Što se promijenilo od NN 49/2023

Članak 24. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Utvrđivanje postojanja braka

Pravo na tužbu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji ima svaka osoba koja za to ima pravni interes te centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 41. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Bračni ugovor osobe lišene poslovne sposobnosti

(1) U ime bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih poslova bračni ugovor može sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se u obliku javnobilježničkog akta.

Članak 49. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravo na tužbu radi poništaja braka

(1) Tužbu radi poništaja braka može podnijeti:

1. bračni drug

2. centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad i

3. osoba koja ima pravni interes.

(2) Pravo na tužbu radi poništaja braka sklopljenog protivno odredbi članka 25. ovoga Zakona imaju i roditelji maloljetnika.

(3) Rokovi za podnošenje tužbe radi poništaja braka propisani su odredbama članaka 374. do 376. ovoga Zakona.

Članak 54. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 1.

Razvod braka kad bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete

(1) Bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju sukladno odredbama članaka 321. do 328. ovoga Zakona.

(2) Ako se bračni drugovi iz stavka 1. ovoga članka namjeravaju razvesti na temelju sporazuma, dužni su sastaviti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona.

(3) Ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, bračni drugovi su dužni mogu pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, bračni drugovi imaju pravo na tužbu radi razvoda braka u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.

Članak 58. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 2. i 3.

Presumpcija majčinstva

Načini utvrđivanja majčinstva

Majčinstvo se može utvrditi:

1. presumpcijom majčinstva

2. priznanjem ili

3. sudskom odlukom.

Članak 58.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Presumpcija majčinstva

Djetetova majka jest žena koja ga je rodila.

Članak 58.b dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Priznanje majčinstva i postupak priznanja

(1) Majčinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, Hrvatskim zavodom za socijalni rad ili sudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.

(2) Ako priznanje majčinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, te osobe izjavu o priznanju majčinstva, odnosno pristanku na priznanje majčinstva daju pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad nadležnim prema mjestu svoga prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Majčinstvo se može priznati i u oporuci.

Članak 58.c dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Osoba koja priznaje majčinstvo

(1) Majčinstvo može priznati:

1. punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti

2. maloljetna osoba koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice priznanja i

3. maloljetna osoba mlađa od šesnaest godina, uz suglasnost njezina zakonskog zastupnika.

(2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne osobe koja priznaje majčinstvo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka roditelji, za priznanje majčinstva djeteta potrebna je suglasnost roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona.

Članak 58.d dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Pristanak i prethodno mišljenje za priznanje majčinstva

(1) Priznanje majčinstva upisat će se u maticu rođenih ako je Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema mjestu djetetova rođenja dao prethodno mišljenje.

(2) Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je u roku od 15 dana od dana kad ga je to zatražio matičar dostaviti mišljenje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za upis priznanja majčinstva potreban je pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje majčinstvo.

(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati sadržaj, oblik i način utvrđivanja prethodnog mišljenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 58.e dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Posebne odredbe o priznanju majčinstva

(1) Priznanje majčinstva je neopozivo.

(2) Majčinstvo se ne može priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

Članak 58.f dodanNN 156/2023: dodan člankom 3.

Postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju majčinstva

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju majčinstva, odnosno oporuku bez pristanka, suglasnosti i prethodnog mišljenja propisanih člancima 58.c i 58.d ovoga Zakona, matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti pristanak i suglasnosti koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja, kao i prethodno mišljenje.

(2) Pozive kojima se traže pristanci i suglasnosti punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matičar dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi. Rok za davanje pristanaka i suglasnosti je 15 dana od dana dostave poziva.

(3) Pristanak i suglasnosti koji se traže od djeteta ili osobe lišene poslovne sposobnosti matičar traži posredstvom Hrvatskoga zavoda za socijalni rad nadležnog prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže dužan je u roku od 15 dana od dana kad ga je to zatražio matičar dostaviti pristanke.

(5) Matičar će u roku od 30 dana od dana priznanja majčinstva osobu koja je priznala majčinstvo i njezine zakonske zastupnike ako ih ima obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnosti.

Članak 59. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 4.

Utvrđivanje majčinstva sudskom odlukom

(1) Ako majčinstvo nije utvrđeno presumpcijom majčinstva ili priznanjem, utvrđuje su u sudskom postupku.

(2) Tužbu radi utvrđivanja majčinstva može podnijeti:

1. dijete

2. žena koja sebe smatra majkom djeteta ili

3. Hrvatski zavod za socijalni rad.

(3) Ako se majčinstvo djeteta, čija je moguća majka osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke, ovisno o okolnostima slučaja, dužan je pokrenuti postupak radi utvrđivanja majčinstva sudskom odlukom u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak, odnosno od dana uskrate suglasnosti iz članaka 58.c i 58.d ovoga Zakona.

(4) Ako osoba za koju se tvrdi da je majka djeteta nije živa, tužba radi utvrđivanja majčinstva podnosi se protiv njezinih nasljednika.

(5) Rokovi za podnošenje tužbe radi utvrđivanja majčinstva propisani su odredbama članka 383. stavka 1., članka 385. stavka 1. i članaka 386. i 387. ovoga Zakona.

Članak 61. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 5. i 6.

Presumpcija bračnog očinstva i iznimke

(1) Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka.

(2) Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.

Članak 61.a dodanNN 156/2023: dodan člankom 6.

Iznimka od presumpcije bračnog očinstva

(1) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete do upisa djeteta u maticu rođenih.

(2) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka koji je sklopljen u razdoblju do tristo dana od prestanka ranijeg braka može uz pristanak majke i majčinog muža iz kasnijeg braka priznati dijete do upisa djeteta u maticu rođenih.

(3) Na priznanje očinstva iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o priznanju očinstva.

Članak 62. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Priznanje očinstva

(1) Očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad ili sudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.

(2) Ako priznanje očinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, te osobe izjavu o priznanju očinstva, odnosno pristanku na priznanje očinstva daju pred centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad nadležnim prema mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Očinstvo se može priznati i u oporuci.

(4) Očinstvo se može priznati i na zapisnik u konzularnom uredu ili diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove.

Članak 64. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pristanak i suglasnost za priznanje očinstva

(1) Za upis priznanja očinstva ovisno o okolnostima slučaja potrebni su sljedeći pristanci i suglasnost:

1. pristanak punoljetne majke neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti

2. pristanak maloljetne majke koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice pristanka

3. pristanak maloljetne majke koja je mlađa od šesnaest godina, uz suglasnost njezinog zakonskog zastupnika

4. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo

5. pristanak majke i njezina muža ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatra ocem djeteta sukladno članku 61. ovoga Zakona.

(2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne majke koja daje pristanak na priznanje očinstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka roditelji, za pristanak za priznanje očinstva djeteta potrebna je suglasnost roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona.

(3) Ako majka nije živa ili joj je nepoznato boravište najmanje dva mjeseca, za upis priznanja očinstva potrebni su:

1. pristanak djetetova skrbnika uz prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i

2. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo.

Članak 66. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju očinstva

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva, odnosno oporuku bez pristanaka i suglasnosti propisanih člancima 63. i 64. ovoga Zakona, matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti pristanke i suglasnosti koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja.

(2) Pozive kojima se traže pristanci i suglasnosti punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matičar dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi. Rok za davanje pristanaka i suglasnosti je petnaest dana od dana dostave poziva.

(3) Pristanke koji se traže od djeteta ili osobe lišene poslovne sposobnosti matičar traži posredstvom centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad nadležnog prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci traže dužan je u roku od petnaest dana od dana kad ga je to zatražio matičar dostaviti pristanke.

(5) Matičar će u roku od trideset dana od dana priznanja očinstva osobu koja je priznala očinstvo i njezine zakonske zastupnike ako ih ima obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnosti.

(6) Matičar će roditelje djeteta koji trajno ne žive zajedno upoznati s mogućnošću uređivanja načina ostvarivanja roditeljske skrbi planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 106. ovoga Zakona, odlukom suda sukladno članku 105. ovoga Zakona, odnosno privremenom mjerom sukladno članku 536. ovoga Zakona.

Članak 67. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupanje matičara kad nema podatka o ocu

(1) Ako prigodom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovu ocu, matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava.

(2) Majka može matičaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem. Ova se izjava smatra pristankom na priznanje očinstva.

(3) Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovu ocu, o tome će odmah obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 68. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupanje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad kad nema podatka o ocu

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to učinila pred matičarom.

(2) Majka će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem te će joj se ponuditi pomoć u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanu suglasnost, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva.

(3) Majčina izjava pred centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad o tome koga smatra djetetovim ocem ima značenje njezina pristanka na priznanje očinstva.

Članak 69. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupanje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad kad ima podatak o ocu

(1) Kad primi majčinu izjavu o ocu djeteta, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u roku od petnaest dana, sukladno pravilima o osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.

(2) Ako se pozvani odazove, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad predočit će mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.

(3) Ako pozvani prizna očinstvo, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad odmah će primjerak zapisnika o majčinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju očinstva dostaviti matičaru radi upisa očinstva u maticu rođenih.

(4) Kad su za utvrđivanje očinstva priznanjem potrebne suglasnosti zakonskih zastupnika iz članaka 63. i 64. ovoga Zakona, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan zakonskim zastupnicima uputiti poziv sukladno stavku 1. ovoga članka i tražiti propisane suglasnosti.

(5) Ako se očinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o tome obavješćuje majku, a ako je majka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogućnošću utvrđivanja očinstva sudskom odlukom.

(6) Ako se očinstvo djeteta, čiji su majka ili mogući otac osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca, ovisno o okolnostima slučaja, dužan je pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva sudskom odlukom u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak, odnosno od dana uskrate suglasnosti iz članaka 63. i 64. ovoga Zakona.

Članak 71. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravo na tužbu radi utvrđivanja očinstva

Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti:

1. dijete

2. majka djeteta

3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili

4. centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 84. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 7.

Osobna prava djeteta

(1) Dijete ima pravo na skrb za život i zdravlje.

(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim i drugim razvojnim potrebama.

(3) Dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja.

(4) Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim osobama iz članka 120. ovoga Zakona, kao i pravo na točnu informaciju o važnim okolnostima u vezi s roditeljima i tim osobama, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(5) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.

Članak 95. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 8.

Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

(1) Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom.

(2) Roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem., osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

(3) Roditelji su dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama iz članka 120. ovoga Zakona.

(4) Roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti.

Članak 96. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Određivanje mjesta stanovanja djeteta

(1) Djetetovo mjesto stanovanja jest prebivalište, odnosno boravište njegovih roditelja.

(2) Roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

(3) Pravo roditelja da određuju djetetovo mjesto stanovanja može biti ograničeno odlukom suda ili potrebom pribavljanja suglasnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) Dijete ne može stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnim pravima djeteta ili je lišen prava na roditeljsku skrb.

Članak 98. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 9.

Ograničavanje prava na upravljanje imovinom djeteta

(1) Roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu je darovana ako je ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio.

(3) (2) Za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku sukladno članku 101. ovoga Zakona.

Članak 100. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta

(1) Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnose se na:

1. promjenu djetetova osobnog imena

2. promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i

3. izbor ili promjenu vjerske pripadnosti.

(2) Zastupanje u vezi s djetetovim pravima iz stavka 1. ovoga članka valjano je ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka za promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta nije potrebna ako preseljenje bitno ne utječe na ostvarivanje postojećih osobnih odnosa s drugim roditeljem, pod uvjetom da je roditelj s kojim dijete stanuje pribavio suglasnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka za promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta iznimno nije potrebna ako je prijava prebivališta, odnosno boravišta nužna radi zaštite prava i interesa djeteta, pod uvjetom da je roditelj s kojim dijete stanuje pribavio suglasnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(5) Ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz stavka 1. ovoga članka ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta, osim u slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Za priznanje, odnosno za pristanak na priznanje očinstva koje je dalo dijete u odnosu na očinstvo vlastitoga djeteta potrebna je pisana suglasnost oba roditelja koja imaju pravo zajednički zastupati dijete.

Članak 103. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi

(1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu mogu svakodnevnu skrb o djetetu, uključujući smještaj djeteta, uz odluku centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje socijalna skrb, povjeriti udomiteljskoj obitelji ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi u skladu s propisima kojima se uređuje socijalna skrb.

(2) Ako smještaj djeteta u slučaju iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci od kad je roditelj povjerio svakodnevnu skrb o djetetu, uključujući smještaj djeteta, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u daljnjem roku od trideset dana učiniti procjenu opravdanosti produljenja ove vrste smještaja ili podnijeti sudu prijedlog za izricanje odgovarajuće sudske mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta zajedno s individualnim planom i stručnom obiteljskom procjenom.

Članak 108. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 10.

Sporazumno donošenje odluka bitnih za dijete

(1) Kad roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i suglasnosti dužni su donijeti, odnosno dati sporazumno.

(2) Odluke koje su bitne za dijete odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta sukladno članku 100. stavku 1. ovoga Zakona i zastupanje u vezi s vrjednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta sukladno članku 101. ovoga Zakona.

(3) Odluke iz stavka 1. ovoga članka koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta, kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s osobama iz članka 120. ovoga Zakona, izvanredni medicinski postupci ili liječenje te izbor škole za koje odluke se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost.

(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, ako se radi o neodgodivoj medicinskoj intervenciji, primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se uređuje zaštita prava pacijenata.

Članak 115. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka

(1) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad donijeti rješenje o mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj odsutan i nepoznatog boravišta ili spriječen iz objektivnih razloga dulje vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb.

(2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga članka, roditelj nema pravo na njezino ostvarivanje.

(3) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga članka, roditeljsku skrb ostvaruje drugi roditelj samostalno ili se dijete stavlja pod skrbništvo sukladno članku 224. točki 5. ovoga Zakona.

(4) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja kojem miruje ostvarivanje roditeljske skrbi ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad donijeti rješenje o prestanku mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga članka kad prestanu postojati razlozi zbog kojih je određeno mirovanje roditeljske skrbi.

(5) Pravomoćno rješenje iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka sud je dužan dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta djeteta.

