Izmjene: NN 29/2002

Članak 1. izmijenjenčlancima 1. i 2. ovoga akta

Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih ljudskih prava i temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina zajamčenih Ustavom i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda.

Članak 1.a dodančlankom 2. ovoga akta

(1) Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

(2) Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti, te samostalno raspoređuje sredstva, utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.

(3) Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda uređuje se Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik).

(4) O primjeni Poslovnika brine se predsjednik Ustavnog suda. Tumačenje Poslovnika daje Ustavni sud.

Članak 3. izmijenjenčlancima 3. i 41. ovoga akta

(1) Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom državnom saboru.

(2) Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu.

(3) Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.

(4) Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo, koje je suca Ustavnog suda pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

(5) Ustavni sud može odlučiti da sudac Ustavnog suda protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje.

Članak 4. brisančlankom 4. ovoga akta

(1) Suce Ustavnog suda predlaže Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora većinom glasova svih zastupnika.

(2) Suce Ustavnog suda bira Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora većinom glasova svih zastupnika.

Članak 5. izmijenjenčlancima 5. i 6. ovoga akta

(1) Za suca Ustavnog suda se može izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem.

(2) Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete iz stavka 1. ovoga članka može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

(3) Suci Ustavnog suda biraju se osobito iz reda sudaca, državnih odvjetnika, državnih pravobranitelja, odvjetnika i sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti.

Članak 5.a dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav (u nastavku: nadležni odbor) objavom poziva u »Narodnim novinama« pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda (u nastavku: poziv). Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.

(2) U pozivu se navode uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda određeni Ustavom i ovim Ustavnim zakonom, rok za podnošenje prijedloga kandidata nadležnom odboru, te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.

(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka, nadležni odbor ispituje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor sudaca Ustavnog suda utvrđene Ustavom i ovim Ustavnim zakonom i nepravovaljane kandidature odbacuje.

(4) Nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda. Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.

(5) Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.

(6) Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.

(7) Predloženi kandidat za suca Ustavnog suda smatra se izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje većina od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora.

Članak 6. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Izabrani suci Ustavnog suda stupaju na dužnost na dan isteka mandata sudaca umjesto kojih su izabrani.

(2) Sudac Ustavnog suda koji je izabran umjesto suca koji je razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran stupa na dužnost u roku kojeg odredi Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora Hrvatski sabor.

Članak 8. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Mandat suca Ustavnog suda počinje teći od dana stupanja na dužnost.

(2) Predsjednik Ustavnog suda dužan je šest mjeseci prije isteka mandata suca Ustavnog suda izvijestiti o tome predsjednika Hrvatskoga državnog sabora.

Članak 10. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Sudac Ustavnog suda može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako to sam zatraži,

- ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenoga kaznenog djela,

- ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.

(2) Postojanje razloga za razrješenje suca Ustavnog suda prije isteka mandata utvrđuje Ustavni sud i o tome izvješćuje predsjednika Hrvatskoga državnog sabora.

Članak 11. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Ako sudac Ustavnog suda zatraži da bude razriješen dužnosti, a Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Ustavni sud će na zahtjev predsjednika ili suca Ustavnog suda utvrditi da mu je prestao mandat sucu Ustavnog suda dužnost prestaje po sili Ustavnog zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu presudu Ustavnom sudu, koji će o tome odmah izvijestiti predsjednika Hrvatskoga državnog sabora.

(3) Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti suca Ustavnog suda da obavlja svoju dužnost Ustavnom sudu podnosi njegov predsjednik.

(4) Postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti predsjednika Ustavnog suda, Ustavnom sudu predlažu tri njegova suca.

(5) Odluku o prijedlogu iz stavka 4. ovoga članka donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudaca.

Članak 13. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Sudac Ustavnog suda kome je prestala sudačka dužnost zbog isteka mandata ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kako je to određeno za zastupnike u Hrvatskom državnom saboru.

(2) Sudac Ustavnog suda koji je razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran na osobno traženje ili zbog toga što je trajno izgubio sposobnost da obavlja svoju dužnost ima pravo na mirovinu pod istim uvjetima kao i sudac iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 24. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Svaka fizička i pravna osoba dužna Svatko je dužan Ustavnom sudu na njegov zahtjev dati isprave i obavijesti potrebne za vođenje postupka.

