Izmjene: NN 54/2013

Članak 1.a dodančlankom 1. ovoga akta

Instrumenti usklađivanja

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

1. Direktiva 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 187 od 20. srpnja 1999.),

2. Direktiva 2006/38/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 157 od 9. lipnja 2006.),

3. Direktiva 2011/76/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila – Tekst od zanačaja za EGP (SL L 269 od 14. listopada 2011.),

4. Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o najnižim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (SL L 201 od 7. lipnja 2004.),

5. Direktiva 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabinosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici – Tekst od značaja za EGP (SL L 166 od 30. travnja 2004.),

6. Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o sigurnosti upravljanja cestovne infrastrukture (SL L 319 od 29. studenoga 2008. godine),

7. Direktiva 2010/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza – Tekst od značaja za EGP (SL L 207 od 6. kolovoza 2010.).

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Značenje pojmova

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. »javne ceste« su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima,

2. »autoceste« su javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu,

3. »državne ceste« su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od 100.000 stanovnika), omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno ovom Zakonu,

4. »županijske ceste« su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima, koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim cestama, a koje su razvrstane kao županijske ceste sukladno ovom Zakonu,

5. »lokalne ceste« su javne ceste koje povezuju sjedište grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno, a koje su razvrstane kao lokalne ceste sukladno ovom Zakonu,

6. »nerazvrstane ceste« su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona,

7. »raskrižje« je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili na različitim razinama križaju dvije ili više cesta ili na kojoj se više cesta spaja u širu prometnu površinu,

8. »križanje« je prometna površina na kojoj se u istoj razini ili u različitim razinama križaju cesta i druga prometna infrastruktura,

9. »željezničko-cestovni prijelaz« je mjesto na kojem se u istoj razini križaju cesta i željeznička pruga ili industrijski kolosijek,

10. »zaštitni pojas« je zemljište uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ograničenja propisana ovim Zakonom,

11. »priključak na cestu« je dio ceste kojim se neka prometna površina povezuje s javnom cestom,

12. »prilaz na cestu« je uređena površina uz cestu preko koje se vozila i drugi sudionici u prometu, koji dolaze sa zemljišta ili iz zgrada pokraj ceste, neposredno uključuju u promet na cesti,

13. »redovito održavanje« čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine na cestama uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima,

14. »izvanredno održavanje« cesta su povremeni radovi koji se obavljaju radi mjestimičnog poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene tehničkih elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa,

15. »prekomjerna uporaba javne ceste« je privremeno ili trajno povećanje prometa teških i srednje teških vozila na javnoj cesti ili njezinom dijelu koje nastaje kao posljedica eksploatacije mineralnih sirovina, sječe šuma, industrijske proizvodnje, izvođenja građevinskih radova i sličnih djelatnosti,

16. »izvanredni prijevoz« je prijevoz vozilima koja sama ili s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja,

17. »Hrvatske autoceste d.o.o.« je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta,

18. »Hrvatske ceste d.o.o.« je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta,

19. »županijska uprava za ceste« je ustanova za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta.,

20. »biciklistička staza« je prometna površina namijenjena za promet bicikala, izgrađena odvojeno od kolnika, označena odgovarajućom prometnom signalizacijom,

21. »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala, označen odgovarajućom prometnom signalizacijom.

(2) Izrazi korišteni u ovom Zakonu, čije značenje nije određeno u stavku 1. ovoga članka, imaju isto značenje kao što ga određuju posebni propisi.

Članak 5. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti

(1) Kada je trajno prestala potreba korištenja javne ceste ili njezinog dijela kao javne ceste, može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra u općoj uporabi ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Prijedlog za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu podnosi pravna osoba koja upravlja javnom cestom Ministarstvu mora pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili tijelo koje ona ovlasti.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama javne ceste ili njezinog dijela kao javnog dobra u općoj uporabi.

(4) Odluku iz stavka 2. ovoga članka dostavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.

Članak 7. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Mjerila za razvrstavanje javnih cesta

(1) Javne ceste iz članka 6. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada.

(2) Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar mora pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: ministar). Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(3) Javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom iz stavka 2. ovoga članka postaje nerazvrstana cesta, osim u slučajevima iz članka 5. ovoga Zakona.

(4) Razvrstavanjem nerazvrstane ceste u javnu cestu odlukom iz stavka 2. ovoga članka nerazvrstana cesta postaje javna cesta.

(5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne plaća se naknada dosadašnjem vlasniku.

(6) Postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta i nerazvrstanih cesta iz stavka 3. i 4. ovoga članka zamijenit će se upisom nerazvrstane ceste, odnosno javne ceste, na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka na prijedlog Ministarstva.

Članak 8. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Uvođenje naplate cestarine

Za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine Naknade za korištenje javnih cesta

(1) Za korištenje javnih cesta vozilima registriranim u Republici Hrvatskoj naplaćuje se godišnja naknada iz članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a vozilima bez obzira na državu u kojoj su registrirana može se pod uvjetima propisanim ovim Zakonom naplaćivati cestarina iz članka 86. stavka 1. točke 2. i korisnička naknada iz članka 86. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(2) Naknade za korištenje javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta prema nacionalnosti korisnika, državi odnosno mjestu poslovnog nastana, registraciji vozila, a niti s obzirom na mjesto polaska odnosno odredište.

(3) Uvođenje naknada za korištenje javnih cesta ne smije diskriminirati međunarodni promet javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnog natjecanja.

(4) Za korištenje iste dionice autoceste ne može se za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivati cestarina iz članka 9. i korisnička naknada iz članka 9.b ovoga Zakona.

(5) Cestarina i korisnička naknada naplaćuju se na način da se što manje utječe na protočnost prometa te da neredoviti korisnici cestovne mreže nisu stavljeni u nepovoljniji položaj.

(6) Republika Hrvatska može, sukladno odredbama ovoga Zakona, s drugim članicama Europske unije i susjednim državama uvesti zajednički sustav naknada za korištenje javnih cesta.

Članak 9. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

Cestarina

(1) Visina cestarina određuje se prema:

– udaljenosti koju vozilo koristi na autocesti i cestovnom objektu s naplatom cestarine,

(1) – skupini u koju se vozilo raspoređuje Za korištenje autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine.

(2) Cestarina iz članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona je naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupine vozila. Cestarina obuhvaća infrastrukturnu pristojbu i pristojbu za vanjske troškove.

(3) Infrastrukturna pristojba se naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih za autocestu i pojedini cestovni objekt (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.

(4) Troškovi izgradnje su svi troškovi, uključujući troškove financiranja, povezani s izgradnjom mreže autocesta, nove autoceste, dionice autoceste ili pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti ili novim investicijama u rekonstrukciju, poboljšanje i održavanje ranije izgrađene mreže autocesta, autoceste, dionice autoceste ili pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.

(5) Pristojba za vanjske troškove naplaćuje se radi nadoknade nastalih troškova vezanih za onečišćenje zraka i štetne učinke buke cestovnog prometa na stanovništvo.

(6) Trošak onečišćenja zraka zbog prometa je trošak štete uzrokovane ispuštanjem čestičnih tvari i prekursora ozona, kao što su dušikov oksid i isparivi organski spojevi, za vrijeme prometovanja vozila. Ovaj trošak nadoknađuje se naplatom posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon, sukladno posebnim propisima o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

(7) Trošak zagađenja bukom zbog cestovnog prometa je trošak štete uzrokovane bukom koju emitiraju vozila u cestovnom prometu. Ovaj trošak može se nadoknaditi naplatom pristojbe za vanjske troškove na dionicama autocesta i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti koji se nalaze u područjima u kojima je stanovništvo izloženo buci izazvanoj cestovnim prometom.

(8) Ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba znači ukupan prihod od infrastrukturne pristojbe tijekom određenog razdoblja, podijeljen s brojem kilometara koje su vozila prešla na dionicama autoceste i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti na kojima se naplaćivala pristojba tijekom toga razdoblja. Ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba može uključiti povrat na kapital i marginu profita u tržišnim uvjetima.

(9) Ponderirana prosječna pristojba za vanjske troškove je ukupan prihod od pristojbi za vanjske troškove tijekom određenog razdoblja, podijeljen s brojem kilometara koje su vozila prešla na dionicama autoceste i pojedinom cestovnom objektu (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti na kojima se naplaćivala pristojba tijekom toga razdoblja.

