Na tekst
slovozakona
Stranice

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Faza
Nacrt prijedloga zakona
Na savjetovanju
od 14. listopada 2026. do 14. studenoga 2026.
Predlagatelj
Ministarstvo unutarnjih poslova
Primijenjen na
Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji vrijedi od 21. prosinca 2024. (zaključno s NN 145/2024)
Izvor
dokument ↓ · objava ↗

Prema prijedlogu: izmijenjeno 39 članaka i dodana 2 članka.

Ostali dijelovi nacrta prijedloga (4)
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Aktualnim Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. – 2030. (»Narodne novine«, br. 86/21.), zadani kvantitativni ciljevi su smanjenje broja poginulih osoba i smanjenje broja teških prometnih nesreća za 50 % u odnosu na referentu 2019. godinu.

Tijekom 2025. godine u prometnim nesrećama poginulo je 261 osoba, što predstavlja povećanje od 9,2% u odnosu na 2024. godinu. Iako je u 2025. godini utvrđeno smanjenje broja teških prometnih nesreća za 2,4% u odnosu na 2024. godinu, povećanje broja poginulih osoba zahtijeva određene intervencije i u zakonodavni okvir, pogotovo, uzimajući u obzir da se oko 40% nesreća događa zbog neprilagođene ili nepropisne brzine te da smrtno stradava skoro 50% osoba koje su trebale koristiti sigurnosni pojas. Iz navedenog može se zaključiti da se najveći broj teških nesreća s najtežim posljedicama događa zbog nepoštivanja prometnih propisa odnosno zbog ljudskog faktora.

Poseban naglasak treba staviti na stradavanje najranjivijih skupina u prometu na cestama i to posebno na stradavanja djece i pješaka. Iz statističkih pokazatelja proizlazi kako je u 2025. godini ukupno smrtno stradalo sedmero djece u prometu na cestama što je povećanje od 40% u odnosu na godinu prije kada je smrtno stradalo petero djece. Isto tako, tijekom 2025. godine poginulo je 40 pješaka, kao i u 2024. godini, što još uvijek predstavlja preveliku brojku, koju je potrebno smanjiti u što većoj mjeri.

Posebno pogubni utjecaj na sigurnost cestovnog prometa imaju prekršaji iz tzv. skupine »četiri glavne ubojice u prometu«, a to su: upravljanje vozilom nepropisnom brzinom, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola/lijekova/droga, nekorištenje sigurnosnog pojasa, te nepropisna uporaba mobitela za vrijeme vožnje.

U 2025. godini u nadzoru prometa na cestama ukupno je utvrđeno:

- 73.515 prekršaja upravljanja vozilom nepropisnom brzinom izvan naselja, te 246.254 prekršaja upravljanja vozilom nepropisnom brzinom u naselju, što je povećanje od 7,65 %, odnosno 13,73 % u odnosu na 2024. godinu,

- 46.999 prekršaja korištenja mobilnog uređaj tijekom vožnje, što je povećanje od 15,6 % u odnosu na 2024. godinu,

- 41.942 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, što je povećanje od 11,41 % u odnosu na 2024. godinu, a poseban problem kod utvrđivanja prekršaja predstavlja odbijanje podvrgavanja ispitivanju prisustva alkohola u organizmu, pri čemu je utvrđeno 4.604 prekršaja, što je povećanje od 21,06 % u odnosu na 2024. godinu,

- 85.561 prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa, što je povećanje od 11,51 % u odnosu na 2024. godinu, a posebno je poražavajući podatak da je u razdoblju 2020. - 2024. godine, poginulo 615 vozača i putnika u osobnim automobilima ili 46,7 % svih poginulih osoba u prometnim nesrećama (1.317 ukupno poginulih). Od 615 poginulih sudionika, njih 302 ili skoro polovica, odnosno 49,1 % nije koristilo sigurnosni pojas,

- 8.275 prekršaja ne nošenja zaštitne kacige vozača osobnih prijevoznih sredstava tijekom vožnje, što je povećanje od 174,55 % u odnosu na 2024. godinu. Uočena je pojava da sve veći broj osoba mlađih od 14 godina upravlja navedenom vrstom vozila, iako im je važećim Zakonom to izričito zabranjeno.

Iz svih gore navedenih podataka, razvidno je povećanje činjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 67/08., 48/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13., 158/13. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) (u daljnjem tekstu: Zakon), što pokazuje određeno neodgovorno ponašanje od strane vozača i ostalih sudionika u prometu te se može zaključiti da propisane visine kazni ne ispunjavaju svoju svrhu odnosno ne odvraćaju počinitelje od činjenja prekršaja.

Nadalje, u primjeni Zakona uočena je pravna praznina budući da nisu propisani posebni prekršaji za organizatore i sudionike nezakonitih utrka, s obzirom na sve učestalije pojave nezakonitih utrka vozilima na javnim prometnicama kao i na parkiralištima, gdje sudionici krše prometne propise vozeći znatno iznad ograničenja brzine, često s tehnički neispravnim vozilima te ponekad uzrokuju prometne nesreće.

Uz sve navedeno uočena je učestala pojava skrivanja, odnosno skidanja registarskih pločica sa vozila kako bi se izbjeglo sankcioniranje za počinjene prekršaje. Stoga se pokazala potreba sprječavanja zlouporaba povezanih s registarskim pločicama, uključujući neovlaštenu uporabu, prikrivanje identiteta vozila i izbjegavanje nadzora, odnosno izbjegavanja prekršajnog postupka. Neprijavljeni gubitak pločice ili nepravodobno ishođenje novih pločica stvara pravnu nesigurnost i otežava identifikaciju vozila u prometu. Istodobno se urednim postupkom prijave i privremene potvrde omogućuje vozaču zakonit nastavak putovanja u ograničenom vremenu, uz jasno određenu obvezu naknadnog uređenja dokumentacije.

U dosadašnjem zakonodavnom okviru (sukladno ranijim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama), osobna prijevozna sredstva (poput električnih romobila, segwaya, monocikala i sl.) bila su tek djelomično regulirana u pogledu pravila kretanja i zaštitne opreme vozača. Uvrštavanje osobnih prijevoznih sredstava u sustav evidencije (zajedno s registriranim vozilima i lakim prikolicama) služi za praćenje ukupnog broja ovih vozila na cestama.

U članku 286. Zakona uočena je pravna praznina koja omogućuje vozačima koji učestalo ponavljaju najteže prekršaje da i nakon ukidanja vozačke dozvole ili izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja stranom vozačkom dozvolom, upravljaju vozilom u prometu u Republici Hrvatskoj na način da stječu vozačke dozvole trećih država ili članica Europske unije. Stoga se jasnije definiraju odredbe kojima se to onemogućuje.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim izmjenama i dopunama uredit će se:

- preuzimanje pravne stečevine Europske Unije, odnosno Direktiva (EU) 2015/413 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (SL L 68/9, 13. 3. 2015.) .), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/3237 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o izmjeni Direktive (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (CBE Direktiva) i Direktive (EU) 2025/2205 od 22. listopada 2025.o vozačkim dozvolama, izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2022/2561 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 383/2012

- način uređenja prometa kada ga uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razgraničenje nadležnosti u području uređenja prometa te učinkovitiji nadzor nad provedbom mjera upravljanja prometom, preciznije se definiraju nadležnosti između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i države, zaštite kulturnih dobara te bržeg otklanjanja opasnosti u prometu.

- sankcioniranje roditelja i skrbnika te drugih osoba koje omogućavaju upravljanje osobnim prijevoznim sredstvima djeci mlađoj od 14 godina (prije stjecanja prava) kao i kazna za upravljanje osobnim prijevoznim sredstvom jače snage od one koja je dopuštena Zakonom

- upisivanjem osobnih prijevoznih sredstava u evidencije omogućava da osobno prijevozno sredstvo može legalno sudjelovati u cestovnom prometu ako je prethodno prošlo postupak označavanja i upisa u službenu evidenciju.

- uvođenjem obveze prijave promjene vlasništva u roku od 15 dana unutar kojeg novi vlasnik mora prijaviti promjenu vlasništva u stanici za tehnički pregled osigurava se ažurnost i točnost evidencije vozila u informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova

- iznimka koja vozilima žurnih službi (hitna pomoć, vatrogasci i policija) dopušta, prilikom obavljanja hitnih intervencija, prolaziti kroz crveno svjetlo na semaforu, ali pod vrlo strogim uvjetima i to samo kada vozilo koristi propisane posebne zvučne i svjetlosne znakove, kada se vozač uvjeri da takva radnja ne ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu i kada je hitnost postupanja nužna radi zaštite života, zdravlja, imovine većeg opsega ili radi sprječavanja težih posljedica

- preciznije uređenje postojećeg instituta europskog izvješća o prometnoj nesreći za lakšu prometnu nesreću, na način da se naglašava već postojeća obaveza vozačima da popune i potpišu Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijene osobne podatke i podatke o vozilima te uklone vozila s kolnika i omoguće nesmetano odvijanje prometa

- sankcioniranje vozača koji koristi mobitel ili drugi uređaj za vrijeme vožnje na način da snimajući svoje protupravno ponašanje u prometu na cesti isto objavi na društvenim mrežama ili putem medija učini dostupnim široj javnosti te na taj način promovira protupravno ponašanje u prometu

- registarske pločice za električna vozila, kako bi se žurnim službama olakšale intervencije u slučaju prometnih nesreća i zapaljenja električnih i hibridnih vozila te opasnosti koje pritom prijete

- registarske pločice za taksi vozila, s obzirom da je isto propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 77/26.)

- usklađivanje i ujednačavanje sankcija za ponavljanje prekršaja iz Zakona (recidivizam) prema svim vozačima jednako, bez obzira na državu izdavanja vozačke dozvole i pravne posljedice osude.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ovim Prijedlogom zakona pokušat će se utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća i stradavanja u njima, kako bi se ostvario glavni cilj aktualnog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, kojim je utvrđeno da na kraju 2030. godine bude najviše 148 poginulih osoba u prometu u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, cilj je onemogućiti sudjelovanje u prometu onim vozačima koji grubim kršenjem prometnih propisa uzrokuju najteža stradavanja u prometnim nesrećama te dodatno utjecati na svijest sudionika u prometu o potrebi dosljednog poštivanja prometnih propisa, odnosno odvratiti ih od ponovnog činjenja najtežih prometnih prekršaja u cilju smanjenja stradavanja u prometnim nesrećama.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom dopunjuje se članak 1.a važećeg Zakona dodavanjem nove točke kojom se u popis akata Europske unije preuzetih ovim Zakonom uključuje Direktiva (EU) 2024/3237 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024., kojom se mijenja Direktiva (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama.

Važeći članak 1.a već sadržava Direktivu (EU) 2015/413, no nije obuhvaćao njezinu najnoviju izmjenu donesenu krajem 2024. godine. Budući da se radi o izmjeni važećeg europskog zakonodavnog okvira koji je već implementiran u nacionalni pravni sustav, bilo je nužno ažurirati popis direktiva kako bi se osigurala potpuna usklađenost Zakona s pravnom stečevinom Europske unije.

Direktiva (EU) 2024/3237 donosi proširenje i unaprjeđenje sustava prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima, uključujući širi obuhvat prekršaja, jače mehanizme suradnje između država članica te jasnija proceduralna pravila vezana uz obavještavanje počinitelja i ostvarivanje njihovih prava. Njome je predviđen i rok prilagodbe za države članice, kako bi se nacionalni propisi, informacijski sustavi i postupci mogli uskladiti s novim zahtjevima izmijenjene Direktive.

Uz navedeno potrebno je zakon uskladiti s odredbom Direktive (EU) 2025/2205 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2025. o vozačkim dozvolama, čija jedna odredba treba biti implementirana u zakonodavstvo do 26. studenog 2027.

Europski propisi donose važne izmjene koje vozačima s B kategorijom omogućuju upravljanje težim vozilima nego prije, uz uvjet da posjeduju vozačku dozvolu najmanje dvije godine. Glavni razlog ove promjene je poticanje korištenja ekološki prihvatljivijih tehnologija, s obzirom na to da su vozila na alternativna goriva, poput električnih, znatno teža zbog ugrađenih baterija.

Prema novim pravilima, umjesto dosadašnjeg ograničenja od 3.500 kilograma, vozači sada mogu upravljati vozilima na alternativni pogon čija masa doseže do 4.250 kilograma. Ova se odredba prvenstveno odnosi na dostavna vozila, ali i na vozila hitnih službi koja održavaju javni red i sigurnost. To uključuje policijska vozila, vozila hitne pomoći, vatrogasna i spasilačka vozila te vozila civilne zaštite.

Značajne promjene uvedene su i u segmentu vožnje s prikolicom. Vozači s dvogodišnjim iskustvom automatski dobivaju pravo da ovim težim, ekološkim vozilima priključe lakše prikolice (kategorije O1 ili O2). Međutim, ako vozač želi vući veću i težu prikolicu, zakon zahtijeva dodatni korak. U tom je slučaju potrebno završiti poseban tečaj osposobljavanja te položiti ispit vještina i ponašanja, a ukupna masa cijelog skupa vozila i prikolice tada ne smije prelaziti 5.000 kilograma.

Uvrštavanjem ovih Direktiva u članak 1.a Zakona osigurava se pravna jasnoća u pogledu europskih obveza Republike Hrvatske, stvara se formalna osnova za provedbu izmijenjenih pravila u nacionalnom zakonodavstvu te se omogućuje pravodobna i cjelovita prilagodba sustava prekogranične razmjene podataka o prometnim prekršajima. Time se dodatno jača učinkovitost sankcioniranja prometnih prekršaja s prekograničnim elementom i doprinosi povećanju razine sigurnosti cestovnog prometa. Uz navedeno omogućuje se upravljanje težim vozilima nego prije, uz uvjet da posjeduju vozačku dozvolu najmanje dvije godine.

Uz članak 2.

Ovim člankom dopunjuje se članak 2. stavak 1. važećeg Zakona dodavanjem tri nove definicije, radi preciznijeg normativnog uređenja pojedinih pojava u prometu koje do sada nisu bile izrijekom definirane, iako su predmet regulacije i sankcioniranja u drugim odredbama Zakona.

U važećem tekstu Zakona pojam »nezakonita utrka« nije bio definiran, iako se u praksi pojavljuju oblici organiziranog ili spontanog natjecanja vozilima na javnim cestama i drugim prometnim površinama, koji predstavljaju izrazito opasno ponašanje s visokim rizikom teških prometnih nesreća.

Definicijom »zone ograničenog prometa« normativno se uređuje pojam koji se u praksi sve češće koristi u okviru lokalnih prometnih politika, osobito u središtima naselja, turističkim zonama i područjima s posebnim prometnim režimom. Iako su postojale pješačke zone i zone smirenog prometa, nedostajala je jasna zakonska definicija područja u kojima je promet motornih vozila dopušten samo određenim korisnicima i pod posebnim uvjetima. Uvođenjem ove definicije omogućuje se preciznije uređenje, nadzor i provedba takvih režima prometa.

Uvođenjem definicije »lakša prometna nesreća« ističe se potreba jasnijeg definiranja postupanja u događajima koji nemaju elemente ozljeđivanja i koji se mogu učinkovito riješiti kroz mehanizme razmjene podataka i korištenje instituta police obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, uz istodobno povećanje protočnosti prometa i smanjenje zastoja nastalih zbog zadržavanja vozila na kolniku.

Uz članak 3.

