % zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

(3) Civilni invalid iz Domovinskog rata koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu ili prijašnjim propisima najmanje pet godina, zadržava status civilnog invalida iz Domovinskog rata ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

(3) Prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti civilni invalidi iz Domovinskog rata kojima je priznat status civilnog invalida iz Domovinskog rata.

Članak 13. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Osobna invalidnina određuje se civilnom invalidu iz Domovinskog rata prema skupini oštećenja organizma u koju je razvrstan i pripada mu u mjesečnom iznosu.

(2) Osnovica za određivanje Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u iznosu od 115% proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: proračunska osnovica). 115 % od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I od II. do X. skupine određuje se u postotku od osnovice iz stavka 2 osobne invalidnine invalida I. ovoga članka skupine, i to:

Članak 15. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pomoć druge osobe određuje se u iznosu od 115% proračunske osnovice je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno:

a) za I. stupanj 100% od osnovice

b) za II. stupanj 66% od osnovice.

Članak 17. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka određuje se u iznosu od 115% proračunske osnovice je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Ortopedski dodatak iznosi mjesečno:

a) za I. stupanj 29% od osnovice

b) za II. stupanj 22% od osnovice

c) za III. stupanj 14% od osnovice i

d) za IV. stupanj 7% od osnovice.

(3) Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke a) ovoga članka povećava se za 25% 50 % invalidu kod kojega postoji kombinacija dvaju ili više oštećenja I. stupnja.

Članak 18. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Korisnik prava na osobnu invalidninu ima pravo na posebni dodatak u iznosu od 50% pripadajućeg iznosa osobne invalidnine ako nije u radnom odnosu, ne prima mirovinu i naknadu plaće od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom profesionalne rehabilitacije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnici osobne invalidnine koji su u trenutku nastanka oštećenja organizma bili maloljetni, imaju pravo na posebni dodatak u iznosu 50 % od 50% osnovice iz članka 13 mjesečnog iznosa osobne invalidnine invalida I. stavka 2. ovoga Zakona skupine bez obzira na uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 25. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine određuje se u iznosu od 115% proračunske osnovice je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine.

(2) Obiteljska invalidnina za jednog člana obitelji iz članaka 22. i 24. ovoga Zakona iznosi 40% 50 % mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji, za svakog sukorisnika iznos obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka povećava se za 50%. 50 %.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, roditelji civilne osobe poginule ili umrle u Domovinskom ratu koji nisu u radnom odnosu imaju pravo na obiteljsku invalidninu, i to:

a) jedan roditelj u iznosu od 70 % od osnovice mjesečno ili

b) oba roditelja u iznosu od 100 % od osnovice mjesečno.

Članak 36. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: novčana naknada) mogu ostvariti:

1. civilni invalidi iz Domovinskog rata

2. djeca kojima je priznat status člana obitelji poginule, umrle ili nestale osobe u Domovinskom ratu i

3. korisnici obiteljske invalidnine ili novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka novčanu naknadu mogu ostvariti pod uvjetom da:

1. nisu zaposlene

2. one i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade

3. nisu korisnici novčanog primanja u vezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog ili novčane naknade na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti

4. one i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba

5. one i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba

6. one i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od proračunske osnovice ne ostvaruju prihode više od iznosa potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba

7. nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smještene u zdravstvenu ustanovu

8. nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i

9. nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjele u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavale, a iste osobe obvezne su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 6. ovoga članka, za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje podnose zahtjev nakon prestanka radnog odnosa ili prestanka drugog redovitog izvora primanja, a u prethodnoj kalendarskoj godini su bile zaposlene ili imale drugi redoviti izvor primanja, u obzir se ne uzimaju novčani prihodi ostvareni temeljem tog radnog odnosa odnosno tog drugog redovitog izvora primanja u prethodnoj kalendarskoj godini.

(4) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka moraju biti ispunjeni u trenutku podnošenja zahtjeva i za cijelo vrijeme korištenja novčane naknade.

(5) Promjene uvjeta o kojima ovisi pravo na novčanu naknadu ili iznos novčane naknade utječu na ostvarivanje novčane naknade tako da se te promjene uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka.

Članak 37. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Osnovica za određivanje novčane naknade iznosi 33% proračunske osnovice.

(2) Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, novčana naknada određuje se u visini osnovice.

(1) (3) Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od utjecaja na novčanu naknadu, novčana naknada određuje se u iznosu razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje novčane naknade Novčana naknada iznosi 30 % od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

(2) Iznos novčane naknade određen sukladno stavku 1. ovoga članka umanjuje se ovisno o ostvarenim prihodima, sukladno pravilniku iz članka 39. ovoga Zakona.