(10) Vozila se za potrebe naplate cestarine raspoređuju u skupine sukladno broju osovina i/ili dimenziji i/ili težini i/ili vrsti vozila koja je naznačena u knjižici vozila, – izračunatoj prosječnoj cestarini.

– propisu ministra kojim se određuju skupine vozila iz podstavka 2. ovoga stavka, metodologija utvrđivanja visine cestarine i parametri usklađivanja cestarine s rastom troškova upravljanja, redovitog i izvanrednog održavanja te razvoja autoceste objekta s naplatom na kojem se naplaćuje cestarina,

– načelu nediskriminacije za sve kategorije vozila u vlasništvu svih pravnih i fizičkih osoba koje su korisnici autoceste i cestovnih objekata s naplatom cestarine,

(11) Ministar je ovlašten donijeti provedbene propise kojima će urediti:

– skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine,

– metodologiju utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, troškova izgradnje, troškova financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjete za umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde te radi učinkovitog korištenja autoceste i podizanja razine sigurnosti na autocesti, metodologiju izračunavanja prosječne cestarine koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja infrastrukture mreže autocesta, a iskazana je kao ukupan prihod od cestarina u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na određenoj mreži autocesta, podatke koji se radi usklađivanja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove dostavljaju Europskoj komisiji.

– tarifnom modelu koji će regulirati ponudu vozila na autocestama i cestovnim objektima s naplatom tako da niti jedna cestarina cjenovnog razreda ne premašuje više od 100% cestarinu koja se zaračunava tijekom najjeftinijeg dijela dana, vrste dana ili dobu godine svim korisnicima autocesta i cestovnih objekata s naplatom uz uvjet da se takvim tarifnim modelom ne zadire u izračunatu prosječnu cestarinu,

– ekološkoj skupini vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg sukladno EURO emisijskom razredu, na način da se za navedena vozila obračunava niža cestarina od istovjetnih vozila koja ne zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova uz uvjet da se ne zadire u izračunatu prosječnu cestarinu,

– stimulativnim modelima plaćanja cestarine koji za vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg ne smiju biti veći od 13%, a obračunavaju se prema trenutačno primjenjivom tarifnom modelu za plaćanje cestarine, a dostupni su svim pravnim i fizičkim osobama korisnicima autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine uz uvjet da se takvim stimulativnim modelima ne zadire u proračunatu prosječnu cestarinu.

(2) Cestarina i korisnička naknada naplaćivat će se i nadzirati naplata istih na način da se što manje utječe na protočnost prometa, bez stavljanja u nepovoljniji položaj neredovitih korisnika cestovne mreže.

(3) Ministarstvo najmanje četiri mjeseca prije provedbe novog reguliranja cestarina obavještava Europsku komisiju o uređenju cestarina na autocestama koje su u sustavu europske elektroničke naplate cestarine i/ili su u neposrednoj konkurenciji s dijelom europske cestovne mreže na kojoj se naplaćuje cestarina. Izvješće sadržava najmanje navođenje geografskog opsega mreže u kojoj se naplaćuje cestarina, vozila za koja se naplaćuje cestarina, iznos cestarine razvrstan prema skupinama vozila i način utvrđivanja visine cestarine sa stimulativnim modelima plaćanja cestarine.

(12) Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije uvođenja cestarina, određenih na temelju infrastrukturnih pristojbi i na temelju pristojbi za vanjske troškove, provodi postupak za dobivanje mišljenja i odluke Europske komisije o ispunjavanju uvjeta iz Direktive 2011/76/EU iz članka 1.a ovoga Zakona. Navedene pristojbe se prije primjene trebaju uskladiti s Europskom komisijom.

(13) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar ne smiju davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na pristojbu za vanjske troškove. Ova odredba ne primjenjuje se na ugovore o koncesiji sklopljene prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(14) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na infrastrukturnu pristojbu pod sljedećim uvjetima:

– da su razmjerni za sve skupine vozila, javno objavljeni i dostupni svim korisnicima autocesta pod jednakim uvjetima te da ne uzrokuju dodatne troškove koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina,

– da pridonose uštedama u troškovima upravljanja autocestom,

– da ne premašuju 13% iznosa infrastrukturne pristojbe koju plaćaju vozila razvrstana u istu skupinu koja ne ostvaruju pravo na popust ili sniženje.

(15) Odredbe stavka 14. podstavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na infrastrukturne pristojbe za nove javne ceste, koje će biti dio transeuropske mreže cesta nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, određene na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju smjernice za razvoj Transeuropske prometne mreže, radi osiguranja tržišne održivosti tih investicija ako su izložene izravnom tržišnom natjecanju s drugim infrastrukturama. Prije početka primjene ovih infrastrukturnih pristojbi Europska komisija provjerit će usklađenost pristojbi.

(16) Vlada može odobriti stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine.

(17) Ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe i/ili iznos pristojbe za vanjske troškove mora biti naznačen na računu koji se izdaje korisniku autoceste i pojedinog cestovnog objekta (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti.

Članak 9.a dodančlankom 7. ovoga akta

Godišnja naknada

(1) Visina godišnje naknade iz članka 86. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona određuje se prema broju osovina i maksimalnoj dozvoljenoj bruto nosivosti vozila.

(2) Visina godišnje naknade iz stavka 1. ovoga članka može se umanjiti za:

– vatrogasna vozila,

– vozila koja se javom cestom kreću samo povremeno i kojima se koriste osobe čija djelatnost nije javni prijevoz tereta.

Članak 9.b dodančlankom 7. ovoga akta

Korisnička naknada

(1) Korisnička naknada iz članka 86. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može se uvesti za korištenje javne ceste ili pojedine dionice javne ceste za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta, čija ukupna masa prelazi 3,5 tone. Na elektroničko ubiranje korisničke naknade primjenjuju se odredbe o elektroničkoj naplati i interoperabilnosti iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Odluku o uvođenju, visini i namjeni korisničke naknade donosi Vlada.

(3) Visina korisničke naknade utvrđuje se razmjerno trajanju korištenja javne ceste koje može biti jedan dan, jedan tjedan, jedan mjesec ili jednu godinu. Mjesečni iznos korisničke naknade ne prelazi 10% godišnjeg iznosa, tjedni iznos ne prelazi 5% godišnjeg iznosa, a dnevni iznos ne prelazi 2% godišnjeg iznosa.

(4) Za vozila registrirana u Republici Hrvatskoj mogu se naplaćivati samo godišnji iznosi korisničke naknade.

Članak 9.c dodančlankom 7. ovoga akta

Nadzor sustava naplaćivanja korištenja javnih cesta

Nadzor sustava naplaćivanja korištenja javnih cesta koji moraju funkcionirati na transparentan i nediskriminirajući način provodi se kroz propise iz članka 9. stavka 11., članka 87. stavaka 1. i 6. ovoga Zakona te kroz izdavanje suglasnosti na visinu cestarine iz članka 87. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 10. izmijenjenčlancima 8., 9. i 49. ovoga akta

Elektronički sustavi za naplatu cestarine i interoperabilnost

(1) Elektronički sustavi za naplatu cestarine su sustavi za naplatu cestarine koji omogućuju naplaćivanje cestarine korištenjem najmanje jedne od sljedećih tehnologija na kojima se temelji europska elektronička naplata cestarine: satelitskog određivanja položaja vozila, mobilne komunikacije uporabom standarda GSM-GPRS (referencija na GSM TS 03.60/23.060) i mikrovalne tehnologije na frekvenciji 5,8 Ghz.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka Elektronički sustavi za naplatu cestarine koje uvode Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari moraju biti međusobno interoperabilni. Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari mogu s pružateljima drugih usluga ugovoriti da se oprema u vozilu korisnika usluge elektroničke naplate cestarine može koristiti i za druge namjene, pod uvjetom da to ne predstavlja dodatno opterećenje za korisnika usluge i ne diskriminira korisnike usluga elektroničke naplate cestarine.

(3) Odredbe članaka 10. do 15. ovoga Zakona ne primjenjuje se na:

– sustave za naplatu cestarine koji nemaju tehnologiju elektroničke naplate cestarine,

– elektroničke sustave za naplatu cestarine kod kojih nije potrebna ugradnja opreme u vozila,

– male, isključivo lokalne sustave za naplatu cestarine, za koje bi troškovi usklađivanja s EENC-om europskom elektroničkom naplatom cestarine bili nerazmjerni s koristima od takve naplate.