Članak 116. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Roditeljska skrb u slučaju smrti roditelja

(1) Ako roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb i jedan od njih umre, drugi roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb.

(2) Ako roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb umre, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, drugog roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad donijeti rješenje kojim će povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi drugom roditelju, ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

(3) Do donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka sud će na prijedlog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili osobe iz stavka 2. ovoga članka, ako je to potrebno, žurno odlučiti koja osoba će privremeno skrbiti o djetetu.

(4) U slučaju smrti oba roditelja, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će dijete staviti pod skrbništvo.

(5) Roditelj koji ostvaruje roditeljsku skrb može za života u oporuci ili u obliku javnobilježničke isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatra da bi se u slučaju njegove smrti najbolje skrbila o djetetu.

(6) Kad se u slučaju smrti roditelja djetetu imenuje skrbnik, uzima se u obzir volja roditelja iz stavka 5. ovoga članka i mišljenje djeteta, osim ako se procijeni da to ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti.

Članak 119. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 11.

Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja

(1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.

(2) Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

(3) Roditelj koji ne stanuje s djetetom nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno.

Članak 123. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Ograničenje ili zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom

(1) Sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.

(2) Kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, sud je dužan:

1. ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta

2. voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i

3. obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane.

(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se ograničiti ili zabraniti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Članak 124. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 12. i 46.

Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom

(1) Sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) U odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz članka 120. ovoga Zakona.

(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

(4) U iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za idućih zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci.

(5) Na temelju pravomoćne ovršne odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad rješenjem će imenovati stručnu osobu (voditelja nadzora) pod čijim će se nadzorom ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem.

(6) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će rješenjem razriješiti voditelja nadzora ako neuredno ispunjava svoje obveze te imenovati novog voditelja nadzora.

(7) Protiv rješenja iz stavaka 5. i 6. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(8) Stručna osoba koja obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu za obavljanje nadzora kao i na naknadu opravdanih troškova prijevoza koji nastanu u provođenju nadzora.

Članak 125. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti stručne osobe koja obavlja nadzor

(1) Ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem određen jer se osobni odnosi s djetetom nisu ostvarivali dulje vrijeme, stručna osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona dužna je prethodno pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te djetetu i roditelju savjetovanjem pomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa uspostavilo.

(2) Stručna osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona dužna je pratiti napredak i razvoj osobnog odnosa djeteta s roditeljem te jednom mjesečno dostavljati centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad izvješća o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan izvješća iz stavka 2. ovoga članka zajedno sa stručnom procjenom dostaviti sudu u roku od petnaest dana prije isteka roka na koji je nadzor određen te predložiti sudu donošenje rješenja o prestanku nadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem, odnosno zabranu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem.

(4) Ako stručna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom predstavlja za dijete intenzivan psihološki stres ili da su ugroženi djetetov tjelesni ili mentalni razvoj, dužna je bez odgode o tome izvijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad. Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je bez odgode predložiti sudu u izvanparničnom postupku izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom, odnosno zabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji je nadzor određen.

(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način provođenja nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa, stručnu osposobljenost osobe koja obavlja nadzor, dužnosti stručne osobe u obavljanju nadzora, postupanje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad pri provođenju mjere, prostorne uvjete održavanja osobnih odnosa pod nadzorom, naknadu troškova u vezi s nadzorom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom te visinu iznosa i način isplate naknade za provođenje nadzora.

Članak 127. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prvenstvena dužnost roditelja i podredna dužnost nadležnih tijela štititi dijete

(1) Roditelji su dužni i odgovorni štititi prava i dobrobit djeteta.

(2) U slučajevima određenim ovim Zakonom i drugi članovi bliže obitelji imaju dužnosti i odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju se roditeljima.

(4) Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad mogu se odrediti i osobama kojima je povjerena svakodnevna skrb o djetetu.

Članak 130. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 13.

Pravo na sudjelovanje u postupcima određivanja mjera za zaštitu djeteta

(1) Dijete ima pravo sudjelovati i izraziti svoje mišljenje u svim postupcima procjenjivanja i određivanja mjera kojima se štite njegova prava i dobrobit.

(2) U postupcima u kojima se određuju mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta tijela koja određuju mjere rješenjem će dopustiti djetetu koje je navršilo četrnaest godina da iznosi činjenice, predlaže dokaze, podnosi pravne lijekove i poduzima druge radnje u postupku ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.

(3) U postupku radi određivanja mjera iz nadležnosti suda djetetu se imenuje posebni skrbnik sukladno članku 487. ovoga Zakona.

(4) U postupku određivanja mjera za zaštitu djeteta može biti saslušan udomitelj koji se dulje vrijeme skrbi o djetetu, kao i druge osobe koje dulje vrijeme žive s djetetom i skrbe o njemu.

Članak 132. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 14. i 46.

Dužnost prijave i suradnje radi zaštite djeteta

(1) Svatko je dužan prijaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava. Povreda osobnih prava podrazumijeva osobito: tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zlouporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta, izloženost djeteta obiteljskom nasilju.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je odmah po primitku prijave iz stavka 1. ovoga članka ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava te o tome obavijestiti podnositelja prijave.

(3) Sud i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, roditelji i druge osobe ili ustanove socijalne skrbi kojima je povjereno ostvarivanje skrbi o djetetu dužni su međusobno surađivati i obavještavati se o radnjama poduzetima na temelju prijave iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Sud pred kojim se vodi prekršajni ili kazneni postupak, državni odvjetnik, kao i policija dužni su o pokretanju postupka u vezi s povredom nekoga djetetova prava ili o noćnim izlascima djeteta mlađeg od šesnaest godina u roku od dvadeset i četiri sata obavijestiti nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta.

(5) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 4. ovoga članka ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava te o tome obavijestiti podnositelja obavijesti.

(6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će pravilnikom način vođenja očevidnika i dokumentacije u vezi s poslovima centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u području primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.

Članak 133. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnost suradnje roditelja i osoba koje se skrbe o djetetu

(1) Roditelji i druge osobe koje se skrbe o djetetu dužne su u postupcima radi zaštite prava i dobrobiti djeteta surađivati te omogućiti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad uvid u stambene prilike, davati istinite osobne i obiteljske podatke, kao i podatke o prihodima i imovini.

(2) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužne su u vezi s postupcima radi zaštite prava i dobrobiti djeteta obavještavati nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o svakoj promjeni adrese stanovanja.

Članak 134. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Vrste mjera u nadležnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb Centar socijalni rad

Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti:

1. žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji

2. upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu

3. mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i

4. mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.

Članak 135. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

(1) Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednoga okruženja, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi.

(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod udomiteljske obitelji, ustanove socijalne skrbi, odnosno druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

Članak 136. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Određivanje mjere po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke

Rješenje o žurnom izdvajanju djeteta centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad donosi po službenoj dužnosti, na prijedlog djeteta ili roditelja.

Članak 137. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri

(1) Rješenje o žurnom izdvajanju djeteta centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad donosi u upravnom postupku, a prigodom izvršenja rješenja može zatražiti pomoć policije.

(2) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o žurnom izdvajanju djeteta odluči usmenim rješenjem, tada je dužan roditelju ili drugoj osobi koja se skrbi o djetetu u roku od sedamdeset i dva sata od trenutka donošenja usmenog rješenja otpraviti rješenje u pisanom obliku.

(3) O žalbi protiv rješenja o žurnom izdvajanju djeteta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan u roku od sedamdeset i dva sata od oduzimanja djeteta dostaviti sudu neposredno ili elektroničkim putem prijedlog da u izvanparničnom postupku donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, sukladno članku 150. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona ili koju drugu mjeru, ako je to potrebno.

Članak 138. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Trajanje mjere i daljnje postupanje suda

(1) Mjera žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji može trajati najdulje petnaest dana od dana oduzimanja djeteta.

(2) O prijedlogu centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad iz članka 137. stavka 4. ovoga Zakona sud mora odlučiti u roku od deset dana od dana pokretanja postupka.

(3) Mjera žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji prestaje važiti ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u roku od sedamdeset i dva sata od trenutka oduzimanja djeteta ne podnese sudu prijedlog iz članka 137. stavka 4. ovoga Zakona ili ako sud u roku iz stavka 2. ovoga članka ne odluči o prijedlogu centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) O prijedlogu centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad iz članka 137. stavka 4. ovoga Zakona sud će odlučiti u roku iz stavka 2. ovoga članka neovisno o tome je li strankama dostava poziva za ročište bila uredna.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako sud ne donese odluku u propisanom roku, a i dalje postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će produljiti trajanje žurne mjere izdvajanja djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi, a najdulje za dodatnih osam dana od dana isteka trajanja mjere.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je najkasnije u roku od sedamdeset i dva sata obavijestiti predsjednika suda o propuštanju suca da donese odluku u propisanom roku.

Članak 139. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu koji su se dogodili jednom ili se događaju rijetko, a posljedice za dijete su blažega karaktera. Pritom centar može roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne i druge stručne programe i usluge za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.

(2) O upozorenju iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u pravilu prethodno provesti neposredno savjetovanje te o tome sastaviti zapisnik.

Članak 140. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će roditeljima odrediti mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu ako utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomice zbog okolnosti na strani roditelja ili na strani djeteta, pri čemu je ugrožen razvoj djeteta.

(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad odredit će samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi.

Članak 141. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri

(1) Rješenje o mjeri stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu mora sadržati svrhu određivanja mjere, vrijeme trajanja mjere, osobno ime voditelja mjere te upozorenje o pravnim posljedicama nesuradnje pri provođenju mjere.

(2) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u roku od trideset dana od donošenja rješenja izraditi individualni plan i program provođenja mjere.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, roditelji i dijete međusobno surađuju u postizanju dogovora o načinu rada i sadržaju mjere.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati uputu roditeljima i djetetu da zatraže odgovarajuće liječenje, kao i da se uključe u odgovarajuće zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati upućivanje djeteta u dom za djecu ili udomiteljsku obitelj vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak.

(6) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će rješenjem razriješiti voditelja mjere ako neuredno ispunjava svoje obveze te imenovati novog voditelja mjere.

(7) O žalbi protiv rješenja iz stavaka 1. i 6. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 143. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti voditelja mjere i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad te predlaganje drugih mjera

(1) Voditelj mjere iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona dužan je posjećivati obitelj i pružati potporu roditeljima i djetetu u skladu s rješenjem o određivanju mjere, odnosno individualnim planom te jednom mjesečno dostavljati centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad izvješće o provedbi mjere. Voditelj mjere će u roku od petnaest dana prije isteka roka na koji je mjera određena izraditi i dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad završno izvješće o provedbi mjere.

(2) Ako roditelji nisu pokazali spremnost na suradnju ili ako završno izvješće pokazuje da nema napretka nakon provedene mjere, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad predložit će sudu određivanje druge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u roku od petnaest dana od isteka vremena na koje je mjera određena, odnosno odmah nakon što se pokaže da roditelji nisu spremni prihvatiti pruženu pomoć i potporu.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je uz prijedlog za određivanje druge mjere sudu dostaviti rješenje o određivanju mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, završno izvješće o provedenoj mjeri, odnosno o nesuradnji roditelja.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan roditelje i dijete upoznati sa završnim izvješćem, stručnom procjenom, kao i eventualnom potrebom poduzimanja drugih odgovarajućih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dijete se neće upoznati sa završnim izvješćem, stručnom procjenom te potrebom poduzimanja drugih odgovarajućih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta ako bi to imalo posljedice za njegovo zdravlje i razvoj.

Članak 144. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Praćenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je prije isteka godine dana od dana prestanka mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu procijeniti obiteljske prilike te o tome sastaviti izvješće.

Članak 145. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će roditeljima odrediti mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvrđeno da je djetetov razvoj ozbiljno ugrožen, a roditelji su:

1. spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje ponašanje kako bi se spriječilo izdvajanje djeteta iz obitelji i

2. spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu.

(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad odredit će samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi.

Članak 146. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri, dužnosti voditelja mjere i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad te predlaganje drugih mjera

(1) Na odlučivanje o mjeri intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, sadržaj rješenja o određivanju mjere, pravne lijekove protiv rješenja, dužnosti voditelja mjere i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad te predlaganje drugih mjera na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 141. i 143. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem o mjeri intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu roditeljima se moraju odrediti učestaliji posjeti i pojačana pomoć voditelja mjere stručne pomoći te jasne upute i posljedice koje mogu uslijediti zbog nepoštivanja uputa i neprihvaćanja pomoći.

(3) Mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu provode stručne osobe zaposlene u centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad ili drugi stručnjaci koje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ovlasti kao voditelje mjere.

Članak 148. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Praćenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan prije isteka godine dana od dana prestanka mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora procijeniti obiteljske prilike i o tome sastaviti izvješće.

Članak 150. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

Sud će donijeti rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji:

1. na prijedlog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad kad je dijete prethodno bilo žurno izdvojeno sukladno odredbama članaka 135. do 138. ovoga Zakona i

2. u drugim slučajevima ako se utvrdi da postoji opasnost za život i zdravlje djeteta, a u tijeku je obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

Članak 151. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Podnošenje prijedloga i prilozi

(1) Rješenje o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnosi sudu prijedlog iz stavka 1. ovoga članka, dužan je uz prijedlog priložiti procjenu ugroženosti djeteta i predložiti mjesto smještaja djeteta.

(3) Kad su predlagatelji mjere druge osobe iz stavka 1. ovoga članka, procjenu ugroženosti djeteta i prijedlog o smještaju djeteta centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je dostaviti sudu u roku od osam dana od dana od kad sud to od njega zahtijeva.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka nije dužan navesti adresu na kojoj će dijete biti smješteno ako istodobno predlaže sudu da donese odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

Članak 152. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje i trajanje mjere

(1) Sud će rješenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o:

1. smještaju djeteta i

2. ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Kad donosi odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, sud može u rješenju o privremenom povjeravanju i smještaju djeteta radi zaštite djetetove sigurnosti izostaviti adresu na kojoj će dijete biti smješteno.