(2) Iznimno, u slučaju neudovoljavanja opetovanom zahtjevu Ustavnog suda iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud može naložiti oduzimanje isprava.

Članak 26. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje.

(3) Odluka i rješenje Ustavnog suda moraju biti obrazloženi.

(4) Sudac Ustavnog suda koji izdvoji mišljenje dužan ga je pisano obrazložiti.

(5) Sudac Ustavnog suda koji je glasovao suprotno većini može, u primjerenom roku od dana izradbe izrade odluke ili rješenja, pisano obrazložiti svoje mišljenje i objaviti ga.

(6) Sudac Ustavnog suda se ne može uzdržati od glasovanja, osim u slučaju kada je sudjelovao u donošenju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odlučivanja.

Članak 28. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda, doneseni u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, te odluke i rješenja doneseni u ustavnosudskim postupcima za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, objavljuju se u »Narodnim novinama«. Ako više odluka ili rješenja počivaju na istoj pravnoj osnovi i istom ili sličnom činjeničnom stanju objavit će se samo jedna odluka, odnosno rješenje.

(2) O objavi ostalih akata Ustavnog suda odlučuje Sjednica Ustavnog suda.

Članak 30. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba.

(2) Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave dužna su u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.

(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava preko tijela državne uprave provedbu odluka i rješenja Ustavnog suda.

(4) Ustavni sud može sam odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke, odnosno rješenja.

(5) Ustavni sud može odrediti način provedbe svoje odluke, odnosno rješenja.

Članak 34. izmijenjenčlancima 11., 12. i 41. ovoga akta

Zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:

- jedna petina zastupnika Zastupničkog doma ili jedna petina zastupnika Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora,

- radno tijelo Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora,

- predsjednik Republike Hrvatske,

- Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,

- Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred sudovima tim sudom,

- Pučki pravobranitelj u postupcima iz članka 93. Ustava Republike Hrvatske,

- predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave.

Članak 34.a dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj smatra da zakon kojim se uređuje ustrojstvo, djelokrug ili financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije u skladu s Ustavom, ima pravo podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu suglasnosti tog zakona ili pojedinih njegovih odredaba s Ustavom.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ustavni sud dužan je odlučiti po hitnom postupku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Članak 35. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebalo trebao primijeniti nije suglasan, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i zatražiti da Vrhovni sud Republike Hrvatske podnese podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom.

(2) Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis koji bi trebalo primijeniti nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, taj propis neće primijeniti, o čemu trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom.

(3) O podnijetim zahtjevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ustavni sud će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Članak 37. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati oznaku odredbi čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(2) U zahtjevu podnositelj može navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti.

(3) Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se priložiti osporavani akt.

Članak 38. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom sadrži, u pravilu, sve što sadrži i zahtjev.

(2) Ustavni sud će započeti postupak najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga

Članak 44. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Kada obradi predmet na način koji će omogućiti Ustavnom sudu donošenje odluke o biti stvari, sudac izvjestitelj podnosi izvješće nacrt odluke ili rješenja o predmetu predsjedniku Ustavnog suda u pisanom obliku.

(2) Izvješće Nacrt odluke ili rješenja sadrži podatke o zahtjevu ili prijedlogu, o obavljenim postupovnim radnjama, činjeničnim i pravnim pitanjima, pribavljenim mišljenjima te mišljenje može li se o predmetu odlučiti na sjednici bez javne rasprave, ili treba zakazati javnu raspravu.

Članak 45. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Kada predsjednik Ustavnog suda primi izvješće ili nacrt odluke ili rješenja, upućuje ih na sjednicu Ustavnog suda radi donošenja odluke u predmetu.

(2) Uz suce, sjednici su nazočni i mogu sudjelovati u raspravi glavni tajnik i savjetnici Ustavnog suda i voditelj Službe za evidenciju i dokumentaciju, ako Ustavni sud ne odluči drukčije.

(3) Predstavnici tiska i drugih sredstava priopćavanja mogu biti nazočni sjednici i javnoj raspravi, te drugim skupovima u Ustavnom sudu.

