Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima
- Faza
- Konačni prijedlog zakona
- Upućen Saboru
- 30. listopada 2026.
- Predlagatelj
- Vlada Republike Hrvatske
- Primijenjen na
- Zakon o trgovačkim društvima koji vrijedi od 5. prosinca 2024. (zaključno s NN 136/2024)
- Izvor
- dokument ↓ · objava ↗
Prema prijedlogu: izmijenjeno 9 članaka i dodan 1 članak.
Ostali dijelovi konačnog prijedloga (6)
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Zakon o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99., 121/99. - vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.; u daljnjem tekstu: Zakon), donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (Tekst značajan za EGP) (SL L 2810, 14.11.2024.; u daljnjem tekstu: Direktiva).
Direktiva uspostavlja novi europski okvir za dionice s višestrukim pravom glasa (engl. multiple-vote shares, u daljnjem tekstu: MVS dionice) kako bi se smanjila jedna od glavnih zapreka izlasku malih i srednjih poduzeća na tržište kapitala: strah osnivača da će nakon razrjeđenja vlasništva izgubiti upravljačku kontrolu.
Riječ je o Direktivi minimalne harmonizacije koja državama članicama nalaže da omoguće MVS dionice u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća (u daljnjem tekstu: MSP-ovi) i na uređenim tržištima u jednoj ili više država članica i čije dionice još nisu uvrštene za trgovanje ni na jednom mjestu trgovanja. Države članice imaju slobodu da u većoj mjeri dopuste strukture MVS dionica. Primjerice, mogu ih dopustiti pri traženju uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu ili općenito omogućiti društvima da mogu uvesti ili izmijeniti takve strukture dionica bez namjere zatražiti uvrštenje svojih dionica na tržište kapitala. To bi isto tako uključivalo i slučajeve u kojima društva prelaze s multilateralne trgovinske platforme (u daljnjem tekstu: MTP) na uređeno tržište, ali pritom zadržavaju strukture MVS dionica.
Direktiva omogućuje model u kojem se ekonomska i upravljačka prava mogu razdvojiti - odnosno u kojem osnivač ili ključni dioničar može zadržati kontrolu nad društvom iako više ne posjeduje većinski udio kapitala. Na taj se način potiče korištenje tržišta kapitala kao izvora financiranja, osobito za društva visokog rasta, a europska tržišta čine konkurentnijima u odnosu na američka i azijska tržišta, gdje su takve strukture već duže vrijeme uobičajene.
Direktiva zahtijeva od država članica da dopuste društvima koja nemaju dionice koje su već uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili MTP-u usvajanje strukture MVS dionica. Ta društva mogu usvojiti strukturu MVS dionica ili izmijeniti postojeću strukturu dionica u strukturu MVS dionica radi ulaska njihovih dionica u trgovanje na MTP-u.
Budući da usvajanje struktura MVS dionica obično zahtijeva izmjenu statuta, Direktiva propisuje da odluku o uvođenju strukture MVS dionica donosi glavna skupština, koja mora biti donesena najmanje kvalificiranom većinom koja se određuje nacionalnim pravom. Osim toga, ako postoji više rodova dionica, odluka o usvajanju strukture MVS dionica također će biti predmet zasebnog glasovanja unutar svakog roda dionica na čija prava te odluke utječu.
Direktiva predviđa i zaštitu dioničara koji ne drže MVS dionice. Zaštita tih dioničara osigurana je na način da države članice trebaju osigurati da se odluka društva o izmjeni strukture MVS dionica, koja utječe na glasačka prava iz dionica, donosi na glavnoj skupštini barem kvalificiranom većinom, kako je propisano u nacionalnom pravu, te da ta odluka podliježe zasebnom glasovanju unutar svakog roda dionica na čija prava odluka utječe.
Daljnja zaštita dioničara pruža se ograničavanjem utjecaja MVS dionica na postupak donošenja odluka na glavnoj skupštini, tako da države članice mogu uvesti barem jedan od sljedećih mehanizama. One mogu odrediti ili maksimalni omjer između broja glasova koje daju MVS dionice u odnosu na broj glasova koje daju dionice s manje glasačkih prava, ostavljajući njihovu vrijednost diskrecijskoj odluci država članica ili usvojiti posebna pravila za odluke koje se donose kvalificiranom većinom.
Direktiva dopušta državama članicama propisati dodatne zaštitne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita interesa dioničara koji nemaju MVS dionice, a to može biti u obliku klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti. Direktiva navodi primjere triju različitih vrsta klauzula o vremenskom ograničenju (engl. sunset clauses):
a) klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti na temelju prijenosa (engl. transfer-based sunset clause) u kojem slučaju višestruka glasačka prava prestaju prijenosom MVS dionica trećim osobama u slučaju smrti, gubitka sposobnosti ili umirovljenja prvotnog imatelja dionica
b) klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti (engl. time-based sunset clause) u kojem slučaju višestruka prava glasa prestaju istekom određenog razdoblja i
c) klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti na temelju događaja (engl. event-based sunset clause) u kojem slučaju višestruka prava glasa prestaju nastupom određenog događaja.
Direktiva nameće obvezu objavljivanja podataka kako bi ulagatelji mogli donijeti informiranu odluku o ulaganju u društvo koje je usvojilo strukturu MVS dionica te kako bi se osigurali učinkovitost i povjerenje u funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini.
Kada je riječ o društvima koja su usvojila strukturu MVS dionica čijim će se dionicama trgovati ili se već trguje na rastućem tržištu MSP-ova ili na MTP-u koji nije registriran kao rastuće tržište MSP-ova, nakon uvrštenja trebaju objavljivati propisane informacije u prospekt iz članka 6. Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017.) tzv. Uredbe o prospektu, prospekt EU-a o izdanjima za rast iz članka 15.a iste Uredbe, ili dokument o uvrštenju iz članka 33. stavka 3. točke (c) Direktive 2014/65/EU, ovisno o tome koji dokument društvo objavi, odnosno u slučaju kada se dionicama trguje na MTP-u koji nije registriran kao rastuće tržište MSP-ova u bilo kojem dokumentu o uvrštenju koji je obvezan u skladu s nacionalnim pravom ili pravilima relevantnog MTP-a, ako društvo objavljuje takav prospekt ili dokument.
Direktivom se izričito propisuju informacije koje je društvo dužno objaviti. Tako je društvo dužno objaviti detaljne informacije o strukturi dionica društva, s naznakom različitih rodova dionica, uključujući dionice koje nisu uvrštene za trgovanje, te za svaki rod dionica treba objaviti podatke o pravima i obvezama povezanima s dionicama tog roda, postotku ukupnog temeljnog kapitala ili ukupnog broja dionica koje dionice tog roda predstavljaju i podatke o ukupnom broju glasova koje dionice tog roda predstavljaju. Nadalje treba objaviti informacije o svim ograničenjima prijenosa dionica, kao i o svim ograničenjima glasačkih prava povezanih s dionicama, uključujući sporazume dioničara koji su poznati društvu i koji bi mogli dovesti do takvih ograničenja. Osim toga, potrebno je objaviti podatke o identitetu dioničara koji imaju dionice s višestrukim pravom glasa.