(3) Mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i smještaja djeteta može trajati najdulje trideset dana računajući od dana kad je mjera određena, a u posebno opravdanim okolnostima sud je može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad produljiti za daljnjih trideset dana.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je najkasnije pet dana prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka izraditi obiteljsku procjenu i dostaviti je sudu neposredno ili elektroničkim putem zajedno s prijedlogom za donošenje druge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta ako je to potrebno.

(5) Sud može u izvanparničnom postupku mjeru privremenog povjeravanja i smještaja djeteta ukinuti prije isteka roka od trideset dana računajući od dana kad je mjera određena, ako prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena, na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 154. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

(1) Sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratu, drugom članu obitelji koji ne stanuje s djetetom i drugim osobama iz članka 120. ovoga Zakona da se neovlašteno približava djetetu na određenim mjestima ili na određenu udaljenost i da ga uznemiruje na drugi način, primjerice neovlaštenim uspostavljanjem veze s djetetom ili uhođenjem.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti dijete, roditelj ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Sud će o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ako on nije pokrenuto postupak, odnosno druge osobe iz stavka 2. ovoga članka ako one nisu pokrenule postupak. Rješenje o zabrani približavanja i uznemirivanja djeteta sud će dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad i policiji.

(4) Sud će donijeti rješenje u postupku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana pokretanja postupka.

(5) Provjeru izvršavanja mjere zabrane približavanja djetetu iz stavka 1. ovoga članka provode policijski službenici za mladež policijske postaje nadležne prema mjestu na kojem se nalazi dijete sukladno propisu kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti.

(6) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je obavijest o postojanju pravomoćne odluke o zabrani približavanja djetetu dostaviti odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete pohađa.

Članak 155. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pretpostavke za određivanje mjere

(1) Sud će u izvanparničnom postupku rješenjem roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi:

1. na temelju obiteljske procjene centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj ili

2. kad se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta.

(2) Oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom roditelj se lišava i prava na svakodnevnu skrb o djetetu.

Članak 156. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Podnošenje prijedloga i prilozi

(1) Rješenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo predložiti produljenje, ukidanje i izmjenu sudske odluke o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.

(3) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnosi prijedlog za donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka, dužan je predložiti i smještaj djeteta te uz prijedlog dostaviti obiteljsku procjenu, individualne planove i završna izvješća iz prethodno izrečenih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

(4) Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka, priloge iz stavka 3. ovoga članka i prijedlog o smještaju djeteta centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnosi u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva suda za dostavu priloga.

Članak 157. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri

(1) Sud će rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o smještaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno o nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlažu dijete, roditelj ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Sud će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezati roditelja da obavještava nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o svakoj promjeni adrese stanovanja.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati uputu roditeljima i djetetu da zatraže odgovarajuće liječenje, kao i da se uključe u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe kako bi nakon završetka liječenja ili terapije mogli iznova samostalno preuzeti skrb o djetetu.

(4) Ako se obiteljskom procjenom utvrdi da je slaba vjerojatnost povratka djeteta u obitelj, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad i sud će voditi računa da povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu i smještaj djeteta budu trajnije naravi.

(5) Sud će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.

Članak 158. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Trajanje mjere

(1) Mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje se u trajanju do godine dana.

(2) Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad produljiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno može trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanja skrbnika.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će najkasnije trideset dana prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom.

(4) Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prema izvješću centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.

Članak 159. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Izmjena rješenja

(1) Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad izmijeniti rješenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi ako za to postoje opravdane okolnosti.

(2) U iznimnim slučajevima, kad je potrebna žurna promjena djetetova smještaja ili promjena osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može o tome donijeti rješenje. Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan u roku od sedamdeset i dva sata od donošenja rješenja o promjeni djetetova smještaja ili promjeni osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu dostaviti sudu to rješenje neposredno ili elektroničkim putem, zajedno s prijedlogom za izmjenu rješenja o djetetovu smještaju, odnosno rješenja u dijelu u kojem se svakodnevna skrb o djetetu povjerava drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.

Članak 160. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 15.

Dužnosti i prava osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb o osobnim pravima djeteta

Svakodnevna skrb obuhvaća uobičajenu njegu i skrb o djetetu, brigu o prehrani, zdravlju, sigurnosti, odgoju, obrazovanju i psihosocijalnim potrebama djeteta.

Članak 161. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 16. i 46.

Dužnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Fizička, odnosno pravna osoba kod koje je dijete smješteno dužna je u roku od petnaest dana od smještaja djeteta prijaviti djetetovo boravište na temelju sudske odluke.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema djetetovu boravištu će uz stručnu podršku i suradnju s centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad nadležnim prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu potporu. Roditelju i djetetu centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad davat će upute i pomagati im da se uklone uzroci koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji te svaka tri mjeseca procjenjivati primjerenost skrbi o djetetu i ponašanje roditelja i djeteta.

(3) S obzirom na okolnosti slučaja, pomoć i potpora mogu biti planirani tako da budu više usmjereni na jačanje djetetove neovisnosti negoli na jačanje roditeljskih sposobnosti da se skrbe o djetetu ako je to razmjerno djetetovoj dobi, stupnju razvoja te potrebama i mogućnostima.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će poticati ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta, roditelja i drugih članova djetetove obitelji ili djetetu bliskih osoba iz članka 120. ovoga Zakona, u skladu s djetetovom dobrobiti.

Članak 162. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prava i dužnosti roditelja i djeteta

(1) Dok traje mjera, roditelji imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.

(2) Roditelj je dužan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj te nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja.

(3) Roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom na način utvrđen sudskom odlukom i plaćati uzdržavanje za dijete.

(4) Ustanova socijalne skrbi može dati pisane upute u vezi s ostvarivanjem skrbi o djetetu i ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, a roditelj i dijete dužni su se ponašati u skladu s tim uputama.

Članak 163. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Izvješće, povratak djeteta u obitelj ili predlaganje druge mjere

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će trideset dana prije isteka roka na koji je mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom određena izraditi izvješće o djetetu i roditelju te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu povratak djeteta u obitelj, ili produljenje mjere za iduću godinu dana, ili lišenje roditelja prava na roditeljsku skrb.

(2) Sud može iznimno nakon šest mjeseci od određivanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom ukinuti određenu mjeru i roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb ako prema izvješću centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad postoji vjerojatnost da se neće postići svrha mjere te da bi povratak djeteta u obitelj predstavljao opasnost za njegov život, zdravlje i razvoj.

(3) Izvješća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dostavlja, osim sudu, i roditeljima te posebnom skrbniku djeteta.

Članak 165. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Podnošenje prijedloga i prilozi

(1) Odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, državnoga odvjetnika za mladež, djeteta, roditelja ili državnog odvjetnika za mladež.

(2) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pokreće postupak, dužan je uz prijedlog priložiti stručnu procjenu obitelji i djeteta te prijedlog o smještaju djeteta.

(3) Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka, stručnu procjenu iz stavka 2. ovoga članka i prijedlog o smještaju djeteta centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnosi u roku od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva.

Članak 166. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri

(1) Sud će rješenjem o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju odlučiti o smještaju djeteta i povjeravanju svakodnevne skrbi i odgoja djeteta ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, pri čemu istim rješenjem može odrediti i druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta propisane ovim Zakonom.

(2) Sud će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti upućivanje djeteta s problemima u ponašanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak.

(4) U postupku koji prethodi donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti da se dijete uključi u multidisciplinarni dijagnostički postupak, ako je to potrebno radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može sadržati uputu djetetu da zatraži odgovarajuće liječenje, kao i da se uključi u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe.

(6) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.

Članak 167. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Trajanje mjere i izmjena rješenja

(1) Mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju određuje se u trajanju od jedne godine.

(2) Sud može u posebno opravdanim slučajevima produljiti trajanje ove mjere u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja, centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili državnog odvjetnika za mladež.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je najkasnije trideset dana prije isteka roka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu.

(4) Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili drugih osoba iz članka 167. stavka 2. ovoga Zakona ukinuti mjeru povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju i prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ako prema izvješću o djetetu i roditeljima prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.

Članak 168. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 17.

Prava i dužnosti roditelja i djeteta

(1) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, roditelji imaju sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.

(2) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaćati uzdržavanje za dijete.

(3) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, dijete ima dužnost ponašati se u skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta.

(4) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama iz članka 120. ovoga Zakona sukladno odluci suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta.

Članak 169. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, izvješće o djetetu i prijedlozi

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će trideset dana prije isteka roka na koji je mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju određena izraditi izvješće o djetetu, a po potrebi i o roditeljima, te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu povratak djeteta u obitelj ili produljenje mjere za iduću godinu dana.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dostavlja, osim sudu, roditeljima, posebnom skrbniku djeteta i državnom odvjetniku za mladež ako je postupak bio pokrenut na njegov prijedlog.

Članak 171. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 18. i 46.

Posebne pretpostavke za određivanje mjere

Osim u slučaju iz članka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb:

1. ako je napustio dijete

2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji

3. ako na temelju izvješća centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili sud

4. ako na temelju izvješća i procjene centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj

6 5. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.

Članak 172. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 19. i 46.

Podnošenje prijedloga i prilozi

(1) Rješenje o lišenju prava na roditeljsku skrb sud donosi u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja, centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrbi socijalni rad ili državnog odvjetnika za mladež.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je uz prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb dužan sudu dostaviti izvješća i procjene na kojima temelji svoj zahtjev, a državni odvjetnik za mladež, pravomoćnu presudu na temelju koje je roditelj osuđen za kaznena djela iz članka 171. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka, izvješće i procjenu iz stavka 2. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnosi u roku od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva.

Članak 174. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o mjeri

(1) Sud će rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb.

(2) Sud će rješenjem o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o uzdržavanju djeteta od strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u ime djeteta zahtijevao. Na određivanje uzdržavanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 474. do 477. ovoga Zakona.

Članak 176. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Vraćanje prava na roditeljsku skrb

(1) Pravo na roditeljsku skrb može rješenjem suda u izvanparničnom postupku biti vraćeno ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno.

(2) Prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 178. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Vrste mjera za zaštitu imovine i imovinskih prava djeteta

(1) Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad donijeti rješenje kojim se jedan ili oba roditelja lišavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u imovinskim stvarima te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na određeno ili neodređeno vrijeme ili u odnosu na određenu stvar ili posao.

(2) Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad odrediti mjere osiguranja na imovini roditelja.

Članak 179. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Izmjena ili ukidanje rješenja

Osobe iz članka 178. ovoga Zakona ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad mogu tražiti izmjenu ili ukidanje rješenja o mjerama za zaštitu imovine i imovinskih prava djeteta ako se promijene, odnosno prestanu postojati okolnosti na temelju kojih je rješenje bilo doneseno.

Članak 182. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Zabrana posvojenja srodnika ili štićenika

(1) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat, odnosno sestra.

(2) Skrbnik ne može posvojiti svojega štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 188. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pristanak djetetovih roditelja

(1) Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom.

(2) Kad pristanak za posvojenje daju maloljetni roditelj ili roditelj lišen poslovne sposobnosti, neovisno o dijelu u kojemu je lišen poslovne sposobnosti, oni moraju biti u stanju razumjeti značenje pristanka na posvojenje, a centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan ih je na prikladan način informirati o pravnim i faktičnim posljedicama posvojenja djeteta.

(3) Ako roditelj lišen poslovne sposobnosti nije u stanju razumjeti značenje pristanka za posvojenje sukladno stavku 2. ovoga članka, njegov pristanak može nadomjestiti odluka suda sukladno članku 190. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona.

(4) Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.

(5) Pristanak roditelja nije obvezan ako je roditelj:

1. umro, nestao ili nepoznat ili

2. lišen prava na roditeljsku skrb.

(6) Roditelj može opozvati pristanak za posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika o pristanku za posvojenje.

Članak 189. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će roditelje iz članka 190. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji odbijaju dati pristanak za posvojenje upozoriti da njihov pristanak može biti nadomješten odlukom suda, nakon što istekne rok od tri mjeseca, računajući od dana kad su upozoreni na tu mogućnost.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će uz upozorenje iz stavka 1. ovoga članka upoznati roditelje o mogućnosti izricanja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora iz članka 145. ovoga Zakona u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete na temelju rješenja suda već stanuje izvan obitelji.

(3) Upozorenje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezno ako je roditelj promijenio adresu stanovanja, a o promjeni adrese nije obavijestio nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad te adresu stanovanja roditelja nije moguće utvrditi.

(4) Rok od tri mjeseca počinje teći od prve poduzete radnje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad radi utvrđivanja adrese stanovanja roditelja ili od dana davanja upozorenja iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može isteći prije nego što protekne pet mjeseci od rođenja djeteta.

Članak 190. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 20. i 46.

Odluka suda koja nadomješta pristanak roditelja

(1) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad donijeti rješenje koje nadomješta pristanak roditelja za posvojenje:

1. ako roditelj dulje vrijeme zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, a posvojenje bi bilo za dobrobit djeteta

2. ako roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava u kraćem razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se više neće moći trajno povjeriti skrb o djetetu ili

3. ako je roditelj nesposoban u tolikoj mjeri da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi i nema izgleda da će se dijete podizati u obitelji bližih srodnika, a posvojenje bi bilo za dobrobit djeteta.

(2) Sud će odbaciti prijedlog za donošenje rješenja koje nadomješta pristanak roditelja za posvojenje iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad roditelja prethodno nije upozorio, odnosno upoznao s mogućnošću izricanja mjere intenzivne stručne pomoći prema članku 189. ovoga Zakona ili ako od dana upozorenja nisu protekla tri mjeseca, odnosno ako od prve radnje radi utvrđivanja adrese stanovanja roditelja nisu protekla tri mjeseca u slučaju kad nije bilo moguće dati upozorenje zbog nepoznate adrese stanovanja roditelja.

Članak 192. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pristanak djetetova skrbnika

(1) Za posvojenje djeteta potreban je pristanak skrbnika djeteta u slučajevima iz članka 188. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Ako je dijete pod skrbništvom, a za posvojenje nije potreban pristanak skrbnika djeteta, skrbnik ima pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju djeteta.

