Zakon o arhivskom gradivu i arhivima
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 13 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 6. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Obveza sustavnog upravljanja dokumentarnim gradivom
(1) Tijelo javne vlasti dužno je:
– osigurati da javno dokumentarno gradivo koje posjeduje bude primjereno zaštićeno, sređeno i opisano te dostupno ovlaštenim osobama u uređenom dokumentacijskom sustavu u skladu s odredbama ovoga Zakona
– osigurati prostore za odlaganje i čuvanje javnog dokumentarnoga gradiva
– utvrditi pravila i postupke nastajanja izvornog javnog dokumentarnoga gradiva u digitalnom obliku
– osigurati pretvorbu arhivskoga gradiva koje je u fizičkom ili analognom obliku u digitalni oblik
– obavještavati nadležni arhiv o svim važnijim promjenama u vezi s gradivom i omogućiti mu uvid u stanje gradiva.
(2) Uvjeti i način stvaranja, čuvanja, obrade, vrednovanja, pretvorbe u digitalni oblik, izlučivanja i predaje dokumentarnoga gradiva te način provjere stručne osposobljenosti za obavljanje poslova u upravljanju dokumentarnim gradivom, kao i uvjete predaje gradiva iz članka 16. ovoga Zakona utvrdit će se pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva koji donosi ministar nadležan za kulturu.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 2. travnja 2024.
Obveza sustavnog upravljanja dokumentarnim gradivom
(1) Tijelo javne vlasti dužno je:
– osigurati da javno dokumentarno gradivo koje posjeduje bude primjereno zaštićeno, sređeno i opisano te dostupno ovlaštenim osobama u uređenom dokumentacijskom sustavu u skladu s odredbama ovoga Zakona
– osigurati prostore za odlaganje i čuvanje javnog dokumentarnoga gradiva
– utvrditi pravila i postupke nastajanja izvornog javnog dokumentarnoga gradiva u digitalnom obliku
– osigurati pretvorbu arhivskoga gradiva koje je u fizičkom ili analognom obliku u digitalni oblik
– obavještavati nadležni arhiv o svim važnijim promjenama u vezi s gradivom i omogućiti mu uvid u stanje gradiva.
(2) Uvjeti i način stvaranja, čuvanja, obrade, vrednovanja, pretvorbe u digitalni oblik, izlučivanja i predaje dokumentarnoga gradiva te način provjere stručne osposobljenosti za obavljanje poslova u upravljanju dokumentarnim gradivom, kao i uvjete predaje gradiva iz članka 16 14. ovoga Zakona utvrdit će se pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva koji donosi ministar nadležan za kulturu.
Članak 14. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Predaja javnog arhivskoga gradiva arhivu
(1) Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom državnom arhivu u roku koji u pravilu nije dulji od 30 godina od njegova nastanka.
(2) Javno arhivsko gradivo u digitalnom obliku predaje se državnom arhivu u pravilu u roku koji nije dulji od deset godina od njegova nastanka, osim ako drugim zakonom odnosno podzakonskim aktom donesenim na temelju zakona nisu propisani dodatni uvjeti za čuvanje klasificiranih podataka.
(3) Tijelo javne vlasti dužno je obavijestiti nadležni državni arhiv o javnom arhivskom gradivu koje mu nije predano u roku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te navesti rok u kojem će biti predano.
(4) Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom državnom arhivu sređeno, popisano, u zaokruženim cjelinama, tehnički opremljeno i u digitalnom obliku koji je primjeren za trajno čuvanje.
(5) Državni arhiv može preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, ako je to nužno radi zaštite i spašavanja gradiva.
(6) Troškove predaje, uključujući sređivanje, popisivanje, opremanje i pretvorbu gradiva u digitalni oblik za trajno čuvanje, podmiruje tijelo javne vlasti koje ga predaje arhivu.
