Izmjene: NN 151/2022

Članak 2. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Prijenos i provedba propisa Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/24/EU)

2. Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanja izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11. 3. 2011.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2011/16/EU)

3. Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16. 12. 2014.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/107/EU)

4. Direktiva Vijeća (EU) 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26. 6. 2003., str. 38.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/48/EZ)

5. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060 od 10. studenoga 2015. o stavljanju izvan snage Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 301, 18. 11. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2060)

6. Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18. 12. 2015.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376)

7. Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3. 6. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/881).

8. Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprječavanju pranja novca (SL L 342, 16. 12. 2016.), (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258),

9. Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2018/822). 2018/822)

10. Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 104, 25. 3. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2021/514).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (preinaka) (SL L 268, 12. 10. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010), Uredbe Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 348, 29. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2017/2454), Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. o izmjeni uredbi (EU) br. 904/2010 i (EU) 2017/2454 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 259, 16. 10. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1541) i Uredba Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/210 u pogledu razmjene informacija u svrhu praćenja pravilne primjene aranžmana za premještanje dobara (SL L 311, 7. 12. 2018. (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2018/1909).

Članak 7.a izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Pristup informacijama koje se odnose na dubinsku analizu i na stvarnog vlasnika

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize u smislu ovoga Zakona koju su obvezne provoditi izvještajne financijske institucije te jesu li izvještajne financijske institucije utvrdile račune o kojima se izvješćuje i jesu li o njima izvijestile u roku koji je propisan ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih propisanih izvješća te jesu li izvještajne financijske institucije podnijele propisano izvješće u roku koji je propisan ovim Zakonom.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljanja propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize koju su obvezni provoditi operateri platformi te provjerava jesu li operateri platformi podnijeli potpuno propisano izvješće i jesu li ga podnijeli u roku koji je propisan ovim Zakonom.

(4) Na postupak nadzora koji provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava primjenjuju se u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanje Ministarstva financija, Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti.

(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava može za potrebe učinkovitog praćenja postupaka dubinske analize koje primjenjuju izvještajne financijske institucije u smislu ovoga Zakona pristupiti mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu, a koje se odnose na mjere dubinske analize stranaka u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, čuvanje evidencija o transakcijama, informacije o stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima koje se prikupljaju, obrađuju i čuvaju u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(6) Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, izravno su dostupni podaci koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.

(7) Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, dostupni su podaci o stvarnom vlasništvu koji se nalaze kod pravnih subjekata i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenog subjekta stranog prava.

Članak 10. izmijenjenčlancima 3. i 4. ovoga akta

Korištenje informacija i dokumenata

(1) Informacije dobivene u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti za utvrđivanje i naplatu poreza iz članka 4. ovoga Zakona te PDV-a i drugih neizravnih poreza, za utvrđivanje i naplatu drugih tražbina iz članka 39. ovoga Zakona ili za utvrđivanje i naplatu doprinosa za obvezna osiguranja. Informacije se mogu koristiti i u sudskim i upravnim postupcima, pokrenutim zbog kršenja poreznog prava.

(2) Informacije i dokumenti primljeni u skladu s ovim Zakonom mogu se koristiti i u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, ako je to dopustilo nadležno tijelo države članice koje dostavlja informacije. Takvo se dopuštenje daje ako se informacije mogu koristiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je dostavilo.

(3) Porezno tijelo može proslijediti informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trećoj državi članici ako je država članica koja je dostavila informacije s tim suglasna. Smatra se da je država članica koja je dostavila informacije suglasna ako se u roku od deset dana od zaprimanja obavijesti o namjeri prosljeđivanja informacija ne usprotivi takvom prosljeđivanju.

(4) Porezno tijelo može nadležnom tijelu države članice priopćiti popis svrha za koje se dostavljene informacije i dokumenti mogu koristiti.

(5) Država članica koja prima informacije može upotrijebiti dostavljene informacije bez pristanka iz stavka 2. ovoga članka za bilo koju svrhu navedenu na popisu iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Informacije, izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike koji su dostavljeni poreznom tijelu u skladu s ovim Zakonom, mogu se koristiti kao dokazni materijal jednako kao i slične informacije, izvješća, izjave i ostali dokumenti od nekog tijela u Republici Hrvatskoj.

(7) Iznimno od stavaka 1. do 4 6. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima 39. do 55. ovoga Zakona koriste se u skladu s člankom 54. ovoga Zakona.

(8) Obveza čuvanja porezne tajne u skladu s općim zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela odnosi se na informacije koje se u skladu s ovim Zakonom razmjenjuju između država članica.

(9) Iznimno od stavaka od 1. do 6 8. ovoga članka, informacije dobivene u skladu s člancima 34. i 35. ovoga Zakona mogu se koristiti za procjenu visoke razine rizika transfernih cijena i ostalih rizika povezanih sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te za procjenu rizika neusklađenosti s pravilima o transfernim cijenama između članova skupine multinacionalnih poduzeća i prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Usklađivanja transfernih cijena od strane Ministarstva financija, Porezne uprave ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članaka 34. i 35. ovoga Zakona.

(10) Informacije iz članaka 34. i 35. ovoga Zakona mogu se koristiti kao temelj za daljnje provjere u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine multinacionalnih poduzeća ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora na temelju kojih se mogu izvršiti odgovarajuća usklađenja oporezive dobiti sastavnog subjekta skupine multinacionalnog poduzeća.

