Izmjene: NN 36/2022

Članak 1.a dodančlankom 1. ovoga akta

Pravo Europske unije

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172/18).

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ciljevi predstečajnoga i stečajnoga postupka

(1) Predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.

(2) Stečajni postupak provodi se radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenim dužnicima pojedincima omogućit će se oslobođenje od preostalih obveza prema odredbama glave IX. ovoga Zakona.

(3) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti stečajni plan prema odredbama glave VII. ovoga Zakona.

Članak 3. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Predstečajni i stečajni dužnik

(1) Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

(2) Predstečajni i stečajni postupak ne mogu se provesti nad:

− Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske

− Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

− Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i

− jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Nad pravnom osobom čija je glavna djelatnost proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti predstečajni i stečajni postupak ne mogu se otvoriti bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane. Ako ministar nadležan za poslove obrane ne uskrati suglasnost za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti suda o pokretanju postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako ministar nadležan za poslove obrane uskrati suglasnost, za obveze dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

(4) Ako je potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, rokovi za poduzimanje radnji u postupku propisani ovim Zakonom počinju teći istekom roka za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnoga i stečajnoga postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi. Ova odredba ne odnosi se na trgovačka društva kapitala.

(6) Predstečajni postupak ne može se provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing-društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac.

(7) Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske predstečajni postupak može se provesti samo ako je dužnik poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koji su doveli do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao im detaljne informacije o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.

Članak 7.a dodančlankom 4. ovoga akta

Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama

(1) Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegova propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužnik upozorava da je potrebno bez odgode djelovati.

(2) Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, radi izrade strategije na temelju koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

(3) Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu sustava ranog upozoravanja, kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza).

(4) Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu sustavu ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.

(5) Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.

(6) Uspostavu sustava ranog upozoravanja za subjekte malog gospodarstva osigurava ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu će suglasnost ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt te ministra nadležnog za financije pravilnikom urediti sustav iz stavka 1. ovoga članka, način njegova korištenja te način objave informacija iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

Članak 12. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Dostava sudskih pismena

(1) Sudska pismena dostavljaju se objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Dostava se smatra

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dostava pismena između suda i Financijske agencije kao tijela koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona i postupa po odlukama suda obavlja se putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis.

(3) Dostava iz stavka 1. smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Objava pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova smatra se dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama i onima za koje ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu, osim u slučaju dostave Financijskoj agenciji iz stavka 2. (3) ovoga članka.

(5) U svakom sudu posebno za svakog dužnika vodit će se očevidnik pismena dostavljenih preko mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova u elektroničkom obliku prema redoslijedu objave. Očevidnik pismena je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnog vremena suda.

(6) U očevidniku očevidnik pismena iz stavka 3. ovoga članka unosit će se podaci na temelju kojih se može utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(5) Dostava između suda i Financijske agencije obavlja se elektroničkim putem (7) Pismena koja Financijska agencija kao tijelo koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona dostavlja sudu putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis ovjeravaju se elektroničkim pečatom Financijske agencije.

Članak 13. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

Obrasci

(1) U predstečajnom i stečajnom postupku podnesci se podnose na propisanim obrascima, ako je to ovim Zakonom određeno.

(2) Sadržaj i oblik obrazaca iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je osigurati dostupnost obrazaca iz stavka 1. ovoga članka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Ako podnesak nije podnesen na propisanom obrascu, sud će ga odbaciti kao nedopušten, osim ako podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu.

Članak 13.a dodančlankom 7. ovoga akta

Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije

(1) U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.

(2) U prekograničnim slučajevima može se putem elektroničkih sredstava komunikacije:

– podnijeti prijava tražbine

– podnijeti plan restrukturiranja ili plan otplate

– poslati obavijesti vjerovnicima i

– podnositi prigovore odnosno pravne lijekove.

Članak 19. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Pravni lijekovi

(1) Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(4) Prvostupanjski sud dužan je žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od njezina primitka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(5) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, prvostupanjski sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom postupku poduzimat će se one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(7) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

(8) U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskoga suda ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana odgovarajućom primjenom pravila o reviziji u parničnom postupku.

Članak 20.a dodančlankom 9. ovoga akta

Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje

Direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje uzeti u obzir:

1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s posebnim interesom u skladu s člankom 232. ovoga Zakona

2. poduzimanje mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje

3. izbjegavanje namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.

Članak 20.b dodančlankom 9. ovoga akta

Prikupljanje podataka

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka, te koji obuhvaćaju sljedeće elemente:

– broj postupaka za koje je podnesen zahtjev za pokretanje ili su pokrenuti, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim Zakonom, te postupaka koji su u tijeku ili su okončani

– prosječnu duljinu trajanja postupaka do predaje zahtjeva ili do njihova pokretanja, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim Zakonom, do njihova okončanja

– broj zahtjeva za postupke restrukturiranja koji su proglašeni nedopuštenima, odbijeni ili su povučeni prije pokretanja

– broj postupaka koji nisu oni koji se zahtijevaju prethodnim podstavkom, raščlanjenih po vrstama ishoda.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o broju dužnika koji su podlijegali postupcima restrukturiranja ili postupcima u slučaju nesolventnosti i kojima je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja takvih postupaka, ako je takvo pokretanje predviđeno važećim propisima, potvrđen plan restrukturiranja u okviru prethodnog postupka restrukturiranja.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o:

– prosječnom trošku svake vrste postupka

– prosječnim stopama naplate za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je to moguće, za ostale vrste vjerovnika, odvojeno

– broju poduzetnika koji su nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovoga članka pokrenuli novi posao

– broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i postupcima u slučaju insolventnosti.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će podatke iz stavka 1. ovoga članka i, ako je to moguće i dostupno, podatke iz stavka 3. ovoga članka prema sljedećim kriterijima:

– veličini dužnika koji nisu fizičke osobe

– jesu li dužnici koji podliježu postupcima koji se odnose na restrukturiranje ili nesolventnost fizičke ili pravne osobe i

– odnose li se postupci koji vode do otpusta duga samo na poduzetnike ili na sve fizičke osobe.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može prikupljati i generirati podatke iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka s pomoću metode uzoraka kojom se osigurava da su uzorci reprezentativni u odnosu na veličinu i raznolikost.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i kriterije prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Članak 23. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Povjerenik

(1) Pretpostavke za imenovanje povjerenika iste su kao i pretpostavke za imenovanje stečajnoga upravitelja.

(2) Povjerenik prestaje obavljati dužnost na dan donošenja rješenja o potvrdi predstečajnoga sporazuma pravomoćnosti plana restrukturiranja, na dan otvaranja stečajnoga postupka ili odlukom vjerovnika.

(3) Na određivanje povjerenika, nadzor nad njegovim radom, odgovornost te nagradu i naknadu troškova za rad na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.

Članak 24. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Dužnosti povjerenika

Povjerenik je dužan u predstečajnom postupku:

1. ispitati poslovanje dužnika

2. ispitati popis imovine i obveza dužnika

3. ispitati vjerodostojnost prijavljenih tražbina

4. osporiti tražbine ako na temelju priopćenja vjerovnika ili iz nekoga drugog razloga posumnja u njihovo postojanje

5. nadzirati poslovanje dužnika, osobito financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji robe odnosno usluga, pazeći pritom da se ne oštećuje imovina dužnika

6. podnijeti prijavu sudu ako dužnik postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona

7. pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu

8. preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati prema odredbama ovoga Zakona

9. izdavati naloge i potvrde prema odredbama članaka 69. i 71. ovoga Zakona

8 10. nadzirati pravodobnost i potpunost namirenja troškova predstečajnoga postupka

9 11. podnositi na propisanom obrascu izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka

12. obavljati druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

Članak 25. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Podnositelji prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ovlašten je podnijeti dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom..

(2) Suglasnost dužnika iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan dostaviti uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka.

Članak 26. izmijenjenčlancima 13. i 14. ovoga akta

Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka

(1) Podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka dostaviti:

− financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode u skladu s poreznim propisima ako je dužnik obveznik poreza na dohodak

– izjavu o broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga

– prijedlog plana restrukturiranja. ako je izrađen.

(2) Ako plan restrukturiranja nije podnesen, uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka plan se sudu mora podnijeti najkasnije u roku od 21 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.

Članak 26.a dodančlankom 14. ovoga akta

Pravo podnošenja plana restrukturiranja

Pravo podnošenja plana restrukturiranja ima dužnik.

Članak 27. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Prijedlog plana restrukturiranja

Prijedlog plana restrukturiranja mora sadržavati:

1. podatke o identitetu dužnika

2. podatke o identitetu povjerenika, ako se prijedlog plana restrukturiranja podnosi nakon otvaranja predstečajnoga postupka

3. podatke o imovini i vrijednosti imovine dužnika u trenutku podnošenja plana restrukturiranja

4. opis ekonomske situacije dužnika i položaja radnika te opis razloga i razmjer poteškoća dužnika

5. činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje

2 6. izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvještaja

3 7. mjere financijskoga restrukturiranja, uz vremensku naznaku njihova trajanja, i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava

4 8. mjere operativnoga restrukturiranja, uz vremensku naznaku njihova trajanja, i izračun njihovih učinaka na poslovanje 5, uz posebnu naznaku mogućih općih posljedica u pogledu zapošljavanja, kao što su moguća otpuštanja, rad na kraće vrijeme i slično

9. plan poslovanja za razdoblje do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana

6 10. planiranu bilancu na zadnji dan razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja

7 11. analizu svih tražbina prema visini i vrsti (tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, tražbine za koje se vodi postupak, neosigurane tražbine i druge tražbine)

8 12. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu koja sadržava načine, rokove i uvjete namirenja tražbina

9 13. najavu novoga zaduženja u novcu radi privremenog novoga financiranja, ako je dužnik takvu mjeru restrukturiranja predvidio i

10 14. planirani iznos troškova restrukturiranja

15. naznaku kategorija tražbina na koje plan restrukturiranja sukladno zakonu ne utječe

16. način obavještavanja radnika i način obavljanja savjetovanja s njima

17. obrazloženje u kojem se razjašnjava zašto plan restrukturiranja ima razumne izglede za sprječavanje nesposobnosti dužnika za plaćanje i osiguravanje održivosti poslovanja, uključujući potrebne pretpostavke za uspjeh plana.

Članak 32. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Odlučivanje o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka

Sud će odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka:

1. ako se vodi predstečajni postupak na temelju prije podnesenoga prijedloga

2. ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prije potvrđenoga predstečajnog sporazuma plana restrukturiranja

3. ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog podnositelja prijedloga

4. ako se pred sudom ili javnopravnim tijelom vodi postupak u kojem je dužnik stranka, a koji postupak dužnik nije naveo u popisu imovine i obveza dužnika iako je znao ili morao znati za njegovo postojanje

5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Članak 33. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Odlučivanje o otvaranju predstečajnoga postupka

(1) Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, donijet će rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će imenovati povjerenika, ako imenovanje povjerenika smatra potrebnim.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Protiv rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka pravo na žalbu ima osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu i dužnik pojedinac, a protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga predstečajnog postupka pravo na žalbu ima podnositelj prijedloga.

Članak 36. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Prijava tražbine

(1) Prijava tražbine podnosi se nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu i sadržava:

1. podatke za identifikaciju vjerovnika

2. podatke za identifikaciju dužnika

3. pravnu osnovu tražbine, iznos dospjele tražbine i iznos tražbine koja dospijeva nakon otvaranja predstečajnoga postupka u kunama

4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine

5. naznaku o postojanju ovršne isprave.

(2) Prijavi tražbine iz stavka 1. ovoga članka u prijepisu se prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.