Hrvatski pravni okvir u potpunosti se temelji na načelu proporcionalnosti iz članka 169. stavka 3. Zakona, prema kojem svaka dionica daje jednak broj glasova u odnosu na udio u temeljnom kapitalu. Zakon ne dopušta izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa, pa su time isključene i strukture MVS dionica.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u ožujku 2025. Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. - 2030. (u daljnjem tekstu: Strateški okvir), zajedno s prvim Akcijskim planom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. - 2026. (u daljnjem tekstu: Akcijski plan).
Strateški okvir uključuje pet ključnih strateških smjerova: regionalnu integraciju nacionalnog tržišta i pozicioniranje Republike Hrvatske kao regionalnog financijskog središta, digitalizaciju tržišta kapitala, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala te razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja. Predviđena je i horizontalna inicijativa koja će se provoditi tijekom cijelog razdoblja primjene Strateškog okvira i koja uključuje optimizaciju zakonodavnog okvira kao podršku razvoju tržištu kapitala.
Akcijskim planom je u okviru trećeg strateškog cilja (cilj 3. »Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima«, podaktivnost 3.2. »Poticanje trgovačkih društava na sudjelovanje na tržištu kapitala«; 3.2.6. » Proširenje mogućnosti izdavanja dionica s višestrukim pravom glasa) predviđena aktivnost uvođenja MVS dionica kako ih predviđa Direktiva.
Nadalje, navedenim Akcijskim planom je u okviru četvrtog strateškog smjera (cilj 4. »Unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala«, podaktivnost 4.5.3. »Konzultacije za uvođenje prihvaćene tržišne prakse«; 4.5.3.1. »Razmotriti i analizirati dobre prakse primjenjive u RH vezano uz ugovore za pružanje likvidnosti (održavatelje tržišta) te povezane poticaje«; 4.5.3.2. Uspostava prihvaćene tržišne prakse«) također predviđena aktivnost koja se odnosi na uvođenje prihvaćene tržišne prakse čiji je nositelj Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hanfa). S tim u vezi, Hanfa planira uspostaviti nacionalnu prihvaćenu tržišnu praksu (eng. Accepted Market Practice, u daljnjem tekstu: AMP) za pružatelje likvidnosti, na temelju izravno primjenjivih propisa Europske unije (Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: MAR) i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/908 оd 26. veljače 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja regulatornih tehničkih standarda o kriterijima, postupcima i zahtjevima za uspostavu prihvaćene tržišne prakse i zahtjevima za njezino zadržavanje, ukidanje ili izmjenu uvjeta za njezino prihvaćanje (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) 2016/908)).
Cilj te inicijative je omogućiti izdavateljima dionica uvrštenih na uređeno tržište Zagrebačke burze (ZSE) korištenje institucionaliziranog mehanizma za povećanje likvidnosti svojih dionica, uz puno poštovanje pravila o tržišnom integritetu i transparentnosti.
Uspostava AMP-a u potpunosti se temelji na izravno primjenjivim propisima Europske unije, osobito na članku 13. MAR-a i člancima 3. do 7. Delegirane uredbe (EU) 2016/908. Ovi akti detaljno uređuju:
• postupak kojim nadležno tijelo može odobriti nacionalnu tržišnu praksu
• kriterije za ocjenu usklađenosti prakse s MAR-om
• obveze transparentnosti i izvještavanja izdavatelja i pružatelja likvidnosti te
• obvezu redovitog preispitivanja prakse i mogućnosti njezina ukidanja.
II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM UREĐUJU
Zakon se donosi radi usklađivanja s Direktivom te provedbe mjera iz Strateškog okvira i Akcijskog plana za razvoj tržišta kapitala. Njime se želi olakšati malim i srednjim poduzećima pristup tržištu kapitala, uz mogućnost da osnivači zadrže upravljačku kontrolu i nakon razrjeđenja vlasničkog udjela. Uređuju se izdavanje dionica s višestrukim pravom glasa, uvjeti i većine potrebne za njihovo uvođenje, ograničenje broja glasova, vremenski rokovi njihova trajanja te zaštita dioničara i objava podataka o strukturi dionica. Prijedlog uređuje i iznimku za stjecanje vlastitih dionica u programima pružanja likvidnosti, uz nadzor Hanfe.
U hrvatski pravni sustav uvodi se struktura dionica s najmanje dva različita roda dionica, a svaki od njih podrazumijeva različit broj glasova po dionici. Dionice koje nose veći broj glasova čine strukturu MVS dionica.
Pravo da izdaju MVS dionice jednako se daje svim društvima što podrazumijeva društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, ili dionica kojih se, uz suglasnost društva, trguje na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi kao i društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja kao i društva koja još nisu izdala dionice.
Istodobno je potrebno osigurati pravedan tretman svih dioničara pa se propisuje kako o izdavanju MVS dionica ili odluka da se postojećim dionicama dodijeli višestruko pravo glasa donosi većinom od najmanje tri četvrtine glasova svih dioničara koji su pogođeni tom odlukom. Nadalje se propisuju mjere za zaštitu dioničara koji imaju dionice s manje glasačkih prava uvođenjem pravednog tretmana dioničara propisivanjem maksimalnog omjera između broja glasova pridruženih MVS dionicama i broja glasova povezanih s dionicama s najmanje glasačkih prava. Dodatno se uvode klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti.
Radi zaštite ulagatelja, osiguranja učinkovitosti tržišta te transparentnosti propisuje se objavljivanje točnih i sveobuhvatnih informacija o društvima koje ostvare svoje pravo na uvođenje strukture MVS dionica ili izmijene strukturu MVS dionica.
Omogućava se društvima stjecanje vlastitih dionica te će društva imati izričito pravo sklopiti ugovor o pružanju likvidnosti radi povećanja likvidnosti svojih dionica čime će se smanjiti raspon između ponude za kupnju i prodaju dionica društva, smanjiti volatilnost i povećati tržišna dubina.
Uvođenjem dionica s višestrukim pravom glasa povećava se vjerojatnost da će se društva odlučiti na uvrštenje na tržište kapitala jer dioničari s kontrolnim udjelom mogu zadržati utjecaj na upravljanje društvom, uz istodobno lakši pristup kapitalu. Time se smanjuje ovisnost o bankovnom financiranju, diversificiraju izvori financiranja te potiču ulaganja, poduzetništvo i razvoj tržišta kapitala.
Uklanjanjem regulatornih prepreka, društva koja žele izdati dionice s višestrukim pravom glasa radi uvrštenja svojih dionica za trgovanje na tržištu više neće biti prisiljena premjestiti svoje sjedište u drugu državu u kojoj je takvo izdavanje dopušteno. Time će se izbjeći i troškovi povezani s takvim premještanjem.
Uvođenje dionica s višestrukim pravom glasa trebalo bi stvoriti dodatne mogućnosti ulaganja. Društva koja ih izdaju moći će uvrštenjem svojih dionica na uređeno tržište prikupiti dodatni kapital i privući nove ulagatelje.
III. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Uz članak 1.
Ovim člankom se konstatira da se ovim zakonom u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (Tekst značajan za EGP) (SL L 2810, 14.11.2024.).
Uz članak 2.