Članak 10.a dodančlankom 4. ovoga akta

Zaštita podataka

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava, izvještajne financijske institucije, posrednici i operateri platformi koji izvješćuju smatraju se voditeljima obrade podataka kada samostalno ili zajednički utvrđuju svrhu i načine obrade osobnih podataka u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(2) Izvještajne financijske institucije, posrednik ili operater platforme za izvješćivanje obavještavaju osobu o kojoj se izvješćuje da će informacije koje se na njega odnose prikupljati i dostavljati u skladu s ovim Zakonom te pružaju toj osobi sve informacije u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka prije izvješćivanja o tim informacijama kako bi osoba mogla ostvariti svoja prava na zaštitu podataka.

(3) Operateri platforme koja izvješćuje obavještavaju prodavatelje o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi.

Članak 10.b dodančlankom 4. ovoga akta

Povreda podataka

(1) Povreda podataka u smislu ovoga Zakona podrazumijeva povredu sigurnosti koja dovodi do uništenja, gubitka, izmjene ili bilo kakvog neprimjerenog i neovlaštenog pristupa informacijama, njihova otkrivanja ili uporabe, uključujući osobne podatke koji se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju, kao rezultat namjernih nezakonitih radnji, nepažnje ili nesreća.

(2) Povreda podataka iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi na povjerljivost, dostupnost i cjelovitost podataka.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava će bez odgode obavijestiti Europsku komisiju o svakoj povredi podataka i svim naknadnim korektivnim mjerama.

(4) Ministarstvo financija, Porezna uprava će u pisanom obliku zatražiti od Europske komisije da obustavi pristup CCN mreži (Zajednička komunikacijska mreža – CCN) za potrebe ovoga Zakona ako se povreda podataka ne može odmah i na odgovarajući način staviti pod kontrolu.

(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava može pisanim putem obavijestiti Europsku komisiju i državu članicu u kojoj je došlo do povrede podataka o obustavi razmjene informacija s navedenom državom članicom.

(6) Obustava razmjene informacija iz stavka 5. ovoga članka stupa na snagu odmah.

Članak 12. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Standardni obrasci i elektronički formati

(1) Povratna informacija iz članka 9. ovoga Zakona, razmjena informacija na zahtjev iz članka 15. ovoga Zakona i obavijesti iz članka 17. ovoga Zakona, obavijesti iz članka 10. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, spontana razmjena informacija iz članka 18. ovoga Zakona i potvrda o njihovu primitku iz članka 20. ovoga Zakona, obvezna automatska razmjena informacija iz članka članaka 21. i 35.l ovoga Zakona, prosljeđivanje obavijesti iz članka 43. ovoga Zakona odvija se u elektroničkom obliku, na za to propisanim standardnim obrascima.

(2) Standardnim obrascima mogu se priložiti izvješća, izjave i bilo koji drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike.

(3) Standardni obrasci iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju najmanje sljedeće podatke:

a) ime/naziv, adresu i druge podatke bitne za utvrđivanja identiteta osobe na koju se zahtjev odnosi, a u slučaju zahtjeva iz članka 17.a stavka 3. ovoga Zakona i detaljan opis skupine

b) razlog zbog kojeg se informacija traži.

Članak 17. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

(1) Porezno tijelo dostavlja informacije iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona što je prije moguće, a najkasnije 6 mjeseci tri mjeseca od dana primitka zahtjeva. Ako porezno tijelo raspolaže traženim informacijama, prosljeđuje ih u roku najkasnije od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva.

(2) U iznimnim slučajevima, porezno tijelo može s nadležnim tijelom države članice koje podnosi zahtjev dogovoriti drugačije rokove od onih predviđenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Porezno tijelo obvezno je odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od primitka zahtjeva, potvrditi primitak zahtjeva tijelu koje je podnijelo zahtjev.

(4) Porezno tijelo je obvezno, u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o bilo kakvim nedostacima u zahtjevu i o potrebi za dodatnim informacijama. U tom slučaju rokovi predviđeni u stavku 1. ovoga članka počinju teći dan nakon što je porezno tijelo primilo dodatne informacije.

(5) Ako porezno tijelo nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je odmah, a najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva, obavijestiti tijelo koje je podnijelo zahtjev o razlozima i datumu do kojeg bi moglo poslati odgovor, koji ne smije biti dulji od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva.

(6) Kada porezno tijelo ne raspolaže traženim informacijama i ne može odgovoriti na zahtjev za informacije ili to odbija učiniti s osnova predviđenih u članku 11. ovoga Zakona, obvezno je o razlozima obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev odmah, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.

Članak 17.a dodančlankom 7. ovoga akta

Predvidiva relevantnost

(1) Za potrebe zahtjeva iz članka 16. ovoga Zakona, tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev smatra da, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, postoji razumna mogućnost da će tražene informacije biti relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i biti opravdane za potrebe upravnih radnji.

(2) Kako bi se dokazala predvidiva relevantnost zatraženih informacija iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije:

1. porezna svrha za koju se informacije traže i

2. specifikacija informacija potrebnih za primjenu ili provedbu nacionalnog prava.