(4) Elektronički sustavi za naplatu cestarine u smislu ovoga Zakona ne smatraju se elektroničkim novcem prema posebnim propisima kojima se uređuju institucije za elektronički novac.

(5) Naplata putem elektroničkih sustava za naplatu cestarine iz stavka stavaka 1. i stavka 2 3. podstavka 2. ovoga članka ne smatra se javno dostupnom telekomunikacijskom uslugom prema propisima kojima se uređuje područje telekomunikacija.

(6) Na opremu za elektroničku naplatu cestarine primjenjuju se propisi koji uređuju elektromagnetsku kompatibilnost, radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu.

(7) Naplatne prometne trake za elektroničku naplatu cestarine mogu, uz primjenu propisa o sigurnosti prometa, biti korištene i za naplatu cestarine na druge načine.

(8) Interoperabilnost predstavlja sposobnost sustava i pridruženih poslovnih procesa da nesmetano razmjenjuju podatke i međusobno dijele informacije i znanje.

Članak 10.a dodančlankom 9. ovoga akta

Vlada će na prijedlog Ministarstva u programu iz članka 21. ovoga Zakona utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine, koje uključuju i stimulativne modele plaćanja cestarine, kako bi elektronička naplata cestarine dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.

Članak 11. izmijenjenčlancima 10. i 49. ovoga akta

Europska elektronička naplata cestarine

(1) Europska elektronička naplata cestarine (u daljnjem tekstu: EENC) je način elektroničke naplate cestarine na području Europske unije koji omogućuje korisniku autoceste da, na temelju ugovora sklopljenog s jednim od ovlaštenih pružatelja usluge EENC-a iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, postane korisnik usluge EENC-a.

(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar dužni su, pod uvjetima iz članka 10. ovoga Zakona, najkasnije u roku od pet godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osigurati uvjete za sklapanje ugovora s ovlaštenim pružateljem usluge EENC-a u Europskoj uniji sklopiti ugovor kojim se omogućuje i omogućiti plaćanje cestarine na način propisan u stavku 1. ovoga članka. Ugovorom se uz ostalo određuje način obrade transakcija na naplatnim postajama, financijski obračun, postupci za pregled podataka o transakcijama, posebno u slučaju zakazivanja ili kvara opreme, kontrolni sustavi, mogućnost prisilne izvršivosti i osiguranja plaćanja.

(3) Cestarina koju plaća korisnik EENC-a ne smije biti veća od cestarine koju plaćaju ostali korisnici autoceste.

(4) Korisnici usluge EENC-a mogu ugovoriti način plaćanja cestarine putem EENC-a s bilo kojim pružateljem usluge EENC-a bez obzira na mjesto registracije vozila ili državu u kojoj pružatelj usluge EENC-a ima sjedište.

(5) Smatrat će se da je ispunjenjem obveze plaćanja pružatelju usluge EENC-a s kojim je sklopio ugovor korisnik usluge EENC-a platio cestarinu Hrvatskim autocestama d.o.o. odnosno koncesionaru.

(6) EENC može biti korištena i kao način naplate usluge drugih vrsta prijevoza ako za to postoje tehničke mogućnosti kod drugih vrsta prijevoza.

Članak 12. izmijenjenčlancima 11. i 49. ovoga akta

Pružatelj usluge EENC-a

(1) Pružatelj usluge EENC-a je pravna osoba koja raspolaže odgovarajućom opremom koja omogućuje EENC način naplate cestarine, udovoljava uvjetima za pružanje EENC usluge i upisana je u upisnik pružatelja EENC usluge u zemlji članici Europske unije u kojoj ima sjedište.

(2) Posebne uvjete koje mora ispunjavati pružatelj usluge EENC-a koji ima sjedište na teritoriju Republike Hrvatske propisuje ministar.

(2) Ako su Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar ujedno i pružatelji usluge EENC-a, dužni su voditi poslovne knjige na način da posebno iskazuju račun dobiti i gubitka u odnosu na plaćanje cestarine putem EENC-a.

Članak 13. izmijenjenčlancima 12. i 49. ovoga akta

Upisnik pružatelja usluge EENC-a

(1) Upisnik pružatelja usluge EENC-a koji imaju sjedište na teritoriju Republike Hrvatske vodi Ministarstvo.

(2) U upisnik iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci o pružatelju usluge EENC-a, područje primjene EENC-a, tehnički uvjeti zahtjevi iz potvrde iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona, podaci o određivanju visine cestarine, izjavu Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara o uvjetima sklapanja ugovora s pružateljem usluga EENC-a.

Članak 14. izmijenjenčlancima 13. i 49. ovoga akta

Tehnički zahtjevi i posebni uvjeti za EENC i interoperabilnost

(1) Tehničke zahtjeve i posebne uvjete EENC-a te elemente interoperabilnosti koje moraju ispunjavati pružatelji usluge EENC-a koji imaju sjedište sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske, Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar te elemente interoperabilnosti propisuje ministar.

(2) Potvrdu o ispunjavanju tehničkih uvjeta zahtjeva i elemenata interoperabilnosti iz stavka 1. ovoga članka izdaje Državni zavod za mjeriteljstvo.

Članak 15.a dodančlankom 14. ovoga akta

Zaštita osobnih podataka korisnika javnih cesta

(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom i koncesionar dužni su osobne podatke korisnika javne ceste za potrebe inteligentnih transportnih sustava na javnoj cesti (elektronička naplata cestarine i EENC, sustavi za upravljanja prometom i drugi) prikupljati, obrađivati i koristiti u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka i propisima o zaštiti podataka i sigurnosti u elektroničkim komunikacijama.

(2) U svrhu dodatne zaštite privatnosti, uvijek kada je to tehnički izvedivo, inteligentni transportni sustavi iz stavka 1. ovoga članka trebaju koristiti neimenovane podatke.

Članak 17. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Opća načela planiranja, projektiranja, gradnje, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta

(1) Javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način:

– sukladan najnovijim stručnim saznanjima iz područja projektiranja i gradnje te s ekonomskim načelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,

– da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu,

– sukladan uvjetima koji su određeni ovim Zakonom i propisima za njegovu provedbu, zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja i propisima za njegovu provedbu, propisima kojima je uređena zaštita okoliša te propisima o sigurnosti prometa na cestama.

(2) Tranzitni promet teretnih vozila može se odvijati samo po javnim cestama određenim za tranzitni promet.

(3) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo i ministrom nadležnim za unutarnje poslove donosi propis o projektiranju javnih cesta i njihovih elemenata sa stajališta osiguranja prometne sigurnosti i ekonomičnosti njihove izgradnje i održavanja.

(4) Ministar, sukladno zakonu kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama, donosi propise o:

– prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama,

– turističkoj i ostaloj signalizaciji,

– načinu označavanja i osiguranja radova na cesti.

(5) Ministar donosi:

– tehničke provedbene propise kojima se podrobnije uređuje primjena posebnih propisa na području javnih cesta,

– propis kojim se određuju javne ceste i ostali elementi bitni za obavljanje tranzitnog prometa teretnih vozila iz stavka 2. ovoga članka,

– propis kojim se utvrđuje sadržaj, ustroj i način vođenja baze podataka o javnim cestama i objektima na njima.

(6) Ministar nadležan za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva graditeljstvo, uz suglasnost ministra, donosi propis o vrsti i sadržaju projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta.

(7) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi tehničke provedbene propise kojima se uređuje projektiranje, građenje, rekonstrukcija i održavanje biciklističkih staza i biciklističkih traka, uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.

(8) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove te ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propis kojim se ograničava uporaba pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, kada za te ceste kao alternativni pravci postoje druge javne ceste s boljim prometno-tehničkim karakteristikama, osim za prijevoz navedenih vozila u lokalnom prometu, ako to zahtijevaju razlozi protočnosti i sigurnosti prometa, zaštite ceste od buke i drugih elemenata vezanih uz zaštitu okoliša.

Članak 18. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Strategija razvitka javnih cesta

(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donosi strategiju kojom se utvrđuju ciljevi i plan razvitka javnih cesta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Strategija), sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske.

(2) Strategija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– analizu stanja autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta te potrebu razvitka tih cesta, – potrebe održavanja postojećih autocesta i državnih cesta, načela održavanja županijskih i lokalnih cesta te prijedlog kriterija prioriteta održavanja autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta,

– temeljna mjerila za građenje autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta te prijedlog kriterija prioriteta građenja autocesta i državnih cesta,

– strateške ciljeve razvitka,

– mjere i aktivnosti,

– provedbene odredbe,

– mogućnosti provedbe utvrđenih ciljeva.