Članak 40. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba (u daljnjem tekstu: jednokratna novčana pomoć) mogu ostvariti:

a) civilni invalidi iz Domovinskog rata i

b) članovi obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu.

(2) Pravo na jednokratnu novčanu pomoć mogu ostvariti osobe iz stavka 1. ovoga članka ako se nalaze u jednoj od sljedećih situacija:

1. teške akutne, teške kronične, maligne bolesti korisnika ili teške ozljede korisnika nastale zbog nesretnog slučaja

2. teške akutne, teške kronične, maligne bolesti članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu ili teške ozljede članova uže obitelji korisnika koji žive u zajedničkom kućanstvu nastale zbog nesretnog slučaja

3. prirodne nepogode ili katastrofe koje su prouzročile štetne posljedice za korisnika i članove njegova zajedničkog kućanstva

4. smrt člana uže i šire obitelji korisnika koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu ili

5. novčani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 25% proračunske osnovice.

(3) Pravo na jednokratnu novčanu pomoć korisnici mogu ostvariti jedanput u jednoj kalendarskoj godini.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, korisnici iz stavka 1. ovoga članka u jednoj kalendarskoj godini mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć više puta samo za situaciju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka iako su već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka tijekom jedne kalendarske godine.

(5) Ukupni iznos jednokratnih novčanih pomoći po svim situacijama iz stavka 2. ovoga članka koji korisnici mogu ostvariti u jednoj kalendarskoj godini ne može biti veći od iznosa jedne proračunske osnovice.

Članak 41. izmijenjenčlancima 11. i 12. ovoga akta

Osobe iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona koje se nalaze u situaciji iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako su:

1. one ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% proračunske osnovice

2. one ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje im ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba

3. one ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba i

4. na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjele u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavale, a iste osobe obvezne su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora i.

5. one ili članovi njihova zajedničkog kućanstva po istoj situaciji već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć po osnovi drugog propisa.

Članak 41.a dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Članovi uže i šire obitelji civilnih osoba nestalih ili poginulih u Domovinskom ratu imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 17,85 proračunskih osnovica nakon:

a) ekshumacije i identifikacije civilne osobe nestale ili poginule u Domovinskom ratu ili

b) proglašenja umrlom civilne osobe nestale u Domovinskom ratu u izvanparničnom postupku.

(2) Pravo na jednokratnu novčanu pomoć može se ostvariti samo po jednoj osnovi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 41.b dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Korisnici iz članka 41.a ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju prema sljedećem redoslijedu prvenstva:

a) bračni ili izvanbračni drug, ako im je priznat status člana obitelji civilne osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu u trenutku podnošenja zahtjeva

b) djeca, ako im je priznat status člana obitelji civilne osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu u trenutku podnošenja zahtjeva i ako osoba iza koje se izvodi pravo nema bračnog ili izvanbračnog druga

c) roditelji, ako im je priznat status člana obitelji civilne osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu u trenutku podnošenja zahtjeva i ako osoba iza koje se izvodi pravo nema bračnog ili izvanbračnog druga ili djece.

(2) Iznimno od stavka 1. točke c) ovoga članka, roditelji ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako osoba iza koje izvode pravo ima samo bračnog ili izvanbračnog druga i ako ih je osoba iza koje izvode pravo uzdržavala najmanje pet godina prije nestanka.

Članak 41.c dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Ako više članova obitelji iz članka 41.a ovoga Zakona ostvari pravo na jednokratnu novčanu pomoć, ukupan iznos koji im pripada dijeli se na jednake dijelove.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako jednokratnu novčanu pomoć ostvare bračni ili izvanbračni drug i roditelji, od ukupnog iznosa koji im pripada polovica iznosa pripada bračnom ili izvanbračnom drugu, a druga polovica iznosa pripada roditeljima, u jednakim dijelovima.

Članak 42. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Odredbe o načinu ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 40. i 41.a ovoga Zakona razradit će se pravilnikom koji donosi ministar.

Članak 43. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Civilni invalid iz Domovinskog rata ili korisnik obiteljske invalidnine može ostvariti pravo na dodatak za pripomoć u kući ako:

a) je korisnik novčane naknade iz članka 36. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade

b) zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može ispunjavati osnovne životne zahtjeve i

c) ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu ili drugim propisima inkluzivni dodatak prema propisu kojim se uređuje inkluzivni dodatak.

(2) Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% proračunske osnovice.