(4) Za televizijski i radio-prijenos iz Ustavnog suda potrebna je dozvola predsjednika Ustavnog suda.

Članak 46. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Na sjednici sudac izvjestitelj usmeno obrazlaže izvješće nacrt odluke ili rješenja i prema potrebi daje dopunska obrazloženja.

(2) Sudac može ovlastiti savjetnika da na sjednici izloži predmet.

(3) Nakon toga predsjednik Ustavnog suda otvara raspravu.

(4) Nakon završene rasprave o predmetu, predsjednik iznosi na odlučivanje prijedlog suca izvjestitelja, a zatim i druge prijedloge iznesene u raspravi o predmetu.

(5) Ako Ustavni sud ne prihvati prijedlog suca izvjestitelja izvješće nacrt odluke ili rješenja može, radi dopune, vratiti sucu izvjestitelju ili zadužiti drugoga suca da obradi drugo stajalište.

Članak 47. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Ustavni sud održava savjetodavnu raspravu ako ocijeni da je prije odlučivanja o biti stvari potrebna rasprava sa sudionicima u postupku, državnim tijelima, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave, udrugama, znanstvenicima i drugim stručnjacima.

(2) Savjetodavnu raspravu može sazvati i sudac izvjestitelj o čemu je dužan izvijestiti predsjednika Ustavnog suda.

Članak 48. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Ustavni sud na sjednici može zaključiti da će o biti stvari odlučiti na temelju javne rasprave.

(2) Javnu raspravu zakazuje predsjednik Ustavnog suda.

(3) Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku i predstavnici državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave i udruga, kao i osobe sudjelovanje kojih je na javnoj raspravi potrebno.

(4) Izostanak pozvanih sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba ne sprječava Ustavni sud da nastavi postupak i donese odluku, ako ocijeni da za to postoje uvjeti.

(5) U opravdanim slučajevima Ustavni sud može odgoditi javnu raspravu i zakazati novu.

Članak 53. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom.

(2) Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute zakonske odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama« novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.

(3) Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti:

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

Članak 54. brisančlancima 20. i 21. ovoga akta

(1) Ustavni sud će ukinuti ili poništiti drugi propis, ili pojedine njegove odredbe, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom.

(2) U odlučivanju hoće li se neki propis poništiti ili ukinuti, Ustavni sud će uzeti u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, imajući pri tome u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti.

(3) Ustavni sud poništit će propis

- ako se njime vrijeđaju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina,

- ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji položaj.

Članak 54.a dodančlankom 21. ovoga akta

(1) Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredaba, iako su oni prestali važiti, ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije proteklo više od godinu dana.

(2) Kad u postupku ocjene utvrdi neustavnost, odnosno nezakonitost akta iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će donijeti odluku o utvrđenju neustavnosti zakona ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredaba.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 56. i 56.a ovoga Ustavnog zakona.

Članak 56. izmijenjenčlancima 22. i 23. ovoga akta

(1) Pravomoćna osuda presuda za kazneno djelo utemeljena na zakonskoj odredbi zakona koja je ukinuta zbog nesuglasnosti s Ustavom ne proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda o ukidanju odredbe zakona na temelju koje je presuda donesena i može se izmijeniti odgovarajućom primjenom odredaba odredbi o ponavljanju kaznenog postupka.

(2) Svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za izmjenu pravomoćnoga pojedinačnog akta kojim joj je povrijeđeno pravo, a koji je donesen na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa, odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka.

(3) Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim donesenim na osnovi ukinutog zakona ili temelju poništene odredbe drugoga ukinutog ili poništenog propisa ima pravo tražiti od nadležnog tijela podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za izmjenu toga pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka.

(3) Prijedlog (4) Zahtjev za izmjenu pravomoćnoga pojedinačnog akta iz stavka 2. i 3. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«. Taj se prijedlog može podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis, nije proteklo više od godine dana. Ako je odlukom Ustavnog suda propis poništen, prijedlog se može podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga Ustavnom sudu, nije proteklo više od dvije godine.