(3) Ako je za posvojenje potreban pristanak skrbnika djeteta koji je zaposlenik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, sud donosi rješenje koje nadomješta pristanak za posvojenje.

(4) Ako skrbnik čiji je pristanak potreban odbije dati pristanak za posvojenje djeteta bez opravdanog razloga, sud može donijeti rješenje koje nadomješta pristanak skrbnika.

(5) Skrbnik ne može opozvati pristanak za posvojenje djeteta.

Članak 194. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupak davanja pristanaka

(1) Roditelj djeteta, bračni, odnosno izvanbračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete, dijete, odnosno njegov skrbnik daju pristanak za posvojenje pred centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad nadležnim prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu osobno na zapisnik, nakon čega im se uručuje prijepis ovjerenoga zapisnika.

(2) Ako su osobe iz stavka 1. ovoga članka dale pristanak za posvojenje pred centrom Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb socijalni rad koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, taj centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će odmah dostaviti ovjereni zapisnik o tome centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad koji vodi postupak zasnivanja posvojenja.

(3) Pristanak za posvojenje roditelj može dati centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kad dijete navrši šest tjedana života.

(4) Prije nego što osobe iz stavka 1. ovoga članka daju pristanak, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će ih upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja.

Članak 195. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravne posljedice pristanka roditelja za posvojenje

(1) Kad roditelj da pristanak za posvojenje, gubi pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će staviti dijete iz stavka 1. ovoga članka pod skrbništvo, osim ako je djetetu skrbnik već imenovan.

Članak 198. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Osobno ime i nacionalnost posvojenika

(1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.

(2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.

(3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad utvrdi da je to u interesu djeteta.

(4) Posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku.

(5) Ako je posvojenik navršio dvanaest godina života, za promjenu osobnog imena i nacionalnosti potreban je njegov pristanak.

Članak 200. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stvarna nadležnost

Procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 201. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjesna nadležnost

(1) Za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje nadležan je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta osoba koje imaju namjeru posvojiti.

(2) Postupak zasnivanja posvojenja po službenoj dužnosti provodi centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta.

Članak 203. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pokretanje postupka

Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti podnijet će centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.

Članak 204. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će na temelju prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li bračni, odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti zakonske pretpostavke iz članaka 184. do 187. ovoga Zakona te procijeniti njihovu podobnost i prikladnost za posvojenje.

(2) Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje iz stavka 1. ovoga članka, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ih upućuje na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje.

(3) Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka i stručne procjene osoba koje žele posvojiti, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će dati mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.

(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati elemente koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnoga mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima.

Članak 205. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stručna priprema potencijalnih posvojitelja

(1) Osobe koje prema mišljenju centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ispunjavaju zakonske pretpostavke za posvojenje dužne su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje.

(2) Poslove stručne pripreme za posvojenje obavljaju stručni radnici centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili druge ustanove socijalne skrbi nadležne prema prebivalištu, odnosno boravištu potencijalnih posvojitelja i organizacije civilnog društva ovlaštene za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje.

(3) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati uvjete koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obvezan sadržaj i način provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjete stručne osposobljenosti radnika, kao i način vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja.

Članak 206. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravo djeteta na informaciju o posvojenju

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te će im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

Članak 207. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Status potencijalnog posvojitelja

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja.

Članak 208. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pokretanje postupka za zasnivanje posvojenja

Postupak zasnivanja posvojenja pokreće i vodi po službenoj dužnosti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema prebivalištu ili boravištu djeteta.

Članak 210. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravo na izražavanje mišljenja srodnika, odnosno roditelja djeteta

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad saslušat će po potrebi bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u postupku posvojenja dati mogućnost roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb da izrazi mišljenje o mogućnosti da dijete bude posvojeno.

(3) Mišljenje roditelja iz stavka 2. ovoga članka nije obvezujuće, već će stručni radnici centra sadržaj tog mišljenja uzeti u obzir prilikom donošenja stručne procjene o tome je li posvojenje u konkretnom slučaju najbolji oblik trajnog zbrinjavanja djeteta.

(4) Pri postupanju iz stavka 2. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je osobito dužan voditi računa o tajnosti postupka posvojenja.

Članak 211. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Izbor najprikladnijeg posvojitelja

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta među potencijalnim posvojiteljima koji su upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete, uzimajući u obzir:

1. osobine i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu i

2. stručno mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja.

(2) Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta potencijalnih posvojitelja preispitat će bez odgode jesu li se okolnosti promijenile.

Članak 212. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Priprema djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u suradnji s udomiteljem, odnosno ustanovom socijalne skrbi u kojoj je dijete smješteno ili drugom osobom kojoj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb, prije donošenja rješenja o zasnivanju posvojenja pripremiti dijete za posvojenje te omogućiti najprikladnijem potencijalnom posvojitelju ostvarivanje osobnih odnosa radi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta.

(2) Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se omogućiti samo u odnosu na najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja iz članka 211. ovoga Zakona i to nakon što su roditelji, odnosno skrbnik dali pristanak za posvojenje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donošenja rješenja koje nadomješta pristanak roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje sukladno članku 190. stavku 1. točkama 1. i 3. ovoga Zakona.

(4) Za ostvarivanje osobnih odnosa iz stavaka 2. i 3. ovoga članka potrebna je suglasnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(5) Za vrijeme trajanja ostvarivanja osobnih odnosa centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će osigurati obitelji posvojitelja stručnu pomoć i potporu te će procjenjivati budući odnos djeteta i posvojitelja.

(6) Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojeg dijete boravi radi ostvarivanja osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja ima pravo, dužnost i odgovornost svakodnevno se skrbiti o djetetu.

Članak 213. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 21. i 46.

Sadržaj rješenja o posvojenju

(1) Izreka rješenja centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad kojom se zasniva posvojenje sadrži:

1. za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godinu i sat rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost i državljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici rođenih

2. za roditelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje te prebivalište i adresu stanovanja roditelja

3. za posvojitelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresu stanovanja

4. određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji i

5. određenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji će se upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.

(2) Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka rješenja sadrži i nove osobne podatke.

(3) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka odredit će se da će se posvojitelji upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu kao roditelji djeteta, osim ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad utvrdi da to nije u interesu djeteta.

(4) Za određenje da se posvojitelji upisuju kao roditelji potreban je pristanak posvojenika koji je navršio dvanaest godina života.

Članak 214. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 22. i 46.

Žalba protiv rješenja o posvojenju

(1) Protiv rješenja o zasnivanju posvojenja stranka može podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.

(2) Posvojenje je zasnovano kad rješenje o posvojenju postane pravomoćno.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je pravomoćno rješenje o posvojenju odmah dostaviti nadležnomu matičaru radi upisa u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu djeteta, kao i centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja.

Članak 215. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 23.

Upis osobnih podataka na temelju posvojenja u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu

(1) U maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu posvojitelji se upisuju kao roditelji ako je to određeno rješenjem iz članka 213. ovoga Zakona.

(2) U maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu djeteta matičar će upisati bilješku o izvršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju toga upisa više ne izdaju isprave.

(3) Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja prema podacima iz rješenja o posvojenju sukladno članku 213. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Matičar će djetetu upisati u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu novi osobni identifikacijski broj ako je to određeno rješenjem iz članka 213. ovoga Zakona.

Članak 216. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pomoć i potpora nakon zasnivanja posvojenja

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je djetetu i posvojitelju osigurati potrebnu savjetodavnu pomoć i potporu i nakon što je posvojenje zasnovano.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad mjesta prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja dužan je na zahtjev centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad koji je donio rješenje o zasnivanju posvojenja pratiti prilagodbu djeteta u posvojiteljskoj obitelji te nakon isteka roka od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja o tome sastaviti izvješće.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad koji je donio rješenje o zasnivanju posvojenja.

Članak 217. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravo na uvid u podatke o posvojenju

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.

(2) Podaci o posvojenju službena su tajna.

(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznati posvojitelj, odnosno bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.

(4) Maloljetnom posvojeniku centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dopustit će uvid u spise predmeta o posvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovu interesu.

(5) Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pribavi pristanak punoljetnoga posvojenika.

(6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju te sadržaj izvješća iz članka 216. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 222. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Obavljanje poslova skrbništva

Poslove skrbništva obavljaju centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, skrbnik i posebni skrbnik sukladno ovom Zakonu.

Članak 225. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Rješenje o stavljanju pod skrbništvo i imenovanje skrbnika djetetu

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je pribaviti mišljenje djeteta koje je sposobno shvatiti značenje skrbništva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir želje djeteta o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je poštovati prije izraženu želju roditelja o izboru osobe skrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobilježničke isprave (anticipiranu naredbu), ako su ispunjene pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom te ako to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta.

(4) Dijete se rješenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

Članak 228. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odluke skrbnika za koje je potrebno prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

Skrbnik može samo s prethodnim odobrenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad:

1. odlučiti o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju djeteta

2. poduzeti važnije mjere u pogledu osobe djeteta, primjerice u pogledu zdravlja, izjava o osobnom stanju, osim onih za koje ovaj Zakon određuje drukčije, i drugih osobnih prava i interesa djeteta i

3. poduzimati važnije mjere u pogledu imovine djeteta, sukladno odredbi članka 261. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 234. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 24.

Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnosti

(1) Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, sud može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju.

(3) Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

(4) Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu.

(5) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.

(6) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.

(7) Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odredit će se točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

(8) Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti roditelj djeteta, u dijelu u kojem nije u stanju ostvarivati roditeljsku skrb nastupa mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi sukladno članku 114. ovoga Zakona.

(9) Za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. ovoga članka osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.

Članak 235. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnost obavješćivanja

(1) Svatko može obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o potrebi pružanja zaštite osobama iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Zdravstvene ustanove i izabrani doktori opće odnosno obiteljske medicine dužni su na zahtjev centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili po službenoj dužnosti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad dostaviti podatke o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.

(3) Prije dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potreban je pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju, ili njezinog zakonskog zastupnika.

Članak 236. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Ovlasti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad predložit će sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi zbog razloga iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad osobi za koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika.

(3) Ako postupak radi lišenja poslovne sposobnosti predlaže centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, posebni skrbnik ne može biti stručni radnik toga centra.

(4) Ako postupak radi lišenja poslovne sposobnosti predlaže neka druga osoba iz članka 496. ovoga Zakona, ta osoba ne može biti imenovana posebnim skrbnikom.

(5) Posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je osoba u odnosu na koju se vodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu za koju želi da ju zastupa u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti (anticipirana naredba), centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ispunjava ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.

(7) Posebni skrbnik ovlašten je i dužan poduzimati radnje te zastupati interese osobe samo u postupku za koji je imenovan.

Članak 237. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.

(2) Sud je dužan o pravomoćnosti rješenja kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti bez odgode obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Dok rješenje o imenovanju skrbnika iz stavka 1. ovoga članka ne postane izvršno, posebni skrbnik imat će položaj skrbnika.

Članak 238. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Preispitivanje zdravlja štićenika

(1) Skrbnik je dužan jednom godišnje pribaviti od izabranog doktora obiteljske medicine štićenika mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti, zasnovanog na mišljenju liječnika specijalista.

(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka skrbnik je dužan dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad kao sastavni dio izvješća o svom radu. Ako skrbnik bez opravdanih razloga ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka kao sastavni dio izvješća o radu, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će ga upozoriti na to i pozvati da dostavi mišljenje, a ako ga ne dostavi ni nakon naknadnog poziva, pokrenut će postupak za razrješenje skrbnika.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je svake tri godine preispitati potrebu skrbničke zaštite štićenika i o tome sastaviti izvješće.

(4) Izabrani doktor obiteljske medicine dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati na posebnom obrascu.

(5) Sadržaj obrasca iz stavka 4. ovoga članka pravilnikom će propisati ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.

Članak 240. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Posebno skrbništvo za dijete

(1) Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili sud će imenovati posebnog skrbnika:

1. djetetu u bračnim sporovima i u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva

2. djetetu u drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadržajima roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor među strankama

3. djetetu u postupku izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda kada je to propisano odredbama ovoga Zakona

4. djetetu u postupku donošenja rješenja koje zamjenjuje pristanak na posvojenje

5. djetetu kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova

6. djeci u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb

7. djetetu stranom državljaninu ili djetetu bez državljanstva koje se bez pratnje zakonskoga zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske

8. u drugim slučajevima kada je to propisano odredbama ovoga Zakona, odnosno posebnih propisa ili ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.

(2) Posebni skrbnik dužan je:

1. zastupati dijete u postupku za koji je imenovan

2. obavijestiti dijete o predmetu spora, tijeku i ishodu na način koji je primjeren djetetovoj dobi i

3. prema potrebi, kontaktirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu bliske.

(3) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako dijete koje je navršilo četrnaest godina i kojem je rješenjem priznata sposobnost za poduzimanje radnji u postupku sukladno člancima 130. i 359. ovoga Zakona ovlasti punomoćnika, neće mu se imenovati posebni skrbnik, osim u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(5) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(6) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka.

(7) Posebni skrbnik iz stavaka 5. i 6. ovoga članka koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo mora ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.

Članak 241. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Posebno skrbništvo za punoljetne osobe

(1) Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad imenovat će posebnog skrbnika:

1. osobi u odnosu na koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, osim u slučaju iz članka 236. stavka 2. ovoga Zakona

2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama ovoga Zakona

3. štićeniku kad postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika, odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova

4. štićenicima u slučaju spora ili sklapanja pravnoga posla između njih kad imaju istoga skrbnika i

5. iznimno, osobi u slučaju privremene spriječenosti ili nesposobnosti za obavljanje jednokratnih neodgodivih radnji čije je poduzimanje potrebno radi zaštite prava i interesa te osobe.

(2) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo iz članka 544. ovoga Zakona, odnosno osoba određena javnobilježničkom ispravom (anticipirana naredba) iz članka 236. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Na dužnosti posebnog skrbnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 240. stavaka 2. ovoga Zakona.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno skrbništvo u slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.

(5) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga članka koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.