(7) U slučaju dvojbe je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knjižnično, odlučuje ministar nadležan za kulturu, uz prethodno mišljenje nadležnog vijeća prema posebnom zakonu.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 2. travnja 2024.
Predaja javnog arhivskoga gradiva arhivu
(1) Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom državnom arhivu u roku koji u pravilu nije dulji od 30 godina od njegova nastanka.
(2) Javno arhivsko gradivo u digitalnom obliku predaje se državnom arhivu u pravilu u roku koji nije dulji od deset godina od njegova nastanka, osim ako drugim zakonom odnosno podzakonskim aktom donesenim na temelju zakona nisu propisani dodatni uvjeti za čuvanje klasificiranih podataka.
(3) Tijelo javne vlasti dužno je obavijestiti nadležni državni arhiv o javnom arhivskom gradivu koje mu nije predano u roku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te navesti rok u kojem će biti predano.
(4) Javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom državnom arhivu sređeno, popisano, u zaokruženim cjelinama, i tehnički opremljeno i.
(5) Javno arhivsko gradivo u digitalnom obliku predaje se nadležnom arhivu u obliku koji je primjeren za trajno čuvanje.
(6) Državni arhiv može preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz stavka stavaka 4. i 5. ovoga članka, ako je to nužno radi zaštite i spašavanja gradiva.
(7) Troškove predaje, uključujući sređivanje, popisivanje, opremanje i pretvorbu digitalnoga gradiva u digitalni oblik za trajno čuvanje, podmiruje tijelo javne vlasti koje ga predaje arhivu.
(8) U slučaju dvojbe je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knjižnično, odlučuje ministar nadležan za kulturu, uz prethodno mišljenje nadležnog vijeća prema posebnom zakonu.
Članak 22. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Postupak za odobravanje pristupa gradivu u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(1) Javno arhivsko gradivo u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koristi se na temelju zahtjeva za pristup gradivu.
(2) Korisnik koji traži gradivo ili podatke koji nisu u smislu ovoga Zakona javno dostupni, u zahtjevu za pristup gradivu navodi razloge koji su nužni za utvrđivanje njegova prava na pristup gradivu.
(3) Državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su omogućiti pristup gradivu u razumnom roku, vodeći računa o žurnosti zahtjeva i o tome da rok za odgovor na korisnikov zahtjev ne može biti dulji od rokova koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odrediti i dulji razuman rok nakon isteka kojega će gradivo biti dostupno za pristup korisniku ako je gradivo u takvu stanju da bi pristupom prije poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite moglo doći do oštećenja ili gubitka bitnih svojstava gradiva.
(5) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka rješenjem odlučuje državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6) Protiv rješenja državnog arhiva i arhiva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka može se podnijeti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dostave rješenja.
(7) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 2. travnja 2024.
Postupak za odobravanje pristupa gradivu u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(1) Javno arhivsko gradivo u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koristi se na temelju zahtjeva za pristup gradivu o kojem odlučuje državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te u slučaju odbijanja ili odbacivanja zahtjeva donosi rješenje.
(2) Korisnik koji traži gradivo ili podatke koji nisu u smislu ovoga Zakona javno dostupni, u zahtjevu za pristup gradivu navodi razloge koji su nužni za utvrđivanje njegova prava na pristup gradivu.
(3) Državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su omogućiti pristup gradivu u razumnom roku, vodeći računa o žurnosti zahtjeva i o tome da rok za odgovor na korisnikov zahtjev ne može biti dulji od rokova koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odrediti i dulji razuman rok nakon isteka kojega će gradivo biti dostupno za pristup korisniku ako je gradivo u takvu stanju da bi pristupom prije poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite moglo doći do oštećenja ili gubitka bitnih svojstava gradiva.
(5) O zahtjevu iz stavka 1 2. ovoga članka rješenjem odlučuje državni arhiv i arhiv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuje rješenjem.