(3) Ako se zahtjev iz članka 16. ovoga Zakona odnosi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, nadležno tijelo države članice koja podnosi zahtjev dostavit će poreznom tijelu najmanje sljedeće informacije:

1. detaljan opis skupine

2. objašnjenje mjerodavnog prava i činjenica na temelju kojih se može smatrati da porezni obveznici iz skupine nisu bili usklađeni s mjerodavnim pravom

3. objašnjenje načina na koji bi zatražene informacije bile od pomoći u utvrđivanju usklađenosti poreznih obveznika iz skupine s mjerodavnim pravom i

4. gdje je primjenjivo, činjenice i okolnosti povezane s uključenošću treće strane koja je aktivno pridonijela potencijalnom nepoštivanju mjerodavnog zakona od strane poreznih obveznika iz skupine.

Članak 22. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine

(1) Automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine podrazumijeva sljedeće vrste dohotka i imovine, kako su propisane u zakonodavstvu Republike Hrvatske:

1. dohodak od nesamostalnog rada

2. primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća

3. proizvode životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima razmjene informacija i drugim sličnim mjerama Europske unije

4. mirovine

5. vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava

6. autorske naknade.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava nastoji uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koji izdaje država članica rezidentnosti pri dostavi informacija iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jedanput godišnje, u roku od šest mjeseci istekom poreznog razdoblja tijekom kojeg su informacije postale dostupne.

Članak 23. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Porezna uprava može ukazati nadležnom tijelu druge države članice da ne želi primati informacije o određenim vrstama dohotka i imovine iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona ili da ne želi primati informacije o dohotku ili imovini koje ne prelaze određeni iznos. O navedenom Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju.

(2) Smatrat će se da Ministarstvo financija, Porezna uprava ne želi primati informacije u skladu s člankom 22. stavkom 1. ovoga Zakona ako ne izvijesti Europsku komisiju o bilo kojoj pojedinoj vrsti dohotka ili imovine za koju ima dostupne informacije.

Članak 24. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Obveze prema Europskoj komisiji

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava izvješćuje Europsku komisiju o vrstama barem dvije kategorije dohotka i imovine navedenim u članku 22. stavku 1. ovoga Zakona za koje ima dostupne informacije do 31. prosinca 2023.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava će izvijestiti jedanput godišnje izvješćuje Europsku komisiju o svim naknadnim promjenama nastalim vezano uz dostupnost pojedinih vrsta dohodaka barem četiri kategorije dohotka i imovine iz članka navedenim u članku 22. stavka stavku 1. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava obvezna je svake godine dostavljati Europskoj komisiji statističke podatke o opsegu automatske razmjene informacija, te godišnju procjenu učinkovitosti izvršene automatske razmjene podataka sukladno propisanom obrascu., informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanim s obavljanim razmjenama te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.

(4) Informacije koje Ministarstvo financija, Porezna uprava priopći Europskoj komisiji na temelju stavka 3. ovoga članka te svako drugo izvješće ili dokument koje Europska komisija izradi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama.

(5) Proslijeđene informacije iz stavka 4. ovoga članka obuhvaćene su obvezom čuvanja poslovne tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.

(6) Izvješća i dokumenti iz stavka 4. ovoga članka koje izradi Europska komisija mogu se upotrijebiti samo u analitičke svrhe te se ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Europske komisije.

Članak 28. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava i izvještajne financijske institucije smatraju se voditeljima zbirke osobnih podataka u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijestit će bez nepotrebnog odgađanja svaku fizičku osobu o kojoj se izvješćuje o povredi njezinih osobnih podataka ako je vjerojatno da će ta povreda prouzročiti rizik za prava i slobode fizičke osobe o kojoj se izvješćuje.

(3) Izvještajne financijske institucije obavještavaju osobu o kojoj se izvješćuje da će informacije iz članka 26. ovoga Zakona a koje se na nju odnose prikupljati i dostavljati u skladu s ovim Zakonom, te pružaju toj osobi sve informacije u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka dovoljno rano kako bi osoba mogla ostvariti svoja prava na zaštitu podataka, u svakom slučaju prije nego što dotična izvještajna financijska institucija dostavi informacije iz članka 26. ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Članak 29. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona nadležnim tijelima država članica ili drugih jurisdikcija, koje se odnose na porezno razdoblje, do 30. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Automatska razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

(3) Izvještajne financijske institucije obvezne su komunikaciju s Ministarstvom financija, Poreznom upravom obavljati putem sustava ePorezna – Jedinstvenog portala Porezne uprave.

(4) Izvještajne financijske institucije mogu koristiti vanjske pružatelje usluga radi izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ali su te obveze i nadalje odgovornost izvještajnih financijskih institucija.

(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava osigurava da neizvještajne financijske institucije i isključeni računi udovoljavaju svim zahtjevima sukladno pravilima dubinske analize i po potrebi ažurira Popis iz stavka 5 6. ovoga članka.

(6) Ministar financija će za potrebe provedbe ovoga članka pravilnikom propisati pojmove, pravila izvješćivanja i dubinske analize i Popis subjekata koje treba tretirati kao neizvještajne financijske institucije i kao isključene račune u skladu s pravilima dubinske analize.