Ovim se člankom propisuje dopuštenost izdavanja povlaštenih dionica koje svojim imateljima daju više glasova nego što bi im pripadalo s obzirom na iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice, odnosno uvodi se sustav MVS dionica. Time se napušta načelo proporcionalnosti, prema kojem svaka dionica daje jednak broj glasova u odnosu na udio u temeljnom kapitalu i dopušta se izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa.
Uz članak 3.
Odredba članka 233. stavka 1. Zakona, koja zabranjuje stjecanje vlastitih dionica radi trgovanja u izravnoj je koliziji s Uredbom 2022/1959 koja osigurava regulatorni okvir koji izravno dopušta i potiče angažman pružatelja likvidnosti u svrhu jačanja tržišne likvidnosti MSP-ova.
S tim u vezi, ovim člankom uvodi se izuzetak u postojeći članak 233. Zakona u skladu s kojim se dopušta stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama kada se aktivnosti provode u okviru AMP-a odobrenog od strane Hanfe ili prema Uredbi 2022/1959 na rastućem tržištu MSP-ova (poput Progres tržišta Zagrebačke burze) uz nadzor Hanfe i sve propisane zaštitne mehanizme.
Uz članak 4.
Ovim člankom se u skladu sa zahtjevima iz članka 5. Direktive propisuje obveza da se u godišnjem izvješću o stanju društva prikaže struktura temeljnog kapitala društva, s naznakom različitih rodova dionica, uključujući dionice koje nisu uvrštene za trgovanje. Za svaki rod dionica treba objaviti podatke o pravima i obvezama povezanima s dionicama tog roda, postotku ukupnog temeljnog kapitala ili ukupnog broja dionica koje dionice tog roda predstavljaju i podatke o ukupnom broju glasova koje dionice tog roda predstavljaju. Nadalje, treba prikazati informacije o svim ograničenjima prijenosa dionica, kao i o svim ograničenjima glasačkih prava povezanima s dionicama, uključujući sporazume dioničara. Osim toga, potrebno je objaviti podatke o identitetu dioničara koji drže MVS dionice koje predstavljaju više od 5 % glasačkih prava svih dionica društva pod uvjetom da je identitet tog dioničara poznat društvu.
Uz članak 5.
Ovim člankom se s obzirom na uvođenje strukture MVS dionica propisuju dodatni zahtjevi u pogledu podataka koji trebaju biti upisani prilikom sastavljanja popisa svih prisutnih i zastupanih dioničara i njihovih zastupnika na glavnoj skupštini. Tako se propisuje da se za MVS dionice upisuje i broj glasova koji proizlazi iz tih dionica.
Uz članak 6.
Ovim člankom se s obzirom na uvođenje strukture MVS dionica propisuju dodatni zahtjevi u pogledu podataka koji se trebaju upisati u zapisnik s glavne skupštine. Tako se propisuje da se osim postojećeg zahtjeva kod utvrđenja o donesenim odlukama za svaku od njih upisuje broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi u društvima koja usvoje strukturu MVS glasova broj dionica svakog roda s višestrukim pravom glasa mora naznačiti zasebno, uz navođenje broja glasova koji je dionicama toga roda dodijeljen.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se kako pravo izdavanja MVS dionica imaju: društva koja se uvrštavaju na MTP i ona koja se uvrštavaju na uređeno tržište, društva koja nisu ni na kojem tržištu kao i da se višestruko pravo glasa može dodijeliti već postojećim dionicama, čime se Direktiva implementira u proširenom opsegu, u skladu s ciljem povećanja atraktivnosti hrvatskog tržišta kapitala.
Odluka o izdavanju MVS dionica donosi se većinom od najmanje tri četvrtine glasova svih dioničara koji su njome pogođeni. Suglasnost dioničara koji nisu pogođeni nije potrebna, a njihovo protivljenje ne može spriječiti donošenje odluke. Dioničari kojima pravo prvenstva nije isključeno smatraju se nepogođenima.
Propisuje se obvezni sadržaj odluke o uvođenju MVS dionica, uključujući:
- vremensko ograničenje na 10 godina za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi (»sunset clause«), ali je statutom moguće utvrditi i kraći rok po proteku kojeg prestaje višestruko pravo glasa
- društva dionice kojih se ne trguje na uređenom tržištu – njihovo trajanje se određuje statutom, a ako se trajanje ne odredi statutom, vrijede neograničeno
- mogućnost produljenja za vrijeme od najviše 5 godina od upisa izmjene statuta u sudski registar s time da su višekratne izmjene statuta moguće
- prijenosno ograničenje (gubitak višestrukog prava prijenosom dionice, neovisno o osnovi temeljem koje je došlo do prijenosa).
Ograničava se učinak višestrukih prava glasa kod određenih odluka (imenovanje revizora društva i imenovanje posebnih revizora) koje su od posebne važnosti za zaštitu manjinskih dioničara i integritet korporativnog upravljanja, čime se uvodi dodatna razina sigurnosti. Obvezuje se društvo dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi da o izdavanju MVS dionice bez odgađanja obavijestiti uređeno tržište i tržišnog operatera. Dionička društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi o izdavanju MVS dionica objavit će u godišnjem izvješću.
Operater tržišta preuzima aktivnu ulogu u osiguravanju transparentnosti, kroz obveznu objavu i označavanje MVS dionica, u skladu s člankom 5. Direktive. Time se doprinosi točnosti tržišnih informacija, povjerenju ulagatelja i osigurava javnost podataka o vlasnicima MVS dionica.
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se obveza da društvo na svakoj glavnoj skupštini, prije prvog glasovanja, izvijesti dioničare o postojećim sporazumima dioničara o kojima je obaviješteno.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se kako se ne može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da poveća temeljni kapital izdavanjem MVS dionica.
Uz članak 10.
U članku 169. Zakona briše se stavak 3. kojim je propisano kako je zabranjeno izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva, jer se uvode dionice s višestrukim pravom glasa koje za isti iznos temeljnog kapitala daju više glasačkih prava, potrebno je brisati prekršajnu odredbu iz članka 630. stavka 1. točke 13. Zakona koja upućuje na brisanu odredbu normativnog dijela propisa (članak 169. stavak 3. Zakona), kao i navedeni prekršaj.
Uz to, u članku 630. stavku 1. točki 27. predviđa se izuzetak od prekršajne odgovornosti u slučaju stjecanja i raspolaganja vlastitim dionicama u okviru programa pružanja likvidnosti. Novim se člankom 233. stavkom 1. izričito dopušta takvo stjecanje i raspolaganje ako se program pružanja likvidnosti provodi u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom ili mjerodavnim propisima Europske unije, uz nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Stoga je potrebno uskladiti prekršajnu odredbu kako se ne bi sankcioniralo postupanje koje je ovim Zakonom izričito dopušteno.
Zalog vlastitih dionica i dalje podliježe prekršajnoj odgovornosti.
Uz članak 11.
Propisuje se obveza ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa do 5. prosinca 2027. Europskoj komisiji dostaviti informacije o društvima sa strukturom dionica s višestrukim pravom glasa uvrštenima za trgovanje na multilateralnim trgovinskim platformama i uređenim tržištima u Republici Hrvatskoj. Informacije se dostavljaju na temelju podataka Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a obuhvaćaju broj i sektor poslovanja društava, njihovu tržišnu kapitalizaciju te dostupne podatke o mjerama zaštite ulagatelja.
Uz članak 12.