Članak 19. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Tehničko-tehnološko jedinstvo

(1) Ministarstvo je nadležno za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta kroz provedbu Strategije.

(2) Ministarstvo može Hrvatskim cestama d.o.o. povjeriti obavljanje određenih operativnih stručno-tehničkih poslova u vezi s osiguranjem tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta.

Članak 61. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Prometni znakovi, signalizacija i oprema, turistička i ostala signalizacija

(1) Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata.

(2) Za javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nemaju prometni elaborat, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme.

(3) Prometni elaborat prilaže se u postupcima ishođenja akata za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta te suglasnosti na temelju ovoga Zakona.

(4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar uz prethodnu suglasnost ministra, odnosno županijska uprava za ceste uz prethodnu suglasnost ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove prometa ovlašteni su izmijeniti prometni elaborat iz stavka 1. ovoga članka, odnosno postojeće stanje iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Sadržaj, namjenu i razinu razrade prometnog elaborata propisuje ministar.

Članak 63. izmijenjenčlancima 19., 20. i 49. ovoga akta

Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele

(1) Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 500 m na autocestama i državnim onim javnim cestama koje su će biti dio transeuropske mreže cesta (u daljnjem tekstu: TEM ceste) koja će od dana nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji biti definirana u Odluci broj 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice, određene na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju smjernice za razvoj Transeuropske prometne mreže, kako je izmijenjena i dopunjena.

(2) Minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati sprečavanje kritičnih događaja koji mogu imati za posljedicu ugrožavanje ljudskih života, okoliša i tunelske instalacije te pružanje zaštite u slučaju nesreća.

(3) U smislu ovoga Zakona »hitne službe« su sve službe javne ili privatne ili službe koje čine sastavni dio zaposlenika u tunelima koje posreduju u slučaju nesreće, a što uključuje i policijske službenike, vatrogasne postrojbe i spasilačke službe.

(4) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propis o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele od faze planiranja do građenja i eksploatacije. i postupcima za tunele za faze planiranja, projektiranja, građenja i korištenja, o uvjetima kada se mora izraditi analiza rizika, o metodologiji po kojoj se ista provodi, o dokumentaciji o sigurnosti, o povjeravanju rada upravljanja tunelima, o tehničkim zahvatima i drugim preinakama, redovitim vježbama radi provjere spremnosti osoblja i funkcioniranja opreme, te o obvezi primjene novih tehnologija.

(5) Vlada odlukom može odrediti da se odredbe članaka 63. do 67. ovoga Zakona o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele na TEM cestama mogu primjenjivati i za pojedine tunele na drugim javnim cestama.

Članak 63.a dodančlankom 20. ovoga akta

Tuneli koji su u prometu po ranijim propisima

(1) Upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona, za tunele koji su pušteni u promet prije stupanja na snagu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona, mora u roku od 18 mjeseci od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji osigurati pregled tunela i na temelju pregleda ocijeniti stanje usklađenosti tunela sa zahtjevima iz navedenog propisa.

(2) Upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona uz suglasnost Vlade, na temelju pregleda i ocjene tunela iz stavka 1. ovoga članka, donosi plan za postupnu primjenu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona za tunele koji su pušteni u promet prije stupanja na snagu istih, s krajnjim rokom potpune primjene propisa do 30. travnja 2019.

(3) Upravitelj tunela uz suglasnost Upravnog tijela donosi plan za prilagodbu tunela sukladno propisu iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Ako za tunel, koji je pušten u promet prije stupanja na snagu propisa iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona, nije moguće tehnički provesti usklađivanje s tim propisom ili se usklađivanje može provesti samo uz nerazmjerne troškove, upravno tijelo iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona može, na temelju provedene analize rizika, odobriti provedbu drugih mjera smanjenja rizika kojima će se osigurati sprječavanje kritičnih događaja koji mogu imati za posljedicu ugrožavanje ljudskih života, okoliša i tunelske instalacije te pružanje zaštite u slučaju nesreća.

Članak 64. izmijenjenčlancima 21., 22. i 49. ovoga akta

Zadaće subjekata koji upravljaju tunelom

(1) Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatskim cestama d.o.o. i koncesionaru daje se javna ovlast Upravno tijelo za sigurnost tunela

(1) U Ministarstvu se ustrojava upravno tijelo za upravljanje tunelima i uspostavu svih sigurnosnih parametara zahtjeva u tunelima kao i za poduzimanje svih neophodnih nužnih radnji za zadovoljavanje minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele. (4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar ovlašteni su u svakom trenutku zabranit (u daljnjem tekstu: Upravno tijelo).

(2) Za tunele koji se nalaze na području dviju država članica Europske unije, svaka država mora ustrojiti po jedno odgovorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka, a mogu imenovati i zajedničko odgovorno tijelo.

(3) Ako su ustrojena dva različita tijela, odluke svakog od njih donesene u interesu sigurnosti upravljanja tunelom moraju se donositi uz prethodnu suglasnost drugog tijela.

(2) Upravno tijelo je ovlašteno u svakom trenutku upravitelju tunela naložiti da ograniči ili zabrani promet u tunelu, uključujući i potpuno zatvaranje tunela, ili ograničiti promet u tunelu ako nisu zadovoljeni ispunjeni sigurnosni zahtjevi za odvijanje prometa, uz obvezno utvrđivanje uvjeta pod kojima se promet može ponovno uspostaviti, odnosno tunel otvoriti.

(5) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su:

– redovito ispitivati i provoditi i inspekciju tunela te uspostavljati odgovarajuće sigurnosne zahtjeve,

– donositi (3) Upravno tijelo dužno je osigurati:

– provedbu redovitih ispitivanja, uspostavu odgovarajućih sigurnosnih zahtjeva i inspekcijski nadzor tunela putem inspekcije cesta iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu organizacijske i radne sheme za obuku i opremanje hitnih službi, uključujući i planove za slučaj opasnosti, obuku i opremanje hitnih službi,

– određivati postupke utvrđivanje postupaka za trenutačno zatvaranje tunela u slučaju opasnosti,

– provoditi potrebne mjere provođenje potrebnih mjera za smanjenje rizika,

– u slučaju potrebe naložiti analizu rizika neovisnom tijelu ako se izmjene prometni uvjeti koji utječu na sigurnost, vrstu prometa, duljinu i geometriju tunela te predviđeni broj prolazaka teretnih vozila dnevno, (8) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su podnositi izvješća Vladi o požarima u tunelima i o nesrećama koje prometa u tunelu, izradu analize rizika kojom se trebaju utvrditi svi čimbenici koji utječu na sigurnost prometa., osobito značajke prometnog toka i prognozirani broj teških teretnih vozila dnevno. U tom slučaju Upravno tijelo naložit će upravitelju tunela da naruči izradu neovisne analize rizika.

– sadržaj i rezultate analize rizika uključiti u sigurnosnu dokumentaciju koja se dostavlja Ministarstvu.

(6) Odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna su za svaki veći izvanredni slučaj ili nesreću koja se dogodi u tunelu sačiniti Izvješće o izvanrednom slučaju, koje se prosljeđuje službeniku za sigurnost iz članka 65. ovoga Zakona te hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od događaja koji je predmet izvješća.

(7) Nakon sastavljanja istražnog izvješća i analize okolnosti izvanrednog slučaja ili nesreće iz stavka 6. ovoga članka ili zaključaka koji se mogu iz njega izvesti, odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna su izvješća i analize proslijediti službeniku za sigurnost i hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana zaprimanja.

(9) Vlada dostavlja izvješća iz stavka 8. ovoga članka Europskoj komisiji.

(10) Vlada obavještava Europsku komisiju da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar, sukladno javnim ovlastima, obavljaju zadaće propisane ovim člankom.

(4) Za tunele koji se nalaze na području Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, svaka država ustrojit će upravno tijelo sukladno nacionalnim propisima, a mogu ustrojiti i zajedničko upravno tijelo.

(5) Ako su u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ustrojena dva različita tijela, odluke svakog od njih vezane za pitanja sigurnosti upravljanja tunelom moraju se donositi uz prethodnu suglasnost drugog tijela.

Članak 64.a dodančlankom 22. ovoga akta

Upravitelj tunela

(1) Upravitelj tunela su Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar, odnosno pravna osoba koju Upravno tijelo imenuje upraviteljem tunela za projektiranje i građenje, odnosno za korištenje i održavanje tunela.