(4) Izvršenje konačnih, odnosno pravomoćnih pojedinačnih akata donijetih na osnovi ukinutog zakona ili ukinutog, odnosno poništenoga drugoga propisa ne može se ni odrediti ni provesti, a ako je izvršenje započeto obustavit će se.

(5) Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom propisa koji je neustavan, odnosno nezakonit, Ustavni sud može odrediti da se te posljedice otklone povratom u prijašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način.

(6) Ustavni sud će odluku iz prethodnog stavka donijeti na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Prijedlog se podnosi u roku od 30 dana po pravomoćnom okončanju postupka za izmjenu pojedinačnog akta.

(5) U postupcima u kojima o pravnoj stvari, do dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukida zakon, odnosno poništava ili ukida drugi propis ili pojedina njihova odredba, nije pravomoćno odlučeno, a taj se zakon, odnosno drugi propis neposredno primjenjuje u toj pravnoj stvari, ukinuti zakon, odnosno poništeni ili ukinuti drugi propis ili njihova ukinuta ili poništena odredba neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda.

Članak 56.a dodančlankom 23. ovoga akta

Ako su nastupili učinci pravomoćne sudske presude za kazneno djelo utemeljene na zakonskoj odredbi koja je ukinuta, odnosno ako se izmjenom pravomoćnoga pojedinačnog akta iz članka 56. stavka 2. i 3. ovoga Ustavnog zakona ne mogu otkloniti štetne posljedice nastale uslijed povrede prava stranke, stranka može u roku iz članka 56. stavka 4. ovoga Ustavnog zakona podnijeti zahtjev nadležnom sudu da se te posljedice otklone naknadom štete.

Članak 59. izmijenjenčlancima 24., 25., 26. i 41. ovoga akta

(1) Svaka fizička i pravna osoba Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti, ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u nastavku: ustavno pravo).

(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.

(3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.

(4) Ustavni sud iznimno može pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije negoli je iscrpljen pravni put ako utvrdi da je potpuno razvidno da se pobijanim aktom, odnosno nedonošenjem akta u razumnom roku grubo vrijeđaju ustavna prava ili slobode i da bi nepokretanjem postupka za podnositelja tužbe mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.

Članak 59.a dodančlankom 26. ovoga akta

(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud ili u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.

(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja ili o sumnji ili optužbi zbog njegova kažnjivog djela nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.

Članak 61. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku osporavane odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda, naznaku ustavnog prava ili slobode za koje se tvrdi da je povrijeđeno s naznakom mjerodavne odredbe Ustava kojom se to pravo jamči, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe.

(2) Uz tužbu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

Članak 64. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od pet šest sudaca.

(2) Vijeće sastavljeno od tri suca troje sudaca odlučuje o ustavnim tužbama kada ne postoje postupovne pretpostavke za odlučivanje o biti stvari (nepravodobnost, neovlaštenost na podnošenje ustavne tužbe, nedopuštenost i dr.)

(3) Vijeće može odlučiti odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu.

(4) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu ustavne tužbe ima širi značaj, o ustavnoj tužbi odlučit će Ustavni sud na sjednici Sjednica Ustavnog suda.

Članak 65. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Sudac izvjestitelj:

- poziva podnositelja ustavne tužbe da je u određenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tužbe ne može utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tužba nije potpisana (nepotpuna ustavna tužba),

- dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne,

- prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tužbe, odnosno izvješće o povredama ustavnih prava i sloboda učinjenih osporenim aktom.

Članak 67. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Vijeće, odnosno sjednica Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnih prava i sloboda koje su istaknute u ustavnoj tužbi.

(2) Ustavna tužba neće se uzeti u razmatranje u slučaju kad se ne radi o povredi ustavnog prava.

(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi vijeće sastavljeno od troje sudaca. U slučaju da vijeće odluku ne donese jednoglasno, odluku donosi vijeće sastavljeno od šest sudaca, odnosno Sjednica Ustavnog suda.

Članak 68. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Ustavni sud će rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: ako nije nadležan; ako je ustavna tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedopuštena. Tužba je nedopuštena: ako nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo, osim iznimke predviđene u članku 59. ovoga Ustavnog zakona, ako je tužbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino podnošenje, te ako je tužbu podnijela pravna osoba koja ne može biti nositelj ustavnih prava i sloboda.