(3) Vjerovnici dužnika pojedinca prijavljuju samo tražbine proizašle iz obavljanja djelatnosti ili vezane uz obavljanje djelatnosti toga dužnika.

(4) Prijavi tražbine može se priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostavio plan prijedloga restrukturiranja.

(5) Ministarstvo financija – Porezna uprava može prijaviti tražbine po osnovi poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se prema zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća, kao i druge tražbine koje je ovlaštena naplaćivati na temelju posebnoga propisa, osim tražbina po osnovi poreza i prireza na dohodak od nesamostalnoga rada i doprinosa iz osnovice za osiguranike po osnovi radnoga odnosa.

(6) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.

Članak 37. brisančlankom 19. ovoga akta

Radnici i prijašnji dužnikovi radnici

(1) Radnici i prijašnji dužnikovi radnici u predstečajnom postupku te Ministarstvo financija – Porezna uprava ne podnose prijavu tražbine iz radnoga odnosa, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(2) Ako tražbine iz stavka 1. ovoga članka podnositelj prijedloga nije naveo u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka ili ih je pogrešno naveo, radnici i prijašnji dužnikovi radnici i Ministarstvo financija – Porezna uprava imaju pravo sudu podnijeti prigovor.

(3) Podnositelj prigovora dužan je u prigovoru odrediti u kojem dijelu pobija prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka i uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.

(4) Prigovor se može podnijeti do dovršetka rasprave na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.

(5) Ako podnositelj prigovora postupi u skladu s odredbama stavaka 3. i 4. ovoga članka i ako osnovanost prigovora dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, sud će prigovor utvrditi osnovanim. Protiv rješenja kojim je sud utvrdio prigovor osnovanim posebna žalba nije dopuštena, a rješenje se može pobijati samo u žalbi protiv rješenja o obustavi postupka.

(6) Ako nisu ispunjene pretpostavke da prigovor utvrdi osnovanim, sud će zaključkom uputiti podnositelja prigovora da svoju tražbinu može ostvarivati bez obzira na vođenje predstečajnoga postupka.

(7) Sud će sve podnesene prigovore i odluke donesene po prigovorima objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(8) Tražbine iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti predmet predstečajnoga sporazuma.

Članak 38. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Razlučni i izlučni vjerovnici

(1) Razlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine od 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje.

(2) Izlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine od 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.

(3) Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u obavijesti dati izjavu o pristanku ili uskrati pristanka odgode namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanja predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja.

(4) Predstečajni sporazum Plan restrukturiranja ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim sporazumom planom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je predstečajnim sporazumom planom restrukturiranja drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje se vrijeme se odgađa namirenje i koje druge odredbe predstečajnoga sporazuma plana restrukturiranja prema njima djeluju.

(5) Razlučni i izlučni vjerovnici mogu opozvati svoju izjavu iz stavka 3. ovoga članka najkasnije do početka ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja ako su planom restrukturiranja njihova prava smanjena ili je ostvarenje njihovog prava izmijenjeno nakon dane izjave.

(6) Obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izjave iz stavka 3. ovoga članka podnose se na obrascu za prijavu tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku.

Članak 39. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Predmnjeva prijave tražbine

Ako vjerovnik nije podnio prijavu tražbine, a tražbina je navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka smatra se prijavljenom tražbinom Tražbine vjerovnika na koje predstečajni postupak utječe

Vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.

Članak 46. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Ročište radi ispitivanja tražbina

(1) Na ročištu radi ispitivanja tražbine sud ispituje prijavljene tražbine Sud rukovodi ispitnim ročištem.

(2) Na ročištu radi ispitivanja tražbine sudjeluje povjerenik ako je imenovan, dužnik i vjerovnici koji su prijavili tražbine.

(3) Ročište radi ispitivanja tražbine održat će se i ako nisu nazočni vjerovnici koji su prijavili tražbine.

(4) Tražbine koje je osporio dužnik, povjerenik ako je imenovan ili vjerovnik moraju se raspraviti.

(5) Na ročištu radi ispitivanja za ispitivanje tražbina osporene tražbine mogu izjavljeno osporavanje može se priznati otkloniti.

(6) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.

Članak 47. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Utvrđene tražbine

Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ako je imenovan ili vjerovnik.

Članak 48. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Osporene tražbine

(1) Ako je dužnik osporio tražbinu, sud će vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.

(2) Ako je povjerenik osporio tražbinu koju je priznao dužnik, sud će vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Povjerenik u takvom postupku nastupa u ime i za račun te na trošak dužnika.

(3) Ako je vjerovnik osporio tražbinu koju su priznali dužnik i povjerenik ako je imenovan, sud će osporavatelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvom postupku nastupa u ime i za račun dužnika, a na svoj trošak.

(4) Ako je vjerovnik iz stavka 3. ovoga članka uspio u parnici, ima pravo na dosuđene troškove postupka od protivne stranke i dužnika, a ako ne uspije u parnici, dužan je protivnoj stranci naknaditi troškove.

(5) Ako za tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

(6) Postupak radi utvrđivanja osporenih tražbina u predstečajnom postupku provodi se odgovarajućom primjenom pravila o postupku radi utvrđivanja osporenih tražbina u stečajnom postupku.

Članak 50. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama

(1) Na temelju tablice ispitanih tražbina sud donosi rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, uz obveznu naznaku razloga osporavanja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će odlučiti o upućivanju na parnicu radi osporavanja tražbine.

(3) Na upućivanje na parnicu u U parnici iz stavka 2. ovoga članka može se zahtijevati utvrđenje tražbine samo na temelju osnove i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Uz zahtjev za utvrđenje osnovanosti osporene tražbine za koju ne postoji ovršna isprava vjerovnik može zahtijevati namirenje tražbine u opsegu koji je određen potvrđenim planom restrukturiranja, ako se parnica pokreće nakon potvrde plana restrukturiranja.

(4) Ako je osporena tražbina za koju postoji ovršna isprava, u parnici se može zahtijevati utvrđivanje osnovanosti osporavanja na temelju ovršne isprave koja je predmet prijave tražbine i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Ako osporavatelj ne uspije u parnici, vjerovnik osporene tražbine može na temelju ovršne isprave koja je bila predmet osporavanja zahtijevati ovrhu u opsegu određenom potvrđenim planom restrukturiranja.

(5) Ako se parnica pokreće nakon obustave predstečajnog postupka, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje tražbine u cijelosti.

(6) U predstečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upućivanju na parnicu u stečajnom postupku primjenjuje odredba članka 268. (4) ovoga Zakona.

(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 52. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Plan restrukturiranja

(1) Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine. Na sadržaj plana restrukturiranja na odgovarajući način primjenjuje se članak 27. ovoga Zakona.

(2) Plan restrukturiranja koji je podnesen prije donošenja rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama iz stavka 1. ovoga članka sud će objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana primitka.

(3) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stavka 1. ovoga članka, sud će obustaviti postupak.

Članak 55. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja

(1) Ročište za glasovanje mora se održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.

(2) Poziv za ročište za glasovanje objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(3) Na ročištu za glasovanje dužnik izlaže plan restrukturiranja.

(4) Nakon izlaganja dužnika o planu restrukturiranja očituje se povjerenik ako je imenovan.

(5) O prijedlozima dužnika otvara se rasprava u kojoj imaju pravo sudjelovati vjerovnici, dužnik i povjerenik ako je imenovan. O prijedlozima vjerovnika iznesenim na ročištu u svezi s izmjenama predloženoga plana restrukturiranja očituje se dužnik.

(6) Vjerovnici odlučuju o planu restrukturiranja glasovanjem.

Članak 58. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Glasovanje

(1) Vjerovnici glasuju pisanim putem na propisanom obrascu za glasovanje. Obrazac za glasovanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka ročišta za glasovanje te ga mora potpisati i ovjeriti ovlaštena osoba. Ako je vjerovnik pravna osoba, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisala ovlaštena osoba. Ako vjerovnici do početka ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali, smatrat će se da su glasovali protiv plana restrukturiranja. (3) za plan restrukturiranja.

(2) Vjerovnici nazočni na ročištu glasuju na propisanom obrascu za glasovanje. Ako vjerovnici s pravom glasa ne glasuju ni na tom ročištu, smatrat će se da su glasovali protiv plana restrukturiranja.

(2) Sud će o provedenom glasovanju sastaviti poseban zapisnik koji potpisuju dužnik i povjerenik ako je imenovan.

Članak 59. izmijenjenčlancima 29. i 30. ovoga akta

Potrebne većine

(1) Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o planu restrukturiranja. Pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu restrukturiranja na odgovarajući način se primjenjuju na razvrstavanje vjerovnika u predstečajnom postupku. Svim vjerovnicima iste skupine osiguravaju se ista prava te se oni namiruju razmjerno njihovoj tražbini.

(2) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je za njega glasovala većina svih vjerovnika i ako u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana.

(3) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka predstečajnoga razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način postupit će se i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Članak 59.a dodančlankom 30. ovoga akta

Većinska odluka skupina vjerovnika

(1) Ako u određenoj skupini vjerovnika nije postignuta potrebna većina iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja iz članka 61. ovoga Zakona su ispunjene, na prijedlog dužnika ili uz njegovu suglasnost, smatrat će se da je ta skupina prihvatila plan i sud će potvrditi plan restrukturiranja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. vjerovnici te skupine planom restrukturiranja nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana restrukturiranja nema

2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju plana restrukturiranja

3. većina skupina vjerovnika prihvatila je plan restrukturiranja s potrebnom većinom, s tim što najmanje jedna od skupina vjerovnika koja je prihvatila plan ne smije biti skupina vjerovnika koji su nositelji udjela ili skupina vjerovnika s tražbinama nižih isplatnih redova u smislu članka 139. ovoga Zakona.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji ako prema planu restrukturiranja:

1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist koja prelazi iznos njegove tražbine

2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile istog isplatnog reda

3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile nižeg isplatnog reda i

4. dužnik ili osoba koja u njemu ima udjel neće primiti imovinsku korist.

Članak 60. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Odgoda ročišta za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja

(1) Dužnik i većina vjerovnika nazočnih na ročištu za glasovanje mogu zatražiti od suda odgodu ročišta na rok do osam dana. Ročište za glasovanje može se odgoditi najviše jedanput.

(2) Ako se na ročištu za glasovanje koji od vjerovnika očituje da nije suglasan s predloženim planom restrukturiranja, odnosno ako se prema ovom Zakonu smatra da je koji od vjerovnika glasovao protiv plana restrukturiranja, dužnik može zatražiti od suda odgodu ročišta na rok do 15 dana radi izmjene plana restrukturiranja.

(3) U slučaju odgode ročišta iz stavka 2. ovoga članka, izmijenjeni plan restrukturiranja dužnik je dužan dostaviti sudu u roku od osam dana od dana odgođenoga ročišta. Ako dužnik ne dostavi sudu izmijenjeni plan restrukturiranja u propisanom roku, sud će obustaviti postupak. Pravodobno dostavljen izmijenjeni plan restrukturiranja sud će u roku od tri dana od dana primitka objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 61. izmijenjenčlancima 32. i 33. ovoga akta

Potvrda predstečajnoga sporazuma

Odlučivanje o potvrdi plana restrukturiranja

(1) Ako Nakon što vjerovnici prihvate plan restrukturiranja, sud će rješenjem utvrditi prihvaćanje plana restrukturiranja i potvrditi predstečajni sporazum, osim ako: − i dužnik da svoj pristanak na njega, sud će odlučiti o tome hoće li plan restrukturiranja potvrditi.