Ovim člankom dopunjuju se odredbe članka 4. važećeg Zakona na način da se ovlaštenim službenicima pravosudne policije, prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koji se odnose na prijevoz osoba lišenih slobode, dopušta da obavljaju upravljanje prometom na cestama, a za vrijeme obavljanja poslova dužni su nositi propisanu odoru i poslove obavljati na način propisan posebnim propisom.

Uz članak 4.

Ovim člankom mijenja se članak 5. važećeg Zakona radi jasnijeg razgraničenja nadležnosti u području uređenja prometa te učinkovitijeg nadzora nad provedbom mjera upravljanja prometom.

Preciznije se definiraju nadležnosti između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i države, zaštite kulturnih dobara te bržeg otklanjanja opasnosti u prometu.

U dosadašnjoj primjeni Zakona uočene su pravne nedorečenosti u pogledu donošenja lokalnih propisa te nedostatak jasnog razgraničenja između normativnih akata predstavničkih tijela i operativno-tehničkih odluka nadležnih upravnih odjela. To je dovodilo do neujednačene prakse jedinica lokalne i područne samouprave.

Definira se hitan korektivni mehanizam policije u situacijama ugroze sigurnosti prometa. Ako policijski službenici utvrde da lokalno uređenje prometa ugrožava sigurnost prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova po službenoj dužnosti izdaje obvezujuće rješenje kojim se upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnom za promet daje rok od osam dana za vraćanje prometa u prvobitno stanje ili donošenje novog akta kojim se ne ugrožava sigurnost prometa.

Daje se zakonski alat nadležnom ministarstvu da poništi ili ukine prijašnju odluku ako se utvrdi da je na toj dionici došlo do pogoršanja sigurnosti ili su se promijenili prometni uvjeti.

Izmjena navedenog članka jasno propisuje provedbeni okvir i osigurava ujednačeno postupanje nadležnih tijela u obavljanju poslova upravljanja prometom i centralnog nadzora nad sigurnošću prometa.

Uz članak 5.

Ovim člankom se u članku 12. stavku 7. važećeg Zakona radi nomotehničkog usklađivanja unutar istog propisa korigira izričaj »u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave« iz razloga što se prekršajna odgovornost utvrđuje za odgovornu osobu u samoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također, u stavku 8. mijenja iznos novčane kazne za propisani prekršaj.

Sukladno odredbama CBE Direktive povećava se kazna za počinjeni prekršaj nepostupanja po prometnom znaku za prekršaj za koji je trenutno važećim odredbama zakona propisna kazna u iznosu od 60,00 eura.

Suzbijanje »svakodnevnih« prekršaja kao npr. nepoštivanje prometnih znakova (poput znakova zabrane, ograničenja, obveznog smjera ili oznaka na kolniku kao što je puna crta) jedan je od najčešćih uzroka teških prometnih nesreća (npr. sudari zbog pretjecanja ili okretanja preko pune crte). Nepostupanje po znaku, odnosno prelazak preko jedne ili više punih linija je jedan od prekršaja koji se uvodi CBE Direktivu kao jedan od prekršaja koji značajno utječe na sigurnost prometa i zbog kojeg se događaju teške prometne nesreće s najtežim posljedicama te se omogućava razmjena podataka o vlasnicima vozila

S obzirom da se radi o grubom kršenju prometnih propisa predlaže se novčana kazna od 100 eura iz razloga što CBE Direktiva propisuje da si države članice uzajamno pružaju pomoć u izvršavanju u slučaju neplaćanja novčane kazne za prekršaj u cestovnom prometu pod uvjetom da je novčana kazna za prekršaj u cestovnom prometu veća od 70 eura.

Povećanjem raspona novčanih kazni osigurava se veća proporcionalnost između težine prekršaja i izrečene sankcije, čime se doprinosi dosljednijoj i učinkovitijoj primjeni Zakona te općem cilju povećanja razine sigurnosti cestovnog prometa.

Uz članak 6.

U članku 32. stavku 4. povećava se iznos novčane kazne za prekršaj koji čine vozači i drugi sudionici u prometu koji postupi suprotno zahtjevu ili znaku ili naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe.

Razlog izmjene je potreba jačanja sankcijskog okvira za ponašanja koja predstavljaju ozbiljno kršenje prometnih pravila i koja su u praksi prepoznata kao česti uzroci grubog ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu, a posljedično i događanja teških prometnih nesreća.

Cilj izmjene je povećati odvraćajući učinak propisanih sankcija te postići veće poštivanje prometnih propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na obveze vozača i drugih sudionika u prometu na cestama.

Povećanjem iznosa kazni postiže se veća usklađenost s težinom prekršaja i opasnošću posljedica koje takva ponašanja mogu prouzročiti te razmjernije sankcioniranje i jačanje generalne prevencije. Time se ujednačava kaznena politika Zakona u odnosu na prekršaje slične težine.

Uz članak 7.

Ovim člankom se u članku 36. važećeg Zakona briše dio odredbe koji se odnosi na davanje prethodne suglasnosti nadležne policijske uprave na zauzimanje dijela nogostupa. Dosadašnji model izdavanja odobrenja uz prethodnu suglasnost policijskih uprava pokazao se administrativno neučinkovitim te opterećuje resurse Ministarstva unutarnjih poslova poslovima koji po svojoj prirodi spadaju u domenu komunalnog uređenja i lokalne samouprave.

Izmjenom stavka 2. briše se obveza ishođenja prethodne suglasnosti policijske uprave u postupcima u kojima nadležna tijela jedinica lokalne samouprave odobravaju privremeno zauzimanje dijelova nogostupa. S obzirom na to da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave upravitelji predmetne infrastrukture te izravno propisuju uvjete komunalnog reda, ovom se izmjenom provodi administrativno rasterećenje policije i jača načelo supsidijarnosti, uz zadržavanje imperativnog uvjeta da takvo zauzimanje ne smije smanjiti preglednost i ugroziti nesmetan prolaz pješaka.

Izmjenama iznosa novčanih kazni u stavcima 3., 4. i 5. pooštrava se kaznena politika kroz značajno povećanje zakonskih raspona novčanih kazni za prekršitelje koji neovlašteno zauzmu ili oštete javnu cestu, kolnik ili nogostup. Utvrđeno je da važeće novčane kazne nemaju potreban odvraćajući (generalno-preventivni) učinak jer je ekonomska korist od protupravnog zauzimanja javnih površina često višestruko nadilazila propisane sankcije.

Za pravne osobe i obrtnike minimalna kazna podiže se s 660,00 na 2.000,00 eura, a maksimalna na 5.000,00 eura, čime se sankcija usklađuje s težinom povrede i ekonomskom moći gospodarskih subjekata.

Za odgovorne osobe u pravnoj osobi raspon se povećava na iznos od 600,00 do 2.000,00 eura radi jačanja osobne odgovornosti unutar upravljačkih struktura.

Za fizičke osobe fiksna kazna povećava se sa 60,00 eura na 600,00 eura kako bi se postigao odvraćajući učinak kod pojedinaca koji samovlasno blokiraju javne prometne površine.

Radi nomotehničkog usklađivanja unutar istog propisa korigira se izričaj »u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave« iz razloga što se prekršajna odgovornost utvrđuje za odgovornu osobu u samoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uz članak 8.

Ovim člankom dopunjuje članak 59. važećeg Zakona te se uvode pravila prema kojima se, pod jasno propisanim uvjetima, dopušta prolazak kroz crveno svjetlo vozilima žurnih službi tijekom obavljanja hitne službene dužnosti.

Uvodi se iznimka od opće zabrane prolaska na znak crvenog svjetla u okolnostima hitne intervencije. Takvo rješenje usklađeno je s uobičajenim normativnim rješenjima u državama članicama Europske unije, prema kojima se vozilima hitne pomoći, vatrogascima i policiji dopušta odstupanje od prometnih pravila isključivo radi obavljanja žurne službene zadaće, uz obvezu postupanja s povećanim oprezom i uz primjenu propisanih svjetlosnih i zvučnih signala.

Normiranjem ove iznimke osigurava se pravna jasnoća u postupanju vozača žurnih službi, smanjuje se mogućnost različitog tumačenja dopuštenosti prolaska kroz crveno svjetlo te se istodobno očuva načelo da se odstupanje od općih prometnih pravila dopušta samo u strogo ograničenim i opravdanim okolnostima.

Cilj izmjena je jasno i precizno urediti postupanje vozila žurnih službi tijekom hitnih intervencija, u skladu s europskom prometno-pravnom praksom i potrebama učinkovite zaštite života, zdravlja i imovine.

Uz članak 9.

Ovim člankom mijenja se članak 78. stavak 3. važećeg Zakona na način da se povećava novčana kazna za postupanje suprotno zabrani zaustavljanja i parkiranja na mjestima na kojima se ometa normalan tok prometa ili kretanje pješaka.

Dosadašnji iznos novčane kazne bio je nerazmjeran stvarnim posljedicama takvog ponašanja, osobito u uvjetima gradskog prometa s visokim stupnjem zasićenja. Zaustavljanje ili parkiranje vozila na prometnim gradskim cestama, čak i kratkotrajnog karaktera, dovodi do smanjenja raspoloživog profila kolnika, poremećaja prometnog toka i pojave zastoja koji se lančano šire mrežom u obliku prometnih valova usporavanja, uz istodobno smanjenje propusne moći.

Osim utjecaja na protočnost, ovakva postupanja negativno utječu i na sigurnost prometa jer uzrokuju neočekivane promjene putanja i brzina drugih vozila, prisilna prestrojavanja i nagla kočenja, osobito na prometno opterećenim dionicama i u zonama smanjene preglednosti.

Vozači često zaustavljaju vozila na nepropisnim mjestima vođeni logikom »samo na minutu«. Kada takav čin paralizira cijelu ulicu ili raskrižje, šteta nadilazi okvire običnog prekršaja i postaje ozbiljan logistički i ekonomski problem za zajednicu.

Zaključno, ova izmjena ima snažnu preventivnu svrhu. Podizanjem kazne na 300,00 eura za situacije koje uzrokuju gužve ili nesreće, nastoji se podići prometnu kulturu i poslati jasnu poruku da osobni komfor ne smije ugrožavati zajedničku sigurnost svih sudionika u prometu, kao i smanjivati prohodnost cesta.

Nadalje, Direktivom (EU) 2024/3237 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o izmjeni Direktive (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (CBE Direktiva). Direktiva (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama uvodi se novi prekršaj koji ulaze u opseg prekogranične razmjene informacija, a jedan od njih je i opasno parkiranje stoga se zakonom uvodi veća kazna i otvara mogućnost razmjene podataka s državama članicama i o ovom prekršaju.

Povećanjem novčane kazne uspostavlja se razmjerniji odnos između težine posljedica i propisane sankcije te se jača preventivni učinak u odnosu na ponašanja koja imaju značajan negativan utjecaj i na protočnost i na sigurnost prometa u urbanim sredinama.

Cilj izmjene je smanjenje ometanja prometnog toka na gradskim prometnicama, očuvanje propusne moći cestovne mreže te istodobno smanjenje sigurnosnih rizika povezanih s nepropisnim zaustavljanjem i parkiranjem.

Uz članak 10.

Ovim člankom dopunjuje se i mijenja članak 82. važećeg Zakona radi preciznijeg uređenja zabrana zaustavljanja i parkiranja vozila te jačanja sankcioniranja postupanja koja imaju izražen negativan učinak na protočnost i sigurnost prometa, kao i na korištenje pješačkih i javnih površina.

Dopunom stavka 1. točke 11. dodatno se razjašnjava zabrana parkiranja na mjestima na kojima bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak već parkiranog vozila. Ovom dopunom uklanjaju se dvojbe u praksi i jasno se normira zabrana postupanja koja, iako ne moraju izravno ugrožavati sigurnost, uzrokuju funkcionalne probleme, konflikte među korisnicima i poremećaje u korištenju parkirališnih i kolnih površina.

Dodavanjem nove točke 13. propisuje se zabrana zaustavljanja i parkiranja vozila na trgovima, kulturno-povijesnim cjelinama i drugim površinama koje su odlukom jedinice lokalne samouprave određene isključivo za kretanje pješaka, bez obzira na ostavljanje slobodnog prolaza širine 1,60 m. Time se jasno razgraničava režim u tim prostorima od općeg pravila iz stavka 2. te se potvrđuje njihova primarna namjena, sprječava postupno zauzimanje pješačkih površina vozilima i osigurava dosljedna zaštita javnog prostora, osobito u središtima naselja i područjima posebne urbanističke i kulturne vrijednosti.

Povećanjem novčanih kazni u stavcima 3. i 4. uspostavlja se razmjerniji odnos između težine i posljedica prekršaja i propisane sankcije. Dosadašnji iznosi kazni nisu odgovarali stvarnim učincima nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, osobito u urbanim sredinama s visokim prometnim opterećenjem, gdje takva postupanja dovode do smanjenja propusne moći, pojave zastoja, otežanog kretanja pješaka i povećanih sigurnosnih rizika zbog prisilnih prestrojavanja i naglih manevara.

Cilj ovih izmjena je osigurati jasnije i provedbeno ujednačeno uređenje zabrana zaustavljanja i parkiranja, učinkovitiju zaštitu pješačkih i javnih površina te jačanje preventivnog učinka sankcioniranja u odnosu na postupanja koja narušavaju protočnost, sigurnost i kvalitetu korištenja prometnog i javnog prostora.

Uz članak 11.

Ovim člankom mijenja se članak 84. stavak 1. važećeg Zakona na način da se precizira zabrana parkiranja na nogostupu uvođenjem mjerljivog kriterija slobodnog prolaza od najmanje 100 cm, te se dodaju nove zabrane koje se odnose na zaustavljanje i parkiranje na trgovima, pješačkim zonama i sličnim površinama bez posebnog odobrenja, kao i zabrana vezana uz postupanje suprotno članku 78. stavku 1. Zakona.

Razlog izmjene je potreba povećanja pravne određenosti i provedivosti odredbi o parkiranju na nogostupu. Uvođenjem jasnog, mjerljivog kriterija smanjuje se prostor za različita tumačenja u praksi i omogućuje ujednačeno postupanje nadzornih tijela. Istodobno se pojačava zaštita pješaka, osobito djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom, jer se sprječava prisiljavanje pješaka na kretanje kolnikom zbog zapriječenog nogostupa.

Cilj izmjene je osigurati sigurnije i prohodnije pješačke površine te jasnije normirati postupanja koja bitno narušavaju sigurnost i dostupnost javnog prostora.

Uz članak 12.

Ovim člankom mijenja se članak 86. stavak 2. važećeg Zakona brisanjem odredbe o prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Razlog izmjene je pojednostavljenje i ubrzanje postupaka u primjeni odredbi članka 86., uz smanjenje administrativnog opterećenja, osobito u situacijama kada se radi o provedbi poslova koji su već normativno uređeni Zakonom i podzakonskim propisima.

Cilj izmjene je povećati učinkovitost postupanja nadležnih tijela, uz zadržavanje potrebne razine zakonitosti i nadzora kroz druge mehanizme propisane Zakonom.

Uz članak 13.

Ovim se člankom dopunjuje članak 111. važećeg Zakona propisivanjem ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se detaljno propisati tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati tramvaji te njihovi dijelovi, uređaji i oprema za sigurno sudjelovanje u cestovnom prometu. Postojećom regulativom tehnički uvjeti su propisani za motorna vozila te se u praksi pokazala potreba dodatne regulacije koja će obuhvatiti i tramvaje. Propisivanjem unificiranih tehničkih uvjeta za tramvaje dodatno će se unaprijediti tehnički standardi za njihovo sigurno korištenje u prometu.