Članak 32. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Automatska razmjena informacija iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća sljedeće informacije:

1. podatke o osobi, osim o fizičkoj osobi, i prema potrebi o skupini osoba kojoj pripada

2. sažetak sadržaja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući apstraktni opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija kao i sve druge informacije koje bi mogle biti korisne nadležnom tijelu države članice u procjeni mogućeg poreznog rizika, na način da se ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna, trgovinski postupak ili informacije koje bi bile u suprotnosti s javnim poretkom

3. datume izdavanja, izmjene ili obnove prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama

4. datum početka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden

5. datum prestanka važenja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden

6. vrstu prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama

7. iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama

8. opis kriterija koji se primjenjuju za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama

9. opis metode koja se primjenjuje za određivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama

10. u danom slučaju podatke prema drugim državama članicama, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogli utjecati

11. u danom slučaju identifikacijske podatke za svaku osobu, osim fizičkih osoba, u drugim državama članicama, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogao utjecati (pri čemu treba navesti s kojom su državom članicom te osobe povezane) i

12. podatak o tome temelji li se dostavljena informacija na samom prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama ili na zahtjevu iz članka 11. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji informacije o prethodnim poreznim mišljenjima iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koja su izdana, izmijenjena ili obnovljena nakon 31. prosinca 2016. Ministarstvo financija, Porezna uprava informacije iz stavka 1. točaka 1., 2., 8. i 11. ovoga članka ne dostavlja Europskoj komisiji.

(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna pitanja jedne ili više fizičkih osoba.

Članak 33. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona nadležnim tijelima drugih država članica odmah nakon što je prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama izdano, izmijenjeno ili obnovljeno, a najkasnije u roku od tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su izdana, izmijenjena ili obnovljena prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava može u skladu s člankom 15. ovoga Zakona zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama. Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavit će drugoj državi članici iste te informacije ako ta država članica dokaže da je to za nju relevantno.

Članak 35.l dodančlankom 15. ovoga akta

Informacije o kojima se izvješćuje

(1) Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi obuhvaća sljedeće informacije:

1. naziv, adresu registriranog sjedišta, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj i, prema potrebi, individualni identifikacijski broj operatera platforme koji izvješćuje dodijeljen na temelju članka 35.o stavka 2. ovoga Zakona te poslovni naziv platforme ili poslovne nazive platformi u pogledu kojih izvješćuje

2. ime i prezime fizičke osobe koja je prodavatelj o kojem se izvješćuje te pravni naziv subjekta koji je prodavatelj o kojem se izvješćuje

3. primarnu adresu prodavatelja o kojem se izvješćuje iz točke 2. ovoga stavka

4. svaki porezni identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, uključujući svaku državu članicu izdavanja ili, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba

5. matični broj prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt

6. PDV identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, ako postoji

7. datum rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba

8. identifikacijsku oznaku financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne operateru platforme koji izvješćuje, a nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih država članica da ne namjerava koristiti identifikacijsku oznaku financijskog računa u tu svrhu

9. ako se imatelj financijskog računa na koji se uplaćuje naknada razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa dostaviti i ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje naknada u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa

10. svaku državu članicu čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje

11. ukupnu plaćenu ili pripisanu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje

12. sve pristojbe, provizije ili porezi koje je platforma koja izvješćuje zadržala ili naplatila tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje.

(2) Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, priopćuju se sljedeće dodatne informacije:

1. adresu svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupka dubinske analize, i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice u kojoj se nalazi, ako su dostupni

2. ukupnu plaćenu ili pripisanu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom

3. ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina u razdoblju o kojem se izvješćuje i vrstu svake oglašene nekretnine.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom informacija dostavlja informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležnom tijelu države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident i, ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi nekretnina.

(4) Automatska razmjena informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu u roku od dva mjeseca od isteka razdoblja o kojem se izvješćuje, a na koje se odnose zahtjevi za izvješćivanje koji se primjenjuju na operatera platforme koji izvješćuje.

Članak 35.m dodančlankom 15. ovoga akta

(1) Informacije iz članka 35.l ovoga Zakona koje se odnose na rezidente država članica operateri platforme koji izvješćuju obvezni su prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize te ih dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelj utvrdio kao prodavatelj o kojem se izvješćuje.

(2) Ako prodavatelj ne dostavi operateru platformi informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 35.l ovoga Zakona niti nakon dva podsjetnika koje je operater platforme uputio nakon što je prodavatelju dostavio početni zahtjev, ali ne prije isteka 60 dana, operater platforme koji izvješćuje zatvara prodavateljev račun i onemogućuje njegovu ponovnu registraciju na platformi ili zadržava plaćanje naknade prodavatelju dok god prodavatelj ne dostavi tražene informacije.

(3) Operater platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.

(4) U pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi 1. siječnja 2023. ili na datum kada je subjekt postao operater platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize moraju se obaviti do 31. prosinca drugog razdoblja o kojem se izvješćuje za operatera platforme koji izvješćuje.

(5) Operater platforme koji izvješćuje dostavlja prodavatelju o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje sljedeće informacije koje se odnose na njega:

1. pravni naziv

2. primarnu adresu prodavatelja o kojem se izvješćuje iz članka 35.l stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. svaki porezni identifikacijski broj koji je izdan prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavanja

4. PDV identifikacijski broj prodavatelja, ako je dostupan

5. matični broj subjekta

6. postojanje bilo koje stalne poslovne jedinice kroz koju se u Europskoj uniji obavljaju relevantne aktivnosti, ako je dostupna, navodeći svaku državu članicu u kojoj se nalazi takva stalna poslovna jedinica.