− koji od vjerovnika učini vjerojatnim da se planom restrukturiranja umanjuju prava ispod razine koju bi razumno očekivao ostvariti u slučaju neprovedbe restrukturiranja poslovanja dužnika

− iz plana restrukturiranja ne proizlazi vjerojatnost da će njegova provedba omogućiti sposobnost za plaćanje dužniku u razdoblju do kraja tekuće i u dvije sljedeće kalendarske godine

(2) Pravila ovoga Zakona o pristanku dužnika na stečajni plan odgovarajuće se primjenjuju na pristanak dužnika na plan restrukturiranja.

(3) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu plana restrukturiranja:

1. ako je dužnik sposoban za plaćanje i ne postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje njegovih obveza

2. ako su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se nedostatak može otkloniti u kratkom roku koji će odrediti sud

3. ako je prihvat plana restrukturiranja postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika

4. ako planom restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koji bi vjerovnici dobili vjerovnici da njihova tražbina nije osporena

5. ako je planom restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbine jednog ili više vjerovnika u temeljni kapital dužnika, a članovi dužnika nisu u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima donijeli odluku kojom se to dopušta

(2) Ako nisu ispunjene pretpostavke za potvrdu predstečajnoga sporazuma, sud će rješenjem utvrditi uskraćivanje potvrde predstečajnoga sporazuma i obustaviti postupak.

(3) Rješenje kojim se potvrđuje predstečajni sporazum ili se potvrda uskraćuje i obustavlja postupak objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Podatak o potvrdi predstečajnoga sporazuma ili uskrati potvrde i obustavi postupka upisat će se u registar u kojem je dužnik upisan.

(4) Pravomoćno rješenje kojim se potvrđuje predstečajni sporazum sud će dostaviti Financijskoj agenciji 6. ako se planom restrukturiranja u svrhu njegova ostvarenja predviđa novo financiranje koje neopravdano oštećuje interese vjerovnika ili

7. ako očito ne postoje razumni izgledi da bi plan restrukturiranja mogao spriječiti nastanak nesposobnosti plaćanja ili osigurati održivost poslovanja.

(4) Sud će na prijedlog vjerovnika, dužnika, dioničara, nositelja udjela te nositelja drugih osnivačkih prava pravnih osoba uskratiti potvrdu plana restrukturiranja ako je podnositelj prijedloga:

– planu restrukturiranja prigovorio najkasnije na ročištu za raspravljanje i glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i

– planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.

(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka dopušten je samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim da je planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj.

(6) Radi utvrđenja je li sudionik plana restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema sud može izvesti dokaz vještačenjem na trošak sudionika plana restrukturiranja koji tvrdi da je planom stavljen u lošiji položaj.

Članak 61.a dodančlankom 33. ovoga akta

Rješenje suda o planu restrukturiranja

(1) Ako nisu ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem uskratiti potvrdu plana restrukturiranja i obustaviti predstečajni postupak.

(2) Ako su ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem potvrditi plan restrukturiranja.

(3) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Sud će u rješenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odrediti da se uskrata potvrde plana restrukturiranja i obustava predstečajnog postupka odnosno potvrda plana restrukturiranja upišu u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Pravomoćno rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sud će bez odgode dostaviti Financijskoj agenciji.

Članak 61.b dodančlankom 33. ovoga akta

Pravni lijek

(1) Protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ili se potvrda plana restrukturiranja uskraćuje sudionici plana restrukturiranja imaju pravo na žalbu.

(2) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje dozvoljena je samo ako je podnositelj žalbe:

1. prigovorio planu u postupku glasanja o njemu

2. glasao protiv plana i

3. učinio vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema i da se primijene isplatni redovi iz članaka 138. i 139. ovoga Zakona.

(3) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ne odgađa provedbu tog plana, ali sud može na prijedlog podnositelja žalbe odgoditi provedbu plana restrukturiranja ili njegovih dijelova, ako je to potrebno da bi se otklonilo nastupanje teške i nepopravljive štete za žalitelja koja bi nadišla prednosti neodgodive provedbe plana.

Članak 62. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Učinci potvrđenoga predstečajnog sporazuma plana restrukturiranja i nadzor nad njegovim ispunjenjem

(1) Potvrđeni predstečajni sporazum ima pravni učinak i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove se osporene tražbine naknadno utvrde plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovu otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.

(2) Dužnik kojem su na temelju potvrđenoga predstečajnog sporazuma plana restrukturiranja otpisane obveze po osnovi kojih je ostvario dobit, dužan je tako nastalu dobit zadržati do isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz predstečajnoga sporazuma plana restrukturiranja.

(3) Vjerovniku koji u skladu s potvrđenim predstečajnim sporazumom planom restrukturiranja otpisuje tražbinu od dužnika iznos otpisane tražbine utvrđuje se kao porezno priznati rashod.

(4) Odredbe glave VII. ovoga Zakona o učincima potvrđenoga stečajnog plana i nadzoru nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajući način na potvrđeni predstečajni sporazum plan restrukturiranja.

Članak 62.a izmijenjenčlancima 35. i 36. ovoga akta

Preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja

Privremeno i novo financiranje

(1) Dužnik može, uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju više od dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina preuzeti novo zaduženje, predložiti preuzimanje novog zaduženja u novcu od postojećeg ili novog vjerovnika radi privremenog financiranja nastalog koje je opravdano i hitno potrebno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja i uvećala vrijednost imovine tijekom predstečajnoga postupka.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se pismeno u pisanom obliku najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, sud Sud će u roku od tri dana od dana kada mu je dužnik dostavio suglasnost potrebnoga broja vjerovnika rješenjem utvrditi da je dužniku dana suglasnost za preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja. (4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka dostave prijedloga iz stavka 1. ovoga članka ispitati je li suglasnost dao potreban broj vjerovnika i je li zaduženje za privremeno financiranje opravdano i hitno potrebno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja i uvećala vrijednost imovine tijekom predstečajnoga postupka.

(4) Ako novo zaduženje radi privremenog financiranja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, sud će svojim rješenjem utvrditi iznose i uvjete novog zaduženja te rokove u kojima će se namirivati tražbine iz novoga tog zaduženja.

(5) Rješenje iz stavka 3 4. ovoga članka sud će bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.

(6) Ako se Dužnik može u planu restrukturiranja predvidjeti novo financiranje od strane postojećeg ili novog vjerovnika, a koje je potrebno za provedbu plana restrukturiranja te neopravdano ne oštećuje interese vjerovnika, pri čemu je taj vjerovnik kao sudionik uključen u plan restrukturiranja.

(7) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbine vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje u skladu s odredbama s osnove privremenog financiranja iz stavka 1. ovoga članka i tražbine vjerovnika s osnove novog financiranja iz stavka 6. ovoga članka namirit će se do iznosa novoga zaduženja prije ostalih stečajnih vjerovnika, osim vjerovnika prvoga višega isplatnog reda.

(7) Pravne radnje poduzete radi preuzimanja novoga zaduženja (8) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, privremeno financiranje iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj i novo financiranje iz stavka 6. ovoga članka ne mogu se pobijati i davatelji takvih financiranja ne podliježu odgovornosti s obrazloženjem da ono šteti sveukupnosti vjerovnika, osim ako se utvrdi da bi bilo riječi o povredi načela savjesnosti i poštenja, sukobu interesa davatelja osiguranja ili kaznenom djelu.

Članak 62.b dodančlankom 36. ovoga akta

Zaštita drugih transakcija povezanih s restrukturiranjem

(1) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za pregovore o planu restrukturiranja ne mogu se pobijati, osim ako bi bila riječ o kaznenom djelu, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.

(2) Transakcije iz stavka 1. ovoga članka odnose se, primjerice, na:

1. plaćanje naknada i troškova vezanih za pregovore, prihvat ili potvrdu plana restrukturiranja

2. plaćanje naknada i troškova za uzimanje stručnog savjetovanja usko povezanog s restrukturiranjem

3. isplatu plaća radnicima za već obavljeni posao

4. sva ostala plaćanja i izdatke nastale u redovitom tijeku poslovanja.

(3) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za provedbu plana restrukturiranja i koje se u skladu s planom restrukturiranja koji je sud potvrdio provode ne mogu se pobijati s obrazloženjem da one štete materijalnim pravima vjerovnika, osim ako bi bila riječ o kaznenom djelu, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.

Članak 63. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Trajanje predstečajnoga postupka

(1) Predstečajni postupak mora se završiti najkasnije u roku od 300 120 dana od dana otvaranja predstečajnoga postupka.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može, na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika, dopustiti produženje roka najviše za daljnjih 60 180 dana ako smatra da bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnoga sporazuma. (3) Sud će je postignut napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da postoji vjerojatnost uspješnog okončanja predstečajnog postupka.

(3) Sud može obustaviti predstečajni postupak ako ne potvrdi predstečajni sporazum u rokovima je dužnik pridonio dužem trajanju predstečajnog postupka od rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Sud će na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika te obustaviti predstečajni postupak ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogao spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora o planu restrukturiranja.

Članak 64. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Rješenje o obustavi predstečajnoga postupka

(1) Sud će rješenjem obustaviti otvoreni predstečajni postupak:

1. ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog

2. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona

3. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću

4. ako dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje

5. ako Hrvatska narodna banka ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital dužnika

6. ako utvrdi da vjerovnici neće prihvatiti plan restrukturiranja

7. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima.

(3) Pravomoćno rješenje o obustavi predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.

Članak 66. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Prava Tražbine i prava na koja koje predstečajni postupak ne utječe

(1) Predstečajni postupak ne utječe na:

− pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika

− tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika 1. tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

− mjere osiguranja u kaznenom postupku

− porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava.

(2) Otvaranje predstečajnoga postupka 2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje

3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka te

4. tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva.

(2) Predstečajni postupak ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Tražbine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne mogu biti predmet plana restrukturiranja.

(4) Prava razlučnih vjerovnika mogu se ograničiti planom restrukturiranja i bez njihove suglasnosti, ali oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak.

(5) Izlučni vjerovnici mogu sudjelovati u planu restrukturiranja samo ako izričito i dobrovoljno pristanu na to.

(6) Predstečajni postupak ne utječe na pojedinačna i kolektivna prava radnika koja proizlaze iz domaćeg radnog prava i radnog prava Europske unije, kao što su sljedeća:

1. pravo na kolektivno pregovaranje i industrijske akcije

2. pravo na obavješćivanje i savjetovanje:

– obavješćivanje radnika o najnovijem i mogućem razvoju djelatnosti poduzeća ili pogona i njegovu gospodarskom položaju, kako bi mogli dužnika obavijestiti u vezi sa situacijom poslovanja i potrebi da se razmotre mehanizmi restrukturiranja

– obavješćivanje radnika o svakom postupku preventivnog restrukturiranja koji bi mogao utjecati na zapošljavanje, isplatu plaće i sve buduće isplate radnicima, uključujući mirovine

– obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima u vezi s planovima restrukturiranja prije nego što oni budu podneseni na prihvat vjerovnicima ili na potvrdu sudu.

(7) Ako su planom restrukturiranja predviđene mjere koje dovode do promjena u organizaciji rada ili ugovora o radu s radnicima, te mjere podliježu odobrenju radnika.

Članak 67. izmijenjenčlancima 40. i 41. ovoga akta

Poslovanje dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka

(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje i ispunjavati obveze iz novog zaduženja koje je preuzeo u skladu s člankom 62.a stavcima 1. – 5. ovoga Zakona.

(2) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne smije ispunjavati obveze nastale i dospjele prije otvaranja predstečajnoga postupka, osim obveza iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Pravne poslove iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona dužnik može poduzimati samo na temelju prethodnoga odobrenja povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan.