Cilj izmjene je osigurati višu razinu sigurnosti tramvajskog prometa, ujednačiti tehničke standarde i stvoriti podlogu za nadzor ispunjavanja propisanih uvjeta.

Uz članak 14.

Izmjenama i dopunama članka 112. važećeg Zakona propisuje se odgovornost roditelja, skrbnika, ili druge punoljetne osobe koja dopusti ili omogući da dijete u prometu na cesti upravlja osobnim prijevoznim sredstvom ili sličnom napravom koja ne spada u kategoriju »osobna prijevozna sredstva«. Naime, u zadnje dvije godine učestalo je činjenje prometnih prekršaja od strane korisnika osobnih prijevoznih sredstava, a prvenstveno vozača električnih romobila. Primjerice, samo tijekom 2024. utvrđeno je 4.605 prekršaja vozača osobnih prijevoznih sredstva, dok je u 2025.g, utvrđeno 11.968 prekršaja. Do sada postojeće propisane novčane kazne nisu utjecale na odvraćanje od činjenja prometnih prekršaja, a na što ukazuju podaci o najčešćim prekršajima. Također, bilježi se učestalo činjenje prometnih prekršaja djece koja ne ispunjavaju propisane uvjete za upravljanje osobnim prijevoznim sredstvom, kao što je propisana starosna dob od 14 godina, za koje su odgovorni njihovi roditelji, skrbnici, odnosno zakonski zastupnici, jer su djeci dopustili ili omogućili korištenje osobnih prijevoznih sredstava ukazuje na njihovu odgovornost.

Propisuje se novčana kazna koja se izriče roditeljima i skrbnicima ili drugim osobama koji omogućavaju upravljanje vozilom djeci prije stjecanja prava kao i kazna za osobe koje upravljaju osobnim prijevoznim sredstvom jače snage. S obzirom na težinu prekršaja predlaže se novčana kazna od 1000,00 do 3000,00 eura.

Cilj izmjene je povećati razinu sigurnosti djece i drugih sudionika u prometu, potaknuti odgovorno postupanje odraslih osoba koje nadziru dijete te omogućiti učinkovitije postupanje nadležnih tijela u praksi.

Uz članak 15.

Ovim člankom mijenja se članak 114. važećeg Zakona te se proširuje i precizira obveza nošenja zaštitne kacige tijekom vožnje na cesti te se povećavaju novčane kazne za postupanje suprotno toj obvezi.

Izmjenom stavka 1. proširuje se krug vozila i osoba na koje se odnosi obveza nošenja propisane, homologirane i uredno pričvršćene zaštitne kacige, uključivanjem vozača i osoba koje se prevoze na triciklima te na traktorima koji nemaju kolo upravljača. Time se normativno obuhvaćaju vozila kod kojih, zbog konstrukcijskih obilježja i položaja vozača i putnika, postoji povećan rizik teških ozljeda glave u slučaju pada ili prometne nesreće, te se osigurava ujednačeno postupanje prema usporedivim kategorijama vozila bez zaštitne kabine.

Povećanjem novčanih kazni u stavku 4. osigurava se razmjerniji odnos između težine prekršaja i propisane sankcije. Dosadašnji iznos kazne nije bio primjeren posljedicama neuporabe zaštitne kacige, osobito kod vozača osobnih prijevoznih sredstava, kao ni kod djece koja upravljaju biciklom ili se prevoze na biciklu. Povećanje kazni ima za cilj jačanje preventivnog učinka i dosljednije poštivanje propisane obveze.

Obveza nošenja zaštitne kacige za vozače i osobe koje se prevoze na motociklima i sličnim vozilima, kao i za djecu na biciklima, predstavlja uobičajeno normativno rješenje u državama članicama Europske unije te se uklapaju u prevladavajuću europsku praksu jačanja zaštite osoba izloženih povećanom riziku od ozljeda glave.

Uz članak 16.

Status Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) kao operativne snage sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj propisan je Zakonom o sustavu civilne zaštite, dok Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja uređuje djelatnost i ovlast HGSS-a kao žurne službe od posebnog interesa. U tom smislu HGSS uz vatrogasce predstavlja jednu od temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite pri čemu veliki dio svojih aktivnosti obavlja u hitnim, vremenski kritičnim i sigurnosnim zahtjevnim okolnostima, često u suradnji s vatrogascima, hitnom pomoći i policijom. Stoga se vozila HGSS-a uvrštavaju u članak 149. stavak 1. važećeg Zakona, među vozila službi na koja se, kada posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju pojedine odredbe važećeg Zakona.

Uz članak 17.

S obzirom da se vozila HGSS-a premještaju u članak 149. važećeg Zakona potrebno je ista brisati iz članka 151. važećeg Zakona, a zbog usklađivanja s odredbama Zakona o naplati cestarine članak 151. dopunjuje se tako da se dodaju vozila kojima se provodi nadzor naplate cestarine.

Uz članak 18.

Odredba članka 153. stavka 4. važećeg Zakona mijenja se radi usklađivanja s člankom 45. stavkom 3. Zakona o naplati cestarine kojim je propisano da vozila kojima se provodi nadzor naplate cestarine mogu imati dva plava rotacijska svjetla.

Uz članak 19.

Ovim člankom povećava se novčana kazna propisana u članku 163. stavcima 8. i 9. važećeg Zakona za postupanje suprotno obvezi korištenja sigurnosnog pojasa te za postupanje suprotno odredbama o prijevozu djece i uporabi sigurnosnih sjedalica i drugih sustava zaštite djece.

Povećanjem novčane kazne u stavku 8. jača se preventivni učinak sankcioniranja neuporabe sigurnosnog pojasa od strane vozača i drugih osoba u vozilu. Analize prometnih nesreća s najtežim posljedicama upućuju na to da značajan udio smrtno stradalih osoba u motornim vozilima, koje su prema važećim propisima bile obvezne koristiti sigurnosni pojas, u trenutku nesreće pojas nisu koristile. Takvi podaci ukazuju na potrebu jačanja poštivanja ove temeljne mjere pasivne sigurnosti.

Povećanjem novčane kazne u stavku 9. dodatno se naglašava težina povreda odredaba koje uređuju prijevoz djece. Nepravilna uporaba ili neuporaba sigurnosnih sjedalica i sigurnosnih pojaseva kod djece značajno povećava rizik od teških ozljeda, pri čemu se radi o osobama koje se zbog dobi i tjelesnih karakteristika ne mogu same zaštititi niti utjecati na način prijevoza.

Dosadašnji iznosi novčanih kazni nisu bili razmjerni stvarnom riziku i posljedicama koje proizlaze iz nepoštivanja navedenih obveza. Povećanjem kazni osigurava se primjerenija prekršajna reakcija i jača preventivni učinak propisa.

Cilj izmjena je povećati uporabu sigurnosnih pojaseva i pravilnih sustava zaštite djece te smanjiti težinu posljedica prometnih nesreća.

Uz članak 20.

Ovim člankom mijenja se članak 175. stavak 3. važećeg Zakona na način da se brisanjem riječi »motorno« precizira i proširuje izričaj na način kako proizlazi iz normativnog teksta, radi preciznijeg uređenja prekršajne odgovornosti i razmjernijeg sankcioniranja i vozača svih ostalih vrsta vozila koja sudjeluju u prometnim nesrećama (osobna prijevozna sredstva, električni bicikl i sl.)

Cilj izmjene je povećati odvraćajući učinak bježanja s mjesta prometne nesreće svih sudionika, osigurati odgovornije postupanje sudionika prometne nesreće i doprinijeti učinkovitijem postupanju nadležnih tijela.

Uz članak 21.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 176. važećeg Zakona na način da se kod prometnih nesreća u kojima je nastala samo materijalna šteta propisuje obveza sudionika da međusobno razmijene podatke ili da popune i potpišu Europsko izvješće o nesreći te odmah i samostalno uklone vozila s kolnika i omoguće nesmetano odvijanje prometa. Dodaje se odredba prema kojoj sudionici lakših prometnih nesreća nisu dužni obavijestiti policiju, već obavještavaju osiguravatelja.

Razlog izmjene je potreba jasnijeg definiranja postupanja u događajima koji nemaju elemente ozljeđivanja i koji se mogu učinkovito riješiti kroz mehanizme razmjene podataka i korištenje instituta police obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, uz istodobno povećanje protočnosti prometa i smanjenje zastoja nastalih zbog zadržavanja vozila na kolniku. U praksi, zadržavanje na mjestu događaja kod materijalne štete često stvara dodatni rizik od sekundarnih prometnih nesreća te uzrokuje nepotrebne zastoje.

Na ovaj način osigurava se brže i učinkovitije ostvarivanje prava za građane koji savjesno popune Europsko izvješće te se standardiziraju postupanja osiguravajućih društava sukladno europskoj praksi, kao što je to riješeno u većini država članica.

Cilj izmjene je postići brže uklanjanje vozila s kolnika, smanjiti prometne zastoje i rizik sekundarnih nesreća, osigurati jasnu proceduru za ostvarivanje prava iz osiguranja te učinkovitije usmjeriti resurse policije na sigurnosne događaje koji zahtijevaju policijsko postupanje.

Uz članak 22.

Ovim člankom dopunjuje se članak 182. važećeg Zakona propisivanjem iznimke prema kojoj policijski službenici nisu dužni izaći na mjesto lakše prometne nesreće o kojima su obaviješteni, ako su sudionici međusobno razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima ili popunili i potpisali Europsko izvješće o nesreći. Navedena odredba ne vrijedi za prometne nesreće u kojima je nastala samo materijalna šteta, a koje su opisane Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama za koje je policija dužna obaviti očevid prometne nesreće.

Razlog izmjene je potreba usklađenja postupanja policije s novom odredbom iz članka 176., kojim se kod prometnih nesreća s isključivo materijalnom štetom uspostavlja primarna uloga sudionika i osiguravatelja u rješavanju odštetnih zahtjeva po prometnoj nesreći kao što je to praksa u skoro svim državama članicama Europske unije. Zadržavanje obveze izlaska policije u takvim slučajevima bilo bi nesvrhovito i neekonomično.

Cilj izmjene je osigurati jasno normativno uporište za operativno postupanje policije, jasnije definirati upotrebu instituta Europskog izvješća o prometnoj nesreći u događajima bez ozljeda, te omogućiti učinkovitije usmjeravanje policijskog rada na nesreće i događaje s povećanim sigurnosnim rizikom.

Uz članak 23.

Ovim člankom mijenja se članak 183. važećeg Zakona na način da se proširuje pojam događaja koji podliježe režimu odobrenja, te se precizira postupak izdavanja odobrenja za priredbe, aktivnosti na cesti i druge događaje koji mogu utjecati na sigurnost ili protočnost cestovnog prometa.

Razlog izmjene je potreba obuhvata situacija koje u praksi mogu značajno utjecati na sigurnost i protočnost prometa, iako ne moraju imati obilježja klasične »priredbe«. Ujedno se osigurava jasnije razgraničenje nadležnosti i obveza pribavljanja suglasnosti tijela nadležnih za cestovni promet, kako bi se prilikom odobravanja događaja na cestama osigurali odgovarajući sigurnosni uvjeti i mjere upravljanja prometom.

Uz članak 24.

Ovim člankom dodaje se novi članak 183.a kojim se zabranjuje sudjelovanje u nezakonitoj utrci ili vožnji bez službenog odobrenja, uključujući radnje kojima se pridonosi stvaranju uvjeta za utrku na javnoj cesti, te organiziranje, poticanje ili omogućavanje održavanja nezakonite utrke bez službenog odobrenja. Također se zabranjuje namjerno uzrokovati proklizavanje kotača, bočno zanošenje ili okretanje vozila oko njegove osi, naglo kretati s mjesta koje je praćeno škripom guma ili gubitkom prianjanja te stvarati prekomjernu buku.

Propisuje se viši raspon novčanih kazni, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom i upis negativnih prekršajnih bodova, kao i privremeno oduzimanje vozila

Uređuje se osobito opasan oblik protupravnog ponašanja u prometu koji se sastoji u namjernom utrkivanju i povezanim aktivnostima na cesti ili drugim prometnim površinama bez službenog odobrenja. Uređivanjem zabrane obuhvaćaju se i radnje organiziranja te omogućavanja, čime se osigurava obuhvat ponašanja koja su funkcionalno usmjerena na održavanje nezakonite utrke, neovisno o tome upravlja li počinitelj vozilom u trenutku prekršaja.

Propisivanjem strožeg sankcijskog okvira za prekršaje povezane s nezakonitim utrkama postiže se razmjernost sankcije u odnosu na povećani stupanj ugrožavanja sigurnosti prometa, osobito zbog namjere postizanja velikih brzina, povećanog rizika konflikata s drugim sudionicima te potencijalno teških posljedica prometnih nesreća.

Cilj dopune je preventivno djelovanje, odvraćanje od organiziranja i sudjelovanja u nezakonitim utrkama te povećanje razine sigurnosti cestovnog prometa.

Uz članak 25.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 194. važećeg Zakona na način da se riječ »pravilnikom« zamjenjuje riječju »naredbom« s obzirom da se u konkretnom slučaju donosi akt kojim se regulira izvanredna situacija i potreba sprječavanja i uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu.

Uz članak 26.

Dopunom članka 196. važećeg Zakona propisuju se novčane kazne za pojedine povrede obveza povezanih s uporabom uređaja tijekom upravljanja vozilom, kao i radi uvođenja kvalificiranog oblika prekršaja u slučaju javnog objavljivanja snimke vlastitog protupravnog ponašanja u prometu.

Opće je poznata činjenica da distrakcija, odnosno skretanje pozornosti s vožnje, nepovoljno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Najčešća distrakcija za vrijeme upravljanja vozilima je svakako korištenje mobitela. Istraživanje provedeno u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa »Dan bez mobitela u prometu« pokazalo je da 91% vozača povremeno telefonira za vrijeme vožnje, a to isto čini i 33% biciklista. Više od polovice vozača iskazalo je spremnost ne telefoniranja prilikom vožnje ako bi novčana kazna bila veća. Ovdje treba naglasiti da je svako korištenje mobitela rizično, a rizičnost se dodatno povećava držanjem mobitela u ruci, što je zapravo inkriminacija regulirana člankom 196., stavkom 3. i 4. važećeg Zakona. Osim toga, zabrinjava i činjenica da je sve veći broj prometnih nesreća izazvanih neobjašnjivim prelaskom vozilom na suprotnu stranu kolnika, što se dovodi u vezu s dokazanom dekoncentriranošću vozača prilikom nepropisnog korištenja mobitela i istovremenog upravljanja vozilom.

Dodavanjem novog stavka 9. uvodi se kvalificirani oblik prekršaja za vozača koji postupi suprotno odredbama stavka 3. na način da snimajući svoje protupravno ponašanje isto objavi na društvenim mrežama ili putem medija učini dostupnim široj javnosti. Ovim rješenjem normativno se adresira dodatna društvena štetnost takvog postupanja, jer javno objavljivanje protupravnog ponašanja može poticati oponašanje, normalizirati opasne obrasce ponašanja i umanjivati preventivni učinak prometnih propisa. Propisivanjem višeg raspona novčane kazne osigurava se razmjernost sankcioniranja u odnosu na takav kvalificirani način počinjenja prekršaja.

Cilj izmjena je povećati učinkovitost sankcioniranja i preventivni učinak odredbi članka 196., osobito u dijelu koji se odnosi na odvraćanje od rizičnih ponašanja povezanih s uporabom uređaja tijekom vožnje te na jačanje zakonitog i odgovornog sudjelovanja u prometu na cesti.