Članak 70. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Ako utvrdi da je ustavno pravo, ili sloboda, podnositelja ustavne tužbe povrijeđeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud će odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt.

Članak 72. izmijenjenčlancima 33. i 41. ovoga akta

(1) Odlukom kojom se ustavna tužba usvaja, Ustavni sud ukida se osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo, te se vraća nadležnom tijelu na ponovni postupak..

(2) Ako su nadležno sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima dužni umjesto akta koji je ukinut odlukom iz stavka 1. ovoga članka donijeti novi akt, Ustavni sud predmet vraća na ponovni postupak tijelu koje je donijelo ukinuti akt. Ako se do donošenja odluke Ustavnog suda promijenio zakon koji određuje nadležnost za postupanje u toj pravnoj stvari, tijelo koje je provelo postupak i donijelo ukinuti akt dužno je bez odgode dostaviti predmet nadležnom tijelu.

(3) U slučaju da osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja više ne proizvodi pravne učinke, Ustavni sud u odluci utvrđuje njegovu neustavnost, navodeći u izreci ustavno pravo koje je podnositelju tim aktom povrijeđeno.

Članak 73. izmijenjenčlancima 34. i 41. ovoga akta

(1) Kada ustavnu tužbu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud u obrazloženju navodi koje je ustavno pravo, odnosno sloboda povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji.

(2) Tijelo čiji je akt ukinut dužno je umjesto ukinutog akta donijeti drugi, pri čemu je vezano odlukom Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih sloboda i prava podnositelja Pri donošenju novog akta iz članka 72. stavka 2. ovoga Ustavnog zakona, nadležno sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima obvezni su poštivati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u odluci kojom se ukida akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe.

Članak 78. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

(1) Ako dođe do sukoba nadležnosti između tijela zakonodavne i izvršne ili sudbene vlasti, zato što određeno tijelo zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti odbija nadležnost u istom predmetu, zahtjev za rješenje sukoba nadležnosti može se podnijeti po pravomoćnosti odluke suda, odnosno konačnosti odluke tijela izvršne vlasti ili odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela, koje je prvo odlučilo o svojoj nadležnosti.

(2) Zahtjev iz prethodnog stavka može podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadležnosti nije mogla ostvariti svoje pravo, kao i svako od tijela zakonodavne, izvršne, odnosno sudbene vlasti između kojih je došlo do sukoba nadležnosti.

(3) Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja za odbijanje nadležnosti. nastupa pravomoćnosti odluke suda, od dana nastupa konačnosti odluke tijela izvršne vlasti, odnosno od dana donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela iz stavka 1. ovoga članka, kojom se drugo tijelo državne vlasti oglasilo nenadležnim.

Članak 79. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Zahtjev Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike sadrži činjenični opis i pravnu naznaku te dokaze o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike Hrvatske stavlja na teret.

(2) Ustavni sud će pribaviti stajalište predsjednika Republike o zahtjevu Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora i omogućiti mu sudjelovanje u postupku.

Članak 82. brisančlankom 36. ovoga akta

Ustavni sud zabranit će rad političke stranke ili njezina dijela kad utvrdi da njezin program, odnosno djelovanje nasilno ugrožavaju demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

Članak 83. izmijenjenčlancima 37. i 41. ovoga akta

Zahtjev za zabranu rada političke stranke, odnosno njezina dijela mogu podnijeti predsjednik Republike Hrvatske, svaki dom Hrvatskoga državnog sabora Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i Državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 91.a dodančlankom 38. ovoga akta

(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Ustavni sud će donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Članak 92.a dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac (u daljnjem tekstu: žalitelj) ima pravo na žalbu Ustavnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave osporavane odluke.

(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje većinom glasova Vijeće Ustavnog suda sastavljeno od šest sudaca.

(3) Ustavnosudskom odlukom kojom se žalba usvaja kao osnovana, ukida se osporavana odluka, a predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Državno sudbeno vijeće dužno je umjesto ukinute odluke donijeti drugu, pri čemu je vezano u ukidnoj ustavnosudskoj odluci izraženim pravnim stajalištima Ustavnog suda o povredi ustavnih prava žalitelja.