Članak 242. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Imenovanje posebnog skrbnika

(1) Rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, osim ako je ovim Zakonom propisano da rješenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi sud.

(2) Rješenjem o imenovanju posebnog skrbnika određuju se njegove dužnosti i ovlasti.

(3) Na imenovanje posebnog skrbnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 226. točaka 1. do 5., članka 247. stavka 3. te stavaka 6. do 10. ovoga Zakona.

(4) O žalbi protiv rješenja centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad o imenovanju posebnog skrbnika iz članaka 240. i 241. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, osim u slučaju kad je podnesena protiv rješenja o imenovanju posebnog skrbnika iz članka 241. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(5) Na podnošenje žalbe iz stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 278. ovoga Zakona.

(6) U slučajevima kada centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad imenuje posebnog skrbnika djetetu iz članka 240. ovoga Zakona, osim djeteta koje je navršilo četrnaest godina, pravo na žalbu imaju roditelji i osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom.

(7) O žalbi protiv rješenja suda o imenovanju posebnog skrbnika iz članka 240. ovoga Zakona odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Žalba ne odgađa pravne učinke rješenja.

(8) Pravo na žalbu iz stavka 7. ovoga članka imaju dijete koje je navršilo četrnaest godina, roditelji, osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom, a centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ako je predložio imenovanje posebnog skrbnika.

(9) Na posebne skrbnike koje imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, a koji nisu zaposlenici Centra za posebno skrbništvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 249. i 279. ovoga Zakona.

(10) Ako posebni skrbnik zloupotrebljava svoje ovlasti ili neuredno obavlja svoje dužnosti čime može prouzročiti štetu za osobu koju zastupa, ako nastanu okolnosti koje ga sprječavaju da obavlja svoju dužnost ili ako poseban skrbnik umre, sud odnosno centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad koji vodi postupak će imenovati drugog posebnog skrbnika. Ako je poseban skrbnik zaposlenik Centra za posebno skrbništvo, sud odnosno centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad koji vodi postupak obavijestit će o zloupotrebljavanju ovlasti, odnosno neurednom obavljanju dužnosti ravnatelja Centra za posebno skrbništvo.

Članak 243. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika

(1) Na dužnosti, ovlasti i odgovornosti posebnog skrbnika te na postupanje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u predmetima posebnog skrbništva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 230. i 233., članka 252. stavaka 2. i 3., članka 257. stavka 2., članka 265., članaka 270. do 273. te članka 276. ovoga Zakona.

(2) Ako je posebnim skrbnikom centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad imenovao osobu koja nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 268. ovoga Zakona.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad odredit će opseg dužnosti i ovlasti posebnom skrbniku osobe u odnosu na koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti, uzimajući u obzir sadržaj prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti.

(4) Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u pravilu će ograničiti na zastupanje u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti i poduzimanje žurnih mjera nužnih za osiguranje imovine ili zaštitu zdravlja osobe u odnosu na koju se postupak vodi.

(5) Tijekom postupka radi lišenja poslovne sposobnosti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ovlašten je rješenjem proširiti opseg ovlasti i dužnosti posebnom skrbniku iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Dužnost posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga članka prestaje kad rješenje o stavljanju pod skrbništvo postane izvršno, odnosno kad rješenje kojim je utvrđeno da ne postoje razlozi za lišenje poslovne sposobnosti postane pravomoćno.

(7) Posebni skrbnik koji je zaposlenik Centra za posebno skrbništvo dužan je podnijeti izvješće o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbništva na zahtjev ravnatelja Centra za posebno skrbništvo u roku koji odredi ravnatelj te završno izvješće ravnatelju Centra za posebno skrbništvo te tijelu koje je imenovalo posebnog skrbnika ako tijelo to od njega zatraži, u roku od osam dana od okončanja postupka za koji je bio imenovan.

(8) Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo dužan je podnijeti izvješće o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbništva na zahtjev ravnatelja centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u roku koji odredi ravnatelj, te završno izvješće u roku od osam dana po okončanju posla, radnje odnosno postupka za koji je bio imenovan.

Članak 244. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Imenovanje privremenog zastupnika za nedostupnu osobu ili osobu nepoznata boravišta

(1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima, tijelo pred kojim se vodi određeni postupak imenovat će privremenog zastupnika, osim ako je toj osobi imenovan posebni skrbnik sukladno članku 241. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.

(2) Tijelo koje je imenovalo privremenog zastupnika iz stavka 1. ovoga članka o tome će bez odgode obavijestiti nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 245. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Posebni skrbnik imenovan od suda

(1) U slučaju spora između štićenika čiji je skrbnik određen prema odredbi članka 247. stavka 6. ovoga Zakona i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, sud će u izvanparničnom postupku radi zaštite prava i interesa tog štićenika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.

(2) Ako se za posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka imenuje osoba izvan Centra za posebno skrbništvo, posebni skrbnik mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.

(3) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti štićenik te druga osoba koja dozna za postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O žalbi protiv rješenja o imenovanju posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Žalba ne odgađa pravne učinke rješenja.

(5) Pravo na žalbu iz stavka 4. ovoga članka imaju štićenik, osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom, a druga osoba iz stavka 3. ovoga članka ako je ona pokrenula postupak.

Članak 246. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prestanak prava i dužnosti posebnog skrbnika

(1) Rješenje o prestanku posebnog skrbništva donosi centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili sud koji je imenovao posebnog skrbnika.

(2) Prava i dužnosti posebnog skrbnika prestaju kad rješenje o prestanku toga skrbništva postane izvršno, odnosno kad nastupe pravni učinci tog rješenja, osim ako je drukčije određeno ovim Zakonom.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili sud koji je imenovao posebnog skrbnika može razriješiti prava i dužnosti posebnog skrbnika na njegov zahtjev te štićeniku bez odgode imenovati novog posebnog skrbnika.

Članak 247. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Imenovanje skrbnika

(1) Rješenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom te ako je to za dobrobit štićenika.

(2) Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti se o svojem punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će takvom roditelju, odnosno roditeljima prigodom odluke o izboru skrbnika u pravilu dati prednost pred ostalim osobama.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može štićeniku imenovati i više skrbnika i pritom odlučiti moraju li odluke za posebno određene radnje ili postupke donositi zajednički ili svaki samostalno.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može u rješenju o imenovanju skrbnika imenovati zamjenika skrbniku koji mora ispunjavati uvjete za skrbnika. Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje zaprječuju skrbnika da obavlja svoju dužnost, odnosno ako centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad utvrdi da postoje razlozi za razrješenje skrbnika propisani odredbama ovoga Zakona, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ispitat će ispunjava li zamjenik skrbnika i dalje uvjete potrebne za imenovanje skrbnika te donijeti rješenje o njegovu imenovanju skrbnikom. Do donošenja rješenja o imenovanju skrbnika, zamjenik skrbnika može donositi samo hitne odluke.

(5) Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti prije lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu ili više osoba za koju, odnosno koje bi htjela da se imenuju skrbnikom, odnosno skrbnicima, kao i osobe za koje bi htjela da se imenuje njihovim zamjenicima (anticipirana naredba), centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će tu osobu, odnosno osobe imenovati skrbnikom, odnosno skrbnicima te zamjenikom, odnosno zamjenicima skrbnika ako su ispunjene ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.

(6) Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će skrbnikom imenovati osobu zaposlenu u tom centru iz redova stručnih radnika. Skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ni službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva u tom centru.

(7) Za imenovanje skrbnika iz stavka 6. ovoga članka nije potreban pristanak osobe koja se imenuje skrbnikom.

(8) Ista osoba može biti skrbnik većem broju štićenika ako to nije u suprotnosti s dobrobiti štićenika.

(9) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad upoznat će štićenika s osobom koju namjerava imenovati skrbnikom i od njega o toj osobi zatražiti mišljenje.

(10) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može zatražiti mišljenje od posebnog skrbnika, srodnika ili drugih bliskih osoba o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.

Članak 249. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad prigodom imenovanja skrbnika

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa značenjem skrbništva, pravima štićenika te dužnostima, ovlastima i pravima skrbnika, a s tim je okolnostima dužan upoznati i štićenika, osim ako to nije moguće, o čemu je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan sastaviti bilješku.

Članak 250. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Sadržaj rješenja o imenovanju skrbnika

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad rješenjem o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava.

(2) Prigodom određivanja dužnosti i prava skrbnika centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan voditi računa o opsegu i sadržaju lišenja poslovne sposobnosti punoljetnog štićenika, te u skladu s tim primjenjivati odgovarajuće odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dužnosti skrbnika.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može rješenjem ograničiti ovlasti skrbnika ako je to u interesu štićenika i odlučiti da pojedine poslove za štićenika obavlja stručni radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova, a na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravima i obvezama skrbnika.

Članak 251. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dostava izvršnog rješenja o skrbništvu

Rješenje o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva te rješenje o imenovanju i razrješenju osobe skrbnika centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na području kojega štićenik ima nekretnine radi zabilježbe činjenice da se osoba nalazi pod skrbništvom i opsega lišenja poslovne sposobnosti, odnosno brisanja takve zabilježbe iz zemljišne knjige.

Članak 253. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Imovina štićenika

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će bez odgode popisati i opisati imovinu štićenika lišenog poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom i povjeriti je na upravljanje skrbniku.

(2) Ako štićenik iz stavka 1. ovoga članka ima nepokretnu imovinu, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad procijenit će njezinu vrijednost na temelju raspoloživih podataka javnopravnih tijela.

(3) Ako to centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad smatra potrebnim, procijenit će vrijednost pokretne imovine na temelju raspoloživih podataka javnopravnih tijela.

(4) Popisu imovine prisustvuju članovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, predstavnik nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi, a štićenik ako je sposoban shvatiti o čemu se radi.

(5) Članove povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(6) Akt o imenovanju članova povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka nije upravni akt.

Članak 254. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Osiguranje imovine štićenika prije donošenja rješenja o skrbništvu

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će, ako procijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu osobe lišene poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod skrbništvo te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donošenja rješenja o imenovanju skrbnika.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može i prije donošenja rješenja o imenovanju skrbnika zatražiti od zemljišnoknjižnog odjela općinskoga suda na području kojega osoba lišena poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod skrbništvo ima nekretnine, da izvrši zabilježbu pokretanja postupka za imenovanje skrbnika u zemljišne knjige.

Članak 255. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika

Skrbnik je dužan uz pomoć centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika.

Članak 258. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 25.

Odluke o osobnim stanjima koje donosi isključivo štićenik

Samo štićenik, neovisno o dijelu u kojem je lišen poslovne sposobnosti, osim ako je ovim Zakonom drukčije propisano, može donijeti sljedeće odluke o osobnim stanjima:

1. priznanje majčinstva i očinstva

2. pristanak za priznanje očinstva 6 majčinstva i očinstva

3. pristanak za sklapanje braka

4. pristanak za razvod braka

5. pristanak za stupanje u životnu zajednicu s osobama istog spola te prestanak tih zajednica

3. pristanak za posvojenje, sukladno odredbama ovoga Zakona, osim u slučajevima u kojima sud donosi odluku koja zamjenjuje pristanak roditelja sukladno članku 190. stavku 1. ovoga Zakona

7 4. odluku o prekidu trudnoće i

8 5. odluku o sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima.

Članak 259. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Za poduzimanje važnijih mjera o osobi, osobnim stanjima, zdravlju štićenika ili imovini štićenika, ovisno u kojem je dijelu štićenik lišen poslovne sposobnosti, skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, osim ako je drukčije propisano ovim Zakonom.

(2) Važnijom mjerom o osobi ili osobnom stanju štićenika smatra se rješenje o smještaju u dom, udomiteljsku obitelj, o promjeni prebivališta ili boravišta, o promjeni osobnog imena i o drugim mjerama koje mogu znatno utjecati na prava i obveze štićenika, osim odluka koje donosi isključivo štićenik iz članka 258. ovoga Zakona, neovisno o tome zastupa li ga skrbnik ili daje odobrenje za donošenja te odluke kad je to prema odredbama ovoga Zakona potrebno.

(3) Važnijom mjerom o zdravlju štićenika smatra se odluka o invazivnim medicinskim postupcima te ona koja prelazi specijalističke preglede i primjenu redovite terapije, osim odluka o zdravlju koje donosi isključivo štićenik iz članka 258. ovoga Zakona te odluka iz članka 260. stavka 1. ovoga Zakona koje donosi sud.

(4) Važnijom mjerom o imovini štićenika smatraju se mjere i poslovi iz članka 261. stavaka 2. i 6. ovoga Zakona.

(5) Skrbniku nije potrebno prethodno odobrenje za obavljanje redovitih poslova koji se odnose na osobna stanja te poslova redovitog upravljanja imovinom, osim ako rješenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili odredbama ovoga Zakona nije određeno drukčije.

Članak 261. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima štićenika

(1) Ako je štićenik lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje imovinom, skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom ako rješenjem centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad nije drukčije određeno.

(2) Skrbnik može samo uz prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:

1. otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine

2. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti i

3. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima.

(3) U rješenju o odobrenju poslova iz stavka 2. ovoga članka, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad određuje namjenu pribavljenih sredstava i po obavljenom poslu nadzire njihovu upotrebu.

(4) Radnjama i poslovima iz stavka 2. ovoga članka skrbnik u pravilu ne može opteretiti ili otuđiti više od dvije trećine ukupne vrijednosti štićenikove imovine.

(5) Radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i njegov bračni, odnosno izvanbračni drug ne mogu sa štićenikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju štićenikove imovine.

(6) Skrbnik može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, uz prethodno odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 262. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Izvješće o radu skrbnika

(1) Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kada to zatraži centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine. Primjerak izvješća o radu i stanju štićenikove imovine skrbnik je dužan dostaviti štićeniku koji je navršio četrnaest godina.

(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu dužan uzdržavati štićenika dužan je svake godine i kad to zatraži centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine.

(3) Izvješće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

(4) U izvješću skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi štićenika, njegovu zdravlju, zaštiti njegovih prava i dobrobiti, podatke o mjerama za samostalno osposobljavanje za život, podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodima štićenika i druge podatke bitne za osobu štićenika u proteklom razdoblju ovisno o dijelu u kojem je štićenik lišen poslovne sposobnosti.