Uz članak 27.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 199. važećeg Zakona radi preciznijeg normiranja zabrane upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari, uz jasnije razlikovanje skupina vozača i dopuštenih granica alkohola. Dodatno se preciziraju metode utvrđivanja prisutnosti alkohola, lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari te se povećavaju kazne, uključujući propisivanje kazne ili zatvora za vozača i instruktora vožnje kod prisutnosti droga ili lijekova.

Razlog izmjene je potreba povećanja sigurnosti prometa kroz strože postupanje prema najrizičnijim kategorijama vozača i situacijama. Posebno se naglašava opravdanost nulte tolerancije za profesionalne vozače, mlade vozače i instruktore vožnje, s obzirom na povećanu odgovornost i rizik koji takve skupine imaju u prometu, te potreba jasnog sankcioniranja vožnje pod utjecajem droga i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti.

Obzirom da se radi o prekršaju grubog kršenja prometnih propisa propisuje se obvezno izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom za prekršaj koji je počinjen prvi put.

Cilj izmjene je smanjiti broj prekršaja vožnje pod utjecajem, povećati odvraćajući učinak sankcija, osigurati jasniju provedbu postupaka utvrđivanja te doprinijeti smanjenju broja prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Uz članak 28.

Predložene izmjene i dopune članka 219. stavka 2. važećeg Zakona kojima se dodaju nove točke h) i i), predstavljaju odgovor na tehnološke i ekološke promjene. Glavni cilj ove reforme jest usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, točnije s direktivama koje potiču korištenje alternativnih goriva, uz istovremeno očuvanje visoke razine sigurnosti na cestama.

Glavni praktični razlog za uvođenje ovih izmjena leži u tehničkim specifikacijama vozila na alternativni pogon, prvenstveno električnih i hibridnih vozila. Zbog težine baterijskih sustava i popratne tehnologije, ova su vozila znatno teža od svojih tradicionalnih pandana na dizelski ili benzinski pogon. Prema dosadašnjim propisima, vozila čija masa prelazi 3500 kg automatski su ulazila u višu, C kategoriju, što je zahtijevalo dodatno osposobljavanje vozača. Kako bi potaknula tranzicija prema zelenijem prometu, Europska unija je omogućila da se unutar B kategorije dopusti upravljanje vozilima na alternativni pogon mase do 4250 kg. Time se olakšava prelazak na ekološki prihvatljivije vozne parkove bez nametanja novih administrativnih i financijskih tereta u obliku polaganja skupljih vozačkih ispita.

Po navedenom pitanju postoje dva bitna osigurača, prvi i najvažniji osigurač je vremensko ograničenje od dvije godine od prvog izdavanja vozačke dozvole. Upravljanje težim vozilima zahtijeva prometno iskustvo i zrelost, zbog čega mladi vozači i početnici nemaju pravo na ovu pogodnost odmah po položenom ispitu. Nadalje, zakon jasno precizira namjenu ovih vozila, stavljajući naglasak na održavanje javne sigurnosti i reda kroz vozila hitne pomoći, policije, vatrogasaca i civilne zaštite. S druge strane, kako bi se spriječile zlouporabe ovog pravila u privatne i rekreacijske svrhe, iz ove su povlastice izričito izuzeta motorna vozila za stanovanje, odnosno kamperi.

Naposljetku, točka i) proširuje ovu logiku i na BE kategoriju, odnosno na skupove vozila. Ona omogućuje da vučno vozilo na alternativni pogon (unutar mase do 4250 kg) vuče prikolice lakših kategorija (O1 ili O2), uz uvjet da ukupna masa skupa ne prelazi 5000 kg. Time se zaokružuje pravni okvir koji podupire logistički sektor i obrtnike koji u svom poslovanju koriste laka teretna vozila i prikolice.

Zaključno, ove izmjene ne predstavljaju puko prepisivanje europskih direktiva, već nužan korak prema modernizaciji prometa, poticanju ekološke održivosti i osiguravanju nesmetanog rada hitnih službi u uvjetima tehnološkog napretka.

Uz članak 29.

Ovim člankom precizira se članak 229. stavak 4. važećeg Zakona.

Uz članak 30.

Do sada su osobna prijevozna sredstva (poput električnih romobila) bila potpuno neidentificirana. Uvrštavanje osobnih prijevoznih sredstava u sustav evidencije (zajedno s registriranim vozilima i lakim prikolicama) služi za praćenje ukupnog broja ovih vozila na cestama.

Evidencija omogućuje stvaranje baze podataka u kojoj je jasno vidljivo koje je vozilo označeno i tko mu je vlasnik, što sprječava zlouporabe i olakšava rad kontrolnim tijelima.

Propisivanjem novčane kazne u iznosu od 300,00 eura, želi se postići generalna prevencija, kako bi odvratila neodgovorne vlasnike od sudjelovanja u prometu prije nego što označe vozilo. Odgovornost je proširena i na vlasnika ili korisnika vozila kako bi se spriječilo da se vlasnici izgovaraju da je u trenutku prekršaja vozilom upravljao netko drugi.

Uz članak 31.

Ovom odredbom utvrđuje se pravna osnova za donošenje provedbenog propisa (pravilnika) kojim će se detaljno razraditi postupak označavanja osobnih prijevoznih sredstava.

Uvođenjem obveze označavanja i vođenja evidencije za osobna prijevozna sredstva u zakonski tekst, nastaje potreba za detaljnim tehničkim i operativnim propisivanjem cijelog postupka.

S obzirom da trenutno važeći podzakonski akti ne sadrže odredbe o izgledu oznaka, sadržaju elektroničkih obrazaca niti o proceduri upisa za ovu specifičnu kategoriju vozila, a kako bi se izbjegla pravna praznina i neujednačeno postupanje na terenu, nužno je zakonom jasno definirati ovlast za donošenje provedbenog propisa koji će definirati sve tehničke pojedinosti.

Uz članak 32.

Ovim se člankom dopunjuje članak 243. važećeg Zakona te se propisuje izdavanje posebnih registarskih pločica za taksi vozila i novo registrirana vozila na električni pogon, čime će se takva vozila posebno istaknuti u prometu.

Dopuna važećeg Zakona propisivanjem nove vrste registarskih pločica za taksi vozila predstavlja usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 77/26.).

Vezano uz novo registrirana vozila na električni pogon ista predstavljaju tranziciju prema ekološki prihvatljivijim i čišćim prijevoznim sredstvima te će se na ovaj način učiniti vidljivijima u prometu. Jednako tako, električna vozila se u tehničkim karakteristikama razlikuju od konvencionalnih vozila, tako da njihovo jednostavno razlikovanje može biti značajno prilikom određenih intervencija na vozilu. Npr. na električnim vozilima se primjenjuju drugačije metode gašenja požara u odnosu na vozila koja koriste motor s unutarnjim izgaranjem, tako da ova informacija može biti značajna za vatrogasne službe.

Razlog izmjene je potreba jasne identifikacije električnih vozila u prometnom sustavu prilikom intervencije žurnih službi u slučajevima prometne nesreće, kako bi se zbog potencijalnih opasnosti koje prijete prilikom zapaljenja električnih vozila i njihovih baterija zaštitilo i djelatnike žurnih službi, ali i sve ostale sudionike u prometu.

Cilj izmjene je osigurati normativnu osnovu za izdavanje posebnih oznaka za električna vozila i povećati jasnu identifikaciju vozila u prometu uzimajući u obzir posebne opasnosti koje prijete u slučaju prometne nesreće.

Uz članak 33.

Izmjenama i dopunama članka 244. važećeg Zakona propisuje se obveza vlasnika, odnosno vozača odmah prijaviti gubitak registarske pločice policiji, te ishoditi nove registarske pločice i prometnu dozvolu. Detaljnije odredbe vezano za postavljanje registarskih pločica na vozilima su propisane Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«, br. 85/16, 24/17, 70/19, 60/20, 79/23 i 5/25). Postojanje, vidljivost i ispravno postavljanje registarskih pločica su od iznimne važnosti za identifikaciju vozila te vlasnika i vozača u prometu, posebno kod utvrđivanja prekršaja i kaznenih djela počinjenih vozilom.

Pojedini vozači skrivanjem/skidanjem reg. pločica izbjegavaju identifikaciju svog vozila, a samim tim posljedično i kažnjavanje za najteže prekršaje (prekoračenje brzine, prolazak kroz crveno svjetlo, neregistrirano vozilo i sl.). Na taj način se želi dovesti do povećanja nužnosti poštivanja prometnih propisa i prihvaćanja pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja počinjenih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Ako se utvrdi da se radi o namjernom skidanju/skrivanju registarskih pločica ili postavljanjem istih da se ne vide dobro, odnosno mijenjanju sadržaja registarskih pločica predlaže se nova kazna od 1.320,00 do 2.650,00 eura i zaštitna mjera.

Postojanje, vidljivost i ispravno postavljanje registarskih pločica su od iznimne važnosti za identifikaciju vozila te vlasnika i vozača u prometu, posebno kod utvrđivanja prekršaja i kaznenih djela počinjenih vozilom. Stoga se predloženim izmjenama propisuju dodatne obveze u slučaju gubitka registarskih pločica te povećavaju novčane kazne kako bi se vlasnici vozila i vozači odvratiti od sudjelovanja u prometu s vozilima na kojima je onemogućena identifikacija.

Cilj izmjene je povećati pravnu sigurnost, spriječiti zlouporabe te osigurati provediv i uravnotežen režim postupanja u slučaju gubitka pločice, uz sankcioniranje namjernih ili neodgovornih postupanja.

Uz članak 34.

Ovom se dopunom nadopunjuje postojeći sustav praćenja promjene vlasništva nad vozilima te se ista obveza i pravni standardi proširuju na kategoriju osobnih prijevoznih sredstava.

Ovom odredbom uvodi se obveza za novog vlasnika (bilo po osnovi kupoprodaje, darovanja ili drugog pravnog posla) da u roku od 15 dana od dana stjecanja vozila prijavi promjenu u stanici za tehnički pregled vozila. Rok od 15 dana preuzet je kao standard iz postojećeg sustava za motorna vozila, što građanima ostavlja dovoljno vremena za obavljanje administrativne obveze. Time se osigurava da podaci u elektroničkoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova uvijek odražavaju stvarno stanje na terenu, što je ključno za pravnu sigurnost svih sudionika u prometu..

Predloženom izmjenom postiže se pravna sigurnost kako za bivšeg, tako i za novog vlasnika osobnog prijevoznog sredstva. Jasno definiranje trenutka prijenosa vlasništva i evidentiranje novog vlasnika ključno je za točno utvrđivanje prekršajne i građanskopravne odgovornosti u slučaju sudjelovanja osobnog prijevoznog sredstva u prometnim nesrećama, nanošenja štete trećim osobama ili počinjenja drugih prekršaja u prometu na cestama.

Uz članak 35.

Ovim se člankom mijenja članak 263. važećeg Zakona odnosno rokovi čuvanja snimki videonadzora tehničkog pregleda. Umjesto dosadašnjeg propisanog roka čuvanja snimki od godine dana, predlaže se propisati minimalni rok čuvanja od najmanje dvije godine. Prilikom provedbe nadzora nad radom stanica za tehnički pregled vozila u praksi postoji potreba za uvidom u snimke videonadzora s prijašnjih tehničkih pregleda. Uvidom u snimke se utvrđuje je li vozilo pristupilo na tehnički pregled u vrijeme kada je izdana odgovarajuća dokumentacija, a ponekad se mogu utvrditi i određena tehnička obilježja o kojima ovisi tehnička ispravnost. Stoga se predloženom izmjenom osigurava dostupnost snimki koje su sačinjene minimalno u posljednje dvije godine, što će doprinijeti učinkovitijoj provedbi nadzora.

Cilj izmjene je osigurati dostupnost dokaza kroz razumno razdoblje, povećati učinkovitost postupaka i ojačati pravnu sigurnost u provedbi nadzora tehničkih pregleda vozila.

Uz članak 36.

Ovim člankom mijenjaju se i dopunjuju odredbe članka 282. važećeg Zakona radi jasnijeg i provedivijeg uređenja postupka utvrđivanja prisutnosti alkohola, droga, drugih psihoaktivnih tvari i lijekova kod sudionika u prometu te radi usklađivanja troškova postupanja s ishodom provjere.

Dopunom se izrijekom navode i testeri za drogu kao sredstva utvrđivanja, čime se uklanja dvojba u pogledu primjene preliminarnih testera u nadzoru. Nadalje, precizira se kada se osoba upućuje na vađenje krvi i urina ili liječnički pregled u slučaju preliminarnog pozitivnog rezultata na droge ili lijekove ili odbijanja testiranja. Time se postupanje usmjerava na situacije u kojima ispitanik osporava preliminarni nalaz i zahtijeva potvrdu, čime se smanjuje nepotrebno opterećenje sustava i troškovi u slučajevima kada osoba ne osporava rezultat.

Dosadašnja praksa utvrđivanja prisutnosti droga u organizmu vozača oslanjala se na preliminarno testiranje na terenu, nakon čega je slijedila obvezna laboratorijska analiza krvi i urina, a takav je postupak dugotrajan, skup te bespotrebno opterećuje resurse policije i zdravstvenog sustava.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, uređaji se više ne tretiraju kao »indikatori«, već kao mjerila koja su strogo certificirani i pouzdani, čime se eliminira mogućnost tehničke pogreške i osigurava da rezultat bude na razini dokazne kvalitete prihvatljive sudu.

Iako sam tester ima status dokaznog sredstva (jer je njegova preciznost u visokim granicama npr. 92-97% za kanabis i kokain), ne ukida se pravo vozača na dodatnu provjeru. Ako vozač smatra da je rezultat pogrešan (npr. zbog specifične terapije lijekovima ili bilo kojeg drugog razloga ostaje mu mogućnost zahtijevanja laboratorijske analize krvi. Ovime se postiže balans između učinkovitosti države i ustavnog prava pojedinca na pravično suđenje.

Cilj ovog članka je uvođenje dokaznog sustava ispitivanja sline kojim bi se rezultat modernih, visokopreciznih uređaja (poput Dräger sustava) priznao kao neposredan dokaz u prekršajnom postupku, slično kao što se koristi alkometar.

Obzirom da se radi o prekršaju grubog kršenja prometnih propisa propisuje se obvezno izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom za prekršaj koji je počinjen prvi put.

Dodatno se razrađuje pravilo snošenja troškova postupka, kako bi se spriječile zlouporabe i osigurala razmjernost, te se preciziraju ovlasti policije u pogledu mjera zadržavanja i premještanja vozila kada okolnosti upućuju na opasnost od nastavka činjenja prekršaja. Povećanjem propisanih kazni postiže se razmjernost sankcioniranja s obzirom na sigurnosnu težinu vožnje pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova te se jača preventivni učinak postupanja

Uz članak 37.

Ovim člankom mijenja se članak 286. važećeg Zakona na način da se cjelovito uređuje sustav negativnih prekršajnih bodova, rokovi njihova brisanja, pragovi za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole, pravne posljedice za različite skupine vozača, uključujući mlade vozače, te uvjeti ponovnog stjecanja prava na upravljanje vozilom.

Predloženom izmjenom postiže se jasniji, predvidiviji i provediviji sustav koji bodove veže uz razdoblje od dvije godine, uz brisanje bodova nakon proteka tog razdoblja, te uz propisane pragove nakon kojih se ukida i oduzima vozačka dozvola. Posebno se razrađuju situacije kada je vozačka dozvola istekla, poništena, oduzeta ili prijavljena izgubljenom, kako bi se spriječile pravne praznine i različita postupanja u praksi.