(6) Operater platforme koji izvješćuje vodi evidencije o svim poduzetim koracima i dokazima koji se upotrebljavaju za prikupljanje informacija u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.

(7) Evidencije iz stavka 6. ovoga članka moraju biti dostupne najmanje pet godina, a najviše deset godina nakon isteka razdoblja o kojem se izvješćuje.

(8) Operater platforme koji izvješćuje može koristiti usluge vanjskih pružatelja usluga radi izvršavanja obveza dubinske analize, ali su te obveze i nadalje odgovornost operatera platforme koji izvješćuje.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje pojmove, pravila izvješćivanja i postupak dubinske analize.

Članak 35.n dodančlankom 15. ovoga akta

(1) Operater platforme koji izvješćuje podnosi informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj

2. ako je osnovan prema zakonima Republike Hrvatske

3. ako je mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u Republici Hrvatskoj

4. ako ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako operater platforme koji izvješćuje ispunjava uvjete za izvješćivanje iz stavka 1. ovoga članka u više država članica, operater platforme koji izvješćuje odabire jednu od tih država članica u kojoj će ispuniti obvezu izvješćivanja.

(3) Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 2. ovoga članka obvezan je Ministarstvo financija, Poreznu upravu izvijestiti o odabiru države članice u kojoj će ispuniti obvezu izvješćivanja, kao i državu članicu u kojoj izvješćuje.

(4) Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 2. ovoga članka izuzima se od obveze podnošenja informacija iz članka 35.l ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako ima dokaz da su iste informacije podnesene u drugoj državi članici.

(5) Ako postoji više operatera platforme koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platforme oslobađa se obveze izvješćivanja ako ima dokaz da je o istim informacijama u drugoj državi članici izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

Članak 35.o dodančlankom 15. ovoga akta

Obveza registracije operatera platforme koji izvješćuje

(1) Operater platforme koji izvješćuje koji nije rezident u porezne svrhe niti je osnovan ili se njima upravlja u državi članici, niti ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, ali omogućuje obavljanje relevantne aktivnosti prodavatelja o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti koja uključuje najam nekretnine koja se nalazi u državi članici te nije kvalificirani operater platforme izvan Europske unije, ima obvezu registracije kod nadležnog tijela države članice u trenutku kada započinje obavljati aktivnost operatera platforme.

(2) Operateru platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka koji izvrši registraciju u Republici Hrvatskoj Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje individualni identifikacijski broj.

(3) Operater platforme koji izvješćuje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja informacije iz članka 35.l ovoga Zakona Ministarstvu financija, Poreznoj upravi najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelj utvrdio kao prodavatelj o kojem se izvješćuje.

(4) Ako operater platforme nakon dva podsjetnika koje je uputilo Ministarstvo financija, Porezna uprava ne ispuni obvezu izvješćivanja iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo financija, Porezna uprava povlači registraciju operatera platforme koji izvješćuje.

(5) Registracija se može opozvati najkasnije 90 dana nakon drugog podsjetnika, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

(6) Operater platforme koji izvješćuje kojem je registracija povučena u skladu sa stavkom 4. ovoga članka može se ponovno registrirati u Republici Hrvatskoj samo ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pruži odgovarajuća jamstva u pogledu svoje obveze da ispuni zahtjeve za izvješćivanje unutar Europske unije, uključujući sve preostale neispunjene zahtjeve za izvješćivanje iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje pravila za jedinstvenu registraciju operatera platforme koji izvješćuje.

Članak 35.p dodančlankom 15. ovoga akta

Isključeni operater platforme

(1) Isključeni operater platforme u smislu ovoga Zakona podrazumijeva operatera platforme čiji je cjelokupni poslovni model platforme takav da nema prodavatelja o kojima se izvješćuje.

(2) Operater platforme iz stavka 1. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti dokaz da je isključeni operater platforme za svaku godinu u kojoj posluje kao isključeni operater platforme do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.

Članak 36. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Nazočnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u službenim ili upravnim radnjama

(1) Na temelju dogovora između nadležnog tijela države članice koje podnosi zahtjev i poreznog tijela, a u skladu s pravilima koje utvrdi porezno tijelo, ovlašteni službenici tijela države članice koje podnosi zahtjev, u cilju Radi razmjene informacija vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona mogu biti: 1., nadležno tijelo države članice može zatražiti od poreznog tijela da službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo države članice i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom mogu:

1. biti nazočni u službenim prostorijama poreznog tijela

2. biti nazočni tijekom službenih ili upravnih radnji koje se provode na području Republike Hrvatske

3. prema potrebi, sudjelovati u službenim ili upravnim radnjama koje se provode u Republici Hrvatskoj uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

(2) Porezno tijelo odgovara na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva potvrđujući svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja nadležnom tijelu države članice koje podnosi zahtjev.

(3) Ako su službenici tijela države članice koje podnosi zahtjev prisutni tijekom službenih ili upravnih radnji ili sudjeluju korištenjem elektroničkih sredstava komunikacije, mogu obavljati razgovore s pojedincima i pregledavati dokumentaciju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(4) Ako su zatražene informacije vezano uz poreze iz članka 4. ovoga Zakona sadržane u dokumentaciji dostupnoj službenicima poreznog tijela, preslike te dokumentacije dat će se službenicima tijela države članice koje podnosi zahtjev.