(5) U slučaju da je skrbnikom imenovan stručni radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad iz članka 247. stavka 6. ovoga Zakona, izvješće podnosi imenovani stručni radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad stručnom vijeću centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(6) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je razmotriti izvješće skrbnika, o tome sastaviti bilješku i u slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika.

Članak 263. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prava skrbnika

(1) Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu ovisno o njihovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i dobrobiti, o čemu ih je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan obavijestiti.

(2) Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo ima pravo na naknadu za svoj rad.

(3) Pravo na naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nema skrbnik, odnosno poseban skrbnik koji je dužan uzdržavati štićenika.

(4) Naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava navedenih u odredbi članka 256. stavka 1. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava namirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

(5) Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbništvo ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad iz sredstava navedenih u članku 256. stavku 1. točkama 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava namirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

(6) Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji je zaposlen u centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad ima pravo na naknadu za poslove skrbništva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan radnog vremena.

Članak 265. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odgovornost skrbnika

(1) Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti ili zloupotrebom položaja i ovlasti.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad procijenit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi te istodobno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na imovini skrbnika.

(3) Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, štićenik, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili posebni skrbnik u ime štićenika podnijet će tužbu radi naknadu štete.

(4) Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom ili zloupotrebom položaja i ovlasti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere propisane zakonom.

Članak 266. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Imenovanje novog skrbnika

Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

Članak 267. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Razrješenje dužnosti skrbnika

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad rješenjem će razriješiti skrbnika dužnosti ako utvrdi da je u obavljanju dužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zloupotrebljava svoje ovlasti ili ako procijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad zatražit će štićenikovo mišljenje o razrješenju njegova skrbnika te o tome sastaviti zapisnik.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(4) U slučaju iz stavaka 1. i 3. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će, bez odgode, štićeniku imenovati novog skrbnika.

Članak 268. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Promjena skrbnika i primopredaja skrbničke dužnosti

(1) U slučaju promjene skrbnika centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će zatražiti izvješće dosadašnjeg skrbnika i odrediti rok u kojem ima obaviti primopredaju dužnosti.

(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, obaju skrbnika i štićenika, osim ako se sa štićenikom ne može komunicirati ni uz pomoć druge osobe.

(3) Ako dosadašnji skrbnik nije u mogućnosti podnijeti izvješće ili biti nazočan na primopredaji dužnosti, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad upoznat će novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem štićenika.

Članak 269. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnosti skrbnika za slučaj prestanka skrbništva

U slučaju prestanka skrbništva centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pozvat će skrbnika da u određenom roku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine te da preda imovinu na upravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazočnosti skrbnika, štićenika, roditelja ili posvojitelja i službenika centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, o čemu se sastavlja zapisnik.

Članak 270. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjesna nadležnost

Mjesna nadležnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu, odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili kojoj treba imenovati posebnog skrbnika.

Članak 271. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjesna nadležnost za dijete smješteno izvan obitelji

(1) Za stavljanje pod skrbništvo, odnosno za imenovanje posebnog skrbnika djetetu smještenom u ustanovu socijalne skrbi, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu, odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadležan centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta djeteta.

(2) U slučaju iz članka 240. stavka 1. točke 7. mjesno nadležan je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad na čijem je području ustanova u koju je dijete smješteno.

Članak 272. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Promjena mjesne nadležnosti

Ako štićenik promijeni prebivalište, odnosno boravište, mijenja se i mjesna nadležnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, osim u slučaju iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 273. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pokretanje postupka skrbništva i imenovanje skrbnika

(1) Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinih oblika skrbničke zaštite pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležan centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Postupak za stavljanje pod skrbništvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zaštite centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu dužni dostaviti:

1. matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave

2. dijete, bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva

3. druge ustanove socijalne skrbi i

4. zdravstvene ustanove te izabrani doktor obiteljske medicine.

Članak 274. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjere za zaštitu interesa osobe u postupku stavljanja pod skrbništvo

Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbništvo, odmah poduzima potrebne mjere za zaštitu njezinih osobnih i imovinskih prava i interesa.

Članak 275. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjesna nadležnost u vezi s nekretninama

(1) Ako štićenik ima nekretnine na području drugog centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, nadležni centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može imenovati posebnog skrbnika s područja na kojem se nekretnina nalazi.

(2) Odobrenje skrbniku za otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. ovoga članka daje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad iz članka 270. ovoga Zakona.

Članak 276. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnost suradnje tijela i osoba u poslovima skrbništva

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad surađuje s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizičkim osobama osobito kad je potrebno:

1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbništvo

2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno mišljenja o osobama predloženim za skrbnika i

3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika.

(2) Ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, drugi pružatelj socijalnih ili zdravstvenih usluga, odnosno obitelj u kojoj je štićenik smješten, dužna je obavještavati skrbnika i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o svim važnijim okolnostima koje se odnose na osobu štićenika.

(3) O zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka skrbnik je dužan obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) O obavijesti iz stavka 3. ovoga članka, kao i o obavijesti koju centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad primi od osoba iz stavka 2. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je sastaviti bilješku.

Članak 277. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dužnost centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad na praćenje prilika u kojima štićenik živi

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad prati prilike u kojima štićenik živi. Stručni radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad dužan je najmanje četiri puta godišnje obići štićenika, kao i kad to zatraže štićenik ili skrbnik.

(2) Stručni radnik centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad dužan je u roku od osam dana od obilaska štićenika o tome sastaviti izvješće.

(3) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad prati rad skrbnika i pruža mu potrebnu pomoć.

(4) O zatraženoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka te njezinu pružanju centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je sastaviti bilješku.

Članak 279. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pritužba na rad skrbnika i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Štićenik, njegov bračni drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi u drugom stupnju, pravosudna tijela, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, zdravstvene i odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge koje se bave zaštitom i promicanjem prava osoba s invaliditetom, pružatelji usluga u sustavu socijalne skrbi i pravobranitelji mogu podnijeti pritužbu na rad skrbnika centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je odmah ispitati osnovanost pritužbe, u slučaju potrebe poduzeti zakonom određene mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritužbe izvijestiti osobe iz stavka 1. ovoga članka te ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka i skrbnik mogu podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi pritužbu na rad centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u vezi s obavljanjem pojedinih skrbničkih poslova.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je odmah ispitati navode i osnovanost pritužbe. Ako je pritužba osnovana, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dati će upute centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad kako treba postupiti i odredit će rok u kojem je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.

Članak 317. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odluka o uzdržavanju

(1) Odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

(2) Sud će pravomoćnu odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta djeteta.

Članak 318. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Očevidnik obveznika uzdržavanja maloljetne djece

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je voditi očevidnik svih odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta.

(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika sudskih odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta.

Članak 319. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Obavijest i upozorenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad primi pravomoćnu sudsku odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta, dužan je roditelja s kojim dijete stanuje te roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje, odnosno drugu osobu iz članka 288. ovoga Zakona koja je dužna plaćati uzdržavanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe obavijestiti u pisanom obliku o pravima i dužnostima.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će roditelja s kojim dijete stanuje:

1. upozoriti da je dužan obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ako obveznik plaćanja uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti i

2. informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.

(3) U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje, odnosno drugu osobu iz članka 288. ovoga Zakona koja je dužna plaćati uzdržavanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe upozoriti:

1. da će podnijeti kaznenu prijavu protiv obveznika plaćanja uzdržavanja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja u roku od petnaest dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i u cijelosti i

2. na pravo Republike Hrvatske da traži povrat iznosa privremenog uzdržavanja koji su isplaćeni sukladno posebnomu propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.

Članak 320. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 26.

Opća odredba

(1) Obvezno savjetovanje je postupak koji se provodi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(2) Obiteljska medijacija je postupak u kojemu članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno.

Članak 321. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Svrha i provedba obveznog savjetovanja

(1) Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.

(2) Obvezno savjetovanje provodi stručni tim centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta, ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.

(3) Obvezno savjetovanje ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno ovom Zakonu.

(4) U obveznom savjetovanju sudjeluju članovi obitelji osobno i bez punomoćnika.

Članak 323. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 27. i 46.

Pokretanje obveznog savjetovanja

(1) Obvezno savjetovanje pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad je dužan nakon primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja zakazati sastanak i pozvati stranke.

(3) Iznimno, ako centar za socijalnu skrb od stavka 2. ovoga članka, ako Hrvatski zavod za socijalni rad ima saznanja o postojanju obiteljskog nasilja ili ako procijeni da u okolnostima konkretnoga konkretnog slučaja zajednički sastanak ne bi bio svrhovit ili ako to jedna ili obje stranke iz opravdanih razloga zahtijevaju, zakazat će se i provesti odvojeni razgovori sa strankama.

Članak 324. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 28. i 46.

Izvješće centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Po okončanju obveznog savjetovanja centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je sastaviti izvješće u kojem se navodi:

1. tko je sudjelovao u postupku

2. spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora

3. spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji 4. tko namjerava pokrenuti sudski postupak

5 4. ako se provodi obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka, jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma, odnosno plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 327. ovoga Zakona i

6 5. tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode, te ocjena o mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja stranaka u postupku obiteljske medijacije.

(2) Izvješće o obveznom savjetovanju dostavlja se strankama prema pravilima o osobnoj dostavi najkasnije u roku od šezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja postupka radi razvoda braka, a najkasnije trideset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom sukladno ovom Zakonu.

(3) Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati obvezni sadržaj izvješća o obveznom savjetovanju, način provođenja obveznog savjetovanja, kao i dužnosti članova stručnog tima u provođenju obveznog savjetovanja.

(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će pravilnikom način vođenja očevidnika i dokumentacije u vezi s poslovima centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad u području braka i odnosa u braku.

Članak 325. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 29.

Sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka

(1) Sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka je:

1. upoznavanje bračnih drugova o mogućnosti bračnog savjetovanja

2. upoznavanje bračnih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u odnosu na njih i djecu

3. upućivanje bračnih drugova da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prigodom uređenja spornih obiteljskih odnosa

4. upoznavanje bračnih drugova sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i pružanje pomoći ako to zahtijevaju

5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje bračnih drugova o dostupnim obiteljskim medijatorima

6. informiranje bračnih drugova koji se namjeravaju razvesti o obvezi odaziva prvom sastanku obiteljske medijacije ako nisu postigli sporazum, odnosno plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i 7. upoznavanje bračnih drugova s postupkom radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od bračnih drugova sukladno članku 327. ovoga Zakona.

(2) U slučajevima iz članaka 326. i 328. ovoga Zakona, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, na sadržaj obveznog savjetovanja ne primjenjuju se odredbe stavka 1. točaka 1., 4., 5 4. i 6 5. ovoga članka.

(3) U postupku obveznog savjetovanja može se djetetu omogućiti izražavanje mišljenja uz pristanak njegovih roditelja.

Članak 327. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Posljedice nepostizanja sporazuma o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi

(1) Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će ih savjetovati da pokušaju postići sporazum u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.

(2) Ako se roditelji koji se namjeravaju razvesti nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će ih upozoriti da će sud u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od bračnih drugova po službenoj dužnosti:

1. donijeti odluku s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i o uzdržavanju djeteta

2. omogućiti djetetu izražavanje mišljenja sukladno članku 360. ovoga Zakona i

3. djetetu imenovati posebnog skrbnika sukladno članku 240. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.

(3) Roditelje će centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad upozoriti da sud u postupku radi razvoda braka može odrediti da troškove posebnoga djetetova skrbnika plaćaju roditelji sukladno članku 366. stavku 2. ovoga Zakona.

Članak 328. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Posebna odredba o zaštiti djeteta i obiteljskom nasilju

Ako stručni radnici koji provode obvezno savjetovanje posumnjaju da su u obitelji ugrožena prava i dobrobit djeteta ili posumnjaju na obiteljsko nasilje, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad nakon provedenog obveznog savjetovanja provodi i druge postupke procjene te po službenoj dužnosti:

1. određuje odgovarajuću mjeru za zaštitu djeteta iz nadležnosti centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili predlaže sudu donošenje druge mjere za zaštitu djeteta iz nadležnosti suda i

2. žurno pokreće odgovarajući postupak sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita od obiteljskog nasilja.

Članak 332. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 30.

Neprovođenje obiteljske medijacije

(1) Obiteljska medijacija se ne provodi:

1. u slučajevima kada prema procjeni stručnog tima centra za socijalnu skrb ili obiteljskog medijatora zbog obiteljskog nasilja nije moguće ravnopravno sudjelovanje bračnih drugova u postupku medijacije postojanja tvrdnji o obiteljskom nasilju

2. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć

3. ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje i

4. ako bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se i na ostale članove obitelji koji sudjeluju u postupku medijacije.

Članak 346. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 31.

Supsidijarna primjena drugih propisa

U postupcima iz ovoga dijela Zakona primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, zakona kojim se uređuje izvanparnični postupak i zakona kojim se uređuje prisilno ostvarenje tražbina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 348. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Načelo socijalnosti

(1) Sud je dužan tijekom postupka osobito paziti da se zaštite prava i interesi djece, osoba s invaliditetom, odnosno osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima.

(2) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo lišiti poslovne sposobnosti i imenovati joj skrbnika, izvijestit će o tome centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad radi pokretanja postupka.

(3) Sud će prekinuti postupak dok se ne provede postupak lišenja poslovne sposobnosti i imenuje skrbnik, odnosno dok ga centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ne obavijesti o obustavi tog postupka. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, osobito one radnje kojima treba zaštititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima.

(4) Ako je stranci iz stavka 2. ovoga članka imenovan poseban skrbnik sukladno odredbama ovoga Zakona, neće se prekinuti postupak sukladno stavku 3. ovoga članka, a ako poseban skrbnik bude naknadno imenovan, nastavit će postupak koji je bio prekinut sukladno stavku 3. ovoga članka.

Članak 353. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Uloge centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

U postupcima koji se propisuju ovim dijelom Zakona centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad se može pojaviti kao:

1. stranka

2. zastupnik djeteta kad u ime i za račun djeteta pokreće postupak i

3. pomoćno tijelo suda.