(4) Pravni poslovi koje je dužnik poduzeo protivno stavku 3. ovoga članka nemaju pravni učinak prema vjerovnicima ako je treća osoba znala ili morala znati da poduzeti pravni posao prelazi okvire redovnoga poslovanja dužnika i da njegovo poduzimanje nije odobrio povjerenik ili sud ako povjerenik nije imenovan.

(5) Mjenice i čekovi te drugi nalozi za plaćanje izdani prije otvaranja predstečajnoga postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika za vrijeme trajanja postupka, ali je dopušteno prezentiranje mjenica, s tim da će se na mjenici utvrditi datum (dan) prezentiranja i izdati potvrda da po mjenici nije plaćeno zato što je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.

Članak 67.a dodančlankom 41. ovoga akta

Dvostrano obvezni ugovori koje nije ispunila niti jedna ugovorna strana

(1) Vjerovnik iz dvostrano obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka i na koji predstečajni postupak utječe, a koji u vrijeme otvaranja tog postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik ni vjerovnik, nije ovlašten nakon otvaranja predstečajnog postupka uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika pozivom na činjenicu da dužnik svoj dug nije platio. Pod bitnim ugovorom smatra se ugovor koji je nužan za nastavak redovitog poslovanja, uključujući ugovor koji se odnosi na opskrbu čiji bi prekid mogao dovesti do obustave poslovanja dužnika.

(2) Postupanje vjerovnika protivno stavku 1. ovoga članka nema pravni učinak.

(3) Vjerovnik iz dvostrano obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka, a koji nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik ni vjerovnik, nije ovlašten uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika pozivom na odgovarajuću ugovorenu klauzulu zbog:

1. podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka

2. podnošenja prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe

3. otvaranja predstečajnog postupka

4. usvajanja prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe.

(4) Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena pravila iz stavka 3. ovoga članka bez pravnog su učinka, kao i ponašanja koja bi mu bila protivna.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore iz članka 182. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona.

Članak 68. izmijenjenčlancima 42. i 43. ovoga akta

Zabrana pokretanja i vođenja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja

(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka koji su u tijeku prekidaju se danom otvaranja predstečajnoga postupka.

(3) Prekinuti postupci iz stavka 2. ovoga članka nastavit će se na prijedlog vjerovnika:

Postupci na koje predstečajni postupak utječe

(1) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Parnični i arbitražni postupci u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu se nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma – u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene - te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Na zahtjeve u tim postupcima primjenjuju se pravila iz odredbe članka 50. stavaka 2. do 7. ovoga Zakona.

(2) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i zabrana pokretanja novih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Zabrana provođenja ovrhe traje 120 dana. Prije isteka tog roka sud u predstečajnom postupku može na zahtjev dužnika, vjerovnika ili povjerenika produžiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja dva puta za daljnjih 90 dana, pod uvjetom da je postignut relevantan napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da je navedena zabrana nužna radi ostvarivanja plana restrukturiranja. Zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti najkasnije 15 dana prije isteka roka zabrane provedbe ovrhe ili postupka osiguranja. Na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika sud će ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogli spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora te će obustaviti predstečajni postupak.

(3) Ako sud ne dostavi Financijskoj agenciji odluku o produljenju trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja prije isteka 120 dana odnosno daljnjih 90 dana, Financijska agencija će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na postupke na koje predstečajni postupak ne utječe, kao ni na postupke radi ostvarenja tražbina koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka.

(5) U parničnim i arbitražnim postupcima pred sudom u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka i, u kojima kojem je, nakon toga, doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi predstečajnoga sporazuma plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika sud će postupak nastaviti i odbaciti tužbu odnosno obustaviti ovrhu ili postupak osiguranja, osim u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene o kojoj se vodi parnični odnosno arbitražni postupak, sud odnosno arbitražni sud nastavit će postupak i odbaciti tužbu u cijelosti odnosno u dijelu u kojem je tražbina obuhvaćena planom restrukturiranja.

(6) U ovršnim postupcima i postupcima osiguranja u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka u kojem je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika u pogledu koje se vodi ovršni postupak odnosno postupak osiguranja sud će obustaviti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja.

Članak 68.a dodančlankom 43. ovoga akta

Postupci na koje predstečajni postupak ne utječe

Predstečajni postupak ne utječe na:

– mjere osiguranja u kaznenom postupku

– porezne postupke utvrđivanja zloupotrebe prava i

– upravne postupke koje provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava u postupcima utvrđivanja poreznih obveza.

Članak 69. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnoga postupka

(1) Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka Financijska agencija prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku.

(2) Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine radnika i prijašnjeg radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu ili tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka ili radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.

(3) Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pojedinca treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine radnika i prijašnjeg radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka, naplate tražbine za uzdržavanje koja proizlazi iz obiteljskog odnosa, braka ili tazbinskog srodstva, radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka i ili naplate tražbine koja nije proizašla iz obavljanja ili nije vezana uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.

(4) Razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po računu dužnika provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu, nakon utvrđenja njegova položaja kao razlučnoga vjerovnika za taj iznos tražbine, može zatražiti od povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan, da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje za iznos koji je zaplijenjen s računa dužnika do otvaranja predstečajnoga postupka.

(5) Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka do dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka ili, pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje predstečajni sporazum, plan restrukturiranja ili do isteka roka zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Financijska agencija osnove za plaćanje neće upisivati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje niti po njima postupati, osim u slučaju iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka i u slučaju primitka obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine i, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku i osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta.

Članak 71. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnoga sporazuma plana restrukturiranja

(1) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje predstečajni sporazum plan restrukturiranja, Financijska agencija neće nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka, a eventualno zaplijenjena sredstva po tim osnovama za plaćanje oslobodit će i omogućiti dužniku raspolaganje istima.

(2) Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu prije otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon pravomoćne potvrde predstečajnoga sporazuma, plana restrukturiranja Financijska agencija neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim:

– obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine

– osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu

– zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina

– rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće

– osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta

– osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku

– osnova za plaćanje za koje je povjerenik ili sud ako povjerenik nije imenovan potvrdio da se ovrha treba provesti jer se radi o tražbini na koju predstečajni postupak ne utječe.

(3) Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon potvrde predstečajnoga sporazuma plana restrukturiranja, Financijska agencija će evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje sukladno zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

(4) Ako se na temelju osnove za plaćanje iz stavka 3. ovoga članka naplati tražbina vjerovnika koja je nastala prije otvaranja predstečajnoga postupka i na koju predstečajni postupak utječe, dužnik može tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i povrat prenesenih novčanih sredstava u posebnoj parnici.

Članak 72. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Zastara

Prijavom tražbina, osim onih na koje predstečajni postupak ne utječe, u predstečajnom postupku prekida se zastara od dana podnošenja prijave do isteka roka za isplatu koji je određen u predstečajnom sporazumu planu restrukturiranja, a ako se predstečajni sporazum plan restrukturiranja ne potvrdi, do pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnoga postupka.

Članak 73. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Umanjenje utvrđenih tražbina

(1) Pod utvrđenom tražbinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se glavni dug i kamate dospjele na dan otvaranja predstečajnoga postupka, a ako je tražbina sadržana u ovršnoj ispravi, pod utvrđenom tražbinom podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.

(2) Ako je predstečajnim sporazumom planom restrukturiranja određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema predstečajnom sporazumu planu restrukturiranja obračunava se na cijeli iznos utvrđene tražbine iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 74.a dodančlankom 48. ovoga akta

Zaključenje predstečajnoga postupka

(1) Sud će donijeti rješenje o zaključenju predstečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi plana restrukturiranja postane pravomoćno.

(2) Prije zaključenja predstečajnoga postupka dužnik je dužan namiriti troškove predstečajnoga postupka te nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje predstečajnoga postupka.

(4) Sud će unaprijed izvijestiti dužnika i povjerenika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja predstečajnoga postupka.

Članak 78. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Liste Lista stečajnih upravitelja

(1) Ministar nadležan Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za područje nadležnosti svakoga suda utvrđuje dvije liste stečajnih upravitelja: − listu A stečajnih upravitelja i − listu B stečajnih upravitelja.

(2) Liste Lista stečajnih upravitelja mogu može se dopunjavati.

(3) Osoba može biti upisana na listu stečajnih upravitelja za područje nadležnosti jednog ili više sudova.

(4) Liste Lista stečajnih upravitelja objavljuju objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je voditi i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti popis stečajnih upravitelja s naznakom predstečajnih i stečajnih postupaka u kojima su imenovani kao povjerenici, privremeni stečajni upravitelji i stečajni upravitelji, način njihova izbora, naznaku dužnika i suca koji vodi postupak, naznaku razrješenja i razloga razrješenja te izrečenih novčanih kazni.

(6) Radi vođenja popisa stečajnih upravitelja iz stavka 5. ovoga članka, sud je dužan ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostaviti pravomoćna rješenja o razrješenju i Sud je dužan ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestiti o pravomoćnosti rješenja iz članka 91. stavaka 2. i 6. ovoga Zakona te o pravomoćnosti rješenja o izrečenim novčanim kaznama stečajnim upraviteljima.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom podatke koji se upisuju na listu stečajnih upravitelja i popis stečajnih upravitelja te način vođenja i objave popisa stečajnih upravitelja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 79. izmijenjenčlancima 50. i 51. ovoga akta

Lista A stečajnih upravitelja

(1) Na listu A stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:

1. koja ima poslovnu sposobnost 3 i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova stečajnog upravitelja

2. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova

2. koja ima položen stručni ispit za stečajnoga stečajnog upravitelja

4 3. koja je nakon položenoga stručnog ispita obavljala obavila stručnu obuku u trajanju od jedne godine najmanje jedne godine

4. koja ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike

5. koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava pretpostavku iz stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba:

− protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

− koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

− koja je brisana s liste stečajnih upravitelja zbog nepostupanja po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, dok ne prođu tri godine od dana brisanja

− koja je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine, dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za stečajnoga upravitelja

– koja je nesposobna za plaćanje.

(3) Osoba koja je brisana s liste stečajnih upravitelja sukladno članku 81. stavku 1. podstavku 2. točkama 5. i 6. ovoga Zakona ne može se ponovno upisati na listu stečajnih upravitelja dok ne prođe šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka kod ponovnog upisa na listu stečajnih upravitelja dužna je uz zahtjev priložiti dokaz o sklopljenoj polici osiguranja od profesionalne odgovornosti odnosno dokaz o provedenom stručnom usavršavanju.

Članak 79.a dodančlankom 51. ovoga akta

Lista visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa utvrđuje i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavljuje listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja za područje nadležnosti svih sudova.

(2) Na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisana osoba koja je upisana na listu stečajnih upravitelja najmanje sedam godina i:

1. koja je imenovana za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa

2. koja je uspješno dovršila najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana.

(3) Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može se dopunjavati.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom podatke koji se upisuju na popis visokokvalificiranih stečajnih upravitelja te način vođenja i objave popisa visokokvalificiranih stečajnih upravitelja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 79.b dodančlankom 51. ovoga akta

Društvo stečajnih upravitelja

(1) Dva ili više stečajnih upravitelja upisanih na listi stečajnih upravitelja može osnovati trgovačko društvo (društvo stečajnih upravitelja) za obavljanje poslova stečajnog upravitelja.

(2) Društvo stečajnih upravitelja osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(3) Na društvo stečajnih upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drukčije uređeno.

(4) Društvo stečajnih upravitelja ne može osnovati drugo društvo stečajnih upravitelja.