(6) Protiv rješenja državnog arhiva i arhiva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka stavaka 1. i 5. ovoga članka može se podnijeti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dostave rješenja.
(7) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 33. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Hrvatski državni arhiv
(1) Hrvatski državni arhiv, kao središnji i matični arhiv:
– vodi i koordinira Sustav arhiva Republike Hrvatske
– donosi smjernice, preporuke i upute u vezi sa stručnim radom u arhivima te čuvanjem, zaštitom i upravljanjem javnim dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva
– pruža stručnu pomoć i skrbi za unaprjeđenje stručnog rada u arhivima
– daje mišljenje o programima rada državnih arhiva
– priprema i usklađuje provedbu zajedničkih programa razvoja djelatnosti te drugih oblika suradnje u javnoj arhivskoj službi
– skrbi za osposobljavanje i stručno usavršavanje na području upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom
– prikuplja podatke i dokumentaciju o arhivskome gradivu u inozemstvu koje je od važnosti za Republiku Hrvatsku
– donosi ogledne popise s rokovima čuvanja dokumentarnoga gradiva za pojedina područja djelatnosti ili pojedine vrste poslova, nakon provedenog savjetovanja s javnošću.
– uspostavlja i upravlja informacijskim sustavom za trajno osiguranje pristupa i mogućnosti korištenja gradiva preuzetog u digitalnom obliku
– obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) U sastavu Hrvatskog državnog arhiva djeluje nacionalni filmski arhiv.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 2. travnja 2024.
Hrvatski državni arhiv
(1) Hrvatski državni arhiv, kao središnji i matični arhiv:
– vodi i koordinira Sustav arhiva Republike Hrvatske
– donosi smjernice, preporuke i upute u vezi sa stručnim radom u arhivima te čuvanjem, zaštitom i upravljanjem javnim dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva
– pruža stručnu pomoć i skrbi za unaprjeđenje stručnog rada u arhivima
– daje mišljenje o programima rada državnih arhiva
– priprema i usklađuje provedbu zajedničkih programa razvoja djelatnosti te drugih oblika suradnje u javnoj arhivskoj službi
– donosi plan digitalizacije u državnim arhivima i skrbi o njegovoj provedbi
– utvrđuje status kulturnoga dobra i prestanak statusa kulturnoga dobra za arhivsko gradivo sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara
– skrbi za osposobljavanje i stručno usavršavanje na području upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom
– prikuplja podatke i dokumentaciju o arhivskome gradivu u inozemstvu koje je od važnosti za Republiku Hrvatsku
– donosi ogledne popise s rokovima čuvanja dokumentarnoga gradiva za pojedina područja djelatnosti ili pojedine vrste poslova, nakon provedenog savjetovanja s javnošću.
– uspostavlja i upravlja informacijskim sustavom za trajno osiguranje pristupa i mogućnosti korištenja gradiva preuzetog u digitalnom obliku
– obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) U sastavu Hrvatskog državnog arhiva djeluje nacionalni filmski arhiv.
Članak 36. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Evidencije u arhivima
(1) Arhivi vode:
– knjigu primljenoga gradiva
– knjigu pohranjenoga gradiva
– popis arhivskih fondova i zbirki u arhivu (opći inventar)
– popise gradiva za pojedine fondove i zbirke u arhivu
– evidenciju o korištenju gradiva u arhivu.
(2) Osim evidencija iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski državni arhiv vodi:
– Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske
– Upisnik arhiva
– Upisnik vlasnika ili posjednika privatnog arhivskoga gradiva
– Popis stvaratelja dokumentarnog i arhivskoga gradiva u nadležnosti arhiva.
(3) Evidencije iz stavka 1. podstavaka 1., 3. i 4. te evidencije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u strojno čitljivom obliku.
(4) Pravilnik o vođenju evidencija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za kulturu.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 2. travnja 2024.