(5) Ovlašteni službenici druge države članice iz stavka 1. ovoga članka nazočni u Republici Hrvatskoj moraju se predstaviti predočenjem pisanog ovlaštenja, u kojem se navodi njihov identitet i službeni položaj.

(6) Porezno tijelo može u skladu sa stavcima 1., 2., i 3 1. do 5. ovoga članka podnositi vlastite zahtjeve nadležnim tijelima drugih država članica.

Članak 37. izmijenjenčlancima 17. i 18. ovoga akta

Usporedni nadzori

(1) U cilju razmjene informacija, porezno tijelo može, s jednim ili više nadležnih tijela država članica, dogovoriti provođenje usporednih nadzora, svako prema svojoj nadležnosti, ako im je to u zajedničkom interesu ili ako im se interesi nadopunjuju.

(2) Porezno tijelo obvezno je obavijestiti nadležna tijela drugih država članica o svim slučajevima za koje predlaže usporedni nadzor i obrazložiti svoje razloge.

(3) Porezno tijelo samostalno određuje osobe koje namjerava predložiti za usporedni nadzor.

(4) Porezno tijelo odredit će razdoblje za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Porezno tijelo odlučuje o tome želi li sudjelovati u usporednim nadzorima te o tome obvezno obavještava nadležno tijelo države članice koje je predložilo usporedni nadzor u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga.

(6) Porezno tijelo imenuje predstavnika odgovornog za praćenje i koordinaciju provođenja usporednog nadzora.

Članak 37.a dodančlankom 18. ovoga akta

Zajednički nadzori

(1) Zajednički nadzor u smislu ovoga Zakona podrazumijeva upravnu radnju koju zajednički obavljaju porezno tijelo i nadležno tijelo jedne ili više država članica i koja uključuje jednu ili više osoba od zajedničkog ili komplementarnog interesa nadležnih tijela tih država članica.

(2) Nadležno tijelo jedne ili više država članica može zatražiti od poreznog tijela da provedu zajednički nadzor.

(3) Na zahtjev iz stavka 2. ovoga članka porezno tijelo odgovorit će u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Porezno tijelo može odbiti zahtjev nadležnog tijela države članice za zajednički nadzor iz stavka 2. ovoga članka iz opravdanih razloga.

(5) Zajednički nadzor koji se odvija u Republici Hrvatskoj provodi se na koordiniran način koji je unaprijed dogovoren između poreznog tijela i nadležnog tijela jedne ili više država članica koje su podnijele zahtjev, uključujući i jezično uređenje, te se provodi u skladu sa zakonodavstvom i postupovnim propisima Republike Hrvatske.

(6) U skladu sa stavkom 5. ovoga članka:

1. službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo jedne ili više država članica koje podnose zahtjev mogu, u dogovoru sa službenicima poreznog tijela, ispitivati osobe i pregledavati dokumente

2. dokazi prikupljeni tijekom zajedničkog nadzora mogu se ocijeniti, među ostalim, i u pogledu njihove dopuštenosti, pod istim pravnim uvjetima kao u slučaju nadzora koji se provodi u Republici Hrvatskoj, kao i tijekom bilo kojeg postupka prigovora ili žalbe, i

3. jedna osoba ili više njih koje su predmet zajedničkog nadzora ili na koje on utječe imaju ista prava i obveze kao u slučaju nadzora u kojem sudjeluju samo službenici Republike Hrvatske, kao i tijekom bilo kojeg postupka prigovora ili žalbe.

(7) Porezno tijelo odredit će predstavnika koji će za Republiku Hrvatsku biti zadužen za nadzor i koordinaciju aktivnosti zajedničkog nadzora u Republici Hrvatskoj.

(8) Prava i obveze službenika ovlaštenih od strane nadležnog tijela jedne ili više država članica koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru u Republici Hrvatskoj, u slučaju njihove prisutnosti na tim aktivnostima, utvrđuju se u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske i ni u kojem slučaju ne izvršavaju ovlasti koje nadilaze ovlasti koje su im dodijeljene zakonima njihove države članice.

(9) Nakon provedenog zajedničkog nadzora iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo nastoji s nadležnim tijelom jedne ili više država članica koje su podnijele zahtjev postići dogovor o:

1. činjenicama i okolnostima koje su relevantne za zajednički nadzor

2. poreznom položaju osobe ili osoba koje su predmet zajedničkog nadzora.

(10) Nalaz zajedničkog nadzora sadržan je u završnom izvješću i obuhvaća zaključke dogovora iz stavka 9. ovoga članka koji je postignut između poreznog tijela i nadležnog tijela jedne ili više država članica koji su podnijeli zahtjev, a koristi se u postupcima koji se provode nakon zajedničkog nadzora.

(11) Postupke koje porezno tijelo provodi nakon zajedničkog nadzora, kao i svi daljnji postupci, provode se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(12) Jedna ili više osoba nad kojima je proveden zajednički nadzor obavješćuje se o ishodu zajedničkog nadzora uz dostavu preslike završnog izvješća, u roku od 60 dana od dana izdavanja završnog izvješća.

(13) Porezno tijelo može u skladu s ovim člankom podnositi vlastite zahtjeve za provođenje zajedničkog nadzora nadležnim tijelima drugih država članica.

Članak 44. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Primljeni zahtjevi za naplatu

(1) Na zahtjev nadležnog tijela države članice, porezno tijelo je obvezno, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, poduzeti mjere naplate tražbine tijela koje je podnijelo zahtjev.