(2) Upravitelj tunela dužan je za svaki veći izvanredni slučaj ili nesreću koja se dogodi u tunelu sastaviti istražno izvješće o izvanrednom slučaju, koje se prosljeđuje službeniku za sigurnost iz članka 65. ovoga Zakona te hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od događaja koji je predmet izvješća.

(3) Nakon sastavljanja istražnog izvješća i analize okolnosti izvanrednog slučaja ili nesreće iz stavka 2. ovoga članka ili zaključaka koji se mogu iz njega izvesti, upravitelj tunela dužan je izvješća i analize proslijediti službeniku za sigurnost iz članka 65. ovoga Zakona, hitnim službama, Upravnom tijelu, inspekciji za ceste iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona, drugim nadležnim inspekcijskim službama, ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove i ministarstvu nadležnom za graditeljstvo najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana zaprimanja istražnog izvješća.

(4) Upravitelj tunela dužan je Upravnom tijelu podnositi izvješća o požarima u tunelima i o događajima koji utječu na sigurnost prometa u tunelu.

(5) Za tunele koji se nalaze na području Republike Hrvatske i druge države članice Europske unije, nacionalna upravna tijela, odnosno zajedničko upravno tijelo imenovat će jednog upravitelja tunela.

Članak 64.b dodančlankom 22. ovoga akta

Izvješćivanje Europske komisije o ispunjavanju minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele na TEM cestama

Ministarstvo je dužno:

– izvijestiti Europsku komisiju o nazivu i adresi Upravnog tijela,

– svake dvije godine izraditi izvješće o požarima u tunelima i o nesrećama u tunelu, o učestalosti i uzrocima izvanrednih događaja s procjenom djelotvornosti sigurnosnih zahtjeva i mjera te isti dostaviti Europskoj komisiji prije kraja rujna tekuće godine za prethodno razdoblje,

– Europskoj komisiji dostaviti plan iz članka 63.a stavka 2. ovoga Zakona i svake dvije godine izvijestiti Europsku komisiju o provedbi istog,

– obavijestiti Europsku komisiju o mjerama smanjenja rizika iz članka 63.a stavka 4. ovoga Zakona uz obrazloženje odobravanja istih.

Članak 65. izmijenjenčlancima 23. i 49. ovoga akta

Službenik za sigurnost u tunelu

(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su Upravitelj tunela mora za svaki tunel uz prethodnu suglasnost ministra, imenovati jednog službenika za sigurnost koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu i radnog osoblja tunela.

(2) Službenik za sigurnost može biti imenovan iz redova osoblja tunela ili hitnih službi, mora biti nezavisan po svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i po tim pitanjima ne smije biti podložan nalozima poslodavca.

(3) Službenik za sigurnost može obavljati svoje zadaće i funkcije u više tunela na jednom području.

(4) Službenik za sigurnost dužan je:

– osigurati koordinaciju s hitnim službama i sudjelovati u pripremi shema djelovanja,

– sudjelovati u planiranju, provođenju i procjeni djelovanja u slučajevima opasnosti,

– sudjelovati u određivanju sigurnosnih shema te specifikacije građevinskih postrojenja, opreme i djelovanja, što se odnosi i na nove tunele i na preinake postojećih,

– provjeravati obučenost zaposlenika u tunelima i hitnim službama te sudjelovati u organiziranju vježbi koje se održavaju u redovitim vremenskim razmacima,

– davati mišljenja o stavljanju u promet građevinskog ustroja, opreme i pogona tunela,

– provjeravati da se građevna konstrukcija i oprema održavaju i popravljaju,

– sudjelovati u ocjeni svakoga većeg izvanrednog slučaja, nesreće ili izvanrednih okolnosti.

Članak 66. brisančlancima 24. i 49. ovoga akta

Izvanredni slučaj ili nesreća

Svaki veći izvanredni slučaj ili nesreća koja se dogodi u tunelu mora biti predmetom Izvješća o izvanrednom slučaju koje sastavlja subjekt koji upravlja tunelom iz članka 64. ovoga Zakona. Izvješće zajedno sa zaključcima mora se proslijediti službeniku za sigurnost, ministru, ministru nadležnom za unutarnje poslove, ministru nadležnom za graditeljstvo, nadležnim inspekcijskim službama i hitnim službama, u roku ne duljem od mjesec dana.

Članak 67. izmijenjenčlancima 25. i 49. ovoga akta

(1) Nadležne inspekcijske službe dužne su sukladno propisu iz svog djelokruga rada, odredbama ovoga Zakona i propisu iz članka 63. stavka 2 4. ovoga Zakona provoditi inspekcijski nadzor minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele te donositi mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

(2) Inspekcijske službe iz stavka 1. ovoga članka moraju posjedovati visoku razinu stručnosti stručnost te moraju biti funkcionalno neovisne od rukovoditelja tunela.

(3) Inspekcijski nadzor tunela inspekcijske službe moraju obaviti najmanje svakih šest godina i o rezultatima nadzora i izrečenim mjerama obavijestiti Ministarstvo, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za graditeljstvo, Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., koncesionara Upravno tijelo, upravitelja tunela i službenika za sigurnost.

(4) Ukoliko se inspekcijskim nadzorom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da tunel ne udovoljava odredbama ovoga Zakona, nadležna inspekcija o tome će obavijestiti upravitelja tunela i službenika za sigurnost te naložiti donošenje provođenje mjera za povećanje sigurnosti tunela.

(5) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar nakon Upravno tijelo na temelju inspekcijskog nalaza i utvrđenih mjera iz stavka 4. ovoga članka propisat će određuje uvjete za nastavak rada tunela ili za ponovno otvaranje tunela koji će se primjenjivati dok se ne provedu mjere za otklanjanje nedostataka, kao i sva daljnja ograničenja.

Članak 68. izmijenjenčlancima 26. i 49. ovoga akta

Minimalni sigurnosni zahtjevi za javne ceste u transeuropskoj mreži cesta

(1) Odredbe članka 68. do 72. ovoga Zakona primjenjuju odnose se na TEM ceste, a primjenjuju se na postupke ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, procjenu cestovne sigurnosti, upravljanje javnim cestama sa stajališta sigurnosti te na kontrolu sigurnosti na javnim cestama.

(2) Vlada odlukom može odrediti da se odredbe članka članaka 68. do 72. ovoga Zakona također primjenjuju mogu primijeniti i na druge javne ceste.

(3) Odredbe članka članaka 68. do 72. ne primjenjuju se na tunele iz na koje se primjenjuju odredbe članka 63. do 67. ovoga Zakona.

(4) Upravljanje postojećim javnim cestama sa stajališta sigurnosti obuhvaća poduzimanje mjera za povećanja stupnja sigurnosti na njima te smanjenje troškova prometnih nesreća.

(5) Provjera sigurnosti je povremena provjera karakteristika i oštećenja javne ceste sa stajališta sigurnosti, a provodi se sukladno propisu iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 69. izmijenjenčlancima 27., 28. i 49. ovoga akta

Aktivnosti za poboljšanje sigurnosti

(1) Aktivnosti za poboljšanje sigurnosti TEM cesta odnose se na sve faze planiranja, projektiranja, građenja i održavanja TEM cesta te obuhvaćaju:

– procjenu utjecaja na sigurnost na TEM cestama,

– procjenu sigurnosti u TEM cestovnom prometu,

– razvrstavanje i upravljanje TEM cestama sa stajališta sigurnosti,

– smjernice za primjenu odredbi članaka 68. do 72. ovoga Zakona,

– provjeru i inspekciju sigurnosti TEM cesta,

– upravljanje podacima o sigurnosti TEM cesta. (3) Definiranje pojedinih aktivnosti iz stavka 1,

(2) Mjere za provedbu aktivnosti za poboljšanje sigurnosti TEM cesta propisuje Vlada na prijedlog Ministarstva.

– ocjenu utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu,

– reviziju cestovne sigurnosti,

– sigurnosno ocjenjivanje dionica s velikim brojem prometnih nesreća i upravljanje TEM cestama sa stajališta sigurnosti.

(2) Aktivnosti iz stavka 1. podstavka 4. do 6. ovoga članka, uvjete i postupak njihove provedbe te rokove za izvođenje pojedinih faza propisuje ministar. postupak i rokove njihove provedbe te sadržaj izvješća o prometnim nesrećama propisuje ministar.