Članak 92.b dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti, sudac (u daljnjem tekstu: žalitelj) ima pravo na žalbu Ustavnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave osporavane odluke.

(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje većinom glasova Vijeće Ustavnog suda sastavljeno od šest sudaca.

(3) Ustavnosudskom odlukom kojom se žalba usvaja kao osnovana, ukida se osporavana odluka, a predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Državno sudbeno vijeće dužno je umjesto ukinute odluke donijeti drugu, pri čemu je vezano u ukidnoj ustavnosudskoj odluci izraženim pravnim stajalištima Ustavnog suda o povredi ustavnih prava žalitelja.

Članak 92.c dodančlankom 39. ovoga akta

(1) U žalbenim ustavnosudskim postupcima iz članka 92.a i 92.b ovoga Ustavnog zakona, žalitelja može zastupati odvjetnik, a Državno sudbeno vijeće (u daljnjem tekstu: donositelj odluke) zastupa predsjednik ili član Državnoga sudbenog vijeća kojeg, na temelju posebne punomoći, predsjednik ovlasti na zastupanje pred Ustavnim sudom.

(2) U žalbenom ustavnosudskom postupku žalitelj i donositelj odluke imaju pravo na dostavu svih podnesaka druge strane koje Ustavni sud zaprimi, te na pisano očitovanje o njima.

(3) Žalitelj ima pravo da nadležnom Vijeću Ustavnog suda predloži osobe za koje smatra da bi svojim očitovanjem doprinijele donošenju ustavnosudske odluke u njegovu korist. Vijeće Ustavnog suda u tom će slučaju od predloženih osoba zatražiti pisano očitovanje, na koje donositelj odluke ima pravo pisanog odgovora.

Članak 92.d dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo Vijeća Ustavnog suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica, o kojima ovisi ocjena o povredi ustavnog prava žalitelja, nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

Članak 92.e dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Vijeće Ustavnog suda dužno je donijeti ustavnosudsku odluku ili rješenje o žalbi iz članka 92.a i članka 92.b ovoga Ustavnog zakona u roku od 30 dana od dana njezina primitka.

(2) U složenim žalbenim ustavnosudskim postupcima u kojima žalitelj, odnosno donositelj odluke zatraži odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu pisanog očitovanja na podnesak druge strane, ili se radi o potrebi da se žalitelju, odnosno donositelju odluke osigura pravo pisanog očitovanja na veći broj podnesaka druge strane, uključujući pisana očitovanja osoba iz članka 92.c stavka 3. ovoga Ustavnog zakona, rok od 30 dana za donošenje ustavnosudske odluke o žalbi počinje teći od dana zaprimanja posljednjeg podneska žalitelja.

Članak 92.f dodančlankom 39. ovoga akta

Ustavnosudska odluka ili rješenje Ustavnog suda o žalbama sudaca iz članka 92.a i 92.b ovoga Ustavnog zakona isključuje pravo na ustavnu tužbu žalitelja.

Članak 92.g dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o imenovanju sudaca, kandidati u postupku imenovanja mogu podnijeti ustavnu tužbu nakon iscrpljivanja pravnog puta provedenog pred Upravnim sudom Republike Hrvatske po zahtjevu podnesenom na temelju posebnih odredbi Zakona o upravnim sporovima o zaštiti Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na osobe koje su sudjelovale u postupku pred Državnoodvjetničkim vijećem.

Članak 92.h dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i zakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Sjednica Ustavnog suda.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Hrvatskoga sabora, koji o njemu izvješćuje Hrvatski sabor.

Članak 92.i dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Kad Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o tome će obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(2) Kad Ustavni sud utvrdi da Vlada Republike Hrvatske nije donijela propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, o tome će obavijestiti Hrvatski sabor.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, a izvješće iz stavka 2. ovoga članka predsjedniku Hrvatskoga sabora.

(4) O objavi u »Narodnim novinama« izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Sjednica Ustavnog suda.

Članak 93. brisančlankom 40. ovoga akta

Na dan stupanja na snagu ovoga Ustavnog zakona prestaju važiti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91.) i odredbe Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94.) koje nisu usklađene s ovim Ustavnim zakonom ili su u suprotnosti s njime.