(5) Društvo stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više stečajnih upravitelja, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 200.000,00 kuna.

(6) Uvjete za prostor i opremu ureda društva stečajnih upravitelja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 80. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Lista B stečajnih upravitelja

Na listu B stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba koja ispunjava pretpostavke iz članka 79. stavka 1. točaka 1. − 3. i točke 5. ovoga Zakona.

Udaljenje od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja

(1) Stečajni upravitelj udaljit će se od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj može se udaljiti od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut postupak za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.

(3) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka odnosno postupka za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.

Članak 81. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Brisanje s liste stečajnih upravitelja

(1) Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisat će se s liste stečajnih upravitelja:

− na osobni zahtjev

− po službenoj dužnosti:

1. ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak ili ako je osuđena zbog kaznenoga se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je osoba upisana na listu

2. ako je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

2 3. ako je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku posljednje tri godine

3 4. ako nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona

4 5. ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike

5 6. ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju

6. smrću stečajnoga 7. kad navrši 70 godina života

8. smrću.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 7., stečajni upravitelji koji će navršiti 70 godina života bit će izuzeti od dodjeljivanja novih predmeta, a brisat će se s liste nakon dovršetka svih postupaka u kojima su imenovani do trenutka navršavanja 70 godina života.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.

Članak 82. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Stručni ispit, stručna obuka i stručno usavršavanje

(1) Stručni ispit za stečajnog upravitelja organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Polaganju stručnog ispita za stečajnog upravitelja može pristupiti osoba:

1. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij pravne ili ekonomske struke odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova pravne ili ekonomske struke

2. koja ima najmanje tri godine radnog iskustava u pravnoj i/ili ekonomskoj struci i

3. koja je pohađala obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja u organizaciji ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Stručnu obuku stečajnih upravitelja nakon položenog stručnog ispita organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u trajanju od najmanje jedne godine.

(4) Stečajni upravitelji dužni su stručno se usavršavati nakon položenoga stručnog ispita. (2).

(5) Stručno usavršavanje iz stavka 4. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom program i trajanje obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja, program, pretpostavke i način polaganja stručnoga ispita za stečajne upravitelje, te program i trajanje stručne obuke i stručnoga usavršavanja nakon položenoga položenog stručnog ispita za stečajne upravitelje i stručnoga usavršavanja.

Članak 83. izmijenjenčlancima 55. i 56. ovoga akta

Rješenje o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja i rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja

(1) Rješenja o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja te rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja donosi ministar nadležan ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka su upravni akti.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 83.a dodančlankom 56. ovoga akta

Nadzor nad radom stečajnih upravitelja

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prati rad stečajnih upravitelja.

(2) Predstavke i pritužbe na nedolično ili neprimjereno ponašanje stečajnih upravitelja u postupcima u kojima sudjeluju u svojstvu stečajnog upravitelja podnose se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 83.b dodančlankom 56. ovoga akta

Etički kodeks stečajnih upravitelja

(1) Etički kodeks stečajnih upravitelja utvrđuje etička načela i pravila ponašanja stečajnih upravitelja radi čuvanja dostojanstva i ugleda dužnosti stečajnog upravitelja.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje strukovne udruge, donosi Etički kodeks stečajnih upravitelja.

(3) Etički kodeks objavljuje se na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Prijedlog za izmjene i dopune Etičkog kodeksa može dati strukovna udruga i najmanje deset stečajnih upravitelja.

Članak 83.c dodančlankom 56. ovoga akta

Etičko vijeće i postupak povodom povrede Etičkog kodeksa

(1) O povredama Etičkog kodeksa iz članka 83.b ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Protiv odluke ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa stečajni upravitelj i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.

(3) Etičko vijeće iz stavka 2. ovoga članka ima tri člana koji se biraju iz reda ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, stečajnih upravitelja i suda.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom izbor predsjednika Etičkog vijeća i postupak po povredi Etičkog kodeksa.

Članak 84. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Izbor stečajnoga upravitelja

(1) Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.

(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan, ali ga se izuzima od izbora i imenovanja za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od dvije godine od dana isteka godine u kojoj je zatražio svoje izuzimanje. (4) tri mjeseca do dvije godine. Vrijeme privremenog izuzeća računa se od dana izvršnosti rješenja o privremenom izuzimanju.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom pretpostavke i način izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira.

Članak 87. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

Imenovanje drugoga stečajnog upravitelja

(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnoga upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga stečajnog upravitelja s liste A stečajnih upravitelja.

(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena ako je za izbor drugoga stečajnog upravitelja glasovala većina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Sud donosi rješenje kojim potvrđuje imenovanje drugoga stečajnog upravitelja. Ako sud ne donese rješenje u roku od tri dana, smatrat će se da je potvrdio imenovanje stečajnoga upravitelja.

(4) Sud ne može odbiti potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja kojeg je izabrala skupština vjerovnika., osim u slučaju postojanja zapreka za imenovanje stečajnog upravitelja iz članka 77. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(5) Novoimenovanom stečajnom upravitelju sud će predati potvrdu o imenovanju nakon davanja izjave iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Predajom potvrde o imenovanju prestaju ovlaštenja prijašnjem stečajnom upravitelju.

(7) Prijašnji stečajni upravitelj dužan je predati svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.

(8) Sud će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.

Članak 89. izmijenjenčlankom 59. ovoga akta

Dužnosti stečajnoga upravitelja

(1) Stečajni upravitelj dužan je postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka te sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga

2. sastaviti predračun troškova stečajnoga postupka i dostaviti na odobrenje odboru vjerovnika

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neobavljenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika

6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika

7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona

8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika

9. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu

10. dostaviti Financijskoj agenciji zahtjeve za prodaju nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika elektroničkom javnom dražbom i zahtjeve za upis nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku

11. izvršiti uplatu predujma troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom i troškova upisa podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku Financijskoj agenciji, što predstavlja trošak postupka

12. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu

11 13. dostaviti odboru vjerovnika završni račun

12 14. izvršiti naknadne isplate vjerovnika

13 15. nakon zaključenja stečajnoga postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom.

(2) Stečajni upravitelj dužan je podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca.

(3) Pisana izvješća iz stavka 2. ovoga članka i druga izvješća koja je stečajni upravitelj dužan podnositi na temelju ovoga Zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.

Članak 91. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Razrješenje stečajnoga upravitelja

(1) Na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika sud će razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnoga ročišta ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi.

(1) Sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev prijedlog odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika razriješiti stečajnoga stečajnog upravitelja i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, a osobito ako ne postupa po nalogu suda.

(3) Prije donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka sud će omogućiti stečajnom upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.

(2) Protiv rješenja o razrješenju stečajnoga upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici. (5) stečajni upravitelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo žalbe imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik koji je na skupštini vjerovnika glasovao za prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja.

(3) Sud može razriješiti stečajnoga upravitelja na osobni zahtjev iz opravdanih razloga. Protiv rješenja o odbijanju osobnoga zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.

(4) Sud može razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima.

(5) Ako razriješeni stečajni upravitelj ne postupi sukladno nalogu suda iz stavka 6. ovoga članka, može se kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna.

(6) Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 84. ovoga Zakona. Na sljedećem ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnoga upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 87. ovoga Zakona.

(7) Pravomoćnošću rješenja o brisanju s liste stečajnih upravitelja stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti, izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju te izvršnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja na osobni zahtjev stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem, u kojem se slučaju se na odgovarajući način primjenjuje stavak 8 odredba stavka 6. ovoga članka.

Članak 107. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

Ovlaštenja skupštine vjerovnika

(1) Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti

2. imenovati novoga stečajnog upravitelja

3. odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine koja nije opterećena razlučnim pravom

4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnoga plana

5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

6. odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak stečajnoga postupka u skladu s ovim Zakonom.

(2) Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca kojom upravlja stečajni upravitelj.

(3) Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.

Članak 109. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

Podnositelji prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka

(1) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga.

(3) Razlučni vjerovnik kojemu je dužnik osobno odgovoran ovlašten je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.

(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlaštene su podnijeti:

− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu

− član upravnoga odbora dioničkoga društva

− likvidator dužnika

− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu

− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.

(5) Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga.

(6) Podnositelj prijedloga iz stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.

(7) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca ovlašten je podnijeti samo dužnik pojedinac.

Članak 110. izmijenjenčlankom 63. ovoga akta

Dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe

(1) Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke iz članka 428. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dužni su bez odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnoga razloga podnijeti:

− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu

− član upravnoga odbora dioničkoga društva

− likvidator

− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu

− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.

(4) Pravo na naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana otvaranja stečajnoga postupka.

(5) Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka Financijska agencija ima pravo na naknadu troška. Trošak podnošenja prijedloga je trošak stečajnoga postupka. namiruje se iz predujma za namirenje troškova stečajnog postupka odnosno iz Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka ako se naknada nije naplatila iz predujma. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.

(6) Visinu naknade troška iz stavka 5. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 119. izmijenjenčlankom 64. ovoga akta

Privremeni stečajni upravitelj

(1) Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja i odredi zabranu raspolaganja, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnog upravitelja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka privremeni stečajni upravitelj dužan je:

1. zaštititi i održavati imovinu dužnika

2. nastaviti s vođenjem dužnikova poslovanja sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako sud ne odredi mirovanje kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine

3. ispitati mogu li se imovinom dužnika namiriti troškovi postupka.

(3) Sud može zatražiti od privremenoga stečajnog upravitelja da ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka i kakvi su izgledi za nastavak poslovanja dužnika.

(4) Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, utvrdit će dužnosti privremenoga stečajnog upravitelja. Dužnosti ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 2. ovoga članka.

(5) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika i ondje provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(6) Na privremenoga stečajnog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.

Članak 132. izmijenjenčlankom 65. ovoga akta

Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi

(1) Ako prije otvaranja stečajnoga postupka sud utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, rješenjem će pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka.

(2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne predujme traženi iznos, sud će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. Na izbor i imenovanje stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. Stečajni upravitelj nema obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Financijskoj agenciji radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe, kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave.

(3) Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kada su donesena.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka postupak se neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članaka 286. − 292. ovoga Zakona.

(5) Ako sud zaključi stečajni postupak u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, a dužnik nema dovoljno sredstava za namirenje najnužnijih troškova (sređivanje arhivske građe i slično), potrebna sredstva isplatit će se iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka.

(6) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.

Članak 155. izmijenjenčlankom 66. ovoga akta

Troškovi stečajnoga postupka

U troškove stečajnoga postupka pripadaju:

1. sudski troškovi stečajnoga postupka

2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva

3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika

4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća

5. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.

Članak 168. izmijenjenčlankom 67. ovoga akta

Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem

(1) Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.

(2) Ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.

Članak 169. izmijenjenčlankom 68. ovoga akta

Zabrana ovrhe i osiguranja

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.

(2) Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.

(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti.

(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnoga postupka.

(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja.

(6) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.

(7) Sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz stavka 6. ovoga članka dužan je u roku od osam dana od dana otvaranja stečajnoga postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.

(8) Žalba protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja.

(9) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i provesti upis u javne knjige, ako su pretpostavke za upis ostvarene prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka.

Članak 212. izmijenjenčlankom 69. ovoga akta

Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja

(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašten je ovlašteni su pobijati tužbom stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika na temelju odobrenja suda. (2).

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.

(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji u roku od godinu i pol dana od otvaranja stečajnoga postupka. (7) Ako se zahtjev iz stavka 1. za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.