(2) Sa zahtjevom iz druge države članice postupa se kao i s domaćim zahtjevom.

(3) Jedinstvena ovršna isprava iz članka 46. ovoga Zakona temelj je za postupak naplate u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev za naplatu tražbine mogu se dostaviti i drugi dokumenti o tražbini izdani u državi članici koja je podnijela zahtjev.

(4) Porezno tijelo će obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev o poduzetim mjerama i ostvarenim rezultatima po zahtjevu za naplatu s dužnom pažnjom svakih 6 mjeseci od datuma primitka zahtjeva do potpune naplate ili obustave postupka.

(5) Porezno tijelo može, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, odobriti poreznom dužniku odgodu plaćanja ili plaćanje u obrocima i na to može obračunati kamate. O svakoj takvoj odluci će obavijestiti nadležno tijelo države članice koje je podnijelo zahtjev.

(6) Od datuma primitka zahtjeva za naplatu, porezno tijelo će, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, obračunavati zatezne kamate.

(7) Porezno tijelo doznačuje nadležnom tijelu države članice koje podnosi zahtjev naplaćene iznose tražbina i kamata.

(8) Tražbine se naplaćuju u kunama eurima.

Članak 50. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Ograničenja

(1) Ako bi naplata tražbine, zbog dužnikove situacije, stvorila ozbiljne gospodarske ili socijalne poteškoće u Republici Hrvatskoj, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć iz članaka 44. do 49. ovoga Zakona.

(2) Ako se prvotni zahtjev odnosi na tražbine starije od pet godina, počevši od datuma dospijeća tražbine u državi članici koja je podnijela zahtjev do datuma prvotnog zahtjeva za pomoć, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć iz članaka 40., 41., 43., 44. i 47. ovoga Zakona.

(3) U slučaju osporavanja tražbine ili prvotne ovršne isprave u državi članici koja podnosi zahtjev, smatra se da petogodišnje razdoblje počinje teći od trenutka kada je u državi članici koja podnosi zahtjev utvrđeno da tražbina ili ovršna isprava više ne mogu biti osporeni.

(4) Kada nadležna tijela države članice koja podnose zahtjev odobre odgodu plaćanja ili plan obročne otplate, smatra se da petogodišnje razdoblje počinje teći od trenutka isteka cijelog razdoblja plaćanja.

(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć u vezi s tražbinama starijim od deset godina, počevši od datuma dospijeća plaćanja u državi članici koja podnosi zahtjev.

(6) Porezno tijelo nije dužno pružiti pomoć po zahtjevima drugih država članica iz članka 44. i 47. ovoga Zakona, ako je ukupni iznos tražbina za koje je zatražena pomoć manji od 1.500,00 eura, odnosno istog iznosa u kunskoj protuvrijednosti.

(7) Porezno tijelo obavještava nadležno tijelo države članice koje podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za pomoć.

Članak 59. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Nadležnost

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava je tijelo nadležno za prikupljanje informacija iz članka 61. i nadzor izvršavanja obveza iz članka 62. ovoga Zakona. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću prikupljana propisanih informacija i nad provedbom dubinske analize u smislu ovoga Zakona koju su obvezne provoditi hrvatske izvještajne i neizvještajne financijske institucije te jesu li hrvatske izvještajne i neizvještajne financijske institucije utvrdile račune o kojima se izvješćuje u smislu ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava provodi nadzor nad točnošću i potpunosti popunjenih propisanih izvješća te jesu li izvještajne financijske institucije podnijele propisano izvješće u roku koji je propisan ovim Zakonom.

(4) Na postupak nadzora koji provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava primjenjuju se u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanje Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz svoje nadležnosti.

Članak 64. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Povrat poreza po odbitku na isplaćene kamate

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava obvezno je hrvatskim rezidentima osigurati uklanjanje dvostrukog oporezivanja kamata na štednju iz članka 65. ovoga Zakona koje je rezultat primjene poreza po odbitku u drugim državama članicama, ili trećim državama koje su s Europskom unijom ili Republikom Hrvatskom sklopile sporazume kojima se uređuje oporezivanje dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata, koji primjenjuju porez po odbitku umjesto automatske razmjene informacija, u odnosu na obustavljen porez po odbitku na kamate od 1. srpnja 2013.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava će hrvatskim rezidentima kojima je obustavljen porez po odbitku na isplaćene kamate u smislu stavka 1. ovoga članka osigurati povrat obustavljenog poreza po odbitku za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014., u zastarnim rokovima iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava će hrvatskim rezidentima kojima je obustavljen porez po odbitku na isplaćene kamate u smislu stavka 1. ovoga članka za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. osigurati povrat obustavljenog poreza po odbitku na način da će im odobriti uračunavanje poreza koji odgovara obustavljenom iznosu poreza po odbitku, u zastarnim rokovima iz općeg zakona kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela. Ako je iznos poreza po odbitku veći od iznosa poreza koji hrvatski rezident treba platiti prema domaćem zakonodavstvu, Ministarstvo financija, Porezna uprava će razliku obustavljenog poreza po odbitku vratiti stvarnom korisniku.