Dodatno se uređuje postupanje prema osobama koje koriste vozačke dozvole drugih država, kako bi se osigurala jednakost režima odgovornosti i spriječilo izbjegavanje pravnih posljedica kroz korištenje inozemnih dozvola. Propisivanjem obveze ponovnog polaganja vozačkog ispita nakon izvršnosti rješenja osigurava se da osoba koja je izgubila pravo upravljanja vozilom ponovno stječe znanje i vještine potrebne za sigurno sudjelovanje u prometu.

S obzirom da se radi o prekršaju grubog kršenja prometnih propisa propisuje se obvezno izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom za prekršaj koji je počinjen prvi put.

Uređuje se i izvršnost rješenja te pravna zaštita kroz mogućnost upravnog spora, čime se osigurava učinkovitost mjere uz očuvanje sudske kontrole zakonitosti.

Cilj izmjene je smanjiti broj ponavljanih teških prekršaja, pojačati specijalnu prevenciju kod visokorizičnih vozača te dugoročno doprinijeti smanjenju stradavanja u cestovnom prometu.

Uz članak 38.

Ovim člankom mijenja se članak 291. stavak 1. važećeg Zakona na način da se iz postojeće definicije brišu riječi »koji je isključio vozilo iz prometa«.

Osnovna svrha privremenog oduzimanja registarskih pločica je fizičko onemogućavanje daljnjeg korištenja vozila koje predstavlja rizik ili ne ispunjava zakonske uvjete. Zbog uočenih problema privremenog oduzimanja registarskih pločica za vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od nekoliko mjeseci, a ostavljeni su na javnom parkingu (ispred trgovačkih centara, u javnoj garaži i sl.) susrećemo se s činjenicom da policijski službenici nisu u mogućnosti privremeno oduzeti takve registarske pločice zbog trenutne definicije odredbi članka 291. stavka 1., jer, prethodno prije toga nije od strane policije vozač isključen iz prometa. Vozači su koristili navedenu mogućnost, a komunalni redar ne može ukloniti takvo vozilo ako se na istom nalaze registarske oznake. Uređenje stavka 1. ima za cilj nesavjesne vozače potaknuti na dosljednije poštivanje prometnih pravila i smanjiti učestalost prekršaja te osigurati razmjernije sankcioniranje i jači preventivni učinak kazne.

Uz članak 39.

Ovim člankom mijenja se članak 294. stavak 5. važećeg Zakona povećanjem maksimalnog iznosa novčane kazne, koji se usklađuje s odredbama Prekršajnog zakona.

Predložena izmjena usmjerena je na usklađivanje kaznenog okvira s težinom prekršaja iz navedenog članka i s općim trendom korekcije kazni u Prekršajnom zakonu, kako bi sankcije bile razmjerne i djelotvorne. Povećanjem gornje granice omogućuje se primjerena reakcija na teže oblike povrede, uz očuvanje mogućnosti individualizacije sankcije.

Uz članak 40.

Ovim člankom mijenja se članak 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na način da se cjelovito uređuju evidencije koje vodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, vrste podataka, rokovi čuvanja, ovlaštenici korištenja podataka te mogućnost elektroničke provjere statusa vozačke dozvole, izrečenih mjera i stanja negativnih prekršajnih bodova.

Predložena izmjena uvodi jasnu strukturu evidencija i rokova čuvanja podataka, uz razlikovanje prekršajnih evidencija i evidencija o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu. Time se osigurava pravna sigurnost, ujednačeno postupanje i pouzdana baza podataka za potrebe postupanja nadležnih tijela, kao i za statističke i analitičke potrebe institucija koje se bave sigurnošću prometa.

Odredbom kojom se propisuje da se potvrde o podacima upisanim u evidencije o vozilima izdaju na zahtjev osoba koje imaju pravni interes dodatno se pojašnjava kako se potvrda o podacima upisanim u evidencije o vozilima može izdati na zahtjev svake osobe koja dokaže pravni interes za dobivanje tih podataka.

Uvođenjem mogućnosti elektroničke provjere određenih statusa na mrežnim stranicama ministarstva povećava se transparentnost i dostupnost informacija građanima, uz smanjenje administrativnog opterećenja i potrebu za pojedinačnim zahtjevima.

Nadalje, precizira se uloga ministarstva kao nacionalne kontakt točke za provedbu mehanizama prekogranične suradnje u području prometnih prekršaja te se razrađuju oblici suradnje s tijelima drugih država članica Europske unije. Jasno se definiraju prekršaji za koje se primjenjuje prekogranična razmjena podataka, uzajamna pomoć i suradnja među državama članicama. Time se osigurava jasna provedbena osnova za razmjenu podataka, dostavu obavijesti i izvršenje odluka o novčanim kaznama, uz doprinos učinkovitijem sankcioniranju prekograničnih prekršaja i smanjenju nekažnjivosti.

Cilj izmjene je povećati učinkovitost sustava evidencija, ojačati provedbu prekršajnog zakonodavstva i unaprijediti institucionalnu suradnju, uz izravan doprinos sigurnosti cestovnog prometa.

Članak 41.

Ovim člankom dodaje se novi članak 296.a koji propisuje obvezu da se razmjena podataka smije odvijati uz poštivanje svih sigurnosnih mjera i prava ispitanika propisanih krovnim zakonima, odnosno da se podaci mogu obrađivati samo ako je to nužno i u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje specifične svrhe.

Članak 42.

Propisuje da će se postupci koji su započeti na temelju odredbi članka 286. važećeg Zakona dovršiti sukladno odredbama tog Zakona.

Članak 43.

Ovim člankom uređuje se prijelazni režim i postavlja vremenski okvir za uvođenje posebnih registarskih pločica za vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz, a koja su registrirana prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za razliku od vozila na električni pogon, kod kojih je zamjena pločica dobrovoljna do prve promjene podataka, za vozila koja obavljaju autotaksi prijevoz uvodi se fiksna obveza zamjene pločica u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika kojim se propisuje registracija i označavanje vozila. Razdoblje prilagodbe od 12 mjeseci smatra se primjerenim i razumnim rokom unutar kojeg pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje obavljaju ovu djelatnost mogu bez ometanja redovnog poslovanja izvršiti administrativnu zamjenu pločica u stanicama za tehnički pregled vozila.

Članak 44.

Propisuje se rok za usklađivanje podzakonskih propisa s ovim Zakonom.

Članak 45.

Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

Razlike u tekstu

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Članak 1.a izmijenjenčlankom 1. prijedloga

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva Vijeća 91/671/EEZ od 16. prosinca 1991. o usklađivanju zakonodavstva država članica koji se odnose na obaveznu uporabu sigurnosnih pojaseva u vozilima lakšim od 3,5 tona (SL L 373, 31. 12. 1991.), kako je izmijenjena Provedbenom direktivom Komisije 2014/37/EU od 27. veljače 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 91/671/EEZ u pogledu obavezne uporabe sigurnosnih pojaseva i sustava sigurnosnog vezivanja djece u vozilima (SL L 59, 28. 2. 2014.),

2. Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.),

3. Direktiva 2002/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenog 2002. o izmjeni Direktive Vijeća 92/6/EEZ o ugradnji i uporabi uređaja za ograničavanje brzine za određene kategorije motornih vozila u Zajednici (SL L 327, 4. 12. 2002.),

4. Direktiva 2003/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe i putnika, o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i Direktive Vijeća 91/439/EEZ te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 76/14/EEZ (SL L 226, 10. 9. 2003.)

5. Direktiva 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama (Preinaka) (SL L 403, 30. 12. 2006.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/645 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o izmjeni Direktive 2003/59/EZ o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika i Direktive 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama (Tekst značajan za EGP) (SL L 112, 2. 5. 2018.),

6. Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. godine o sigurnosti cestovne infrastrukture (SL L 319, od 29. 11. 2008.),

7. Direktiva Komisije 2009/113EZ od 25. kolovoza 2009. o izmjeni Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o vozačkim dozvolama (SL L 223, 26. 8. 2009.),

8. Direktiva (EU) 2015/413 i Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (SL L 68/9, 13. 3. 2015.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/3237 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o izmjeni Direktive (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/3237, 30.12.2024.),

9. Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 127, 29. 4. 2014.),

10. Direktiva 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila (SL L 127, 29. 4. 2014.),

11. Direktiva 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 127, 29. 4. 2014.). 2014.),

12. Direktiva (EU) 2025/2205 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2025.o vozačkim dozvolama, izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2022/2561 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 383/2012 (SL L 44, 5.11.2025.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe Komisije (EU) 2016/403 od 18. ožujka 2016. o dopuni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu klasifikacije teških povreda pravila Unije koje mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda cestovnog prijevoznika te o izmjeni Priloga III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 74, 19. 3. 2016.),

2. Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 14. 6. 2018.),

3. Uredbe (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 631/2009, (EU) br. 406/2010, (EU) br. 672/2010, (EU) br. 1003/2010, (EU) br. 1005/2010, (EU) br. 1008/2010, (EU) br. 1009/2010, (EU) br. 19/2011, (EU) br. 109/2011, (EU) br. 458/2011, (EU) br. 65/2012, (EU) br. 130/2012, (EU) br. 347/2012, (EU) br. 351/2012, (EU) br. 1230/2012 i (EU) 2015/166. (Tekst značajan za EGP)(SL L 325, 16. 12. 2019.),

4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1426 оd 5. kolovoza 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jedinstvenih postupaka i tehničkih specifikacija za homologaciju tipa sustava za automatiziranu vožnju (ADS) potpuno automatiziranih vozila (Tekst značajan za EGP)(SL L 221, 26. 8. 2022.),

5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/2236 оd 20. lipnja 2022. o izmjeni priloga I., II., IV. i V. Uredbi (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkih zahtjeva za vozila proizvedena u neograničenim serijama, vozila proizvedena u malim serijama, potpuno automatizirana vozila proizvedena u malim serijama i vozila za posebne namjene te u pogledu ažuriranja softvera (Tekst značajan za EGP)(SL L 296, 16. 11. 2022.).

Članak 2. izmijenjenčlankom 2. prijedloga

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1) »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet,