(3) Smjernice iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članaka utvrđuje Vlada u programu iz članka 21. ovoga Zakona. Smjernice se dostavljaju Europskoj komisiji u roku od tri mjeseca od njihovog usvajanja.

Članak 69.a dodančlankom 28. ovoga akta

Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu

(1) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu je obvezna analiza kojom se uspoređuje postojeće stanje i utjecaj nove javne ceste, odnosno rekonstrukcije postojeće javne ceste na promet i razinu sigurnosti cestovne mreže.

(2) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu iz stavka 1. ovoga članka jedna je od obveznih analiza koje se provode radi utvrđivanja prioriteta u građenju i održavanju javnih cesta iz članka 20. ovoga Zakona, a uz ostalo sadrži i sve podatke potrebne za analizu troškova i koristi.

(3) Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu iz stavka 1. ovoga članka provodi se tijekom planiranja iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona izgradnje nove odnosno rekonstrukcije postojeće javne ceste.

Članak 70. izmijenjenčlancima 29., 30. i 49. ovoga akta

Procjenitelj cestovne sigurnosti

(1) Procjenu projektne dokumentacije u okviru procjene sigurnosti na TEM cestama provodi procjenitelj cestovne sigurnosti.

(2) Uvjete koje mora ispunjavati procjenitelj cestovne sigurnosti, način osposobljavanja i provjere osposobljenosti, vođenje evidencije procjenitelja cestovne sigurnosti te način i uvjete obavljanja poslova procjenitelja cestovne sigurnosti propisuje ministar.

(3) Procjenitelja cestovne sigurnosti imenuje ministar.

Revizija sigurnosti TEM cesta

(1) Revizija sigurnosti TEM cesta je nezavisna, detaljna, sustavna i tehnička provjera sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta javne ceste i koja obuhvaća sve faze od planiranja do puštanja javne ceste u promet.

(2) Revizija sigurnosti TEM cesta provodi se tijekom projektiranja, građenja odnosno rekonstrukcije te puštanja u promet TEM cesta te u početnom razdoblju korištenja TEM cesta.

Članak 70.a dodančlankom 30. ovoga akta

Revizor cestovne sigurnosti

(1) Reviziju projektne i druge dokumentacije u okviru procjene sigurnosti na TEM cestama sukladno odredbama ovoga Zakona provodi revizor cestovne sigurnosti.

(2) Revizor cestovne sigurnosti mora imati ovlaštenje, koje na prijedlog povjerenstva izdaje ministar. Ovlaštenje se izdaje za razdoblje od pet godina.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka imenuje ministar. Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana, koji se imenuju iz Ministarstva, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za graditeljstvo i strukovnih organizacija.

(4) Ovlaštenje za revizora cestovne sigurnosti izdaje se osobi koja ima odgovarajuće iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju cesta, u području cestovne sigurnosti, te u provođenju analiza prometnih nesreća, a prošla je program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti.

(5) O ovlaštenjima iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. Popis ovlaštenih revizora cestovne sigurnosti, na temelju podataka iz očevidnika, objavljuje se jednom godišnje u »Narodnim novinama«.

(6) Radno iskustvo i stručnu spremu za revizora cestovne sigurnosti, način na koji se isto dokazuje kod izdavanja ovlaštenja iz stavka 4. ovoga članka, program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti i provjeru osposobljenosti, programe dodatnog osposobljavanja, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 5. ovoga članka, način i opseg obavljanja poslova revizije cestovne sigurnosti te način izračuna naknade za obavljene poslove revizije cestovne sigurnosti propisuje ministar.

Članak 70.b dodančlankom 30. ovoga akta

(1) Revizor cestovne sigurnosti iz članka 70.a ovoga Zakona ne može obaviti reviziju cestovne sigurnosti za projekte i dokumentaciju u čijoj je izradi sudjelovao ili je u projektiranje ili upravljanje javnom cestom za koju se revizija obavlja uključena pravna osoba u kojoj je isti zaposlen.

(2) Revizor cestovne sigurnosti provodi reviziju cestovne sigurnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, tehničkih zahtjeva (specifikacija) i pravilima struke u vezi s cestovnom sigurnosti.

Članak 71. izmijenjenčlancima 31., 32. i 49. ovoga akta

Izvješća procjenitelja revizora cestovne sigurnosti

(1) Procjenitelj Revizor cestovne sigurnosti izrađuje izvješće o elementima provedenoj reviziji i utvrđuje elemente u projektnoj i drugoj dokumentaciji bitnim bitne za cestovnu sigurnost koje je obvezujuće. Izvješće sadrži preporuke za projektanta i pravnu osobu koja upravlja javnom cestom te koncesionara.

(2) Ako projektant i pravna osoba koja upravlja javnom cestom te koncesionar nisu u mogućnosti postupiti po izvješću iz stavka 1. ovoga članka, dužni su procjenitelju dostaviti detaljno pisano obrazloženje.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ministar će projektantu i pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom te koncesionaru naložiti poduzimanje potrebnih mjera.

Članak 71.a dodančlankom 32. ovoga akta

Sigurnosna ocjena dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća

(1) Dionica TEM ceste s velikim brojem prometnih nesreća je dionica TEM ceste kojom se prometuje duže od tri godine i na kojoj se dogodio velik broj nesreća s poginulim osobama u odnosu na veličinu prometa. Sigurnosno ocjenjivanje se provodi sukladno propisu iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Pravna osoba koja upravlja TEM cestom i koncesionar dužni su svake tri godine za TEM ceste kojima upravljaju provesti sigurnosno ocjenjivanje dionica s velikim brojem prometnih nesreća, s time da se prvo sigurnosno ocjenjivanje treba provesti najkasnije u roku od jedne godine od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(3) Sigurnosnu ocjenu dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nesreća provode stručni timovi koje imenuje pravna osoba koja upravlja TEM cestom odnosno koncesionar, a barem jedan član stručnog tima mora biti ovlašteni revizor cestovne sigurnosti.

(4) U propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 1. ovoga Zakona uređuje se i način obavješćivanja korisnika javne ceste da je određena dionica javne ceste prema sigurnosnoj ocjeni dionica s velikim brojem prometnih nesreća.

Članak 71.b dodančlankom 32. ovoga akta

Kontrola sigurnosti i vođenje evidencije o prometnim nesrećama

(1) Na TEM cestama se obavljaju kontrole sigurnosti da bi se odredile sigurnosne karakteristike cesta i smanjio broj prometnih nesreća na njima.

(2) Kontrole sigurnosti uključuju povremene kontrole TEM cesta i analize mogućeg utjecaja radova na cestama na sigurnost odvijanja prometa, a obavljaju se u vremenskim razmacima koji osiguravaju primjerenu razinu sigurnosti.

(3) Kontrole se provode prema godišnjem planu.

(4) O svakoj prometnoj nesreći na TEM cesti sa smrtnom posljedicom izrađuje se izvještaj prema propisu iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo je dužno prije donošenja programa iz članka 21. ovoga Zakona izraditi analizu prosječnog društvenog troška prometne nesreće i prosječnog društvenog troška nesreće s teškim posljedicama u razdoblju prethodnog programa.

Članak 72. izmijenjenčlancima 33., 34. i 49. ovoga akta

Inspekcija TEM cesta

Inspekciju sigurnosti TEM cesta i kontrolu sigurnosti iz članka 71.b ovoga Zakona provodi inspekcija za ceste.

Članak 72.a dodančlankom 34. ovoga akta

Inteligentni transportni sustavi u cestovnom prometu

(1) Inteligentni transportni sustavi (u daljnjem tekstu: ITS) u smislu ovoga Zakona su informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava cestovnog prometa, kojim se postiže znatno poboljšanje učinaka cjelokupnog prometnog sustava. ITS uključuje ceste, vozila i korisnike cesta, a primjenjuju se u upravljanju prometom, upravljanju mobilnosti, upravljanju prometnim incidentima te za veze s ostalim vrstama prijevoza.

(2) Usluga ITS-a obuhvaća aplikaciju ITS-a kroz dobro definirani organizacijski i operativni okvir primjene, a pridonosi sigurnosti u cestovnom prometu, učinkovitijem prijevozu putnika i tereta, poboljšanju udobnosti prijevoza, zaštiti putnika i tereta te protočnosti prometa na cesti.

(3) Aplikacija ITS-a je operativno sredstvo za primjenu ITS-a.