Ovom odredbom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
IV. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE
Nakon provedene rasprave u prvom čitanju, Hrvatski sabor je na 12. sjednici održanoj 25. rujna 2026. donio Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) te se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućuju predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona su manje jezične i nomotehničke izmjene u člancima 1. i 3. u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. Također je dodatno jezično i nomotehnički dorađena odredba članka 7.
Isto tako, izmijenjen je članak 292.a stavak 2. u smislu da se odluka o izdavanju dionica s višestrukim pravom glasa ili odluka o tome da se postojećim dionicama dodijeli višestruko pravo glasa više ne donosi jednoglasno, glasovima svih dioničara koji su pogođeni tom odlukom već se donosi glasovima većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova svih dioničara koji su pogođeni tom odlukom. Isto iz razloga da se omogući bolja ravnoteža omogućavanja donošenja predmetne odluke i zaštita dioničara, čime će se u konačnici u praksi omogućiti bolje ostvarenje svrhe izmjena i dopuna obuhvaćenih Zakonom.
Također, dodatno je izmijenjena točka 27. članka 630. stavka 1. Zakona radi nomotehničkog i sadržajnog usklađivanja s izmjenom članka 233. stavka 1. Zakona. Nomotehnički se odredba usklađuje s novim izričitim izuzetkom od zabrane stjecanja vlastitih dionica radi trgovanja, koji se odnosi na stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama u okviru programa pružanja likvidnosti. Sadržajno se osigurava da se prekršajna odgovornost ne primjenjuje na postupanje koje je zakonom dopušteno, pod uvjetom da se program pružanja likvidnosti provodi u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom ili mjerodavnim propisima Europske unije te pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Time se uklanja mogućnost različitog tumačenja normativne i prekršajne odredbe te osigurava dosljednost zakonskog uređenja.
VI. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO, S OBRAZLOŽENJEM
U raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora iznijet je manji broj primjedbi u odnosu na sadržaj i tekst Prijedloga zakona.
Primjedbe saborskog zastupnika Ivana Matića u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića odnosile su se na razmjernost predloženog najvećeg omjera od 1:10, odnosno na opravdanost tako značajnog odstupanja od načela jednakog prava glasa razmjerno udjelu u kapitalu. Nadalje, zatraženo je dodatno obrazloženje odabira desetogodišnjeg trajanja višestrukog prava glasa te mogućnosti njegova ponovnog produljenja za dodatnih pet godina. Istaknuta je i potreba učinkovitih zaštitnih mehanizama za dioničare koji nemaju dionice s višestrukim pravom glasa, kako se upravljačka kontrola ne bi dugotrajno odvojila od gospodarskog rizika. Posebna je pozornost usmjerena na transparentnost strukture dionica i glasova, identiteta relevantnih imatelja dionica s višestrukim pravom glasa te ograničenja prijenosa i ostvarivanja prava glasa. Predloženo je i da Hanfa periodično, primjerice svake dvije godine, evaluira učinke novog instituta na zaštitu ulagatelja i funkcioniranje tržišta kapitala.
Odabrana je kombinacija ograničenja omjera glasova i vremenskog ograničenja prava glasa, čime se omogućuje svrha Direktive – lakši pristup tržištu kapitala uz zadržavanje stabilnosti upravljanja – ali uz jasnu zaštitu ostalih dioničara.
Omjer od najviše 1:10 odabran je kao uravnoteženo rješenje. Na taj se način osnivaču ili ključnom ulagatelju može omogućiti da nakon izlaska na tržište kapitala zadrži odlučujući utjecaj i nastavi provoditi dugoročnu poslovnu strategiju, što je osobito važno za inovativna i rastuća društva. Istodobno, riječ je o gornjoj granici koja sprječava nerazmjerno odstupanje od načela »jedna dionica – jedan glas«. Društvo statutom može propisati i niži omjer, odnosno dodatne uvjete. Time se ne uvodi neograničeno pravo osnivača, nego kontrolirani instrument koji je poznat i drugim razvijenim tržištima kapitala.
Rok od deset godina uspostavlja ravnotežu između potrebe za dovoljno dugim razdobljem stabilnosti upravljanja i zaštite ulagatelja. Kraći rok mogao bi oslabiti praktičnu vrijednost instituta za društva koja se tek razvijaju, dok bi trajno višestruko pravo glasa prekomjerno udaljilo upravljačka prava od gospodarskog rizika koji dioničar snosi. Nakon isteka roka višestruko pravo glasa prestaje, osim ako dioničari ponovno, uz propisanu kvalificiranu većinu i zasebno glasovanje rodova dionica s pravom glasa, odluče o njegovu produljenju.
Mogućnost produljenja za najviše pet godina nije automatska niti neograničena: svako produljenje zahtijeva novu odluku glavne skupštine, može se pokrenuti tek godinu dana prije isteka važećeg roka, a statut može propisati i strože uvjete. Tako se periodično provjerava postoji li i dalje opravdanje za odstupanje od načela proporcionalnosti, dok se društvu ne oduzima mogućnost dugoročnog planiranja.
Primjena instituta dionica s višestrukim pravom glasa zahtijeva praćenje njegovih učinaka na zaštitu ulagatelja, transparentnost vlasničke i upravljačke strukture te razvoj domaćeg tržišta kapitala.
Međutim, transparentnost se ne osigurava tek naknadnom periodičnom evaluacijom. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala iz rujna 2026. već propisuje trajne obveze objave podataka za društva koja uvode ili mijenjaju strukturu dionica s višestrukim pravom glasa. Podaci se objavljuju pri uvrštenju u prospektu ili dokumentu o uvrštenju, a ako nisu prethodno objavljeni ili su se promijenili, i u godišnjem financijskom izvještaju. Obveza je, radi jedinstvene zaštite ulagatelja, proširena i na društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, iako Direktiva minimalno obuhvaća MTP-ove.
Objavljuju se informacije o strukturi dionica, ograničenjima prijenosa i glasovanja, uključujući rokove za ostvarivanje prava glasa, te ako su podaci društvu poznati, o imateljima MVS dionica s više od 5 % ukupnih glasačkih prava i osobama koje glasaju za njihov račun. Dodatno, predviđeno je jasno označavanje dionica društava s MVS strukturom na trgovinskim platformama. Time ulagatelji mogu prepoznati posebnu strukturu upravljanja i donijeti informiranu odluku o ulaganju.
Stoga je opravdano da Hanfa, u okviru svojih redovitih nadzornih i analitičkih ovlasti te na temelju javno dostupnih podataka, prati primjenu instituta i dostavlja podatke potrebne za izvještavanje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Europske komisije. Posebnu obvezu formalne evaluacije svake dvije godine nije potrebno propisivati jer bi se time stvarala dodatna, paralelna obveza uz već uspostavljen sustav kontinuirane transparentnosti, nadzora i izvještavanja.
Razlike u tekstu
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 2. izmijenjenčlankom 1. prijedloga
Prijenos propisa Europske unije
Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen stavak 2.
Odredbom članka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen i dopunjen stavak 3.
Odredbom članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.
(1) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:
– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),
– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),
– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.) i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12. 12. 2019.) (u daljnjem u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132)
– Direktiva (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama (SL L 315/44, 7. 12. 2022., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2022/2381). 2022/2381)
- Direktiva (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (Tekst značajan za EGP) (SL L 2810, 14.11.2024.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 223, 4. 9. 2018.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).