2) »javna cesta« je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene ovim Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,
3) »autocesta« je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom,
4) »brza cesta« je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom. Iznimno, kada se radi o faznoj gradnji, može imati raskrižja u razini prema propisu iz članka 6. stavka 4. ovog Zakona,
5) »cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila« je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom,
6) »državna cesta« je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta,
7) »županijska cesta« je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija,
8) »lokalna cesta« je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine,
9) »nerazvrstana cesta« je cesta koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi, a koja nije razvrstana kao javna cesta po posebnom propisu i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (ulice u naseljima, pristupne i spojne ceste, prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),
10) »zemljana cesta« je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik,
11) »kolnik« je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,
12) »prometna traka« je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru,
13) »prometna traka za spora vozila« je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa,
14) »kolnička traka« je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,
15) »prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl.,
16) »prometna traka za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.),
17) »prometna traka za usporavanje« je dio kolnika namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti,
18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom,
19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,
20) »nogostup« je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,
21) »obilježeni pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,
22) »pješački otok« je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,
23) »pješačka zona« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,
24) »naselje« je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta,
25) »zona smirenog prometa« je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena,
26) »raskrižje« je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta,
27) »stajalište tramvaja ili autobusa« je dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom,
28) »vozilo« je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda,
29) »oldtimer« (starodobno vozilo) je motorno vozilo proizvedeno prije trideset i više godina, koje je radi njegovanja povijesnih naslijeđa i tehničke kulture sačuvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obliku i koje se ne koristi u svakodnevnom prometu, a koje je po posebnom propisu, koji donosi ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ravnateljem državnog zavoda za mjeriteljstvo, razvrstano u kategoriju starodobnih vozila,
30) »vatrogasno vozilo« je motorno ili priključno vozilo namijenjeno za gašenje požara,
31) »pčelarsko vozilo« je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), pčelinjih proizvoda, pomagala, pribora, opreme i materijala potrebnih za provedbu aktivnosti pčelarske proizvodnje te se na njemu ne smije prevoziti teret u druge svrhe, a koje je po posebnom propisu koji donosi ministar nadležan za poljoprivredu, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa i ministra nadležnog za unutarnje poslove, razvrstano u kategoriju pčelarskih vozila,
32) »radno vozilo« je bilo koji teretni automobil ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova na način da se na vozilu ne može prevoziti nikakav drugi teret,
33) »motorno vozilo« je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama,
34) »radni stroj« je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator, motokultivator s priključkom, viljuškar, kopač rovova i sl.),
35) »motokultivator« je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača,
36) »traktor« je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila,
37) »traktorski priključak« je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor,
38) »moped« je motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h,
39) »motocikl« je motorno vozilo s dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 s bočnom prikolicom, ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 45 km/h,
40) »motorni tricikl« je motocikl na tri simetrično postavljena kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 i/ili koji na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 45 km/h,
41) »laki četverocikl« je motorno vozilo s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h,
42) »četverocikl« je motorno vozilo s četiri kotača, osim lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW,
43) »osobni automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala,
44) »autobus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala,
45) »trolejbus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za električni vodič,
46) »tramvaj« je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora električnom energijom vezano za električni vodič,
47) »teretni automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari,
48) »tegljač« je teretni automobil namijenjen za vuču poluprikolica,
49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale,
50) »specijalno vozilo« je motorno ili priključno vozilo namijenjeno za obavljanje radnji koje zahtijevaju specijalnu konstrukciju i/ili opremu,
51) »natjecateljsko vozilo« je motorno vozilo koje je posebno opremljeno, preinačeno i namijenjeno za sudjelovanje na automobilskim sportskim natjecanjima, za koje osnovne tehničke uvjete, uvjete uporabe i način stjecanja statusa natjecateljskog vozila pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove,
52) »turističko vozilo« je motorno ili priključno vozilo posebne namjene, konstruirano ili preinačeno isključivo za turističke potrebe za koje osnovne tehničke uvjete i uvjete uporabe pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove te koje se razvrstava u kategoriju turističkih vozila.
53) »priključno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica,
54) »kampersko vozilo« je motorno ili priključno vozilo posebne namjene, konstruirano tako da su u njemu postavljene stvari koje omogućuju boravak, a mora imati najmanje sljedeću opremu: sjedalice sa stolom, krevete (koji se mogu dobiti razvlačenjem sjedalica), kuhinjske elemente i prostor za odlaganje garderobe – ormare, koja mora biti nepomično učvršćena u prostoru za boravak te se ne može pomicati jednostavnim demontažnim postupcima,
55) »prikolica« je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik,
56) »prikolica s centralno postavljenim osovinama« je priključno vozilo konstruirano tako da u stanju mirovanja ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, ali u stanju labilne ravnoteže,
57) »poluprikolica« je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo,
58) »laka prikolica« je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg,
59) »skup vozila« je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina,
60) »zaprežno vozilo« je vozilo namijenjeno za vuču upregnutom životinjom,
61) »nosivost« je dopuštena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najveće dopuštene mase određene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvođača vozila s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova,
62) »masa vozila« je masa vozila u stanju spremnom za vožnju (masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima,
63) »ukupna masa« je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom, ako je ono pridodano vučnom vozilu,
64) »najveća dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,
65) »osovinsko opterećenje« je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
66) »sudionik u prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na cesti,
67) »sudionik u prometnoj nesreći« je svaki sudionik u prometu na cesti koji je na bilo koji način sudjelovao u prometnoj nesreći,
68) »vozač« je osoba koja na cesti upravlja vozilom,
69) »mladi vozač« je vozač motornog vozila u dobi do navršene 24. godine života, koji posjeduje vozačku dozvolu izdanu na teritoriju Republike Hrvatske,
70) »pješak« je osoba koja sudjeluje u prometu, a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu,
71) »zaustavljanje vozila« je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,
72) »parkiranje vozila« je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,
73) »mimoilaženje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kreće iz suprotnog smjera,
74) »pretjecanje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru,
75) »obilaženje« je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kreće,
76) »polukružno okretanje« je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadašnjeg smjera kretanja radi uključivanja u suprotni prometni tok,
77) »prestrojavanje« je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrižja ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran način može izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.),
78) »propuštanje vozila« je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja,
79) »prometni tok« je istodobno kretanje više vozila cestom u istom smjeru,
80) »mijenjanje prometne trake« je prelaženje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili bržeg kretanja,
81) »ometanje prometa« je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u prometu,
82) »ugrožavanje prometa« je takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesreće,
83) »preglednost« podrazumijeva konkretan prostor što ga sudionik u cestovnom prometu može vidjeti s mjesta na kojem se nalazi,
84) »kolona« je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo,
85) »smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,
86) »prometna nesreća« je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo, krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta,
87) »materijalna šteta u prometnoj nesreći« je šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama,
88) »vozačka dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama vozila,
89) »međunarodna vozačka dozvola« je javna isprava koju je izdala ovlaštena stručna organizacija na temelju nacionalne vozačke dozvole te države,
90) »inozemna vozačka dozvola« je vozačka dozvola izdana u državi koja nije članica Europskog gospodarskog prostora,
91) »prometna dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo vozila, pravo označavanja vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica, tehničke i druge osobine i karakteristike vozila te pravo sudjelovanja u prometu,
92) »dopuštenje (licencija)« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlaštenost za obavljanje određenih poslova,
93) »tahograf« je uređaj koji osigurava najmanje zapis brzine i prijeđenog puta vozila,
94) »nadzorni uređaj (eurotahograf)« je uređaj koji osigurava upis vremena vožnje članovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeđene udaljenosti vozila,
95) »zapisni list« je dio u tahografu ili nadzornom uređaju koji mora imati tipno odobrenje na kojem pisaljka tahografa ili nadzornog uređaja neprekidno piše podatke koji moraju ostati trajno zapisani.
96) »stranac« je državljanin države koja nije članica Europskog gospodarskog prostora,
97) »inozemstvo« odnosno »strana država« je država izvan Europskog gospodarskog prostora,
98) »vozilo za prijevoz životinja« je cestovno prijevozno sredstvo, koje se koristi za prijevoz životinja za koje je, ukoliko putovanje traje duže od 8 sati, izdana potvrda o odobrenju prijevoznog sredstva, sukladno odredbama posebnog propisa.
99) »zapisnik o tehničkom pregledu vozila« je javna isprava koja sadrži rezultate obavljenog tehničkog pregleda vozila,
100) »zapisnik o tehničkom pregledu vozila na cesti« je javna isprava koja sadrži rezultate obavljenog tehničkog pregleda vozila na cesti,
101) »nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila« su nekategorizirane ili kategorizirane tehničke neispravnosti ili manjkavosti vozila ili osiguranja i prijevoza tereta na vozilu propisani ovim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuju tehnički uvjeti vozila u prometu na cesti, tehnički pregledi vozila te osiguranje i prijevoz tereta na vozilima,
102) »vlasnik vozila« je osoba na koju je vozilo registrirano,
103) »pomoćna pješačka sredstva« su naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom (romobili bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i sl.),
104) »osobno prijevozno sredstvo« je vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.),
105) »jahač« je osoba koja jašući na jahaćoj životinji (konj i sl.) sudjeluje u prometu na cesti,
106) »zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni« je kulturno-povijesna cjelina te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje kulturno dobro je upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara te u kojoj se skupno ograničava ulaz u zonu te uređuju načini i uvjeti ulaza, prometovanja i izlaza vozila,
107) »automatizirano vozilo« je motorno vozilo konstruirano i izrađeno kako bi se kretalo autonomno tijekom određenog vremenskog razdoblja bez stalnog nadzora vozača, ali u odnosu na koje se intervencija vozača ipak očekuje ili je potrebna,
108) »potpuno automatizirano vozilo« je motorno vozilo koje je konstruirano i izrađeno kako bi se kretalo autonomno bez ikakva nadzora vozača,
109) »sustav za automatiziranu vožnju« je hardver i softver koji zajedno mogu kontinuirano obavljati cjelinu aktivnosti dinamičke vožnje u specifičnom predviđenom području rada,
110) »manevar za minimalizaciju rizika« je manevar namijenjen za smanjivanje opasnosti u prometu na minimum zaustavljanjem vozila u sigurnom stanju,
111) »stanje minimalnog rizika« je vozilo u stabilnom stanju mirovanja u kojem je rizik od sudara smanjen,
112) »operator u vozilu« je, kada se odnosi na sustav za automatiziranu vožnju, osoba koja se nalazi u potpuno automatiziranom vozilu koja može:
a) aktivirati, ponovno inicijalizirati ili deaktivirati sustav za automatiziranu vožnju
b) naložiti sustavu za automatiziranu vožnju da započne manevar za minimalizaciju rizika
c) potvrditi manevar koji predlaže sustav za automatiziranu vožnju dok je vozilo u stanju mirovanja
d) nakon manevra za minimalizaciju rizika, dok je potpuno automatizirano vozilo u stanju mirovanja, naložiti sustavu za automatiziranu vožnju da sigurno izvede manevar niske brzine, koja nije veća od šest km/h, a preostalu radnu sposobnost iskoristi za evakuaciju potpuno automatiziranog vozila na primjerenu obližnju lokaciju
e) odabrati ili izmijeniti planiranje plana puta ili mjesta na kojima se zaustavlja za potrebe korisnika ili
f) pružati pomoć putnicima potpuno automatiziranog vozila u jasno utvrđenim hitnim situacijama.
U navedenim situacijama operator u vozilu ne vozi potpuno automatizirano vozilo, a sustav za automatiziranu vožnju nastavlja obavljati aktivnost dinamičke vožnje,
113) »operator intervencije na daljinu« je, kada se odnosi na sigurnosni koncept sustava za automatiziranu vožnju, osoba koja se nalazi izvan potpuno automatiziranog vozila koja može daljinski obavljati zadaće operatora u vozilu, pod uvjetom da
je to sigurno. Operator intervencije na daljinu ne vozi potpuno automatizirano vozilo, a sustav za automatiziranu vožnju nastavlja obavljati aktivnost dinamičke vožnje,
114) »nezakonita utrka« je sudjelovanje ili organiziranje utrke i drugih aktivnosti na cestama i drugim prometnim površinama, koja nije odobrena od nadležnog tijela,
115) »zona ograničenog prometa« je područje na kojem je promet motornih vozila dopušten samo korisnicima pod posebnim uvjetima,
116) »lakša prometna nesreća« je prometna nesreća u kojoj je nastala samo materijalna šteta na vozilu ili drugim objektima ili predmetima, a koja ne narušava tehničku ispravnost bitnih sklopova vozila za sigurno i jednostavno uklanjanje vozila s kolnika.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a nisu definirani imaju značenje definirano drugim zakonom.

(3) Pojmovi koji se odnose na potpuno automatiziranu vožnju i potpuno automatizirana vozila, a nisu definirani ovim Zakonom, imaju jednako značenje kao i pojmovi i definicije propisane u uredbama iz članka 1.a stavka 2. točaka 2. do 5. ovoga Zakona.

Članak 4. izmijenjenčlankom 3. prijedloga

(1) Nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: policijski službenici).

(2) Nadzor nad trajanjem ukupnog vremena upravljanja vozilom, odmorima vozača, tahografima, nadzornim uređajima te nad vozilima u pogledu najveće dopuštene mase, dimenzija i osovinskog opterećenja i posebnih uvjeta iz posebnih propisa obavljaju inspektori cestovnog prometa.

(3) Nadzor osiguranja tereta na vozilima i tehničke preglede vozila na cesti te nadzor kretanja teretnih vozila sukladno članku 194. ovoga Zakona, osim policijskih službenika, mogu obavljati i inspektori cestovnog prometa.

(4) Poslove iz stavka 2. ovoga članka, osim inspektora cestovnog prometa, mogu obavljati i policijski službenici.

(5) Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih postrojbi i vozila, prometom vozila na cestama upravljaju i nadzor vojnih vozila obavljaju pripadnici vojne policije, na način propisan posebnim propisom koji donosi ministar nadležan za poslove obrane u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove.

(6) Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci može propisanim znakom rukom zaustaviti promet vozila radi osiguranja prijelaza djece preko kolnika.

(7) Ovlašteni carinski službenici, prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora, mogu zaustavljati i kontrolirati vozila u prometu na cestama. Za vrijeme obavljanja poslova iz ovoga stavka ovlašteni carinski službenici dužni su nositi propisanu odoru i poslove obavljati na način propisan posebnim propisom.

(8) Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini za vrijeme nailaska vlaka, zaustavljanje prometa mogu na propisani način i u propisanoj odori obavljati željeznički djelatnici.

(9) Nadzor nad trajanjem ukupnog vremena vožnje vozila za prijevoz životinja i nadzor tahografa, osim inspektora cestovnog prometa i policijskih službenika, mogu obavljati i mobilne jedinice veterinarske inspekcije, koje obavljaju i nadzor posebnih uvjeta iz posebnih propisa.

(10) Službenici pravosudne policije, prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, mogu obavljati poslove upravljanja prometom na cestama, a za vrijeme obavljanja tih poslova ovlašteni službenici pravosudne policije dužni su nositi propisanu odoru i poslove obavljati na način propisan posebnim propisom.

Članak 5. izmijenjenčlankom 4. prijedloga

(1) Jedinice Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju općim aktom uređuje promet na svom području tako da određuju.

(2) Na temelju općeg akta iz stavka 1. ovoga članka, upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležno za promet, sukladno odredbama ovog članka, donosi akt koji je dužno dostaviti nadležnom ministarstvu, a kojim uređuje:

1. ceste s prednošću prolaska

2. dvosmjerni, odnosno jednosmjerni promet

3. sustav tehničkog uređenja prometa i upravljanje prometom putem elektroničkih sustava i video nadzora

4. ograničenja brzine kretanja vozila

5. promet pješaka, vozača bicikla, vozača osobnih prijevoznih sredstava, vozača mopeda, turističkog vlaka i zaprežnih kola, jahača te gonjenje i vođenje stoke

6. parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja

7. zone smirenog prometa

8. blokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih strojeva na mjestima koja nisu namijenjena za parkiranje tih vrsta vozila i način deblokade tih vozila

9. postavljanje i održavanje zaštitnih ograda za pješake na opasnim mjestima

10. pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i vozača bicikla u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i sl., sl.

11. uklanjanje dotrajalih, oštećenih i napuštenih vozila

12. površinu na kojoj će se obavljati: test vožnja, terenska vožnja (cross), vožnja izvan kolnika (off road), sportske, enduro i promidžbene vožnje

13. uvjete ulaza, prometovanja i izlaza vozila opskrbe u zonama iz pješačke zone, zone ograničenog prometa i zone smirenog prometa i pješačkim zonama,

14. uvjete ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni

15. područje prometovanja potpuno automatiziranih vozila.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada (3) prije (2) Kada se promet uređuje na dijelu državne ili županijske ceste, potrebna je i na akt iz stavka 2. ovoga članka prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog daje ministarstvo nadležno za poslove prometa, a kada se uređuju uvjeti za ulaz, prometovanje i izlaz vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni, potrebna je i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog daje ministarstvo nadležno za poslove kulture.

(4) prije (3) Suglasnost iz stavka 2 3. ovoga članka izdaje se na temelju prometnog elaborata i provedenog postupka izmjene postojećeg stanja prometne signalizacije i opreme, u skladu s posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona.

(5) Kada policijski službenici Ministarstva prilikom obavljanja poslova iz svog djelokruga utvrde da uređenje prometa na temelju akta iz stavka 2. ovoga članka ili radi nepostojanja tog akta ugrožava sigurnost i odvijanje prometa na cestama, po službenoj dužnosti će rješenjem upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnom za promet narediti promjenu utvrđene prometne situacije.

(6) Upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležno za promet dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dostave rješenja iz stavka 5. ovoga članka promet vratiti u prvobitno stanje ili donijeti drugi odgovarajući akt kojim se ne ugrožava sigurnost prometa na cestama.

(8) prije (4) Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, sukladno odredbama ovoga Zakona, mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljati i jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(9) prije (5) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 4 8. ovoga članka, službenici jedinica lokalne samouprave dužni su nositi propisanu odoru.

(6) Ministar nadležan za unutarnje poslove u suglasnosti s čelnikom tijela državne uprave nadležnog za lokalnu samoupravu propisat će uvjete za obavljanje poslova iz stavka 4. ovoga članka, program osposobljavanja, izgled odore i službene iskaznice.

(7) Jedinice lokalne samouprave dužne su, ukoliko se za to ukaže potreba, uz suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, organizirati školske prometne jedinice i prometne jedinice mladeži. Osposobljavanje jedinica te način i vrijeme njihove uporabe obavlja, odnosno propisuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

(8) Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži.

(9) Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenog pješačkog prijelaza, mogu obavljati pripadnici školskih prometnih jedinica.

(10) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 7. i 8. ovoga članka, pripadnici prometnih jedinica mladeži i školskih prometnih jedinica dužni su nositi propisanu odoru. Program, način osposobljavanja i djelovanja školskih i prometnih jedinica mladeži, izgled odore i oznake propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa.

(10) prije (11) Nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju pravne osobe koje odrede jedinice lokalne samouprave.

(12) Upravni i inspekcijski nadzor nad jedinicama lokalne samouprave i drugim subjektima kad obavljaju poslove iz ovoga članka obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

(11) prije (13) Ministarstvo dostavlja podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu jedinicama lokalne samouprave, odnosno pravnim osobama koje odrede jedinice lokalne samouprave, radi obavljanja poslova iz članka 5. stavka 4. i 11. ovoga Zakona. (14) stavaka 8. i 10. ovoga članka.

(12) Jedinice lokalne samouprave dužne su, ako se za to ukaže potreba, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, organizirati školske prometne jedinice i prometne jedinice mladeži.

(13) Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži.

(14) Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenog pješačkog prijelaza, mogu obavljati pripadnici školskih prometnih jedinica.

(15) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavaka 12. i 13. ovoga članka, pripadnici prometnih jedinica mladeži i školskih prometnih jedinica dužni su nositi propisanu odoru.

(16) Suglasnost iz stavka 3., 8. i 12. ovoga članka daje se rješenjem.

(17) Protiv rješenja iz stavaka 3., 5., 8. i 12. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(18) Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za lokalnu samoupravu, pravilnikom propisuje uvjete za obavljanje poslova iz stavka 8. ovoga članka, program osposobljavanja, izgled odore i službene iskaznice.

(19) Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa, pravilnikom propisuje program, način osposobljavanja i djelovanja školskih i prometnih jedinica mladeži, izgled odore i oznake.

(20) prije (14) Novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u tijelu jedinice lokalne samouprave ili drugih subjekata, koje ovlasti jedinica lokalne samouprave, ako obavlja poslove suprotno odredbama ovoga članka.