Evidencije u arhivima
(1) Arhivi vode:
– knjigu primljenoga gradiva
– knjigu pohranjenoga gradiva
– popis arhivskih fondova i zbirki u arhivu (opći inventar)
– popise gradiva za pojedine fondove i zbirke u arhivu
– evidenciju snimljenog arhivskoga gradiva
– evidenciju restauriranog i konzerviranog arhivskoga gradiva
– evidenciju stvaratelja, vlasnika i posjednika dokumentarnog i arhivskoga gradiva na području nadležnosti arhiva
– evidenciju o korištenju gradiva u arhivu.
(2) Osim evidencija iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski državni arhiv vodi:
– Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske
– Upisnik arhiva
– Upisnik vlasnika ili posjednika privatnog arhivskoga gradiva
– Popis stvaratelja dokumentarnog i arhivskoga gradiva u nadležnosti arhiva
– Evidenciju arhivskoga gradiva za koje je utvrđen status kulturnoga dobra.
(3) Evidencije iz stavka 1. podstavaka 1., 3. i 4. te evidencije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u strojno čitljivom obliku.
(4) Pravilnik o vođenju evidencija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za kulturu.
Članak 38. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Uvjeti za osnivanje arhiva
(1) Arhiv se može osnovati ako je:
– osiguran potreban i primjeren radni i spremišni prostor te odgovarajuća oprema
– osiguran rad stručnoga arhivskog osoblja
– osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada arhiva, kao i sredstva za njegov rad.
(2) Postojanje uvjeta za osnivanje arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te specijaliziranih i privatnih arhiva utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(3) Protiv rješenja ministarstva nadležnog za poslove kulture iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Ministar nadležan za kulturu donosi pravilnik kojim se propisuju uvjeti smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskoga gradiva te broj i struktura stručnog osoblja arhiva.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 2. travnja 2024.
Uvjeti za osnivanje arhiva
(1) Arhiv se može osnovati ako je su osigurani:
– osiguran arhivsko gradivo
– potreban i primjeren radni i spremišni prostor te odgovarajuća oprema
– osiguran rad stručnoga arhivskog arhivskoga osoblja
– osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada arhiva, kao i sredstva za njegov rad
– plan rada i razvitka.
(2) Postojanje uvjeta za osnivanje arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te specijaliziranih i privatnih arhiva utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(3) Protiv rješenja ministarstva nadležnog za poslove kulture iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Ministar nadležan za kulturu donosi pravilnik kojim se propisuju uvjeti smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskoga gradiva te broj i struktura stručnog osoblja arhiva.
Članak 41. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Upravljanje državnim arhivom
(1) Državnim arhivom koji je osnovan kao pravna osoba upravlja ravnatelj arhiva.
(2) Ravnateljem državnog arhiva, na temelju predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada u području kulture, znanosti i obrazovanja te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.
(3) Ravnateljem iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati i osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi državni arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od osamnaest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu.
(5) Ravnatelje područnih državnih arhiva imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu.
(6) Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrješava osnivač.
(7) Ravnatelji arhiva imenuju se na četiri godine na temelju javnog natječaja i mogu biti ponovno imenovani.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 2. travnja 2024.
Upravljanje državnim arhivom arhivima
(1) Državnim arhivom koji je osnovan kao pravna osoba upravlja ravnatelj arhiva.
(2) Ravnateljem državnog arhiva, na temelju predloženog programa rada, može se imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje tri godine rada u arhivu ili najmanje pet godina rada u području kulture, znanosti i obrazovanja te položen stručni ispit iz arhivske struke, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom arhiva.
(3) Ravnateljem iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati i osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi državni arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od osamnaest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu.
(5) Ravnatelje područnih državnih arhiva imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu.
(6) Ravnatelja arhiva kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješava izvršno tijelo odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno, a način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.
(7) Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrješava osnivač.
(8) Ravnatelji arhiva imenuju se na četiri godine na temelju javnog natječaja i mogu biti ponovno imenovani.