(4) Za usluge ITS-a primjenjuju se tehnički, funkcionalni i organizacijski zahtjevi (specifikacije) i norme koje donosi Europska komisija kako bi se osigurala usklađenost i interoperabilnost ITS-a na području Europske unije.

Članak 72.b dodančlankom 34. ovoga akta

(1) ITS se prvenstveno treba razvijati i primijeniti za sljedeća prioritetna područja:

– optimalno korištenje cestovnih, prometnih i putnih podataka,

– neprekinutost ITS usluga u upravljanju prometom,

– ITS aplikacije za sigurnosti prometa na cestama te zaštitu korisnika cesta,

– za kooperativne sustave koji povezuju vozila i ceste.

(2) Unutar prioritetnih područja razvoja i primjene ITS-a iz stavka 1. ovoga članka prioritetne su sljedeće aktivnosti:

– pružanje usluga multimodalnih putnih informacija u cijeloj Europskoj uniji,

– pružanje usluga prometnih informacija u stvarnom vremenu u cijeloj Europskoj uniji,

– besplatno pružanje općih usluga s minimalnim skupom prometnih informacija u vezi s cestovnom sigurnosti,

– usklađeno pružanje usluga interoperabilnog sustava e-Poziv u cijeloj Europskoj uniji,

– pružanje usluga informiranja o sigurnim i zaštićenim parkirališnim mjestima za teretna vozila i autobuse,

– pružanje usluga rezervacije sigurnih i zaštićenih parkirališnih mjesta za teretna vozila i autobuse.

(3) Vlada na prijedlog Ministarstva donosi nacionalni program za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu na prioritetnim područjima iz stavka 1. ovoga članka, za razdoblje od pet godina, kojim se planiraju aktivnosti i projekti te određuju mjere za provedbu programa.

(4) Izvješće o usvojenom nacionalnom programu i odgovarajućim mjerama za njegovu provedbu iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se Europskoj komisiji. Europskoj komisiji se svake tri godine podnosi izvješće o napretku u provođenju nacionalnog programa.

Članak 72.c dodančlankom 34. ovoga akta

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na ITS, koordinira prikupljanje i razmjenu cestovnih i prometnih podataka, surađuje sa susjednim državama i članicama Europske unije vezano za prioritetna područja primjene ITS-a te za nadzor provedbe nacionalnog programa iz članka 72.b stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 72.d dodančlankom 34. ovoga akta

Na usluge ITS-a i aplikacije ITS-a (usluge elektroničkih sustava za naplatu cestarine i EENC, usluge iz članka 72.b i druge) glede odgovornosti za neispravne proizvode primjenjuju se odredbe propisa o obveznim odnosima.

Članak 75. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Koncesija

(1) Koncesijom se stječe pravo građenja i upravljanja autocestom i pojedinim cestovnim objektima na državnoj cesti (most, tunel i drugi) koje uključuje pravo gospodarskog korištenja autoceste ili objekta na državnoj cesti te pravo rekonstrukcije i održavanja autoceste i cestovnog objekta na državnoj cesti tijekom trajanja ugovora o koncesiji i/ili pravo korištenja cestovnog zemljišta radi izgradnje pratećih uslužnih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i slično.

(2) Koncesionar je ovlašten odlučivati o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti sukladno propisu iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Koncesija na javnoj cesti ne može se dati na vrijeme dulje od 40 60 godina.

(4) Koncesija na javnoj cesti smatra se koncesijom za javne radove, odnosno koncesijom za javne usluge, u smislu Zakona o koncesijama.

(5) Koncesijska cestarina je cestarina koju ubire koncesionar sukladno ugovoru o koncesiji. Koncesijska cestarina utvrđuje se sukladno propisu iz članka 9. stavka 11. ovoga Zakona. Koncesijske naknade koje su u primjeni sukladno ugovorima o koncesiji sklopljenim prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne podliježu usklađivanju s odredbama propisa iz članka 9. stavka 11. ovoga Zakona niti odredbi članka 9. stavka 13. ovoga Zakona, do isteka roka na koji su ugovori sklopljeni, pod uvjetom da se ne mijenjaju bitne odredbe tih ugovora.

(6) Davatelj koncesije u slučaju davanja koncesije na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, kao posebne kriterije treba primijeniti osobito: visinu koncesijske naknade, poslovni plan koncesionara, financijski plan koncesionara te tehnički i operativni plan koncesionara.

(7) Na sva ostala pitanja koja se odnose na koncesije, a nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.

Članak 76. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Pripremne radnje za davanje koncesije

(1) Pripremne radnje za davanje koncesije, po nalogu davatelja koncesije, provodi Ministarstvo sukladno Zakonu o koncesijama.

(2) Pripremnim radnjama smatraju se osobito:

– procjena vrijednosti koncesije,

– izrada studije opravdanosti davanja koncesije,

– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju,

– izrada dokumentacije za nadmetanje.

(3) Pravna analiza iz studije opravdanosti davanja koncesije sadrži popis i obrazloženje primjene propisa koji se primjenjuju na davanje koncesije, utvrđenja i analizu imovinskopravnih pitanja i pitanje osiguranja izvršenja ugovora o koncesiji.

(4) U provedbi pripremnih radnji Ministarstvo može povjeriti obavljanje određenih stručno-tehničkih poslova Hrvatskim autocestama d.o.o.

Članak 77. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Postupak davanja koncesije

(1) Vlada kao davatelj koncesije odlučuje o namjeri davanja koncesije iz članka 75. ovoga Zakona.

(2) Postupak davanja koncesije provodi Ministarstvo sukladno odredbama Zakona o koncesijama.

(3) U projektima javno-privatnog partnerstva u postupku davanja koncesije primjenjuju se i odredbe o odobravanju prijedloga projekta, dokumentacije za nadmetanje s prilozima i konačnog nacrta ugovora o koncesiji sukladno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu.

Članak 78. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja davanju koncesije

(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku davanja koncesije donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.

(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja davanju koncesije sadrži osobito:

– naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,

– naziv i osobni identifikacijski broj odabranog najpovoljnijeg ponuditelja,

– osnovna prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara,

– vrstu i predmet koncesije,

– prirodu i opseg te mjesto, odnosno područje obavljanja djelatnosti koncesije,

rok na koji se daje koncesija,

– rok posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati odabrani najpovoljniji ponuditelj,

– osnove financiranja,

– uvjete za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,

– posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj,

– iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati,

– mjerila za utvrđivanje visine cestarine,

– mjere očuvanja i zaštite okoliša,

– uvjete za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,

– iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati,

– rok u kojem je odabrani najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati sklopiti ugovor o koncesiji s davateljem koncesije,

– obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijeg ponuditelja,

– uputu o pravnom lijeku,

– potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.

(3) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja davanju koncesije može sadržavati i druge odgovarajuće podatke sukladno dokumentaciji za nadmetanje i podnesenoj ponudi.

Članak 79. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Ugovor o koncesiji

(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara sukladno odredbama ovoga Zakona te Zakona o koncesijama kao što su:

– predmet koncesije,

– rok trajanja koncesije,

– osnove financiranja,

– posebni uvjeti kojima mora tijekom trajanja koncesije udovoljavati koncesionar,

– visina naknade za koncesiju te način i uvjeti njezina plaćanja,

– mjerila za utvrđivanje visine cestarine,

– uvjeti za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,

– mjere očuvanja i zaštite okoliša,

– prestanak ugovora o koncesiji,

– uvjeti primopredaje autoceste, odnosno pojedinog objekta na državnoj cesti po prestanku ugovora o koncesiji.

(2) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 20 10 dana od dana kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna. (3) davanju koncesije postala izvršna.

(3) Kada se provodi postupak davanja koncesije u kojem se vode pregovori o konačnom tekstu ugovora o koncesiji, rok iz stavka 2. ovoga članka iznosi 30 dana.

(4) Ugovor o koncesiji mora se potpisati u roku od 60 dana od dana kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna. (4) davanju koncesije postala izvršna.

(5) Ugovor o koncesiji neće biti sklopljen ako jamstva i/ili instrumenti osiguranja propisani Zakonom o koncesijama ne budu dostavljeni davatelju koncesije u roku određenom u dokumentaciji za nadmetanje.

(6) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku, a potpisuju ga ministar i odabrani najpovoljniji ponuditelj.

Članak 80. brisančlankom 40. ovoga akta

Primjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu

U projektima javno-privatnog partnerstva na sadržaj ugovora o koncesiji primjenjuju se i odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

Članak 81. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Predmet poslovanja

(1) Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Zagrebu, upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Skraćeni naziv tvrtke glasi: Hrvatske autoceste d.o.o.