Članak 354. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad kao stranka

(1) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad pokrene postupak pred sudom i kad se na temelju ovoga Zakona treba uključiti u postupak pred sudom, on u postupku ima položaj stranke.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka su:

1. postupci radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka i radi poništaja braka

2. postupci radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva

3. postupci radi davanja dopuštenja za sklapanje braka

4. postupci radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih razloga

5. postupci radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi nad djetetom zbog smrti roditelja koji je samostalno ostvarivao roditeljsku skrb

6. postupci radi ograničenja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem, kao i o nadzoru nad njihovim ostvarivanjem

7. postupci radi određivanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

8. postupci radi donošenja rješenja koje zamjenjuje pristanak roditelja za posvojenje

9. postupci radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti i

10. postupci radi predaje djeteta.

(3) U postupku u kojem centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ima položaj stranke ovlašten je iznositi činjenice koje druge stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove.

Članak 355. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad kao zastupnik djeteta

Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u ime i za račun djeteta pokrene postupak radi utvrđivanja očinstva i radi uzdržavanja djeteta, ima položaj zakonskoga zastupnika djeteta u tom postupku.

Članak 356. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad kao pomoćno tijelo suda

Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ima ulogu pomoćnoga tijela suda:

1. kad po nalogu suda dostavlja nalaz i mišljenje

2. kad po nalogu suda utvrđuje i dostavlja podatke o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama stranaka i

3. kad pomaže sudu u postupcima određivanja privremenih mjera i ovrhe radi predaje djeteta i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

Članak 357. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Nalaz i mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

(1) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je dostaviti stručnu procjenu, odnosno nalaz i mišljenje zajedno s prijedlogom kojim pokreće postupak.

(2) U slučaju kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ne pokrene postupak, dužan je dostaviti stručnu procjenu, odnosno nalaz i mišljenje u roku koji odredi sud, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 359. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupovna sposobnost djeteta

(1) U stvarima u kojima se odlučuje o osobnim pravima i interesima djeteta sud će na zahtjev djeteta rješenjem dopustiti djetetu koje je navršilo četrnaest godina da iznosi činjenice, predlaže dokaze, podnosi pravne lijekove i poduzima druge radnje u tom postupku ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan zatražiti mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kojim se djetetu priznaje postupovna sposobnost za poduzimanje pojedinih ili svih radnji u postupku nije dopuštena posebna žalba.

(4) Uz dijete iz stavka 1. ovoga članka, zakonski zastupnik djeteta ovlašten je poduzimati radnje u postupku.

(5) Ako su radnje djeteta iz stavka 1. ovoga članka i zakonskog zastupnika djeteta međusobno u suprotnosti sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoće li uzeti u obzir radnju djeteta ili zakonskoga zastupnika djeteta.

Članak 360. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 32. i 46.

Izražavanje mišljenja djeteta

(1) U postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta sud će omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, osim ako se dijete tome protivi.

(2) Sud će omogućiti djetetu da izrazi mišljenje na prikladnom mjestu i u nazočnosti stručne osobe, ako procijeni da je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno.

(3) Sud koji vodi postupak nije dužan utvrđivati mišljenje djeteta kad za to postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti.

(4) Dijete iz stavka 1. ovoga članka mora biti obaviješteno o predmetu, tijeku i mogućem ishodu postupka na način koji je prikladan njegovoj dobi i zrelosti te ako to ne predstavlja opasnost za razvoj, odgoj i zdravlje djeteta.

(5) Obvezu obavještavanja djeteta iz stavka 5 4. ovoga članka imaju posebni skrbnik djeteta, sud ili stručna osoba centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad, ovisno o okolnostima slučaja, o čemu je sud dužan voditi računa.

(6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način pribavljanja mišljenja djeteta.

Članak 364. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Postupovna sposobnost

(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sud će rješenjem dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa, pojedine ili sve radnje u postupku poduzima i stranka koja je lišena poslovne sposobnosti u tom dijelu pod uvjetom da je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan zatražiti mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kojim se priznaje sposobnost poduzimanja pojedinih ili svih radnji u postupku nije dopuštena posebna žalba.

Članak 366. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.

(2) Sud može odrediti da troškove posebnog skrbnika djeteta snose roditelji.

(3) Prilikom utvrđivanja visine troškova iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju propisi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, a sredstva naplaćena na ime tih troškova prihod su državnog proračuna.

(4) Troškove izvođenja dokaza koje predlaže dijete predujmljuju roditelji u iznosima koje odredi sud po slobodnoj ocjeni.

(5) Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad sudjeluje u postupku kao stranka, na naknadu troškova postupka i njegove dužnosti snošenja troškova u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak koje se odnose na državnog odvjetnika.

Članak 379. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 33.

Prilozi uz tužbu

(1) Ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, uz tužbu radi razvoda braka tužitelj je dužan priložiti izvješće o obveznom savjetovanju iz članka 324. ovoga Zakona i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije.

(2) Ako tužitelj iz stavka 1. ovoga članka uz tužbu podnese izvješće o obveznom savjetovanju starije od šest mjeseci, sud će tužbu radi razvoda braka odbaciti.

(3) Ako tužitelj iz stavka 1. ovoga članka uz tužbu radi razvoda braka nije podnio izvješće o obveznom savjetovanju i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije, sud će pozvati tužitelja da ih podnese u skladu s danom uputom.

(4) Sud će odrediti rok od osam dana za podnošenje izvješća iz stavka 3. ovoga članka i upozoriti tužitelja na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.

(5) Smatrat će se da je tužba radi razvoda braka povučena ako izvješće o obveznom savjetovanju i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije ne budu podneseni u određenom roku iz stavka 4. ovoga članka ne bude podneseno u roku od osam dana, a ako ponovno ponovo bude podnesena tužba radi razvoda braka bez izvješća o obveznom savjetovanju i dokaza o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije, sud će odbaciti tužbu radi razvoda braka.

(6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka u odnosu na podnošenje izvješća o obveznom savjetovanju ne odnose se na slučajeve u kojima se ne provodi obvezno savjetovanje sukladno članku 326. ovoga Zakona.

(7) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka u odnosu na podnošenje dokaza o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije ne odnose se na slučajeve u kojima se ne provodi obiteljska medijacija sukladno članku 332. ovoga Zakona.

Članak 383. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Tužba djeteta

(1) Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života.

(2) Ako je dijete maloljetno ili punoljetno a lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik.

(3) Ako je dijete maloljetno, tužbu radi utvrđivanja očinstva u njegovo ime prema članku 68. stavku 2. ovoga Zakona može podnijeti i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) Uz centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, majka djeteta ovlaštena je poduzimati radnje u postupku.

(5) U slučaju suprotnosti radnji centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i majke djeteta sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoće li uzeti u obzir radnju centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili majke djeteta.

Članak 387. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Tužba centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad

Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva može podnijeti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad do navršene osamnaeste godine života djeteta.

Članak 388. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku

(1) Stranke u postupku radi utvrđivanja majčinstva su dijete te žena čije se majčinstvo utvrđuje, a centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili žena koja sebe smatra majkom djeteta iz članka 395. ovoga Zakona samo ako su pokrenuli taj postupak.

(2) Stranka u postupku radi utvrđivanja majčinstva je i muškarac kojeg bi se da, u slučaju da se utvrdi majčinstvo, smatralo djetetovim ocem.

(3) Stranke u postupku radi utvrđivanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo utvrđuje, a centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta iz članka 403. ovoga Zakona ako su pokrenuli taj postupak.

Članak 392. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 34.

Pravni lijekovi

Protiv drugostupanjske presude o utvrđivanju majčinstva ili očinstva dopuštena je revizija iz članka 382. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.). prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Članak 393. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Tužba djeteta

(1) Dijete može podnijeti tužbu radi osporavanja majčinstva ženi koja je upisana u maticu rođenih kao njegova majka do navršene dvadeset i pete godine života.

(2) Ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Kad posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga članka podnese tužbu, prestaje ovlaštenje roditelja za zastupanje djeteta u tom postupku.

(4) Ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik.

Članak 400. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Tužba djeteta

(1) Tužbu radi osporavanja očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života.

(2) Ako je dijete maloljetno, tužbu iz stavka 1. ovoga članka u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Kad posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga članka podnese tužbu iz stavka 1. ovoga članka prestaje ovlaštenje roditelja za zastupanje djeteta u tom postupku.

(4) Ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik.

Članak 414. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravni položaj i zastupanje djeteta

(1) Dijete je stranka postupaka u kojima se odlučuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta, neovisno o tome je li ga pokrenulo.

(2) Dijete u postupku iz stavka 1. ovoga članka zastupa poseban skrbnik imenovan za taj postupak sukladno članku 240. ovoga Zakona, osim ako je ovim Zakonom propisano da dijete zastupa zakonski zastupnik ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Roditelji djeteta nisu ovlašteni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime djeteta.

Članak 416. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 35. i 46.

Utvrđivanje činjenica i izvođenje dokaza

(1) Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud će:

1. omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama ovoga Zakona

2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i

3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili ovlaštenog sudskog vještaka

4. uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja.

(2) Sud će u postupku posebno cijeniti:

1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i

2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

(3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.

Članak 417. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 36.

Posebne dužnosti i odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem

(1) U postupcima u kojima se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud je dužan:

1. upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za djetetovu dobrobit

2. poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima obiteljskog nasilja i

3. ako izostane sporazum iz točke 2. ovoga stavka, voditi računa da mjesto na kojem će se ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem bude prikladno za dijete, uzimajući u obzir istodobno stvarne prostorne i vremenske mogućnosti roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

(2) Odluka suda mora sadržati detaljne podatke o načinu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, a po potrebi i troškovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom.

(3) Sud će u obrazloženje odluke unijeti pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to:

1. mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do trideset tisuća kuna 3980,00 eura

2. mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te

3. mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

Članak 418. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 37.

Mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju sobnih odnosa djeteta s roditeljem

(1) Sud može u postupku u kojem se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem odrediti jednu ili više mjera kojima se osigurava provedba odluke ako postoji opasnost da bi roditelj s kojim dijete stanuje odbijao postupati u skladu s odlukom o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to:

1. odrediti osobu koja će pomagati pri provedbi odluke ili sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem i

2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja s kojim dijete stanuje.

(2) Kad određuje mjere iz stavka 1. ovoga članka, sud posebno vodi računa o prijašnjem ponašanju roditelja s kojim dijete stanuje.

Članak 419. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjere kojima se osigurava povratak djeteta

(1) Sud može u postupku u kojem se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem odrediti jednu ili više mjera kojima se osigurava povratak djeteta ili zaprječuje protupravno odvođenje djeteta od strane roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom, i to:

1. odrediti obvezu predaje putovnice roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sudu koji je mjeru odredio

2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom

3. odrediti zabranu otuđenja ili opterećenja imovinskih prava roditelju koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom uz zabilježbu i upis zabrane u javne upisnike

4. odrediti obvezu roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose da se redovito javlja zajedno s djetetom ovlaštenom tijelu kao što je centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad u mjestu gdje se osobni odnosi ostvaruju

5. odrediti mjesto gdje se osobni odnosi imaju ostvarivati i

6. zabraniti odlazak djeteta iz države u kojoj se osobni odnosi imaju ostvarivati te odrediti registraciju zabrane u državnom ili prekograničnom informacijskom sustavu.

(2) Kada određuje mjere iz stavka 1. ovoga članka, sud mora posebno voditi računa o prijašnjem ponašanju roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom.

Članak 422. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 38.

Pravni lijekovi

Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o uzdržavanju djeteta dopuštena je revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.). prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Članak 424. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta

(1) Stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ovom Zakonu dužna uzdržavati.

(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka zastupa roditelj s kojim dijete stanuje. Ako roditelj s kojim dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdržavanja dijete zastupa centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Uz centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, roditelj s kojim dijete stanuje ovlašten je i dalje poduzimati radnje u postupku. U slučaju suprotnosti radnji centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i roditelja s kojim dijete stanuje sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoće li uzeti u obzir radnju centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili roditelja djeteta.

(4) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radi uzdržavanja, odnosno radi povećanja uzdržavanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga dulje od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo.

(5) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad zastupa dijete u postupku radi uzdržavanja ako se o djetetu skrbi druga fizička ili pravna osoba.

(6) U postupcima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka roditelji djeteta nisu ovlašteni uz centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad poduzimati radnje u postupku u ime djeteta. Kad centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad podnese tužbu u ime djeteta, prestaju ovlaštenja roditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

Članak 427. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Dostavljanje odluka centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad

Sud će pravomoćnu odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta dostaviti centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta djeteta.

Članak 428. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 39.

Pravni lijekovi

Protiv drugostupanjske odluke o uzdržavanju djeteta dopuštena je revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.). prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Članak 447. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 40.

Revizija

(1) Protiv drugostupanjskog rješenja kojim je žalba odbijena i prvostupanjsko rješenje potvrđeno ili kojim je ono preinačeno dopuštena je revizija samo ako je drugostupanjski sud u izreci svojeg rješenja odredio da je revizija protiv njega dopuštena.

(2) Drugostupanjski sud može odlučiti na način iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da odluka o stvari ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

(3) U obrazloženju rješenja kojom dopušta reviziju iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski će sud naznačiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopušta i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

(4) Ako je rješenje iz stavka 1. ovoga članka donio u povodu žalbe Vrhovni sud Republike Hrvatske, protiv takvog rješenja revizija nije dopuštena.

(5) O reviziji iz stavka 1. i žalbi iz stavka 4. ovoga članka odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u sastavu u kojemu odlučuje o reviziji protiv presude.

Protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak završen dopuštena je revizija prema odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Članak 449. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prijedlog i odluka suda za maloljetnu osobu

(1) Osoba koja je navršila šesnaest godina samostalno podnosi prijedlog za donošenje rješenja o dopuštenju sklapanja braka.

(2) Sud će saslušati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i ispitati okolnosti važne za odluku.