(4) Svaki stečajni vjerovnik ima pravo podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji za svoj račun i na svoj rizik troškova ako:

- stečajni upravitelj ne podnese tužbu radi pobijanja pravnih radnji u roku iz stavka 3. ovoga članka – u roku od tri mjeseca od isteka roka iz stavka 3. ovoga članka

- stečajni upravitelj povuče tužbu radi pobijanja pravnih radnji – u roku od tri mjeseca od objave pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno povlačenje tužbe na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova

- je prethodno zatražio očitovanje stečajnog upravitelja i ako se stečajni upravitelj očitovao da neće podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji – u roku od tri mjeseca od objave očitovanja stečajnog upravitelja da neće podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova

- je prethodno zatražio očitovanje stečajnog upravitelja i ako se stečajni upravitelj nije u roku od tri mjeseca očitovao hoće li podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji – u roku od tri mjeseca od objave poziva stečajnom upravitelju da se očituje hoće li podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji.

(5) Stečajni upravitelj dužan je bez odgode dostaviti sudu radi objave na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova pravomoćno rješenje kojim je utvrđeno povlačenje tužbe iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka, očitovanje da neće podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji iz stavka 4. podstavka 3. ovoga članka i poziv stečajnog vjerovnika da se očituje hoće li podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji iz stavka 4. podstavka 4. ovoga članka.

(6) Stečajni vjerovnici koji su podnijeli tužbu radi pobijanja pravnih radnji imaju položaj jedinstvenih suparničara.

(5) Ako sud usvoji tužbu za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna je vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Prijedlog za ovrhu na temelju presude kojom se prihvaća zahtjev za pobijanje pravne radnje može podnijeti stečajni upravitelj u ime i za račun stečajnog dužnika odnosno stečajne mase te stečajni vjerovnik u svoje ime a za korist stečajnog dužnika odnosno stečajne mase. (8).

(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.

(7) Pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (10) Ako sud u parnici iz stavka 4. ovoga članka prihvati zahtjev za pobijanje pravne radnje, protivna strana dužna je sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

(8) Stečajni vjerovnik koji je uspješno pobio pravnu radnju kojom su oštećeni stečajni vjerovnici u slučaju kada je nedostatnost stečajne mase utvrđena već tijekom prethodnog postupka, zbog čega je stečajni postupak otvoren i odmah zaključen, ima iz onoga što se mora vratiti u stečajnu masu. Nakon vraćanja novčane koristi stečene na osnovi pobijene radnje u stečajnu masu, tužitelji stečajni vjerovnici imaju pravo prvenstvenog namirenja iz koristi vraćene u stečajnu masu razmjerno visini njihove utvrđene tražbine. (11) na temelju stavka 5. ovoga članka pravo prvenstvenog namirenja za troškove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Stečajni vjerovnik čiji je tužbeni zahtjev za pobijanjem prihvaćen predložit će stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.

(9) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 217. izmijenjenčlankom 70. ovoga akta

Nastavljanje poslovanja

(1) Do izvještajnoga ročišta završit će se oni započeti poslovi čije je ispunjenje potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnoga dužnika i oni poslovi za koje stečajni upravitelj utvrdi da su korisni za stečajnu masu.

(2) Na izvještajnom ročištu stečajni vjerovnici odlučuju hoće li se poslovanje dužnika nastaviti ili obustaviti. Odluku o nastavljanju odnosno obustavi poslovanja stečajni vjerovnici mogu izmijeniti bilo na kojoj skupštini vjerovnika.

(3) Nastavljanje poslovanja dopušteno je najduže godinu i pol dana od dana održanoga izvještajnog ročišta, osim ako je sudu podnesen stečajni plan.

Članak 225. izmijenjenčlankom 71. ovoga akta

Trgovačkopravno i poreznopravno polaganje računa

(1) Trgovačkopravne i poreznopravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.

(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.

(3) Pravila iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se stečajni postupak odmah zaključi zbog nedostatnosti stečajne mase ili nakon provedenog skraćenog stečajnog postupka. Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase nastavi stečajni postupak po pravilima za naknadnu diobu, stečajni upravitelj dužan je postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka.

Članak 235. izmijenjenčlankom 72. ovoga akta

Prodaja imovine

(1) Vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj skupštini vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).

(2) U odluci o prodaji vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje i bitne sastojke ugovora o prodaji imovine dužnika kao cjeline.

(3) Ako je odlukom o prodaji određena prodaja elektroničkom javnom dražbom, prodaja će se provesti uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini i primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.

(4) Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika koja je glasovala i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike.

(5) Odluka o prodaji objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Svaki stečajni vjerovnik i razlučni vjerovnik ima pravo na prigovor protiv odluke o prodaji u roku od osam dana od dana dostave.

(6) Sud će odluku o prodaji, nakon isteka roka za podnošenje prigovora iz stavka 5. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj za namirenje od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Pri donošenju odluke sud će uzeti u obzir i moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke prodaji imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor. Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o uskrati potvrde odluke o prodaji ima svaki vjerovnik koji se ima pravo namiriti iz stečajne mase.

Članak 247. izmijenjenčlankom 73. ovoga akta

Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova

(1) Nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Pravila o obustavi postupka ne primjenjuju se.

(2) O prodaji nekretnine iz stavka 1. ovoga članka sud odlučuje rješenjem protiv kojeg pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj i razlučni vjerovnici. U rješenju o prodaji nekretnine sud će odrediti da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi upisat će se zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.

(3) Sud će zaključkom o prodaji utvrditi vrijednost nekretnine, način prodaje i uvjete prodaje.

(4) Prodaju nekretnine provodi Financijska agencija elektroničkom javnom dražbom.

(5) Nekretnina se ne može prodati:

– na prvoj dražbi ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine

– na drugoj dražbi ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti nekretnine

– na trećoj dražbi ispod jedne četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine.

(6) Na četvrtoj dražbi nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od 1,00 kune. Nakon neuspjele četvrte dražbe razlučni vjerovnici imaju pravo odlučiti o neunovčenom predmetu stečajne mase.

(7) Prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu može izjaviti da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnoga dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti nekretnine.

(8) Stavci 1. − 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u gradnji, zrakoplova i drugih prava upisanih u javne knjige.

Članak 250. izmijenjenčlankom 74. ovoga akta

Obavješćivanje vjerovnika

(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s odredbom članka 249. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.

(2) Ako stečajni upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka 249. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku uvid u poslovne knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika.

Članak 257. izmijenjenčlankom 75. ovoga akta

Prijava tražbina stečajnih vjerovnika

(1) Prijava tražbine podnosi se stečajnom upravitelju na propisanom obrascu u dva primjerka i sadržava:

1. podatke za identifikaciju vjerovnika

2. podatke za identifikaciju dužnika

3. pravnu osnovu tražbine, iznos tražbine u kunama

4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine

5. naznaku o postojanju ovršne isprave

6. naznaku o postojanju postupka pred sudom.

(2) Prijavi tražbine iz stavka 1. ovoga članka u prijepisu se prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.

(3) Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika dospjelih do otvaranja stečajnoga postupka koje je obvezan iskazati u bruto iznosu i netoiznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka.

(4) Ako radnik ili prijašnji dužnikov radnik nije prijavio tražbinu, smatrat će se da je tražbinu prijavio u skladu s popisom iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Nadležno županijsko državno odvjetništvo ovlašteno je zastupati vjerovnike u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće.

(6) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo na poseban poziv suda. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnog reda i redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.

(7) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.

Članak 275. izmijenjenčlankom 76. ovoga akta

Osporene tražbine

(1) Stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđivanja svoje osporene tražbine, mora u roku od 15 dana od objave dostave popisa tražbina iz članka 274. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi utvrđivanja te tražbine, odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik dobio da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok parnica pravomoćno ne završi.

(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga članka, njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neće uzeti u obzir.

Članak 276. izmijenjenčlankom 77. ovoga akta

Razlučni vjerovnici

(1) Razlučni vjerovnik kojem je dužnik i osobno odgovoran treba najkasnije u roku od 15 dana nakon objave dostave popisa tražbina iz članka 274. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina neće uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.

(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelomičnoj diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga članka stečajnom upravitelju dokaže da će se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo te da učini vjerojatnim iznos u kojem neće biti odvojeno namiren. U tom će se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem tražbina neće biti odvojeno namirena. Ako pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka ne budu ispunjene do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga vjerovnika raspodijelit će se stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati. Kod djelomične diobe stečajni upravitelj će, ako predmet još nije unovčio, procijeniti u kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neće biti odvojeno namirena i pri djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu tražbina neće biti namirena.

Članak 283. izmijenjenčlankom 78. ovoga akta

Završno ročište

(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu sud određuje završno ročište vjerovnika na kojem se:

1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja

2. podnose prigovori na završni popis i

3. vjerovnici odlučuju o neunovčivim predmetima stečajne mase.

(2) Vrijeme između objave poziva za završno ročište i dana održavanja ne smije biti kraće od 30 dana ni duže od 60 dana.

(3) Sud će, rješenjem na završnom ročištu, odlučiti o prigovorima vjerovnika iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(4) Na odluku suda o prigovorima vjerovnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 280. stavaka 2. − 4. ovoga Zakona.

(5) Završno ročište odredit će se najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanoga izvještajnog ročišta.

Članak 286. izmijenjenčlankom 79. ovoga akta

Rješenje o zaključenju stečajnoga postupka

(1) Odmah nakon završetka završne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

(2) Rješenje i osnova zaključenja stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 131. ovoga Zakona.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu koje vodi registar u kojem je dužnik upisan. Brisanjem iz registra stečajni dužnik pravna osoba prestaje postojati, a stečajni dužnik fizička osoba gubi svojstvo trgovca pojedinca, obrtnika ili osobe koja obavlja samostalnu djelatnost.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.

Članak 299. izmijenjenčlankom 80. ovoga akta

Postupak u povodu prijedloga za obustavu postupka

(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 298. ovoga Zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(2) Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od objave dostave prijedloga podnijeti pisani prigovor protiv prijedloga.

(3) Sud odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša podnositelja prijedloga, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika i podnositelja prigovora.

(4) Prije obustave postupka stečajni će upravitelj namiriti nesporne zahtjeve iz stečajne mase, a za osporene pružiti potrebno osiguranje.

Članak 303. izmijenjenčlankom 81. ovoga akta

Osnovna odredba

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

(2) Stečajnim planom može se:

– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika

– prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru

– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba

– prodati svu imovinu ili dio imovine dužnika, s razlučnim pravima ili bez razlučnih prava

– raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dužnika između vjerovnika

– odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika

– namiriti ili izmijeniti razlučna prava

– smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika

– obveze dužnika pretvoriti u kredit

– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika

– urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka

– odrediti ostale odgovarajuće aktivnosti.

Članak 304. izmijenjenčlankom 82. ovoga akta

Podnošenje plana

(1) Stečajni plan ima Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Neće se uzeti u obzir stečajni plan koji se podnese sudu nakon završnoga završnog ročišta.

(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan stečajni plan podnijeti sudu u roku određenom u odluci vjerovnika. Sa stečajnim upraviteljem u izradi stečajnoga plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

(3) Dužnik koji podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka može predložiti smjernice za donošenje stečajnoga plana o kojima se na izvještajnom ročištu očituju stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici.

Članak 308. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu

(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Pritom treba razlikovati:

1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako stečajni plan zadire i u njihova prava

2. stečajne vjerovnike koji nisu nižega isplatnog reda

3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju prema članku 311. stavku 1. ovoga Zakona

4. dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava.

(2) Vjerovnici istoga pravnog položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U stečajnom planu navest će se kriteriji za razvrstavanje.