(3) Ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove je na temelju podataka dobivenih od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa do 29. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga obvezno Europskoj komisiji dostavljati izvješće o provedbi Direktive (EU) 2022/2381. To izvješće sadržava sveobuhvatne informacije o mjerama poduzetima radi postizanja ciljeva utvrđenih u članku 272.s ovoga Zakona, informacije dostavljene u skladu s člankom 272.p stavkom 2. ovoga Zakona i reprezentativne informacije o pojedinačnim kvantitativnim ciljevima koje uvrštena trgovačka društva postave u skladu s člankom 272.u ovoga Zakona.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 1. prijedloga
Uz članak 1.
Ovim člankom se konstatira da se ovim zakonom u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (Tekst značajan za EGP) (SL L 2810, 14.11.2024.).
Članak 169. izmijenjenčlankom 2. prijedloga
Pravo glasa
(1) Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. U skladu s odredbama ovoga Zakona dopušteno je izdati povlaštene dionice koje svojim imateljima daju više glasova nego što bi im pripadalo s obzirom na iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice (dionice s višestrukim pravom glasa).
(2) Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva.
Odredbom članka 49. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 1.
(3) Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva.
Odredbom članka 49. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjen stavak 3.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 2. prijedloga
Uz članak 2.
Ovim se člankom propisuje dopuštenost izdavanja povlaštenih dionica koje svojim imateljima daju više glasova nego što bi im pripadalo s obzirom na iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice, odnosno uvodi se sustav MVS dionica. Time se napušta načelo proporcionalnosti, prema kojem svaka dionica daje jednak broj glasova u odnosu na udio u temeljnom kapitalu i dopušta se izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa.
Članak 233. izmijenjenčlankom 3. prijedloga
Stjecanje vlastitih dionica
(1) Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skupštine za njihovo stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati, naročito najveći broj dionica koje ono treba steći, vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica i, ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost onoga što društvo za to daje. Društvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo. Tome nije protivno stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama koje se provodi u okviru programa pružanja likvidnosti uspostavljenog sukladno prihvaćenoj tržišnoj praksi u smislu članka 13. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, ili u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2022/1959 od 13. srpnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje predložak ugovora o pružanju likvidnosti za dionice izdavatelja financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova, pod uvjetom da se program pružanja likvidnosti provodi u skladu s odobrenim pravilima i pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Pri svakom stjecanju dionica uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
Odredbom članka 34. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.
(2) Pri stjecanju dionica iz stavka 1. ovoga članka i njihovu raspolaganju mora se primijeniti odredba članka 211. ovoga Zakona. Pri stjecanju i raspolaganju dionicama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Smatra se da je tako postupljeno ako se dionice stječu, odnosno ako se s njima raspolaže na organiziranom tržištu. Za drukčije stjecanje i raspolaganje dionicama potrebna je odluka glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da povuče vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala društva a da za to nije potrebna njezina posebna odluka.
Odredbom članka 34. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., izmijenjen stavak 2.
(3) Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:
1. ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji,
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama,
3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona obeštetilo dioničare društva ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava,
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem kreditna, odnosno financijska institucija kupuje dionice komisiono,
5. ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane,
6. na temelju univerzalnoga pravnog sljedništva,
7. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva,
8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu prema dioničaru.
Odredbom članka 34. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 4.
(4) Na dionice stečene na način propisan stavkom 1. ovoga članka te u svrhe navedene u stavku 3. točkama 1. do 3., 5. i 8. ovoga članka zajedno s vlastitim dionicama koje društvo već ima ne smije otpasti više od deset posto (10%) temeljnog kapitala društva. Takvo je stjecanje nadalje dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto aktiva društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točki 1., 2., 4. i 8. stjecanje dionica je dopušteno samo onda ako su za njih u cjelini uplaćeni iznosi za koje se izdaju.
Odredbom članka 34. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 4.
(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točke 1. uprava društva mora izvijestiti prvu sljedeću glavnu skupštinu društva o razlozima i svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga što je društvo dalo za te dionice.
(6) Stjecanje dionica protivno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka je valjano a obveznopravni posao o prijenosu dionica je ništetan.
Odredbom članka 42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., izmijenjen članak 233.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 3. prijedloga
Uz članak 3.
Odredba članka 233. stavka 1. Zakona, koja zabranjuje stjecanje vlastitih dionica radi trgovanja u izravnoj je koliziji s Uredbom 2022/1959 koja osigurava regulatorni okvir koji izravno dopušta i potiče angažman pružatelja likvidnosti u svrhu jačanja tržišne likvidnosti MSP-ova.
S tim u vezi, ovim člankom uvodi se izuzetak u postojeći članak 233. Zakona u skladu s kojim se dopušta stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama kada se aktivnosti provode u okviru AMP-a odobrenog od strane Hanfe ili prema Uredbi 2022/1959 na rastućem tržištu MSP-ova (poput Progres tržišta Zagrebačke burze) uz nadzor Hanfe i sve propisane zaštitne mehanizme.
Članak 250.a izmijenjenčlankom 4. prijedloga
Godišnje izvješće o stanju društva
(1) Uprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva. Obvezu izrade i podnošenja tog izvješća nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik. Statutom se može odrediti da je uprava i u tom slučaju dužna izraditi i podnijeti to izvješće.
Odredbom članka 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.
(2) U godišnjem izvješću o stanju društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva te financijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima je izloženo. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja i rezultata poslovanja te položaja društva u skladu s opsegom i složenošću njegova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društva analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u godišnjim financijskim izvješćima.
(3) U izvješću moraju se prikazati i:
a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,
b) očekivani razvoj društva u budućnosti,
c) djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,
d) obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,
e) postojanje podružnica društva,
f) podaci o upotrebi financijskih instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, njegovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine.
(4) U izvješću o stanju društva mora se navesti i:
- struktura temeljnog kapitala iskazana za svaki rod dionica, uz navođenje ukupnog broja dionica svakog roda, dijela temeljnog kapitala koji otpada na dionice pojedinog roda, te prava i obveze iz dionica pojedinog roda uz navođenje ukupnog broja glasova koje dionice pojedinog roda daju
- ograničenja koja se odnose na pravo glasa ili prijenos dionica, pa i ako ta ograničenja proizlaze iz sporazuma dioničara, ako su takvi sporazumi poznati društvu
- ime i prezime fizičke osobe, odnosno tvrtku i sjedište pravne osobe koja je imatelj dionica s višestrukim pravom glasa na koje otpada više od 5 % ukupnog broja glasova iz dionica toga društva, kao i iste podatke za fizičku ili pravnu osobu koja za račun drugoga ostvaruju pravo iz dionica s višestrukim pravom glasa na koje otpada više od 5 % ukupnog broja glasova iz dionica toga društva, uz navođenje za čiji se račun pravo glasa ostvaruje, ako je to poznato društvu.
(5) prije (4) Sastavni dio izvješća društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz članka 272.p ovoga Zakona.
(6) prije (5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti na internetskoj stranici društva.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 4. prijedloga
Uz članak 4.