(15) Suglasnost iz stavka 1., 4. i 7. ovoga članka daje se rješenjem.

(16) Protiv rješenja iz ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 12. izmijenjenčlankom 5. prijedloga

(1) Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.

(2) Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena organičenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

(3) Prometni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti i znakovi obavijesti za vođenje prometa s dopunskom pločom koja je sastavni dio prometnog znaka i koja pobliže određuje značenje prometnog znaka ili bez nje, promjenjivi prometni znakovi, prometna svjetla i svjetlosne oznake te oznake na kolniku i drugim površinama.

(4) Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

(5) Ministar nadležan za poslove prometa, u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove, donijet će propise o prometnim znakovima te signalizaciji i opremi na cestama.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

(7) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u, tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 100,00 eura kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu koji postupi suprotno odredbi stavka 4. ovoga članka.

Članak 32. izmijenjenčlankom 6. prijedloga

(1) Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama policijskih službenika ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

(2) Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti.

(3) Znaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati i iz vozila.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 1320,00 do 920,00 2650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila ako postupi suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe.

(5) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći, odnosno svaki sljedeći put.

(6) Vozaču se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 300,00 eura kaznit će se za prekršaj ostali sudionici u prometu na cesti ako ne postupe po naredbi izraženoj pomoću znaka policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe.

Članak 36. izmijenjenčlankom 7. prijedloga

(1) Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju se zauzimati ili oštećivati osim u slučaju opasnosti, izvođenja radova ili u drugim prilikama propisanim ovim Zakonom.

(2) Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost policijske uprave, može odobriti zauzimanje dijela nogostupa (ogradama, stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i sl.) pod uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i siguran prolaz pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje 1,6 m.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 2000,00 do 1990,00 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(4) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 600,00 do 660,00 2000,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u, tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 600,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Članak 59. izmijenjenčlankom 8. prijedloga

(1) Na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače:
1) crveno svjetlo – zabranu prolaska,
2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak,
3) žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti.

(2) Žuto svjetlo upaljeno istodobno s crvenim svjetlom označava skoru promjenu svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je dana crvenim svjetlom.

(3) Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani oprez.

(4) Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutog, odnosno crvenog svjetla.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.

(7) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(8) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(9) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka vozila žurnih službi (hitna pomoć, vatrogasci i policija) smiju, prilikom obavljanja hitne službene dužnosti, prolaziti kroz crveno svjetlo na semaforu samo kada:

- vozilo koristi propisane posebne zvučne i svjetlosne znakove

- se vozač uvjeri da takva radnja ne ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu

- je hitnost postupanja nužna radi zaštite života, zdravlja, imovine većeg opsega ili radi sprječavanja težih posljedica.

(12) Pri prolasku kroz crveno svjetlo vozač iz stavka 11. ovoga članka je dužan:

- smanjiti brzinu do mjere koja omogućuje zaustavljanje vozila u slučaju opasnosti

- uvjeriti se da drugi sudionici u prometu mogu pravovremeno uočiti vozilo i omogućiti prolazak

- postupati s posebnom pažnjom te ne smije ugroziti niti oštetiti druge sudionike u prometu ili njihovu imovinu.

(13) Ako su položaj cesta, gustoća prometa ili druge okolnosti takve da bi prolazak kroz crveno svjetlo predstavljao opasnost za sudionike u prometu na cestama, vozač vozila žurnih službi dužan je zaustaviti vozilo i, tek nakon što se uvjeri da je to sigurno, nastaviti kretanje.

Članak 78. izmijenjenčlankom 9. prijedloga

(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka.

(2) Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila te na posebno uređenoj prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priključna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava okoliš.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 300,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ili druga osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 82. izmijenjenčlankom 10. prijedloga

(1) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:
1) na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke

staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
4) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na nadvožnjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
9) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom,
10) na nogostupu i pješačkoj zoni,
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na
vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima te na punionicama za vozila na električni pogon, osim za vrijeme punjenja vozila električnom energijom kao i na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu,
12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta,
13) na trgovima, kulturno-povijesnim cjelinama te površinama koje su odlukom jedinice lokalne samouprave određene isključivo za kretanje pješaka, neovisno o tome ostaje li više od 1,60 m slobodnog prostora za prolaz pješaka,
14) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na mjestima iz točke 10. ovoga članka, zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim znakom.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 150,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. točke 13 14. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. točke 1. do 12 13. ovoga članka.

Članak 84. izmijenjenčlankom 11. prijedloga

(1) Policijski službenik ili službenik jedinice lokalne samouprave, naredbom će odrediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost prometa ili ometa normalan tok prometa i kad je parkirano ili zaustavljeno:
1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom,
2) na obilježenome pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,
3) na nogostupu ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade druge prepreke manji od 100 cm 1 m),
4) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,

5) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika, ako smanjuje preglednost prometa,
6) u tunelu, na mostu, u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,
7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,
8) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, garažu ili dvorište, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima, odnosno u krugu od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta te na punionicama za vozila na električni pogon, osim za vrijeme punjenja vozila električnom energijom,
9) na biciklističkoj stazi ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake preko kolnika,
10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom,
11) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
12) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili
parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra.
13) na trgovima, kulturno-povijesnim cjelinama te površinama koje su odlukom jedinice lokalne samouprave određene isključivo za kretanje pješaka, neovisno o tome ostaje li više od 1,60 m slobodnog prostora za prolaz pješaka,
14) ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano suprotno odredbama članka 78. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Vozilo koje je nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1. ovoga članka ne može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(3) Prije izdavanja naredbe za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom, skicom ili video zapisom.

Članak 86. izmijenjenčlankom 12. prijedloga

(1) Troškove premještanja ili pokušaja premještanja vozila u slučajevima iz članka 84. ovoga Zakona snosi vlasnik, odnosno korisnik vozila.

(2) Visinu troškova premještanja ili pokušaja premještanja vozila propisuju jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Članak 111. izmijenjenčlankom 13. prijedloga

(1) Odredbe članka 34. – 110. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na promet tramvaja i drugih vozila koja se na cesti kreću po tračnicama, osim ako to ne isključuju konstrukcijska svojstva tih vozila.

(2) Ministar nadležan za poslove prometa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove pravilnikom će propisati tehničke uvjete, koje moraju ispunjavati tramvaji te njihovi dijelovi, uređaji i oprema za sigurno sudjelovanje u cestovnom prometu.

Članak 112. izmijenjenčlankom 14. prijedloga

(1) Vozači bicikla dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.

(2) Vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako biciklistička staza ili biciklistička traka ne postoji, vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu se kretati po površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode brzinu kretanja prilagode stanju na površini kojom se kreću pri čemu su dužni voditi računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu koji se tuda kreću.

(4) Kada ne postoji mogućnost kretanja osobnih prijevoznih sredstava sukladno odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka (navedene površine nisu izgrađene, označene ili se ne mogu koristiti i sl.), osobna prijevozna sredstva mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, krećući se što bliže desnom rubu kolnika.

(5) Pravna osoba koja upravlja cestama iz stavka 4. ovoga članka dužna je za dionice tih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom ishoditi prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(6) Vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je pri prelasku kolnika obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju te kolnik prelaziti nakon što se uvjeri da to može učiniti na siguran način.

(7) Vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan je prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste.

(8) Ako se dva ili više vozača bicikala, osobnih prijevoznih sredstava, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.

(9) Vozač odnosno vlasnik vozila ne smije ostaviti osobno prijevozno sredstvo bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka, osim na za to posebno uređenim i označenim mjestima.

(10) Prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka zabranjeno je kretanje vozilom koje se može samo uravnotežiti, monociklom s motornim ili električnim pogonom, romobilom s motornim ili električnim pogonom i sl., koje sukladno odredbama ovoga Zakona ne spada u osobno prijevozno sredstvo i nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima.

(11) Nije dopušteno osobi mlađoj od četrnaest godina na bilo koji način omogućiti korištenje u prometu osobnog prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznog sredstva ili druge naprave koja sukladno odredbama ovoga Zakona ne spada u osobno prijevozno sredstvo i nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima.

(12) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 10. ovoga članka.

(13) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj roditelj, skrbnik ili druga punoljetna osoba koja postupi suprotno odredbama stavaka 10. i 11. ovoga članka.

(14) prije (11) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako ostavi osobno prijevozno sredstvo bez nadzora suprotno odredbi stavka 9. ovoga članka.

(12) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako omogući da vozač sudjeluje u prometu vozilom, koje sukladno odredbama ovoga Zakona ne spada u osobno prijevozno sredstvo i nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka suprotno odredbi stavka 10. ovoga članka.

(13) Za prekršaj iz stavaka 9. i 10 (15) prije (13) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(16) prije (14) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavaka 3., 4., 6., 7., 9 7. i 10 9. ovoga članka.

(17) prije (15) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 100,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavaka 1., 2. i 8. ovoga članka.

Članak 114. izmijenjenčlankom 15. prijedloga

(1) Vozač motocikla ili mopeda te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, tricikla, traktora koji nema kolo upravljača, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Zaštitnu, a zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina kao i osobe mlađe od 16 godina koje se prevoze na biciklu mlađe od 16 godina.

(2) Zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na glavi moraju nositi vozači osobnih prijevoznih sredstava.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač motocikla, mopeda, lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osoba koja se prevozi tim vozilima, ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 100,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, kao i osobe koje se prevoze na biciklu te vozač osobnog prijevoznog sredstva ako postupe suprotno odredbi stavaka 1. i 2 ovoga članka.

Članak 149. izmijenjenčlankom 16. prijedloga

(1) Na vozila službe hitne pomoći, vozila sanitetskog prijevoza, vatrogasne službe, civilne zaštite, unutarnjih poslova, vojne policije, Hrvatske gorske službe spašavanja i carine, kad posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 52. – 55.), o propuštanju vozila i prednosti prolaska (članak 57.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 70. stavak 1. točka 1., članak 74. i članak 75. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (članak 89.) obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak 163.) te zabrani upotrebe mobitela (članak 196. stavak 3.).

(2) Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednošću prolaska ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila (članak 46. – 48. a kada je obustavljen promet i članak 49.), uključivanju u promet (članak 45. stavak 1.) i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavak 1. i 3., članak 82. stavak 1. točka od 1. do 11., članak 83., članak 12. stavak 4. i članak 140.).

(3) Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozači su dužni obratiti pažnju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prođu.

(4) Glede međusobnog prava prednosti prolaska vozila iz stavka 1. i 3. ovoga članka važe odredbe ovoga Zakona o propuštanju vozila i prednosti prolaska.

Članak 151. izmijenjenčlankom 17. prijedloga

(1) Osobni automobili kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje očevida povodom kaznenih djela, službena vozila inspektora cestovnog prometa, vozila Kriznog stožera ministarstva nadležnog za zdravstvo, vozila gorskih službi spašavanja, interventna vozila Hrvatskog Crvenog križa, vozila mobilne jedinice veterinarske inspekcije te vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe i vozila hitne medicinske intervencije u razminiranju te posebno označena vozila kojima se provodi nadzor naplate cestarine, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim vozila pod pratnjom i vozila iz članka 149. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i na njih se, uz uvjet iz članka 149. stavka 2. ovoga Zakona, ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članci 52. – 55.) te o zaustavljanju i parkiranju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavci 1. i 3., članak 82. stavak 1. točke 5., 9., 10. i 11., članak 83. stavak 1. i članak 12. stavak 4.).

(2) Osobe koje sudjeluju u prometu na cesti u uvjetima i slučajevima iz članka 150. i 151. dužne su voditi računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Članak 153. izmijenjenčlankom 18. prijedloga

(1) Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvučnih znakova smiju se ugrađivati i upotrebljavati samo na vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju (članak 148. stavak 1.) te na vozilima s pravom prednosti prolaska iz članka 149. stavka 1. i 3. i članka 151. ovoga Zakona.

(2) Na vozilima policije, osim uređaja iz stavka 1. ovoga članka, mogu se ugraditi i uređaji na kojima se izriču ili ispisuju zapovijedi i obavijesti vozačima koji se kreću ispred ili iza policijskih vozila (obvezno zaustavljanje, stop policija, slijedi me, smanjite brzinu, prometna nesreća, opasnost na cesti i sl.).

(3) Na službenim vozilima ovlaštenih carinskih službenika, inspektora cestovnog prometa i na vozilima mobilne jedinice veterinarske inspekcije mogu se ugraditi uređaji kojima se ispisuju zapovijedi i obavijesti vozačima koji se kreću ispred ili iza tih vozila.

(4) Vozila iz članka 149. ovoga Zakona mogu imati više plavih rotacijskih svjetala ugrađenih na najvišem dijelu vozila i uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina, a vozila iz članka 151. ovoga Zakona, osim posebno označenih vozila kojima se provodi nadzor naplate cestarine, samo jedno plavo rotacijsko svjetlo i uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih visina.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(6) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti u vozilu ima ili upotrebljava posebne uređaje suprotno odredbama ovoga članka te će se isti oduzeti.

Članak 163. izmijenjenčlankom 19. prijedloga

(1) Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas.

(3) Ministar nadležan za zdravstvo propisat će postupak, uvjete i način izdavanja uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim motornim vozilima prevoziti djecu nižu od 150 centimetara ako nisu smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici/postolju koja su za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu i suprotno načinu koji je odredio proizvođač posebne sigurnosne sjedalice.

(5) Vozač motornog vozila koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i u kojem su ugrađeni sigurnosni pojasevi smije na sjedalima koja nisu prednja prevoziti djecu nižu od 150 cm, a visoku barem 135 cm, koja nisu smještena u sigurnosnoj sjedalici/postolju, ukoliko su ona pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe.

(6) Vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u koja nisu ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim vozilima prevoziti djecu mlađu od tri godine, a djeca stara tri godine i više, a niža od 150 cm ne smiju se smjestiti na prednje sjedalo.

(7) Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 200,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 200,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavaka 4. do 7. ovoga članka.

Članak 175. izmijenjenčlankom 20. prijedloga

(1) Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, dužan je:
1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,
2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,
3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.

(2) Pravna ili fizička osoba koja je obaviještena o prometnoj nesreći u kojoj je neka osoba ozlijeđena dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu i policijsku upravu, odnosno policijsku postaju.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće.

(4) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

(5) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 176. izmijenjenčlankom 21. prijedloga

(1) Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, s materijalnom štetom dužni su, ukoliko ako je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, i omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i te potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.

(2) Vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

(3) O lakšim prometnim nesrećama sudionici prometne nesreće nisu dužni obavijestiti policiju, ako su potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima, već o prometnoj nesreći obavještavaju osiguravajuće društvo nositelja police osiguranja za vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći.

(4) prije (3) U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

(5) prije (4) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 200,00 eura kaznit će se vozači ako odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće nesmetano odvijanje prometa.

(6) prije (5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

(7) prije (6) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5 6. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci.

(8) prije (7) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 5 6. ovoga članka.

Članak 182. izmijenjenčlankom 22. prijedloga

(1) Policijski službenici dužni su izaći na mjesto prometne nesreće i događaja u prometu o kojima su obaviješteni.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka policijski službenici nisu dužni izaći na mjesto lakše prometne nesreće ili događaja u prometu na cesti o kojima su obaviješteni, ako su se sudionici dogovorili te popunili i potpisali Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima, osim u prometnim nesrećama propisanim pravilnikom kojim se propisuje način postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama.