(3) Posebnu skupinu čine radnici.

(4) Vjerovnici s malim tražbinama mogu se svrstati u posebnu skupinu.

(5) Prilikom osnivanja skupina sud će voditi posebnu brigu o zaštiti ranjivih vjerovnika poput malih dobavljača.

(6) Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine.

Članak 316. izmijenjenčlankom 84. ovoga akta

Daljnji prilozi

(1) Ako je stečajnim planom određeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi poduzeće, odnosno obrt, stečajnom planu treba priložiti izjavu dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem poduzeća, odnosno obrta na osnovi stečajnoga plana. Ako je dužnik javno trgovačko društvo ili komanditno društvo, stečajnom planu treba priložiti odgovarajuću izjavu osobno odgovornih članova društva. Izjava dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik.

(2) Ako je stečajnim planom određeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku pravnoj osobi ili da postanu njezini članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika pojedinca, stečajnom planu treba priložiti izjavu o suglasnosti svakoga od tih vjerovnika.

(3) Ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da stečajni plan bude odobren, stečajnom planu treba priložiti i izjavu te treće osobe.

(4) Ako su stečajnim planom određene statusne promjene dužnika, stečajnom planu treba priložiti i izjave pravnih osoba koje će sudjelovati u statusnim promjenama.

Članak 317. izmijenjenčlankom 85. ovoga akta

Odbacivanje stečajnoga plana

(1) Sud će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti odbaciti stečajni plan u roku od 15 dana od njegova podnošenja:

1. ako nisu poštovani poštivani propisi o pravu na podnošenje podnošenju i sadržaju stečajnoga plana te ako podnositelj stečajnoga plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je sud odredio. (2) odredio sud

2. ako nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi

3. ako se ne mogu ostvariti prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio.

(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnoga zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.

(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu.

Članak 318. izmijenjenčlankom 86. ovoga akta

Očitovanja o stečajnom planu

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu, u roku od 15 dana, očituju izjasne:

1. odbor vjerovnika, ako je osnovan

2. dužnik pojedinac., ako je plan podnio stečajni upravitelj

3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.

(2) Sud može pozvati tijela državne uprave nadležna za predmet poslovanja dužnika da se izjasne o predloženom planu.

(3) Sud će odrediti rok za predaju izjašnjenja, koji ne može biti dulji od 15 dana.

Članak 323. izmijenjenčlankom 87. ovoga akta

Pravo glasa stečajnih vjerovnika

(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao i stečajni vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu u potpunosti odvojeno namireni.

(2) Vjerovnici na čije tražbine stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Članak 330. izmijenjenčlankom 88. ovoga akta

Potrebne većine

(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala većina vjerovnika i ako glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za stečajni plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se stečajni plan prihvati plana.

(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način postupit će se i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika i ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za stečajni plan prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati.

Članak 331. izmijenjenčlankom 89. ovoga akta

Zabrana opstrukcije

(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila stečajni plan, iako potrebna većina nije postignuta, ako:

1. vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu u lošijem položaju od onoga u kojem bi bili da stečajnoga stečajnog plana nema, ako

2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i ako

3. je većina glasačkih skupina prihvatila stečajni plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji ako prema stečajnom planu ni jedan drugi:

1. nijedan vjerovnik ne bi trebao neće primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji prelazi iznos njegove tražbine

2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnoga plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, ni dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji stečajnog plana nema bile istog isplatnog reda

3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnoga plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici stečajnog plana nema bile nižeg isplatnog reda i

4. dužnik, dioničar, nositelj udjela i nositelj drugih osnivačkih prava pravnih osoba neće primiti imovinsku korist, osim ako bi njihovo sudjelovanje u stečajnom planu u vidu vođenja poslovanja bilo zbog njihovih osobnih sposobnosti nužno za ostvarenje toga stečajnoga plana.

Članak 346. izmijenjenčlankom 90. ovoga akta

Nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana

(1) U rješenju o potvrdi provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2) Ako je nadzor određen, nakon zaključenja stečajnoga postupka, nadzirat će se ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka provedbenom osnovom stečajnoga plana.

(3) Ako je to u rješenju iz stavka 1. ovoga članka provedbenoj osnovi stečajnoga plana određeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, u skladu s tim rješenjem tom provedbenom osnovom, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjeg vođenja poduzeća ili pogona dužnika (društva preuzimatelji).

Članak 349. izmijenjenčlankom 91. ovoga akta

Poslovi za koje je potrebna suglasnost

U rješenju o potvrdi provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se odrediti da je za valjanost određenih pravnih poslova dužnika ili društva preuzimatelja tijekom trajanja nadzora potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja. Na radnje dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka bez stečajnoga upravitelja.

Članak 350. izmijenjenčlankom 92. ovoga akta

Krediti

(1) U rješenju o potvrdi provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita ili zajmova koje će dužnik ili društvo preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat će se samo iza onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da će se i u kojem iznosu kredit koji su odobrili s obzirom na glavnu tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno potvrdio.

Članak 373. izmijenjenčlancima 93. i 94. ovoga akta

Prijedlog dužnika

(1) Dužnik se može osloboditi preostalih obveza ako podnese odgovarajući prijedlog. Prijedlog se sudu mora podnijeti najkasnije na izvještajnom ročištu u pisanom obliku. Taj se prijedlog može spojiti Prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza dužnik može podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Ako dužnik nije bio podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, on može prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza u otvorenom stečajnom postupku podnijeti najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka upute iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona. Prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnik je dužan priložiti javno ovjerovljenu izjavu o tome postoje li u njegovu slučaju okolnosti iz članka 373.a stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine ustupa za vrijeme od pet godina nakon zaključenja tri godine od otvaranja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti sud. Ako je dužnik te svoje tražbine već prije ustupio ili založio trećoj osobi, dužan je u izjavi to navesti. Ako je dužniku već jednom dodijeljeno oslobođenje od preostalih obveza, vrijeme ustupa založivih tražbina iz radnog odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine u novom stečajnom postupku na temelju novog prijedloga za oslobođenje od preostalih obveza iznosi pet godina.

(3) Sporazumi kojima se ustup tražbina dužnika iz stavka 2. ovoga članka uvjetuje ili na drugi način ograničava nemaju pravnoga učinka ako se njima onemogućava ili ograničava učinak izjave o ustupu.

(4) Stečajni vjerovnici mogu se očitovati o prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnika do završnog ročišta.

Članak 373.a dodančlankom 94. ovoga akta

Odluka suda o dopuštenosti dužnikova prijedloga

(1) Ako je prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza dopušten, sud će rješenjem utvrditi da će dužnik biti oslobođen od preostalih obveza ako ispuni obveze iz članka 381. te ne postoje pretpostavke za uskratu oslobođenja iz članaka 376., 383. 383.a i 384. ovoga Zakona. Rješenje će se objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tog rješenja dužnik ima pravo na žalbu.

(2) Prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza nije dopušten:

1. ako je dužnik u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članka 383. ovoga Zakona ili

2. ako je dužniku u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođenje uskraćeno u skladu s člankom 376. stavkom 1. točkom 4., 5. ili 6. odnosno u skladu s člankom 383.a, kada je naknadna uskrata oslobođenja utemeljena na razlozima iz članka 376. stavka 1. točke 4., 5. ili 6. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. sud će dužniku dati mogućnost da povuče prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije nego što o njemu odluči.

(4) Nedopušteni prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza sud će odbaciti rješenjem.

Članak 373.b dodančlankom 94. ovoga akta

Dužnost dužnika u pogledu zaposlenja ili obavljanja primjerene djelatnosti

Od trenutka ustupa tražbina do zaključenja stečajnoga postupka dužnik je dužan baviti se primjerenim zanimanjem, a ako je bez zaposlenja, potruditi se naći primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti.

Članak 374. izmijenjenčlankom 95. ovoga akta

Predlaganje povjerenika

(1) Dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnoga slučaja.

(2) Sud će rješenjem iz članka 373.a stavka 1. odrediti povjerenika na kojeg prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.

Članak 375. izmijenjenčlankom 96. ovoga akta

Odluka suda o osnovanosti dužnikova prijedloga

(1) Sud će na završnom ročištu zatražiti očitovanje stečajnih vjerovnika i stečajnoga upravitelja o dužnikovu prijedlogu. Sud rješenjem odlučuje o prijedlogu dužnika.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga stavka dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se najkasnije na završnom ročištu usprotivio tome da se dužnik oslobodi od preostalih obveza imaju pravo na žalbu. Stečajni postupak zaključit će se nakon pravomoćnosti toga rješenja. Pravomoćno rješenje objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka.

(3) Ako se stečajni postupak obustavi, dužnik se može osloboditi preostalih obveza samo ako je stečajna masa nakon prijave njezine nedostatnosti podijeljena u skladu s odredbom članka 297 295. ovoga Zakona te ako je postupak obustavljen na temelju odredbe članka 298 297. ovoga Zakona. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se u tom slučaju na odgovarajući način.

Članak 376. izmijenjenčlankom 97. ovoga akta

Odbijanje prijedloga za oslobođenje

(1) Sud će rješenjem odbiti prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza ako je to najkasnije na završnom ročištu predložio koji od stečajnih vjerovnika i:

1. ako je dužnik pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine ili protiv gospodarstva ili

2. ako je dužnik u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje dao netočne ili nepotpune podatke o svom gospodarskom stanju, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javnih obveza ili

3. ako je u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga dužnik oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članaka 382. i 383. ovoga Zakona ili 4. ako je dužnik u posljednjoj godini posljednje tri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda za poboljšanje gospodarskoga položaja odgađao otvaranje stečajnoga postupka ili

5 4. ako je dužnik tijekom stečajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu

5. ako je dužnik u izjavi iz članka 373. stavka 1. ili u pogledu popisa predmeta stečajne mase iz članka 221., popisa vjerovnika iz članka 222. ili pregleda imovine i obveza iz članka 223. ovoga Zakona te u pogledu svojih prihoda dao namjerno ili iz krajnje nepažnje netočne ili nepotpune podatke ili

6. ako je dužnik povrijedio svoju obvezu iz članka 373.a ovoga Zakona i time oštetio svoje vjerovnike u namirenju, odredbe članka 382. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način.

(2) Protivljenje vjerovnika bit će dopušteno samo ako je on učinio vjerojatnim postojanje koje od osnova za odbijanje prijedloga dužnika za oslobođenje od preostalih obveza.

(3) U slučaju moguće obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona prijedlog vjerovnika da se odbije prijedlog dužnika za oslobađanje od preostalih obveza može se staviti u pisanom obliku do donošenja odluke o obustavi stečajnog postupka.

(4) Rješenje suda iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tih rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se usprotivio dužnikovu oslobađanju od preostalih obveza ima pravo na žalbu.

Članak 377. brisančlankom 98. ovoga akta

Najava oslobođenja od preostalih obveza

(1) Ako utvrdi da ne postoje razlozi za odbijanje prijedloga za oslobođenje iz članka 376. ovoga Zakona, sud će rješenjem odrediti da se dužnika oslobodi preostalih obveza ako ispuni dužnosti iz članka 381. ovoga Zakona odnosno ako ne nastupe okolnosti iz odredbi članaka 383. i 384. ovoga Zakona.

(2) Istim rješenjem sud će odrediti povjerenika na kojega prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.

Članak 378. izmijenjenčlankom 99. ovoga akta

Pravni položaj povjerenika

(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa, kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan dužniku, nakon dvije godine od zaključenja stečajnoga postupka predati 10 %, nakon tri godine od zaključenja stečajnoga postupka 15 %, a nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka 20 % od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plaćanja sudu jednom godišnje podnijeti izvješće o primljenim iznosima za raspodjelu vjerovnicima.