(3) Sud će donijeti rješenje kojim dopušta sklapanje braka maloljetnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da je sklapanje braka u skladu s njezinom dobrobiti.

Članak 450. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prijedlog i rješenje suda za osobu lišenu poslovne sposobnosti

(1) Osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja samostalno podnosi prijedlog za donošenje rješenja o dopuštenju sklapanja braka.

(2) Sud će pribaviti mišljenje skrbnika i centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad o podnesenom prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sud će donijeti rješenje o dopuštenju sklapanja braka za osobu iz stavka 1. ovoga članka za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze te da je brak u skladu s njezinom dobrobiti.

Članak 452. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pravni lijek

(1) Protiv rješenja suda kojim se odbija prijedlog za dopuštenje sklapanja braka zbog maloljetnosti, žalbu može podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba s kojom ona namjerava sklopiti brak.

(2) Protiv rješenja suda kojim se dopušta sklapanje braka maloljetnoj osobi, žalbu mogu podnijeti njezini roditelji, odnosno njezin skrbnik i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(3) Protiv rješenja suda kojim se odbija prijedlog za dopuštenje sklapanja braka zbog lišenja poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja žalbu može podnijeti osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja i osoba s kojom namjerava sklopiti brak.

(4) Protiv rješenja suda kojim se dopušta sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja žalbu može podnijeti njezin skrbnik i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 474. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku

(1) Stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i roditelj koji ne stanuje s djetetom.

(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka u postupku radi uzdržavanja zastupa roditelj s kojim dijete stanuje.

(3) Dijete iz stavka 1. ovoga članka u postupku radi uzdržavanja iz članka 157. stavka 5., članka 166. stavka 6. i članka 174. stavka 2. ovoga Zakona zastupa posebni skrbnik ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 478. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 41.

Postupci radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi, povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog smrti roditelja, mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom

(1) U postupku radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi odlučuje se o:

1. neslaganju roditelja i djeteta o upravljanju sredstvima koja su stečena djetetovim radom sukladno članku 85. stavku 2. ovoga Zakona

2. medicinskim postupcima povezanim s rizicima teških posljedica za zdravlje djeteta sukladno članku 88. stavku 3. ovoga Zakona

2 3. obrazovanju djeteta sukladno članku 94. stavku 6. ovoga Zakona

3 4. raspolaganju prihodima od imovine djeteta sukladno članku 97. stavku 4. ovoga Zakona

4 5. upravljanju i zastupanju djeteta u vezi s vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima sukladno članku 98. stavku 3. i članku 101. stavku 1. ovoga Zakona

5 6. neslaganju roditelja o odlukama koje se odnose na bitna osobna prava djeteta sukladno članku 100. stavku 5. ovoga Zakona

6 7. neslaganju roditelja o odlukama koje su bitne za dijete sukladno članku 109. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) U postupku radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih ili stvarnih zapreka odlučuje se o:

1. neslaganju roditelja ili roditelja i djetetova skrbnika oko zastupanja djeteta u slučaju mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka sukladno članku 114. stavku 3. ovoga Zakona

2. mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka te njegovu prestanku sukladno članku 115. stavcima 1. i 4. ovoga Zakona i

3. povjeravanju ostvarivanja roditeljske skrbi drugom roditelju u slučaju mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka sukladno članku 115. stavku 3. ovoga Zakona.

(3) U postupku radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog smrti roditelja koji je samostalno ostvarivao roditeljsku skrb odlučuje se o povjeravanju roditeljske skrbi drugom roditelju sukladno članku 116. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) U postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa odlučuje se o:

1. pravu na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta sukladno članku 112. stavcima 2. i 4. te članku 121. stavku 5. ovoga Zakona

2. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz članka 120. ovoga Zakona i

3. ograničenju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sukladno članku 123. stavku 1. i članku 125. stavku 4. ovoga Zakona i

4. nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom sukladno članku 124. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 479. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku

(1) Postupke radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi iz članka 478. stavka 1. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete ili roditelji.

(2) Postupke radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih razloga iz članka 478. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete, roditelji ili skrbnik djeteta.

(3) Postupke radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih razloga iz članka 478. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete, roditelji ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) Postupak radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrb zbog smrti roditelja koji je samostalno ostvarivao roditeljsku skrb iz članka 478. stavka 3. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete, drugi roditelj, ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(5) Postupak radi ostvarivanja prava na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta iz članka 478. stavka 4. točke 1. mogu pokretati dijete, roditelji ili osobe koje imaju pravo na informaciju.

(6) Postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz članka 478. stavka 4. točke 2. mogu pokrenuti dijete, roditelji, srodnik ili druge osobe iz članka 120. ovoga Zakona.

(7) Postupke radi ograničenja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem kao i o nadzoru nad njihovim ostvarivanjem iz članka 478. stavka 4. točaka 3. i 4. mogu pokrenuti dijete, roditelj ili centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(8) Dijete je stranka postupka iz stavaka 1. do 7. ovoga članka neovisno o tome je li ga pokrenulo.

Članak 486. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku

(1) U postupku radi izricanja mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi stranke su dijete, roditelji, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad te druga osoba, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojima se dijete povjerava.

(2) U postupku radi izricanja mjere zabrane približavanja djetetu, stranke su dijete, roditelji, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad te baka ili djed, sestra ili brat, odnosno polusestra ili polubrat koji ne živi s djetetom.

(3) U postupku radi izricanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi stranke su dijete, roditelji, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad te druga osoba, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojima se dijete povjerava.

(4) U postupku radi izricanja mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji stranke su dijete, roditelji, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad te ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojima se dijete povjerava, a državni odvjetnik za mladež ako je pokrenuo postupak.

(5) U postupku radi izricanja mjere lišenja prava na roditeljsku skrb stranke su dijete, roditelji te centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, a državni odvjetnik za mladež ako je pokrenuo taj postupak.

(6) U postupcima radi izricanja mjera za zaštitu imovinskih prava djeteta stranke su dijete, roditelj i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 493. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 42. i 46.

Stranke u postupku

(1) Sud će u izvanparničnom postupku rješenjem nadomjestiti pristanak roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje djeteta u slučajevima propisanim člankom 190. stavkom 1. ovoga Zakona i člankom 192. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za donošenje rješenja kojim se nadomješta pristanak roditelja podnijet će centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta roditelja.

(3) Prijedlog za donošenje rješenja kojim se nadomješta pristanak skrbnika podnijet će centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad koji je imenovao skrbnika.

(4) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga članka sud će saslušati roditelja, odnosno skrbnika čiji se pristanak nadomješta, omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje uz primjenu članka 360. ovoga Zakona i po potrebi saslušati druge osobe koje su bliske s djetetom iz članka 120. ovoga Zakona.

(5) Roditelja koji je lišen poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja sud je dužan prije saslušanja na prikladan način upoznati s pravnim i faktičnim posljedicama posvojenja.

(6) Dijete u postupku zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje sud. Roditelji djeteta nisu ovlašteni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime djeteta.

Članak 494. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Mjesna nadležnost

U postupcima radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta nadležan je sud na području kojeg je sjedište centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad koji je pokrenuo postupak.

Članak 496. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Stranke u postupku

(1) Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.

(2) Postupak radi vraćanja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, osobe iz stavka 1. ovoga članka, skrbnik uz odobrenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad ili osoba prema kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti.

Članak 498. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Ročište

(1) Sud će pozvati na ročište predlagatelja, osobu u odnosu na koju se provodi postupak, njezina posebnog skrbnika i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Posebni skrbnik dužan je odazvati se pozivu suda te aktivno sudjelovati u postupku. Ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad ovlaštene su u tijeku postupka sudjelovati pri izvođenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.

(3) Sud će saslušati osobu u odnosu na koju se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi, ustanovi socijalne skrbi ili je zbog lišenja slobode unutar zatvorskog sustava, saslušat će se u pravilu u toj ustanovi.

(4) Ako sud utvrdi da saslušanje osobe nije moguće s obzirom na njezino zdravstveno stanje, dužan je o tome sastaviti bilješku u spisu i navesti razloge nemogućnosti saslušanja.

Članak 501. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člancima 43. i 46.

Dostava

Posebne odredbe

(1) Rješenje suda o lišenju poslovne sposobnosti dostavlja se predlagatelju, osobi koja se lišava poslovne sposobnosti, njezinu posebnom skrbniku i centru Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb socijalni rad.

(2) Sud će po službenoj dužnosti obavijestiti centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad o pravomoćnosti rješenja o lišenju poslovne sposobnosti, odnosno o pravnim učincima tog rješenja ako oni nastupaju prije pravomoćnosti.

(3) Sud će po službenoj dužnosti upisati u očevidnik osoba lišenih poslovne sposobnosti podatke iz pravomoćnog rješenja o lišenju poslovne sposobnost i pravomoćnog rješenja o vraćanju poslovne sposobnosti, odnosno o pravnim učincima navedenih rješenja ako oni nastupaju prije pravomoćnosti, kao i promjenu podataka upisanih u očevidnik.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, oblik i način vođenja očevidnika iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 513. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Osnove za određivanje ovrhe i stranke u postupku

(1) Ovrha radi predaje djeteta može se provesti na temelju:

1. plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi odobrenog od strane suda

2. odluke suda o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati

3. odluke suda o privremenoj mjeri s kojim će roditeljem ili drugom osobom dijete stanovati ili

4. odluke suda o mjerama za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

(2) Ovrha radi predaje djeteta može se provesti na temelju odluka iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li tom odlukom naložena predaja djeteta.

(3) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga članka su dijete, roditelji, druga osoba s kojom će, odnosno kod koje će dijete na temelju odluke suda stanovati i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad.

(4) Prijedlog za ovrhu može podnijeti roditelj, odnosno druga osoba s kojom će, odnosno kod koje će dijete na temelju odluke suda stanovati.

(5) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad će podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju odluke suda o mjerama za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

Članak 514. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 44.

Sredstva ovrhe

(1) Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem:

1. novčane kazne do trideset tisuća kuna 3980,00 eura

2. zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do šest mjeseci ili

3. prisilnog oduzimanja i predaje djeteta.

(2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i provesti protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemogućivanja provođenja odluke, protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od čije volje ovisi predaja djeteta.

(3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postići jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti drugo sredstvo ovrhe iz tog stavka.

(4) U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta ne mora biti označeno sredstvo ovrhe, a ako je označeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

Članak 516. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Prisilno oduzimanje i predaja djeteta

(1) Prisilno oduzimanje i predaju djeteta obavljaju u suradnji sud i centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad na način da zaštite dijete u najvećoj mogućoj mjeri, uz pomoć policije, odnosno policijskog službenika za mladež.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za socijalnu skrb propisat će pravilnikom način postupanja i suradnje suca, stručnog radnika centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad i policijskog službenika za mladež prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta.

Članak 521. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Osnove za određivanje ovrhe i stranke u postupku

(1) Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom može se provesti na temelju:

1. plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom koji su odobreni od strane suda

2. odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa ili

3. odluke o privremenoj mjeri radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

(2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga članka su dijete, roditelji i druge osobe koje na temelju ovršne isprave imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

(3) Prijedlog za ovrhu može podnijeti roditelj, odnosno druga osoba koja na temelju ovršne isprave ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ili dijete.

(4) Ako postoji sukob interesa između djeteta i roditelja, odnosno roditelja s kojim dijete stanuje, dijete iz stavka 3. ovoga članka zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad. Ako je djetetu imenovan posebni skrbnik, prestaju ovlaštenja roditelja na zastupanje djeteta u tom postupku.

Članak 523. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 45.

Sredstva ovrhe

(1) Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem:

1. novčane kazne do trideset tisuća kuna 3980,00 eura ili

2. zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do šest mjeseci.

(2) U prijedlogu za ovrhu ne mora biti označeno sredstvo ovrhe, a ako je označeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

Članak 527. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pokretanje postupka i predmet ovrhe

(1) Ovrha radi uzdržavanja određuje se i provodi na prijedlog djeteta.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad dužan je tražiti ovrhu radi uzdržavanja na temelju odluke o uzdržavanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete.

(3) Ovrha radi ostvarenja tražbine uzdržavanja za dijete provest će se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka.

Članak 536. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Odlučivanje o privremenoj mjeri

(1) Ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

(2) Sud će uzimajući u obzir okolnosti slučaja, po službenoj dužnosti odrediti privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka:

1. kad stranke uputi da pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije ili

2. kad naloži izradu stručne procjene i mišljenja, odnosno vještačenje.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka sud može po službenoj dužnosti odlučiti i o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

(4) Ako su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti, dijete iz stavka 1. ovoga članka zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad. Ako je djetetu imenovan posebni skrbnik, prestaju ovlaštenja roditelja na zastupanje djeteta u tom postupku.

(5) U postupcima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka sud je dužan omogućiti djetetu izražavanje mišljenja u skladu s odredbom članka 360. ovoga Zakona.

(6) U postupcima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka sud je dužan saslušati roditelje te zatražiti mišljenje centra Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb socijalni rad.

Članak 537. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

Pokretanje postupka

(1) Privremenu mjeru radi uzdržavanja djeteta sud će, ako za to postoji potreba, odrediti po službenoj dužnosti.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad može podnijeti prijedlog za donošenje privremene mjere radi uzdržavanja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovlašten podnijeti prijedlog za ovrhu.

Članak 557. izmijenjenNN 156/2023: izmijenjen člankom 46.

(1) Odluke o lišenju poslovne sposobnosti donesene prema prijašnjim propisima preispitat će se u izvanparničnom postupku radi vraćanja poslovne sposobnosti iz članaka 502. i 503. ovoga Zakona u razdoblju od 1. studenog 2015. do 1. studenog 2020.

(2) Centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad prebivališta, odnosno boravišta štićenika dužan je po službenoj dužnosti pokrenuti postupak iz stavka 1. ovoga članka. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će naputkom rokove centrima Hrvatskim zavodima za socijalnu skrb socijalni rad za pokretanje postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sredstva za troškove postupka iz stavka 1. ovoga članka koje je pokrenuo centar Hrvatski zavod za socijalnu skrb socijalni rad sukladno naputku iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.