(4) Ministarstvo financija, Porezna uprava može umjesto uračunavanja obustavljenog poreza po odbitku vratiti obustavljeni porez po odbitku. Unutar 30 dana od dana primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 5. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava prenijet će uplatu na porezni račun stvarnoga korisnika, obračunatu u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan prijenosa eurima.

(5) Uračunavanje ili povrat poreza po odbitku Ministarstvo financija, Porezna uprava izvršit će samo onda ako stvarni korisnik, hrvatski rezident, dostavi potrebne dokumente iz kojih se može utvrditi njegov status i iznos obustavljenog poreza po odbitku.

(6) Ako je pored poreza po odbitku iz stavka 1. ovoga članka kamata koju je primio stvarni korisnik, hrvatski rezident, bila oporezovana bilo kojom drugom vrstom poreza po odbitku, Ministarstvo finnacija, Porezna uprava će tako plaćeni porez uračunati prije postupka iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Na zahtjev stvarnog korisnika hrvatskog rezidenta fizičke osobe, u razdoblju od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva, Ministarstvo financija, Porezna uprava će izdati potvrdu u svrhu neobustavljanja poreza po odbitku na isplaćene kamate u državama članicama. Potvrda vrijedi najviše tri godine računajući od datuma njezina izdavanja, a sadržava:

1. ime, prezime, adresu i porezni ili drugi identifikacijski broj, a u nedostatku istoga, datum i mjesto rođenja stvaranog korisnika

2. ime, prezime i adresu isplatitelja

3. broj bankarskog računa stvarnog korisnika, a u nedostatku istog instrument osiguranja.

Članak 66. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 200.000,00 kuna 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. pravna osoba ako ne prikuplja propisane informacije, ne provodi dubinsku analizu, ne utvrđuje račune o kojima se izvješćuje i ne izvješćuje o njima, ili ne izvješćuje u roku, Ministarstvo financija, Poreznu upravu (članak 27.) 27. stavak 1.)

2. pravna osoba ako ne podnese točno popunjeno propisano izvješće, ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35. stavak 1.)

4. hrvatska izvještajna i neizvještajna financijska institucija ako ne prikuplja propisane informacije, ne provodi dubinsku analizu ili ne utvrđuje račune o kojima se izvješćuje (članak 62. stavci 1. i 2.)

3. hrvatska izvještajna financijska institucija ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ne dostavi propisane informacije u odnosu na sve račune o kojima se izvješćuje, ili propisane informacije ne dostavi u propisanom roku ili obliku (članak 61.) 5. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.f stavak 1.)

4. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano periodično izvješće s ažuriranim informacijama o kojima se izvješćuje i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.f stavak 3.)

5. pravna osoba ako se pozove na profesionalnu tajnu, a ne obavijesti sve druge posrednike ili ako takvih posrednika nema, relevantnog poreznog obveznika o obvezi izvješćivanja (članak 35.h stavak 2.)

6. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.i stavak 2.)

7. pravna osoba ako ne podnese potpuno propisano periodično izvješće s ažuriranim informacijama o kojima se izvješćuje i ako u roku ne podnose propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.f stavak 3.) 8. pravna osoba ako u roku ne podnese propisano izvješće o informacijama o upotrebi prekograničnih aranžmana o kojima se izvješćuje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.j stavci 5. i 6.)

9 8. pravna osoba ako se pozove na profesionalnu tajnu, a ne obavijesti sve druge posrednike, ili ako takvih posrednika nema, relevantnog poreznog obveznika o obvezi izvješćivanja (članak 35.h stavak 2.). ne prikuplja propisane informacije u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, ako ne podnese točno popunjeno propisano izvješće, ako ne podnese potpuno propisano izvješće i ako u roku ne podnese propisano izvješće Ministarstvu financija, Poreznoj upravi (članak 35.m stavak 1.)

9. hrvatska izvještajna financijska institucija ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ne dostavi propisane informacije u odnosu na sve račune o kojima se izvješćuje ili propisane informacije ne dostavi u propisanom roku ili obliku (članak 61. stavci 1. i 4.)

10. hrvatska izvještajna i neizvještajna financijska institucija ako ne prikuplja propisane informacije, ne provodi dubinsku analizu ili ne utvrđuje račune o kojima se izvješćuje (članak 62. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka točaka 1. točaka 5., 6., 7., do 8. i 9. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u hrvatskoj izvještajnoj i neizvještajnoj financijskoj instituciji za prekršaj iz stavka 1. točaka 3 9. i 4 10. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka. (6) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 100.000,00 kuna 130,00 do 13.270,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točaka 5., 6., 7., 8 3. i 9 do 7. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

Članak 69. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava će do 1. siječnja 2018. nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji automatskom razmjenom dostaviti prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodne sporazume o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni u razdoblju od 5 godina prije 1. siječnja 2017., s tim da:

1. prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodne sporazume o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2012. i 31. prosinca 2013. dostavit će samo pod uvjetom da su još valjani 1. siječnja 2014.

2. prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodni sporazumi o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016. dostavit će bez obzira na njihovu valjanost.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava neće dostavljati informacije o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni prije 1. travnja 2016. određenoj osobi ili skupini osoba, isključujući one koje obavljaju uglavnom financijske ili ulagačke djelatnosti, s godišnjim neto prihodom skupine koji ne prelazi kunski iznos koji odgovara iznosu od 40.000.000,00 eura u poreznoj godini koja prethodi datumu izdavanja, izmjene ili obnove poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.