(3) Predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. je:

– izrada stručnih podloga za četverogodišnji program građenja i održavanja autocesta,

– obavljanje poslova građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama,

– rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta cestovnih objekata s naplatom,

– obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama,

– ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona autocestama i objektima s naplatom cestarine na državnim cestama,

– financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja autocesta,

– praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na autocestama,

– ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu.

(4) Hrvatske autoceste d.o.o. za izvođenje radova redovitog održavanja kao i mogu osnovati posebno društvo s ograničenom odgovornošću za pružanje usluga naplate cestarine mogu osnovati posebna društva s ograničenom odgovornošću. i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama iz članka 81. stavka 3. podstavka 4. ovoga Zakona.

Članak 86. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Izvori sredstava

(1) Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu:

1) godišnja naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (u daljnjem tekstu: godišnja naknada),

2) cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i slično),

3) naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske,

4) naknada za izvanredni prijevoz,

5) naknada za prekomjernu uporabu,

6) korisnička naknada,

7) naknada za korištenje cestovnog zemljišta,

8) naknada za obavljanje pratećih djelatnosti,

9) naknada za koncesije,

10) sredstva državnog proračuna,

11) naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta,

12) naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti,

13) ostali izvori.

(2) Korisnička naknada iz stavka 1. točke 6. ovoga članka može se uvesti za korištenje mreže javnih cesta ili dijela mreže javnih cesta za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta čija ukupna masa prelazi 3,5 tone.

(3) Odluku o uvođenju korisničke naknade donosi Vlada.

(4) Za uporabu istog dijela javne ceste ne može se za bilo koju kategoriju vozila istodobno naplaćivati naknada iz stavka 1. točke 2. i točke 6. ovoga članka, osim za uporabu pojedinačnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično).

(2) Ukoliko se osniva pravo služnosti ili pravo građenja na javnoj cesti sukladno članku 25. ovoga Zakona, ne plaća se naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka ukoliko su građevina ili instalacija u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske.

(3) Ukoliko se osniva pravo služnosti ili pravo građenja na javnoj cesti sukladno članku 25. ovoga Zakona, ne plaća se naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka ukoliko su građevina ili instalacija u isključivom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Ukoliko se na zemljištu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osniva pravo služnosti ili pravo građenja radi građenja javne ceste, ne plaća se naknada za osnivanje prava služnosti ili prava građenja.

Članak 87. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Visina naknade

(1) Visinu naknade iz članka 86. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona propisuje ministar.

(2) Visinu cestarine i sustav naplate cestarine iz članka 86. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona utvrđuju Hrvatske autoceste d.o.o. uz suglasnost Vlade, a za javne ceste u koncesiji koncesionar pod uvjetima određenim ministra. Za korištenje autoceste i cestovnog objekta na državnim cestama u koncesiji visina cestarine utvrđuje se na način određen ugovorom o koncesiji.

(3) Visina naknade iz članka 86. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona utvrđuje se sukladno posebnim propisima.

(4) Mjerila za izračun naknada iz članka 86. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona propisuje ministar.

(5) Visinu naknade iz članka 86. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona utvrđuje davatelj koncesije.

(6) Visinu naknade iz članka 86. stavka 1. točke 6. i 12. ovoga Zakona propisuje odlukom Vlada.

(7) Visinu naknade iz članka 86. stavka 1. točke 7. i 8. propisuje ministar.

Članak 92. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Mjerila za raspored sredstava na županijske uprave za ceste

(1) Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta osiguravaju se dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, sukladno programu iz članka 21. ovoga Zakona i godišnjem planu iz članka 22. ovoga Zakona, a na temelju sljedećih mjerila:

– veličine mreže županijskih i lokalnih cesta,

– visine vlastitih izravnih prihoda županijskog društva za ceste iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona,

– ujednačavanja redovitog i izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesta izraženo u postotku od standarda održavanja prema propisu iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,

– stupnja izgrađenosti mreže županijskih i lokalnih cesta,

– stanja kolnika mreža županijskih i lokalnih cesta,

– prosječnog godišnjeg dnevnog prometa.

(2) Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta prema mjerilima iz stavka 1. ovoga članka na županijske uprave za ceste raspoređuje ministar.

Članak 112. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Prava i dužnosti inspektora

(1) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora javnih cesta i cesta iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona inspektor, osim prava i dužnosti koje ima po posebnom zakonu, ima i sljedeća prava i dužnosti:

1. nadzirati radove prilikom redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, pregledavati dokumentaciju za te radove i odrediti mjere za otklanjanje nepravilnosti koje bi mogle prouzročiti pogoršanje stanja javne ceste ili ugroziti sigurnost prometa na njoj,

2. nadzirati ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovitih radova održavanja na javnoj cesti danoj u koncesiju,

3. nadzirati provođenje mjera za osiguranje javnih cesta i prometa na njima,

4. obustaviti sve radove na javnoj cesti koji se ne obavljaju sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje,

5. u nužnim slučajevima, kada bi bila ugrožena sigurnost prometa na javnoj cesti ili bi mogla nastati šteta na njoj, odrediti privremene mjere kako bi se otklonila opasnost ili spriječila šteta,

6. odrediti da se u polju preglednosti otklone nedostaci i nepravilnosti prouzročene kršenjem propisanih mjera za osiguranje preglednosti javne ceste,

7. nadzirati provođenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u zaštitni pojas javne ceste,

8. nadzirati sigurnost TEM cesta. i kontrolu sigurnosti iz članka 71.b ovoga Zakona,

9. nadzirati postupanje po odredbama članka 9. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona.

(2) Žalba protiv rješenja inspektora iz stavka 1. točke 4., 5., 6. i 7. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) U predmetima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, kada je zbog neposredne ugroženosti javne ceste ili sigurnosti prometa na njoj ugrožena i sigurnost sudionika u prometu, inspektor može, po skraćenom postupku, bez saslušanja stranaka, donijeti rješenje. U nužnim slučajevima inspektor može donijeti usmeno rješenje te odrediti njegovo izvršenje odmah po izricanju.

(4) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo:

– pregledati prostore, objekte, uređaje, materijale te poslovanje i dokumentaciju trgovačkih društava koja upravljaju javnim cestama, saslušati stranke i svjedoke primjenom pravila upravnog postupka,

– pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje sudjeluju u prometu,

– uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su u skladu s namjenom inspekcijskog nadzora,

– dobiti osobne podatke o pravnim i fizičkim osobama, podatke o vlasništvu vozila, podatke o vlasništvu zemljišta i objekata u zaštitnom pojasu cesta, kao i druge podatke potrebne za vođenje postupka u svezi s kršenjem ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje.

Članak 113. izmijenjenčlancima 46. i 47. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar:

1. ako postupi suprotno odredbama članka 9. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona,

2. ako ne osigura uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila te drugih stvari s javne ceste (članak 26. stavak 1. podstavak 6.),

2 3. ako ne održava javnu cestu sukladno propisu iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,

3 4. ako ne obavijesti javnost o stanju i prohodnosti javnih cesta i meteorološkim uvjetima (članak 31. podstavak 2.), 4 1.),

5. ako ne postupi sukladno odredbi članka 45. stavka 4. i 5. ovoga Zakona,

5 6. ako ne poduzme mjere za otklanjanje štete, opasnosti od oštećenja javne ceste i opasnosti za sigurnost prometa na javnoj cesti (članak 57. stavak 4.),

6 7. ako postavi reklame protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,

7 8. ako u opravdanom slučaju javnu cestu ne zatvori za promet (članak 60. stavak 1.),

8 9. ako pri izvođenju radova ne postupi sukladno članku 62. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionaru novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 114. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako postupi suprotno odredbama članka 45. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

2. ako izvede priključak i prilaz na javnu cestu bez suglasnosti ili se ne pridržava uvjeta iz suglasnosti (članak 51. stavak 3.),

3. ako postupi suprotno odredbi članka 55. stavka 3. ovoga Zakona,

4. ako postupa suprotno odredbi članka 56. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

5. ako ne postupi sukladno odredbi članka 57. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

6. ako ne postupi sukladno odredbi članka 58. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ako postavi reklame protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

Članak 143. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 9. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3., članka 10. do 15. i članka 63. do 72., koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. novinama«.