Ovim člankom se u skladu sa zahtjevima iz članka 5. Direktive propisuje obveza da se u godišnjem izvješću o stanju društva prikaže struktura temeljnog kapitala društva, s naznakom različitih rodova dionica, uključujući dionice koje nisu uvrštene za trgovanje. Za svaki rod dionica treba objaviti podatke o pravima i obvezama povezanima s dionicama tog roda, postotku ukupnog temeljnog kapitala ili ukupnog broja dionica koje dionice tog roda predstavljaju i podatke o ukupnom broju glasova koje dionice tog roda predstavljaju. Nadalje, treba prikazati informacije o svim ograničenjima prijenosa dionica, kao i o svim ograničenjima glasačkih prava povezanima s dionicama, uključujući sporazume dioničara. Osim toga, potrebno je objaviti podatke o identitetu dioničara koji drže MVS dionice koje predstavljaju više od 5 % glasačkih prava svih dionica društva pod uvjetom da je identitet tog dioničara poznat društvu.
Članak 285. izmijenjenčlankom 5. prijedloga
Poslovnik, popis sudionika i potvrda o rezultatima glasovanja
Odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen naslov iznad članka 285.
(1) Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te i njihovih zastupnika, uz navođenje njihovog imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih, a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda, te dionica koje im pripadaju, pri čemu je potrebno navesti rod dionica, za dionice s nominalnim iznosom njihov nominalni iznos, za dionice bez nominalnog iznosa dio temeljnog kapitala koji na njih otpada, a za dionice bez prava glasa kao i za dionice s višestrukim pravom glasa i broj glasova koji proizlazi iz tih dionica. Isti podaci moraju se navesti u popisu i ako dioničari ili njihovi punomoćnici sudjeluju u radu glavne skupštine elektroničkom komunikacijom.
Odredbom članka 123. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 1.
(2) Popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su računalnom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju, odnosno na temelju punomoći za zastupanje dioničara na glavnoj skupštini.
Odredbom članka 123. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.
Odredbom članka 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.
(3) Ako su posredniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skupštini. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje.
Odredbom članka 123. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 3.
(4) Onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj dionica. To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u registru dionica.
Odredbom članka 123. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 4.
Odredbom članka 71. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dio teksta brisan.
(5) Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupštine prije prvog glasovanja. Dioničarima koji sudjeluju u radu glavne skupštine putem elektroničke komunikacije, popis se mora staviti na uvid takvom komunikacijom. Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine.
Odredbom članka 123. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.
(6) Onaj tko se koristio pravom glasa ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako je dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 297.a stavka 2. prve rečenice i stavka 3. ovoga Zakona.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 5. prijedloga
Uz članak 5.
Ovim člankom se s obzirom na uvođenje strukture MVS dionica propisuju dodatni zahtjevi u pogledu podataka koji trebaju biti upisani prilikom sastavljanja popisa svih prisutnih i zastupanih dioničara i njihovih zastupnika na glavnoj skupštini. Tako se propisuje da se za MVS dionice upisuje i broj glasova koji proizlazi iz tih dionica.
Članak 286. izmijenjenčlankom 6. prijedloga
Zapisnik
(1) Svaka odluka glavne skupštine mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja javni bilježnik.
(2) U zapisniku se navode mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, ime i prezime javnog bilježnika te način i rezultat glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama. U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđenje o donesenim odlukama obuhvaća za svaku odluku i:
1. broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi, pri čemu se broj dionica svakog roda s višestrukim pravom glasa mora naznačiti zasebno, uz navođenje broja glasova koji je dionicama toga roda dodijeljen,
2. udio temeljnog kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi,
3. broj glasova danih za pojedinu odluku, glasova danih protiv i prema okolnostima broj glasova koji bi otpao na one koji su se suzdržali od glasovanja.
Odredbom članka 60. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.
(3) Zapisniku treba priložiti popis sudionika na glavnoj skupštini i dokaz o sazivanju glavne skupštine. Dokaze o sazivanju glavne skupštine ne treba priložiti, ako su uz navođenje njihova sadržaja navedeni u zapisniku.
Odredbom članka 72. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjen stavak 3.
(4) Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci.
(5) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju bez odgađanja po održanoj glavnoj skupštini dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s prilozima.
Odredbom članka 60. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.
(6) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju u roku od sedam dana nakon što je održana glavna skupština rezultate glasovanja iz stavka 2. ovoga članka objaviti na svojim internetskim stranicama.
Odredbom članka 60. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodan stavak 6.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 6. prijedloga
Uz članak 6.
Ovim člankom se s obzirom na uvođenje strukture MVS dionica propisuju dodatni zahtjevi u pogledu podataka koji se trebaju upisati u zapisnik s glavne skupštine. Tako se propisuje da se osim postojećeg zahtjeva kod utvrđenja o donesenim odlukama za svaku od njih upisuje broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi u društvima koja usvoje strukturu MVS glasova broj dionica svakog roda s višestrukim pravom glasa mora naznačiti zasebno, uz navođenje broja glasova koji je dionicama toga roda dodijeljen.
Članak 292.a dodančlankom 7. prijedloga
Dionice s višestrukim pravom glasa
(1) Statutom se može predvidjeti da društvo ima dionice na ime s višestrukim pravom glasa. Takva dionica može davati najviše deseterostruko glasova u odnosu na glasove koji bi iz nje proizlazili s obzirom na njen nominalni iznos, a kod dionice bez tog iznosa s obzirom na iznos temeljnog kapitala koji na nju otpada. Dopušteno je višestruko pravo glasa dodijeliti i već postojećim dionicama.
(2) Odluka o izdavanju dionica s višestrukim pravom glasa ili odluka o tome da se postojećim dionicama dodijeli višestruko pravo glasa donosi se većinom od najmanje tri četvrtine glasova svih dioničara koji su pogođeni tom odlukom. Smatra se da odluka ne utječe na prava ili pravni položaj dioničara čijim se dionicama dodjeljuje višestruko pravo glasa, odnosno dioničara kojima nije isključeno pravo prvenstva pri stjecanju dionica s višestrukim pravom glasa. Smatra se da odluka ne utječe ni na prava ili pravni položaj imatelja povlaštenih dionica bez prava glasa.
(3) Statutom se mogu predvidjeti dodatne pretpostavke za izdavanje dionica s višestrukim pravom glasa ili za dodjelu takvog glasa postojećim dionicama.
(4) Višestruko pravo glasa iz dionice prestaje njenim prijenosom, neovisno o osnovi temeljem koje je došlo do prijenosa.
(5) Ako je društvo izdalo dionice s višestrukim pravom glasa prije nego što su ikoje dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, ili prije nego se dionicama društva započelo, uz njegovu suglasnost, trgovati na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi, višestruko pravo glasa iz ranije izdanih dionica s višestrukim pravom glasa prestaje u roku od deset godina od uvrštenja dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja ili od početka trgovanja dionicama društva na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi. Izdaju li se dionice s višestrukim pravom glasa, ili se postojećim dionicama dodijeli višestruko pravo glasa nakon što su dionice društva već uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili se njima uz suglasnost društva već trguje na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi, višestruko pravo glasa iz dionica prestaje u roku od deset godina od izdavanja dionica s višestrukim pravom glasa ili od izmjene statuta kojim se postojećim dionicama dodjeljuje višestruko pravo glasa. Statutom se može predvidjeti i kraći rok po proteku kojeg prestaje višestruko pravo glasa iz dionice, a mogu se predvidjeti i dodatni razlozi za prestanak višestrukog prava glasa.