(9) Uvjeti za imenovanje ravnatelja arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom.
Članak 42. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Upravno vijeće
(1) Državni arhivi s više od dvadeset zaposlenika imaju upravno vijeće koje obavlja sljedeće poslove:
– donosi program rada arhiva i nadzire njegovo izvršavanje
– usvaja financijski plan
– donosi izvješće o izvršenju programa rada arhiva
– donosi izvješće o izvršavanju godišnjeg financijskog plana
– donosi statut arhiva uz suglasnost osnivača
– daje osnivaču i ravnatelju arhiva prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima
– obavlja druge poslove određene zakonom ili statutom arhiva.
(2) Upravno vijeće ima pet članova od kojih četiri imenuje osnivač državnog arhiva, a jednog biraju zaposlenici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Za člana upravnog vijeća osnivač državnog arhiva može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij te tri godine rada.
(4) Način rada Upravnog vijeća pobliže se uređuje statutom arhiva.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 2. travnja 2024.
Upravno vijeće
(1) Državni arhivi i arhivi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s više od dvadeset zaposlenika imaju upravno vijeće koje obavlja sljedeće poslove:
– donosi program rada arhiva i nadzire njegovo izvršavanje
– usvaja financijski plan
– donosi izvješće o izvršenju programa rada arhiva
– donosi izvješće o izvršavanju godišnjeg financijskog plana
– donosi statut arhiva uz suglasnost osnivača
– daje osnivaču i ravnatelju arhiva prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima
– obavlja druge poslove određene zakonom ili statutom arhiva.
(2) Upravno vijeće ima pet članova od kojih četiri imenuje osnivač državnog arhiva, a jednog biraju zaposlenici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Za člana upravnog vijeća osnivač državnog arhiva može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički stručni diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij te tri godine rada.
(4) Način rada Upravnog vijeća pobliže se uređuje Kada je osnivač arhiva Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za kulturu, a kada je osnivač arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.
(5) Način izbora članova upravnog vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnog vijeća uređuju se statutom arhiva.
Članak 43. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Stručno vijeće arhiva
(1) Arhivi imaju stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima rada arhiva, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u vezi s načinom i organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti arhiva, razvojem djelatnosti te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom arhiva.
(3) Član stručnog vijeća arhiva može biti zaposlenik arhiva koji ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni ili stručni studij ili s njim izjednačen studij.
(4) Sastav stručnoga vijeća utvrđuje se statutom arhiva odnosno pravne osobe u čijem se sastavu arhiv nalazi.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 2. travnja 2024.
Stručno vijeće arhiva
(1) Arhivi imaju stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima rada arhiva, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u vezi s načinom i organizacijom obavljanja poslova iz djelatnosti arhiva, razvojem djelatnosti te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom arhiva.
(3) Član stručnog vijeća arhiva može biti zaposlenik arhiva koji ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij ili s njim izjednačen studij.
(4) Sastav stručnoga vijeća utvrđuje se statutom arhiva odnosno pravne osobe u čijem se sastavu arhiv nalazi.
Članak 46. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 31. prosinca 2019.
Upravni i stručni nadzor nad radom arhiva
(1) Upravni nadzor nad radom arhiva čiji je osnivač Republika Hrvatska obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(2) Upravni nadzor nad radom ostalih arhiva obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove kulture.
(3) Stručni nadzor nad radom Hrvatskog državnog arhiva obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(4) Stručni nadzor nad radom područnih državnih arhiva i arhiva kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja Hrvatski državni arhiv, a stručni nadzor nad radom privatnih i specijaliziranih arhiva obavljaju nadležni državni arhivi.
NN 98/2019 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 1. siječnja 2020.