Članak 44. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Pravo na besplatne udžbenike za potrebe redovitoga školovanja u srednjim školama te za potrebe studiranja u redovitom ili izvanrednom statusu mogu ostvariti djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na besplatne udžbenike ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice iznos određen pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Odredbe o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike razradit će se pravilnikom koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

Članak 45. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja u redovitom statusu na visokim učilištima ako im mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice iznos određen pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 57. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa, uključujući i grobno mjesto, posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu.

(2) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa, uključujući i dio troška grobnog mjesta, posmrtnih ostataka umrloga civilnog invalida iz Domovinskog rata.

(3) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na području Republike Hrvatske.

(2) Odredbe o načinu ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka razradit će se pravilnikom (4) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su dati na korištenje grobna mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle civilne invalide iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Pravo iz stavka 4. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.

(6) Ukop posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu i umrlih civilnih invalida iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati po službenoj dužnosti će organizirati prvostupanjsko tijelo iz članka 71. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo će za ukop civilnog invalida iz Domovinskog rata koji je imao prihod odnosno imovinu zatražiti povrat troškova od nasljednika.

(8) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.

Članak 59.a dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, ako isti ne mogu ostvariti prema drugoj osnovi osiguranja utvrđenoj zakonom kojim se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje, na temelju svoga statusa imaju:

a) članovi obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu dok su korisnici prava na obiteljsku invalidninu i

b) civilni invalidi iz Domovinskog rata.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na zdravstvenu zaštitu i novčane naknade iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruju u opsegu, na način i prema uvjetima utvrđenim zakonom kojim se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

Članak 59.b dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom kontinuirano prati zdravlje civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

(2) Programom preventivnih sistematskih pregleda braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata odredit će se kategorije, dinamika i opseg preventivnih sistematskih pregleda za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

Članak 59.c dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja oslobađaju se:

a) članovi obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu dok su korisnici prava na obiteljsku invalidninu i

b) civilni invalidi iz Domovinskog rata.

(2) Iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, djeca civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu oslobađaju se od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu ili novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine odnosno ako nisu korisnici prava na obiteljsku invalidninu odnosno novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine:

a) ako su nezaposlena i ako su za vrijeme korištenja obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine ostala bez roditeljske skrbi drugog roditelja ili je nastupila smrt drugog roditelja ili

b) dok su korisnici prava iz članka 36. ovoga Zakona.

Članak 59.d dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Civilni invalid iz Domovinskog rata može ostvariti pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju u svezi s oštećenjem organizma nastalog pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) postoji funkcionalno oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona

b) nemogućnost provođenja ambulantne rehabilitacije u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj ustanovi

c) postoji medicinska opravdanost za provođenje bolničke medicinske rehabilitacije i

d) ne postoje kontraindikacije za provođenje bolničke medicinske rehabilitacije i drugi medicinski razlozi za uskratu bolničke medicinske rehabilitacije.

(2) Pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju prema ovom Zakonu po istoj bolesti, ozljedi ili ranjavanju može se ostvariti svakih 12 mjeseci.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, civilni invalidi iz Domovinskog rata I. i II. skupine oštećenja organizma mogu ostvariti pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju zbog iste bolesti, iste ozljede ili istog ranjavanja prema odredbama ovoga Zakona dvaput godišnje ako postoji medicinska opravdanost za provođenje bolničke medicinske rehabilitacije.

(4) Prednost pri ostvarivanju prava na bolničku medicinsku rehabilitaciju pod jednakim uvjetima imaju civilni invalidi iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma.

Članak 59.e dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Civilni invalid iz Domovinskog rata može ostvariti pravo na ortopedska i druga pomagala koja nisu utvrđena kao standard prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Prednost pri ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka imaju civilni invalidi iz Domovinskog rata 100 % I. skupine.

Članak 59.f dodančlankom 18. ovoga akta

Odredbe o načinu ostvarivanja prava iz članaka 53.d i 53.e ovoga Zakona razradit će se pravilnikom koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Članak 60. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Proračunska osnovica kao osnovica za utvrđivanje prava iz ovoga Zakona utvrđuje se svake godine zakonom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna za tekuću godinu.

(2) Osnovice za određivanje prava iz članaka 13. i 37. ovoga Zakona određuju se svake godine odlukom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se jednom godišnje, najkasnije u lipnju tekuće godine za iduću godinu.

(4) Iznos osnovice za iduću godinu određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka ne može biti niži od iznosa određenog za prethodnu godinu.

Članak 61.a dodančlankom 20. ovoga akta

Ministar pravilnikom propisuje:

a) način obračuna i isplate novčanih primanja i drugih troškova iz nadležnosti Ministarstva po ovom Zakonu i

b) način vođenja evidencije o obavljenim isplatama, kontrolu obračuna i isplata ostvarenih prava te uvjeta za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona.