(6) Rok iz stavka 5. ovoga članka može se produljiti izmjenom statuta za vrijeme od najviše pet godina od upisa izmjene statuta u sudski registar. Višekratne izmjene statuta su dopuštene. Statut se može izmijeniti najranije godinu dana prije isteka važećeg roka. Odluka glavne skupštine donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ako je izdano više rodova dionica koje daju pravo glasa, za valjanost odluke potrebna je suglasnost dioničara svakog roda takvih dionica. Dioničari svakog roda dionica s pravom glasa donose o tome posebnu odluku, pri čemu se na donošenje te odluke na odgovarajući način primjenjuju treća i četvrta rečenica ovoga stavka.
(7) Pri donošenju odluke o imenovanju revizora društva u skladu s odredbom članka 275. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, kao i prilikom donošenja odluke o imenovanju posebnih revizora iz članka 298. ovoga Zakona, imateljima dionica s višestrukim pravom glasa pripada pravo glasa samo prema nominalnom iznosu takvih dionica, a kod dionica bez nominalnog iznosa, samo prema iznosu temeljnog kapitala koji otpada na takve dionice.
(8) Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, ili dionicama kojeg se trguje na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi dužno je o tome da je izdalo dionice s višestrukim pravom glasa ili da je postojećim dionicama dodijelilo višestruko pravo glasa bez odgađanja obavijestiti uređeno tržište i tržišnog operatera.
(9) Uređeno tržište odnosno tržišni operater će na svojim internetskim stranicama objaviti informaciju o tome da je društvo izdalo dionice s višestrukim pravom glasa ili da je postojećim dionicama dodijelilo višestruko pravo glasa, uz navođenje strukture temeljnog kapitala društva po svakom rodu dionica, ukupnog broja dionica svakog roda, dijela temeljnog kapitala koji otpada na dionice pojedinog roda, prava i obveza iz dionica pojedinog roda, a posebno ukupnog broja glasova koje dionice pojedinog roda daju. Uređeno tržište odnosno tržišni operater objavit će te podatke neovisno o tome jesu li i same dionice s višestrukim pravom glasa uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, odnosno trguje li se i njima na multilateralnoj ili organiziranoj trgovinskoj platformi.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 7. prijedloga
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se kako pravo izdavanja MVS dionica imaju: društva koja se uvrštavaju na MTP i ona koja se uvrštavaju na uređeno tržište, društva koja nisu ni na kojem tržištu kao i da se višestruko pravo glasa može dodijeliti već postojećim dionicama, čime se Direktiva implementira u proširenom opsegu, u skladu s ciljem povećanja atraktivnosti hrvatskog tržišta kapitala.
Odluka o izdavanju MVS dionica donosi se većinom od najmanje tri četvrtine glasova svih dioničara koji su njome pogođeni. Suglasnost dioničara koji nisu pogođeni nije potrebna, a njihovo protivljenje ne može spriječiti donošenje odluke. Dioničari kojima pravo prvenstva nije isključeno smatraju se nepogođenima.
Propisuje se obvezni sadržaj odluke o uvođenju MVS dionica, uključujući:
- vremensko ograničenje na 10 godina za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi (»sunset clause«), ali je statutom moguće utvrditi i kraći rok po proteku kojeg prestaje višestruko pravo glasa
- društva dionice kojih se ne trguje na uređenom tržištu – njihovo trajanje se određuje statutom, a ako se trajanje ne odredi statutom, vrijede neograničeno
- mogućnost produljenja za vrijeme od najviše 5 godina od upisa izmjene statuta u sudski registar s time da su višekratne izmjene statuta moguće
- prijenosno ograničenje (gubitak višestrukog prava prijenosom dionice, neovisno o osnovi temeljem koje je došlo do prijenosa).
Ograničava se učinak višestrukih prava glasa kod određenih odluka (imenovanje revizora društva i imenovanje posebnih revizora) koje su od posebne važnosti za zaštitu manjinskih dioničara i integritet korporativnog upravljanja, čime se uvodi dodatna razina sigurnosti. Obvezuje se društvo dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi da o izdavanju MVS dionice bez odgađanja obavijestiti uređeno tržište i tržišnog operatera. Dionička društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili organiziranoj trgovinskoj platformi o izdavanju MVS dionica objavit će u godišnjem izvješću.
Operater tržišta preuzima aktivnu ulogu u osiguravanju transparentnosti, kroz obveznu objavu i označavanje MVS dionica, u skladu s člankom 5. Direktive. Time se doprinosi točnosti tržišnih informacija, povjerenju ulagatelja i osigurava javnost podataka o vlasnicima MVS dionica.
Članak 293.a izmijenjenčlankom 8. prijedloga
Sporazumi dioničara
(1) Sklope li dioničari društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu, dužni su o sklapanju takvog sporazuma bez odgađanja pisano obavijestiti društvo, navodeći koja je temeljna svrha toga sporazuma i kako se sporazumom ostvaruje.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
a) sporazumi o vezanju glasova iz dionica koje pripadaju dioničaru ili društvu koje je o njemu ovisno, ili iz dionica koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno,
b) sporazumi o ograničenjima slobode raspolaganja dionicama koje pripadaju dioničaru, društvu koje je o njemu ovisno, ili dionicama koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno,
c) sporazumi o tome da će dioničari zajednički, posredno ili neposredno, ostvarivati prevladavajući utjecaj u društvu, ili sporazum na temelju kojega dioničari mogu tako ostvariti prevladavajući utjecaj u društvu.
(3) Čim zaprimi obavijest iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka da je takav sporazum sklopljen, tko su njegove ugovorne strane, koja je temeljna svrha sklopljenog sporazuma i kako se ona ostvaruje. Sporazum dioničara ne prilaže se prijavi.
(4) Dioničari su bez odgađanja dužni obavijestiti društvo o prestanku ili izmjeni sporazuma iz stavka 1. ovoga članka, a društvo je čim zaprimi tu obavijesti dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka o tome da je on prestao ili da je izmijenjen.
(5) Ni jedan dioničar iz stavka 1. ovoga članka, društvo koje je o njemu ovisno, kao ni onaj koji za njegov račun ili račun ovisnoga društva drži dionice, ne može ostvarivati prava iz dionica dok se o sporazumu iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti društvo.
(6) Društvo koje je primilo obavijest iz stavaka 1. i 4. ovoga članka može zahtijevati da mu se dokaže sklapanje, izmjena ili prestanak sporazuma.
(7) Na svakoj glavnoj skupštini, prije prvog glasovanja, društvo će izvijestiti dioničare o postojećim sporazumima dioničara o kojima je obaviješteno u skladu sa stavcima 1. do 6. ovoga članka.
(8) prije (7) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na sporazume koji se odnose na dionice na koje ne otpada više od dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 8. prijedloga
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se obveza da društvo na svakoj glavnoj skupštini, prije prvog glasovanja, izvijesti dioničare o postojećim sporazumima dioničara o kojima je obaviješteno.