Upravni i stručni nadzor nad radom arhiva
(1) Upravni nadzor nad radom arhiva čiji je osnivač Republika Hrvatska obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(2) Upravni nadzor nad radom ostalih arhiva obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave odnosno ured Grada Zagreba nadležan arhiva čiji su osnivači druge pravne i fizičke osobe obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(3) Stručni nadzor nad radom Hrvatskog državnog arhiva obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(4) Stručni nadzor nad radom područnih državnih arhiva i arhiva kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja Hrvatski državni arhiv, a stručni nadzor nad radom privatnih i specijaliziranih arhiva obavljaju nadležni državni arhivi.
Članak 48. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.; vrijedio do 1. travnja 2024.
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti
(1) Aktivnosti i mjere kojima će se osigurati uvjeti za daljnji razvoj arhivske djelatnosti u skladu s ciljevima i odredbama ovoga Zakona uredit će se Nacionalnim planom razvoja arhivske djelatnosti.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture.
NN 36/2024 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 2. travnja 2024.
Nacionalni plan program razvoja arhivske djelatnosti
(1) Aktivnosti i mjere kojima će se osigurati uvjeti za daljnji razvoj arhivske djelatnosti u skladu s ciljevima i odredbama ovoga Zakona uredit će se Nacionalnim planom programom razvoja arhivske djelatnosti.
(2) Plan Program iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture.
Članak 49. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavi pretvorbu gradiva u digitalni oblik bez potvrde Hrvatskog državnog arhiva o sukladnosti pravila, tehnologije i postupaka pretvorbe i čuvanja gradiva s odredbama ovoga Zakona (članak 9. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
NN 114/2022 izmijenjen člankom 1. objavljen 3. listopada 2022.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavi pretvorbu gradiva u digitalni oblik bez potvrde Hrvatskog državnog arhiva o sukladnosti pravila, tehnologije i postupaka pretvorbe i čuvanja gradiva s odredbama ovoga Zakona (članak 9. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 390,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Članak 50. 2 verzije
NN 61/2018 temeljni tekst objavljen 11. srpnja 2018.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
– javno arhivsko ili dokumentarno gradivo preda tijelu javne vlasti ili privatnoj pravnoj ili fizičkoj osobi, a ne obavijesti o tome nadležni državni arhiv (članak 16. stavak 5.)
– kao producent audiovizualnih djela Hrvatskom državnom arhivu ne preda distribucijsku kopiju proizvedenog djela s odgovarajućom dokumentacijom u prvoj godini prikazivanja djela ili ne preda izvorno gradivo snimljenog audiovizualnog djela Hrvatskom državnom arhivu godinu dana nakon prvog javnog prikazivanja djela (članak 17. stavci 1. i 2.)
– kao vlasnik ili posjednik privatnog arhivskoga gradiva niti nakon opomene nadležnog državnog arhiva u ostavljenom roku ne osigura uvjete za pravilno čuvanje i stručno održavanje arhivskoga gradiva (članak 25. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.
NN 114/2022 izmijenjen člankom 2. objavljen 3. listopada 2022.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
– javno arhivsko ili dokumentarno gradivo preda tijelu javne vlasti ili privatnoj pravnoj ili fizičkoj osobi, a ne obavijesti o tome nadležni državni arhiv (članak 16. stavak 5.)
– kao producent audiovizualnih djela Hrvatskom državnom arhivu ne preda distribucijsku kopiju proizvedenog djela s odgovarajućom dokumentacijom u prvoj godini prikazivanja djela ili ne preda izvorno gradivo snimljenog audiovizualnog djela Hrvatskom državnom arhivu godinu dana nakon prvog javnog prikazivanja djela (članak 17. stavci 1. i 2.)
– kao vlasnik ili posjednik privatnog arhivskoga gradiva niti nakon opomene nadležnog državnog arhiva u ostavljenom roku ne osigura uvjete za pravilno čuvanje i stručno održavanje arhivskoga gradiva (članak 25. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
(3) Ako prekršaj iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 130,00 do 5000,00 kuna 660,00 eura.