Članak 71. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o pravima iz ovoga Zakona, ako prema ovom Zakonu ili drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.

(2) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz ovoga Zakona za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, ako prema ovom Zakonu ili drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.

(3) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je Ministarstvo, ako prema ovom Zakonu ili drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.

(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje o pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 19. ovoga Zakona, o pravu na bolničku medicinsku rehabilitaciju iz članka 59.d ovoga Zakona i o pravu na ortopedska i druga pomagala iz članka 59.e ovoga Zakona je Ministarstvo.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.

Članak 77. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko vijeće).

(2) Nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, ili kojim je utvrđeno oštećenje organizma u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata manje od 20 %, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji liječničkog vijeća sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće).

(3) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje koja se odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku, daje drugostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće).

(4) Predsjednike i članove liječničkih vijeća iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar i određuje sjedište i područje rada vijeća.

(5) Ministar može imenovati više liječničkih vijeća iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(6) Sastav liječničkih vijeća iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.

(7) U sastavu žalbenog vijeća ne smiju biti osobe koje su bile u sastavu prvostupanjskog vijeća i revizijskog vijeća koje je dalo nalaz i mišljenje u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja.

(8) Način imenovanja i metodologiju rada liječničkih vijeća iz stavaka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 83. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Pravo na naknadu troškova upravnog postupka za prijevoz u drugo mjesto ima stranka ako je od nadležnog upravnog tijela upućena odnosno pozvana u drugo mjesto radi pregleda ili sudjelovanja u vještačenju pred tijelom vještačenja kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti i kada je postupak pokrenut po zahtjevu stranke povoljno okončan ili radi ostvarivanja prava na medicinsku rehabilitaciju sukladno ovom Zakonu.

(2) Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratitelj za putovanja radi pregleda pred tijelom vještačenja ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratitelja kada osobno ostvari pravo na naknadu ovoga troška upravnog postupka.

(3) Troškovi prijevoza nadoknađuju se prema visini cijene karte za prijevoz autobusom odnosno drugim razredom željeznice ili brodom te sredstvima javnoga gradskog prijevoza Visina i način isplate prava na naknadu troška prijevoza iz ovoga članka propisat će se Pravilnikom iz članka 61.a točke a) ovoga Zakona.

Članak 87. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 300.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. učenički i studentski domovi koji postupaju protivno članku 46. stavku 3. ovoga Zakona

2. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako pri zapošljavanju putem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način sukladno članku 48. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ne daju prednost osobama iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona

3. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa sukladno članku 48. stavku 3. ovoga Zakona ne daju prednost osobama iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona

4. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako sukladno članku 48. stavku 6. ovoga Zakona u roku od 15 dana od sklapanja ugovora s izabranim kandidatom o tome ne obavijeste osobu iz članka 48. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona

5. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako sukladno članku 48. stavku 11. ovoga Zakona u roku od osam dana od otkaza ugovora ne sklope ugovor o radu s osobom iz članka 48. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona u slučaju kada nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu s drugim kandidatom povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osoba iz članka 48. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona

6. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način ne pozovu osobe iz članka 48. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona da sukladno članku 49. stavku 2. ovoga Zakona dostave dokaze iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta

7. javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenog na drugi način, objavljenog putem mrežnih stranica, sukladno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona ne objave poveznicu na mrežnu stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju

8. ustanove socijalne skrbi ako sukladno članku 51. ovoga Zakona pri smještaju ne daju prednost osobama iz članka 51. ovoga Zakona

9. vlasnici groblja (osim jedinica lokalne samouprave) ako ne daju na korištenje grobno mjesto uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle civilne invalide iz Domovinskog rata sukladno članku 57. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka točke 1. i točaka 4. do 8 9. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 88. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u:

1. tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti i drugom državnom tijelu, upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje ne pozove osobe iz članka 47. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona da, sukladno članku 49. stavku 2. ovoga Zakona, dostave dokaze iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju

2. tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti i drugom državnom tijelu, upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem mrežnih stranica sukladno članku 49. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi poveznicu na mrežnu stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju

3. jedinici lokalne samouprave ako ne daje na korištenje grobno mjesto, uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku, za umrle civilne invalide iz Domovinskog rata sukladno članku 57. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti i drugom državnom tijelu, upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom:

1. zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja ili prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa sukladno članku 47. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ne daje prednost pod jednakim uvjetima osobama iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

2. popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa, sukladno članku 47. stavku 3. ovoga Zakona, ne daje prednost pod jednakim uvjetima osobama iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.