(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.

(3) Povjerenik je dužan nakon završetka svoje službe sudu položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s tim da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.

Članak 380. izmijenjenčlankom 100. ovoga akta

Jednako postupanje prema svim vjerovnicima

(1) Tijekom trajanja ustupa Od trenutka zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka sukladno članku 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina nad imovinom dužnika nije dopuštena ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.

(2) Ništetan je svaki sporazum između dužnika ili drugih osoba i pojedinih stečajnih vjerovnika na osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.

(3) S tražbinom iznosa obuhvaćenih izjavom o ustupu obvezana osoba može prebiti svoju tražbinu prema dužniku samo ako bi ona i u slučaju nastavljanja stečajnoga postupka imala pravo na prijeboj Prijeboj protiv tražbine dužnika na iznose koji su obuhvaćeni izjavom o ustupu nije dopušten.

Članak 381. izmijenjenčlankom 101. ovoga akta

Dužnikove dužnosti

(1) Dužnik tijekom trajanja ustupa od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina:

1. dužan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja, potruditi se naći primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti

2. dužan je predati povjereniku jednu polovinu vrijednosti imovine koju stekne nasljeđivanjem ili s obzirom na buduće pravo nasljeđivanja te cijelu vrijednost imovine koju stekne kao dar, dobitak na lutriji ili koju stekne u bilo kojoj drugoj igri na dobitak. Od dužnosti na predaju izuzeti su prigodni darovi i dobici koji su neznatne vrijednosti

3. dužan je bez odgode prijaviti povjereniku i sudu svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja

4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvaćen izjavom o ustupu niti imovinu iz točke 2. ovoga stavka te je dužan sudu i povjereniku, na njihovo traženje, dati obavijesti o svom zaposlenju ili svojim nastojanjima da nađe zaposlenje te o svojim primanjima i imovini

5. dužan je plaćanja radi namirenja stečajnih vjerovnika obavljati samo povjereniku te ne smije nijednom stečajnom vjerovniku dati posebnu prednost

6. ne smije zasnivati neprimjerene obveze u smislu članka 376. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Na prijedlog dužnika sud će utvrditi je li određena imovina stečena u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka izuzeta od dužnosti predaje povjereniku.

(3) Ako dužnik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je stečajne vjerovnike namirivati plaćanjima povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.

Članak 382. izmijenjenčlankom 102. ovoga akta

Povreda dužnosti

(1) Sud će uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, ako dužnik tijekom trajanja ustupa od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina povrijedi svoju dužnost i time onemogući namirenje stečajnih vjerovnika, osim ako dužnik nije kriv za povredu svojih dužnosti. U slučaju iz članka 381. stavka 1. točke 6. ne uzima se u obzir obična nepažnja. Prijedlog se može staviti samo u roku od godinu dana od dana kada je vjerovnik saznao za povredu dužnosti. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

(2) Prije odluke o prijedlogu sud će saslušati povjerenika, dužnika i stečajne vjerovnike. Dužnik je dužan dati obavijesti o ispunjavanju svojih dužnosti. Ako dužnik bez valjanoga razloga ne pruži tražene obavijesti ili ako neopravdano izostane s ročišta koje je sud zakazao radi davanja obavijesti, uskratit će se oslobođenje od preostalih obveza.

(3) Protiv odluke suda podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 383. izmijenjenčlancima 103. i 104. ovoga akta

Uskrata oslobođenja od preostalih obveza

(1) Sud će, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je dužnik u razdoblju između završnoga ročišta i zaključenja stečajnoga postupka ili za vrijeme trajanja ustupa od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se staviti u roku od godine dana od dana kada je vjerovnik saznao za pravomoćnu presudu kojom je dužnik osuđen za kaznena djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

(3) Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 383.a dodančlankom 104. ovoga akta

Naknadno poznati razlozi za uskratu oslobođenja

(1) Sud će, na prijedlog stečajnog vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako se nakon zaključenja stečajnog postupka ili u slučaju iz članka 297. ovoga Zakona nakon obustave stečajnog postupka utvrdi da je postojao razlog za uskratu oslobođenja iz članka 376. stavka 1. ovoga Zakona. Prijedlog se može staviti samo unutar šest mjeseci nakon što je vjerovnik saznao za postojanje takvog razloga. Prijedlog je dopušten samo ako se učini vjerojatnim da postoje pretpostavke iz ovoga stavka i da vjerovnik prije nije imao saznanja o postojanju takvog razloga.

(2) Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Članak 385. izmijenjenčlankom 105. ovoga akta

Prijevremeni završetak

Pravomoćnošću odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u skladu s odredbama članaka 382., 383. 383., 383.a i 384. ovoga Zakona prestaju važiti izjave o ustupu, služba povjerenika i ograničenja prava dužnika vjerovnika.

Članak 386. izmijenjenčlancima 106. i 107. ovoga akta

Odluka o oslobođenju od preostalih obveza

(1) Nakon što istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo završeno prije toga, sud će, nakon saslušanja stečajnih vjerovnika, povjerenika i dužnika, rješenjem odlučiti o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.

(2) Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza iz stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.

(3) Ako u stečajnom postupku nisu prijavljene tražbine, ili su prijavljene i utvrđene tražbine stečajnih vjerovnika namirene, a dužnik je namirio i troškove stečajnog postupka, kao i ostale obveze stečajne mase, sud će na prijedlog dužnika odlučiti o oslobađanju od preostalih obveza i prije isteka vremena ustupa založivih tražbina. Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza iz stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.

(4) Dužnik je dužan učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka, odgovarajuće će se primijeniti članci 385. i 386.a ovoga Zakona.

(6) Sud će, na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, ako utvrdi da postoji koji od razloga za to iz članka 376. stavka 1., iz članka 382. stavaka 1 stavka 1., stavka 2. ili 2., ili rečenice 3., iz članka 383., 383. i iz članka 383.a ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi da postoji razlog iz članka 384. ovoga Zakona, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza.

(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza, rješenje će se u izvodu objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji je tijekom saslušanja iz stavka 1. ovoga članka predložio da sud dužniku uskrati oslobođenje od preostalih obveza imaju pravo na žalbu.

Članak 386.a dodančlankom 107. ovoga akta

Stjecanje imovine nakon isteka vremena ustupa

Ako je dužniku određeno oslobođenje od preostalih obveza, imovina koju dužnik stekne nakon isteka vremena ustupa založivih tražbina i nakon nastupa pretpostavka iz članka 386. stavka 2. ovoga Zakona ne pripada više stečajnoj masi, osim dijelova imovine koji su vraćeni stečajnoj masi na temelju pobijanja stečajnog upravitelja, na temelju spora koji je vodio stečajni upravitelj i na temelju radnji unovčenja stečajnog upravitelja.

Članak 387. izmijenjenčlankom 108. ovoga akta

Učinak oslobođenja od preostalih obveza

(1) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza djeluje prema svim stečajnim vjerovnicima, i onima koji svoje tražbine nisu prijavili.

(2) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza ne utječe na prava stečajnih vjerovnika prema sudužnicima i jamcima dužnika, na prava tih vjerovnika koja se temelje na predbilježbi upisanoj radi njihova osiguranja te prava koja u stečajnom postupku ovlašćuju vjerovnike na odvojeno namirenje. Dužnik se, međutim, oslobađa od svojih obveza prema sudužnicima, jamcima ili regresnim ovlaštenicima na isti način kao i od obveza prema stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako dužnik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju oslobođenja dužnika od preostalih obveza nema pravo tražiti namirenje, vjerovnik nije obvezan vratiti primljeno.

(4) Zabrana obavljanja trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću koja je izdana samo na temelju insolventnosti dužnika prestaje imati pravni učinak pravomoćnošću odluke kojom se određuje oslobađanje od preostalih obveza stečajnog dužnika.

Članak 388. izmijenjenčlankom 109. ovoga akta

Izuzete tražbine

Od oslobođenja su izuzete:

1. obveze dužnika Oslobođenje od preostalih obveza dužnika ne odnosi se na:

1. osigurane tražbine

2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje

2. novčane kazne i s njima izjednačene obveze dužnika.

3. tražbine po osnovi novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka

4. tražbine po osnovi uzdržavanja koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva

5. tražbine koje su nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka te

6. tražbine po osnovi troškova za vođenje stečajnoga postupka.

Članak 389. izmijenjenčlankom 110. ovoga akta

Prijedlog za opoziv oslobođenja dužnika od preostalih obveza

(1) Na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, sud će opozvati određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako:

1. se naknadno ustanovi utvrdi da je dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio ili i time znatno onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika

2. se naknadno utvrdi da je dužnik za vrijeme ustupa založivih tražbina pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili da je dužnik tek nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koje je počinio do isteka vremena za ustup založivih tražbina ili

3. je dužnik nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje koje ima tijekom stečajnoga postupka.

(2) Prijedlog se može podnijeti u roku od godinu godine dana od pravomoćnosti odluke o oslobođenju dužnika od preostalih obveza. (2) Pravodobni prijedlog vjerovnika dopušten je samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da postoji koji od razloga Opoziv prema stavku 1. točki 3. ovoga članka može se predložiti unutar šest mjeseci nakon pravomoćnog zaključenja stečajnoga postupka. Vjerovnik je dužan učiniti vjerojatnim da postoje pretpostavke za razlog opoziva na koji se poziva. U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka i vjerovnik je dužan učiniti vjerojatnim da vjerovnik prije pravomoćnosti odluke nije saznao da oni postoje imao saznanja o postojanju toga razloga za opoziv.

Članak 405. izmijenjenčlankom 111. ovoga akta

Oglas o prijedlogu za priznanje

(1) Nakon što primi prijedlog za priznanje strane odluke, sud će bez odgode objaviti oglas na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u kojem će navesti:

1. podatke o sudu koji objavljuje oglas

2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci čije se priznanje traži i njezinu bitnom sadržaju

3. podatke o stranom stečajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnoga postupka

4. poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koje imaju pravni interes da u roku od 15 dana od objave dostave oglasa prijave sudu tražbine te da se u podnesku očituju o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te mogućim teškoćama u namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.

(2) Pismeno s izvješćem o podnesenom prijedlogu za priznanje te podacima i pozivu iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju i vjerovnicima čije je prebivalište, odnosno sjedište poznato.

Članak 429. izmijenjenčlankom 112. ovoga akta

Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka

(1) Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka dužna je podnijeti Financijska agencija u roku od osam dana od isteka razdoblja iz članka 428. podstavka 2. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka podnosi se na propisanom obrascu i sadržava:

1. podatke za identifikaciju dužnika te brojeve bankovnih računa

2. podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje

3. podatke o imovini pravnih osoba, ako podnositelj prijedloga raspolaže tim podacima.

(3) Financijska agencija ima pravo na naknadu troška za podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.

Članak 430. izmijenjenčlankom 113. ovoga akta

Oglas

Nakon uvida u sudski registar sud će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti oglas koji sadržava:

– podatke za identifikaciju dužnika

– podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje

– poziv osobama ovlaštenim za zastupanje dužnika po zakonu da u roku od 15 dana od dana objave oglasa podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza na propisanom obrascu

– poziv vjerovnicima da najkasnije u roku od 45 dana od objave dostave oglasa predlože otvaranje stečajnoga postupka

– upozorenje o pravnim posljedicama nepodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz članka 431. ovoga Zakona.

Članak 432. izmijenjenčlankom 114. ovoga akta

Izbor stečajnoga upravitelja

Izbor stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja i s liste B stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.