Članak 323. izmijenjenčlankom 9. prijedloga
Pretpostavke
(1) Statutom se može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da u roku od najviše pet godina nakon upisa društva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz uplate uloga poveća temeljni kapital društva do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital). Ne može se ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da poveća temeljni kapital izdavanjem dionica s višestrukim pravom glasa.
Odredbom članka 89. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., dio teksta dodan.
(2) Ovlast za to može se dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše pet godina od upisa izmjene statuta u sudski registar. Za donošenje odluke glavne skupštine o tome potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Pri tome se primjenjuje odredba članka 304. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Nominalni iznos odobrenoga kapitala ne može preći polovinu nominalnog iznosa temeljnoga kapitala u vrijeme davanja ovlasti. Uprava može izdati nove dionice samo uz suglasnost nadzornog odbora. Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona
Odredbom članka 149. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dio teksta dodan.
Odredbom članka 89. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09., stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjen stavak 3.
(4) Statutom se može odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 9. prijedloga
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se kako se ne može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da poveća temeljni kapital izdavanjem MVS dionica.
Članak 630. izmijenjenčlankom 10. prijedloga
Prekršaji trgovačkih društava
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
Odredbom članka 315. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 2.
Odredbom članka 166. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 2.
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4a. ako obavlja djelatnost, a nema u radnom odnosu najmanje jednog člana uprave i ako ima podružnice a nema najmanje još jednog zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u svakoj podružnici (članak 32. stavak 5.).
Odredbom članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 34/99, stupio na snagu 17. travnja 1999., dodana točka 4.a.
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
Odredbom članka 315. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 6.
5. ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 10.),
Odredbom članka 166. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 6.a.
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
Odredbom članka 315. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 8.
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega pripisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
Odredbom članka 315. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 9.
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
Odredbom članka 315. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 11.
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
Odredbom članka 315. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 12.
Odredbom članka 166. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 12.
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
Odredbom članka 315. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 14.
13. prije 14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
Odredbom članka 166. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 14.a.
14. prije 15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
15. prije 16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
16. prije 17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
17. prije 18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoju tražbinu s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate poslovnog udjela ili svoju tražbinu s naslova uplate toga poslovnog udjela prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
18. prije 19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
19. prije 20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
20. prije 21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
21. prije 22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
22. prije 23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
23. prije 24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
24. prije 25. ako u registru dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
Odredbom članka 315. stavka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 25.
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvijeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 8. Zakona,
Odredbom članka 315. stavka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodana točka 25.a.
25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),
25. prije 26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
26. prije 27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
27. prije 28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona, osim ako stekne i raspolaže vlastitim dionicama koje se provodi u okviru programa pružanja likvidnosti, ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
28. prije 29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
29. prije 30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
30. prije 31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
Odredbom članka 166. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 31.
31.a ako nije postavila ciljeve za sudjelovanje pripadnika podzastupljenog spola u upravi odnosno među izvršnim direktorima društva u skladu s odredbom članka 272.u ovoga Zakona,
31. prije 32. ako nema nadzorni odbor kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
32. prije 33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
33.a ako protivno odredbama članka 272.t ovoga Zakona nije donijela pravila o odabiru kandidata za članove nadzornog odnosno upravnog odbora, ili je neopravdano zanemarila prednost kandidata podzastupljenog spola pri izboru za člana nadzornog odnosno upravnog odbora, ili je odbila obavijestiti kandidata o kriterijima odabira,
33. prije 34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
Odredbom članka 166. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 34.
34. prije 35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom ili ako pravobranitelju/pravobraniteljici za ravnopravnost spolova pravodobno ne dostave podatke koje su mu obvezni dostaviti (čl. 272.p),
Odredbom članka 166. stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., dodana točka 35.a.
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
Odredbom članka 237. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., dodana točka 35.b.
35. prije 36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
Odredbom članka 237. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 36.
36. prije 37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
37. prije 38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
38. prije 39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,
39. prije 40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
40. prije 41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
41. prije 42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
Odredbom članka 315. stavka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 42.
42. prije 43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
43. prije 44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
44. prije 45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
45. prije 46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
46. prije 47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
47. prije 48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
48. prije 49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
49. prije 50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363 stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
Odredbom članka 315. stavka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 50.
50. prije 51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
51. prije 52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku »u likvidaciji« (članak 370. i 472.),
52. prije 53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
53. prije 54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
54. prije 55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),
55. prije 56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
56. prije 57. ako poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
57. prije 58. ako je iznos uplate poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
58. prije 59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
Odredbom članka 315. stavka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., dodane točke 59.a i 59.b.
59. prije 60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
60. prije 61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
61. prije 62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
62. prije 63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
63. prije 64. ako odluku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),
64. prije 65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
65. prije 66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
Odredbom članka 315. stavka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 66.
Odredbom članka 166. stavak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 66.
Odredbom članka 237. stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 66.
66. prije 67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482 stavak 1. i članak 486.),
67. prije 68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
Odredbom članka 315. stavka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 68.
Odredbom članka 166. stavak 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 68.
68. prije 69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
Odredbom članka 166. stavak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 107/07, stupio na snagu 1. travnja 2008., djelomično izmijenjena točka 69.
Odredbom članka 237. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 137/09, stupio na snagu 1. svibnja 2010., djelomično izmijenjena točka 69.
69. prije 70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
Odredbom članka 315. stavka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 70.
70. prije 71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.),
71. prije 72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
72. prije 73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
73. prije 74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539 stavak 1.),
74. prije 75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
75. prije 76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 82.),
76. prije 77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
Odredbom članka 315. stavka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 77.
77. prije 78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Repub-lici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
78. prije 79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
79. prije 80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
80. prije 81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Repub-lici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
Odredbom članka 315. stavka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjena točka 81.
81. prije 82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
82. prije 83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se ne preoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. prije 84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
84. prije 85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
85. prije 86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
86. prije 87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
87. prije 88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave, odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
Odredbom članka 315. stavka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., djelomično izmijenjen stavak 2.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
Odredbom članka 315. stavka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, NN 118/03, stupio na snagu 1. kolovoza 2003., izmijenjeni stavci 2. i 3.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 10. prijedloga
Uz članak 10.
U članku 169. Zakona briše se stavak 3. kojim je propisano kako je zabranjeno izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva, jer se uvode dionice s višestrukim pravom glasa koje za isti iznos temeljnog kapitala daju više glasačkih prava, potrebno je brisati prekršajnu odredbu iz članka 630. stavka 1. točke 13. Zakona koja upućuje na brisanu odredbu normativnog dijela propisa (članak 169. stavak 3. Zakona), kao i navedeni prekršaj.
Uz to, u članku 630. stavku 1. točki 27. predviđa se izuzetak od prekršajne odgovornosti u slučaju stjecanja i raspolaganja vlastitim dionicama u okviru programa pružanja likvidnosti. Novim se člankom 233. stavkom 1. izričito dopušta takvo stjecanje i raspolaganje ako se program pružanja likvidnosti provodi u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom ili mjerodavnim propisima Europske unije, uz nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Stoga je potrebno uskladiti prekršajnu odredbu kako se ne bi sankcioniralo postupanje koje je ovim Zakonom izričito dopušteno.
Zalog vlastitih dionica i dalje podliježe prekršajnoj odgovornosti.