(3) prije (2) Policijski službenik koji obavlja očevid dužan je organizirati popis imovine koja na mjestu događaja ostaje iza osobe koja je u prometnoj nesreći poginula ili je teže ozlijeđena, obavijestiti pravnu ili fizičku osoba obrtnika koji uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu i pružiti pomoć radi zaštite imovine ako na mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može preuzeti.

Članak 183. izmijenjenčlancima 23. i 24. prijedloga

(1) Športske i druge priredbe ili slične aktivnosti na cesti, odnosno događaj koji bi mogao utjecati na sigurnost ili protočnost cestovnog prometa, ne smiju se održavati bez odobrenja.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje rješenjem policijska uprava na čijem se području održava priredba ili obavlja aktivnost.

(3) prije (2) Ako se športska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na području dviju ili više policijskih uprava, odobrenje izdaje rješenjem ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

(4) prije (3) Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje, odnosno održavanja drugog događaja ograničava promet, odobrenje se izdaje rješenjem, uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za poslove cestovnog prometa na čijem se području zabranjuje ograničava promet, a u slučaju iz stavka 2 3. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa koju je dužan pribaviti organizator.

(5) prije (4) Iznimno od odredbe stavka odredaba stavaka 1. i 2 3. ovoga članka za športske ili druge priredbe i aktivnosti na cesti, koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa, nije potrebno odobrenje.

(6) prije (5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(7) prije (6) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) prije (7) Protiv rješenja iz ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 183.a dodančlankom 24. prijedloga

(1) U prometu na cesti ili drugoj prometnoj površini zabranjeno je sudjelovati u nezakonitoj utrci ili vožnji bez službenog odobrenja, odnosno svojim ponašanjem pridonositi stvaranju uvjeta za utrku na cesti ili organizirati, odnosno omogućiti održavanje nezakonite utrke bez službenog odobrenja.

(2) U prometu na cesti ili drugoj prometnoj površini zabranjeno je namjerno uzrokovati proklizavanje kotača, bočno zanošenje ili okretanje vozila oko njegove osi, naglo kretati s mjesta koje je praćeno škripom guma ili gubitkom prianjanja te stvarati prekomjernu buku.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 5000,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i organizator ako postupi suprotno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci.

(5) Vozaču se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Vozaču koji počini prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka privremeno će se oduzeti vozilo kojim je upravljao, do donošenja odluke o prekršaju.

(7) Sud je dužan odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom donijeti u roku od 15 dana.

(8) Troškove premještanja, smještaja i čuvanja privremeno oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja.

Članak 194. izmijenjenčlankom 25. prijedloga

(1) Ministar nadležan za poslove prometa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove može na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku pravilnikom naredbom propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja potrebni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito gust ili otežan.

(2) Ministar nadležan za poslove prometa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove te ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi pravilnik kojim se ograničava uporaba pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila, čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, kada za te ceste kao alternativni pravci postoje druge javne ceste s boljim prometno-tehničkim karakteristikama, osim za prometovanje navedenih vozila u lokalnom prometu, ako to zahtijevaju razlozi protočnosti i sigurnosti prometa, zaštite ceste od buke i drugih elemenata vezanih uz zaštitu okoliša.

(3) Ministar nadležan za poslove prometa donosi pravilnik kojim se regulira tranzitni promet teretnih vozila koji se može odvijati samo na javnim cestama određenim za tranzitni promet.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura kaznit će se za prekršaj instruktor vožnje ili druga osoba koja osposobljava kandidata za vozača, kao i vozač koji sudjeluje u prometu na određenoj cesti ili dijelu ceste u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku kada je propisana zabrana ili ograničenje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 196. izmijenjenčlankom 26. prijedloga

(1) Motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu, za onu kategoriju vozila kojom upravlja u prometu na cesti.

(2) Vozač je dužan za vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem koristiti se pomagalima i postupati po uvjetima i ograničenjima koja su upisana u vozačku dozvolu.

(3) Vozač vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.

(4) Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke, a vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha čime bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti, a isteklo mu je važenje vozačke dozvole te ako je ispunio uvjete za upravljanje motornim vozilom, a nije mu izdana vozačka dozvola.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga članka.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji postupi suprotno odredbama stavka 4. ovoga članka.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 2000,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka, na način da snimajući svoje protupravno ponašanje u prometu na cesti isto objavi na društvenim mrežama ili putem medija učini dostupnim široj javnosti.

Članak 199. izmijenjenčlankom 27. prijedloga

(1) Vozač vozila C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H, instruktor vožnje, mladi vozač, kao i vozač vozila B kategorije kada upravlja vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola u organizmu odnosno krvi ili urinu utvrđena prisutnost alkohola, lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari.

(2) Vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem u organizmu utvrđena prisutnost lijekova, droga ili lijekova drugih psihoaktivnih tvari ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(3) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta.

(4) Smatrat će se da vozač vozila ima alkohola u krvi ili lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari u organizmu ako je njegova prisutnost istih utvrđena analizom krvi i urina ili analizom krvi, mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, ispitivanjem testerom za utvrđivanje lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari, liječničkim pregledom ili drugim metodama i aparatima uređajima.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje iz stavka 1. ovoga članka ako u krvi ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 do 1,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako je pod utjecajem u organizmu utvrđena prisutnost droga, lijekova ili lijekova drugih psihoaktivnih tvari.

(10) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, osobnog prijevoznog sredstva i zaprežnog vozila te jahač ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.

(11) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(12) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje devet mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(13) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(14) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka.

(15) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju četiri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka.

(16) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavaka 8. i 9. ovoga članka.

Članak 219. izmijenjenčlankom 28. prijedloga

(1) Izdavanje vozačkih dozvola podliježe sljedećim uvjetima:

a) dozvole za kategorije C1, C, D1 i D izdaju se vozačima koji su već položili vozački ispit za upravljanje vozilima kategorije B;

b) dozvole za kategorije BE, C1E, CE, D1E i DE izdaju se samo vozačima koji su već položili vozački ispit za upravljanje vozilima kategorije B, C1, C, D1 i D;

c) dozvola za kategoriju H izdaje se samo vozačima koji su već položili vozački ispit za upravljanje vozilima kategorije B.

(2) Valjanost vozačke dozvole određuje se kako slijedi:

a) vozačke dozvole izdane za kategorije C1E, CE, D1E i DE vrijede i za kombinaciju vozila u kategoriji BE;

b) vozačke dozvole izdane za kategoriju CE vrijede za kategoriju DE sve dok vozač ima pravo upravljati vozilima D kategorije;

c) vozačke dozvole izdane za kategorije CE i DE vrijede za kombinaciju vozila u kategorijama C1E i D1E.

d) vozačke dozvole izdane za kategorije A1, A2, A, B, C1, C, D1, D i H vrijede za vozila kategorije AM, F i G;

e) vozačke dozvole izdane za kategoriju A2 vrijede za vozila kategorije A1.

f) Vozačke dozvole izdane za kategorije A, C i D vrijede za vozila kategorije A1, A2, C1 i D1,

g) vozačke dozvole izdane za kategoriju B vrijede za motorne tricikle, a iznimno motornim triciklima snage veće od 15 kW smije upravljati vozač kojem je izdana vozačka dozvola kategorije B i koji je navršio 21 godinu.,

h) dvije godine nakon što je prvi put izdana, vozačka dozvola kategorije B valjana je i za upravljanje motornim vozilima, uključujući vozila hitnih službi s vlastitim pogonom koja se upotrebljavaju za održavanje javne sigurnosti i reda, među ostalim pružanjem hitne pomoći tijekom izvanrednih situacija izazvanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem, kao što su policijska vozila, vozila hitne pomoći, vozila civilne zaštite, spasilačka vozila ili vatrogasna vozila, koja se u cijelosti ili djelomično pogone alternativnim gorivima i koja su odobrena na temelju Uredbe (EU) 2018/858, čija je najveća dopuštena masa veća od 3500 kg, ali nije veća od 4250 kg. Motorna vozila iz ove točke mogu biti u skupu s prikolicom, pod uvjetom da najveća dopuštena masa skupa nije veća od 5000 kg, ako je završen tečaj osposobljavanja i položen ispit vještina i ponašanja. Motorna vozila za stanovanje nisu obuhvaćena istovrijednošću iz ove točke.

i) dvije godine nakon što je prvi put izdana, vozačka dozvola kategorije BE valjana je i za upravljanje skupom motornog vozila koje se cijelosti ili djelomično pogoni alternativnim gorivima i koja su odobrena na temelju Uredbe (EU) 2018/858, čija je najveća dopuštena masa veća od 3500 kg, ali nije veća od 4250 kg, kao vučnog vozila i prikolice ili poluprikolice kategorija mase O1 ili O2 utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 2018/858.

Primjenu izmjene članka 219. prijedlog uređuje odredbom koja glasi: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 28. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 26. studenog 2027.godine.

Članak 229. izmijenjenčlankom 29. prijedloga

(1) Kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika.

(2) Vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.

(3) Vlasnik vozila odnosno korisnik dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

(4) Kad je vlasnik vozila, kojim je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, pravna osoba, tijelo državne uprave ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, podatke iz stavka 3. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu državne uprave ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe vozačku dozvolu ili potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole ili je ne pokaže na zahtjev policijskog službenika.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila i osoba kojoj je vozilo povjereno ako vozilo da na upravljanje osobi iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno korisnik vozila ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

(8) Vozaču za kojeg se utvrdi osnovana sumnja u počinjenje prekršaja iz članka 49. stavka 5., članka 53. stavka 3., članka 59. stavka 6., članka 181. stavka 8., članka 199. stavaka 8. i 9., članka 216. stavka 3., članka 282. stavka 9., članka 286. stavaka 12. i 13. ili članka 289. stavka 4. ovoga Zakona privremeno će se oduzeti vozilo kojim je upravljao, do donošenja odluke o prekršaju, ako je već najmanje dva puta pravomoćno kažnjen za prekršaje navedene u ovom stavku.

(9) Sud je dužan odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom donijeti u roku od 15 dana.

(10) Troškove premještanja, smještaja i čuvanja privremeno oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja.

Članak 238. izmijenjenčlankom 30. prijedloga

(1) Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, a osobna prijevozna sredstva smiju sudjelovati u prometu ako su označena i upisana u evidenciju.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ne moraju biti registrirana motorna i priključna vozila koja su osigurana i označena pokusnim ili prenosivim pločicama.

(3) Lake se prikolice ne registriraju prema propisima o registraciji vozila, ali mogu sudjelovati u prometu na cestama pod uvjetom da su označene registarskom pločicom i ako je na tehničkom pregledu utvrđeno da su ispravne.

(4) O registriranim vozilima i, označenim lakim prikolicama i osobnim prijevoznim sredstvima vodi se evidencija.

(5) Oznaku za osobno prijevozno sredstvo vlasniku izdaje stanica za tehnički pregled vozila.

(6) Evidenciju o označenim osobnim prijevoznim sredstvima u informacijski sustav ministarstva unutarnjih poslova upisuju stanice za tehnički pregled vozila, a objedinjene podatke u elektroničkom obliku vodi ministarstvo unutarnjih poslova.

(7) prije (5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da njezina neregistrirana vozila ili vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole ili njezine neoznačene lake prikolice sudjeluju u prometu na cestama.

(8) prije (6) Za prekršaj iz ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(9) prije (7) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 390,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja motornim ili priključnim vozilom, osim traktora i radnog stroja, koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.

(10) prije (8) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 150,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja traktorom i radnim strojem koji nije registriran ili mu je isteklo važenje prometne dozvole, vozači drugih motornih ili priključnih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole do 15 dana.

(11) prije (9) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 100,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako vozilom vuče laku prikolicu koja nije označena registarskom pločicom i za koju na tehničkom pregledu nije utvrđena ispravnost.

(12) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač osobnog prijevoznog sredstva, odnosno vlasnik ili korisnik vozila koji sudjeluje u prometu suprotno odredbama stavka 1. ovog članka.

Članak 242. izmijenjenčlankom 31. prijedloga

(1) Registrirati se mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna.

(2) Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola i registarske pločice.

(3) Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu dozvolu. Prometna dozvola ne smije se ostavljati u vozilu bez nadzora vozača.

(4) Ovlašćuje se ministar Ministar nadležan za unutarnje poslove da u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove prometa donese propise o registraciji, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prometa, pravilnikom propisuje registraciju i označavanju označavanje vozila i osobnih prijevoznih sredstava, sadržaju sadržaj, obliku oblik, veličini veličinu i boji boju obrazaca u svezi vezi s registracijom i označavanjem vozila i osobnih prijevoznih sredstava te vođenje evidencije o registriranim vozilima i označenim osobnim prijevoznim sredstvima.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe ili je ostavi u vozilu bez nadzora.

Članak 243. izmijenjenčlankom 32. prijedloga

Za registrirana vozila izdaje se jedna od sljedećih vrsta registarskih pločica:

1) registarske pločice za motorna vozila, priključna vozila, traktore i radne strojeve, osim za motocikle i mopede,

2) registarske pločice za motocikle,

3) registarske pločice za mopede,

4) registarske pločice za motorna i priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja,

5) registarske pločice za vojna vozila,

6) registarske pločice za vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

7) registarske pločice za oldtimere (starodobna vozila). vozila)

8) registarske pločice za taksi vozila,

9) registarske pločice za vozila na električni pogon.

Članak 244. izmijenjenčlankom 33. prijedloga

(1) Motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske, prenosive, izvozne, odnosno pokusne pločice.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, motocikli, traktori, radni strojevi, mopedi i priključna vozila mogu imati po jednu pločicu.

(3) Registarska pločica istaknuta na vozilu mora biti izdana za to vozilo.

(4) Pločice na vozilu moraju biti postavljene tako da se dobro vide, ne smiju se oštećivati, ne smije se dodavati sadržaj koji nije propisan i moraju biti čitljive.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako na vozilu nema propisan broj pločica ili na kojem su te pločice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u, tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač vozila koji nema propisan broj pločica ili, a gubitak registarske pločice nije prijavio policiji te nije ishodio nove registarske pločice i prometnu dozvolu.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač vozila koji nema na vozilu ispravno postavljen propisan broj registarskih pločica, na kojem su te registarske pločice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive., nisu čitljive ili je sadržaj registarskih pločica sakriven tako da se ne može očitati, odnosno ako je na vozilu postavljeno sredstvo, folija, premaz ili naprava koja onemogućuje ili otežava automatsko očitanje registarske oznake.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač osobnog prijevoznog sredstva koji nema na osobnom prijevoznom sredstvu ispravno postavljenu oznaku iz članka 238. stavka 1. ovoga Zakona ili je oznaka oštećena ili postavljena tako da se dobro ne vidi.

Članak 250. izmijenjenčlankom 34. prijedloga

(1) Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

(2) Vlasnik vozila dužan je odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

(3) U slučaju prodaje ili drugog načina promjene vlasništva na vozilu, novi vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana od stjecanja vozila registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registrira na svoje ime ili ne odjavi, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano, rješenjem ukinuti registraciju vozila.

(4) U slučaju prodaje ili drugog načina promjene vlasništva na osobnom prijevoznom sredstvu, novi vlasnik osobnog prijevoznog sredstva dužan je u roku od 15 dana u stanici za tehnički pregled vozila prijaviti promjenu vlasništva, radi upisa u evidenciju iz članka 238. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) prije (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

(6) prije (5) Vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli.

(7) prije (6) Vlasnik vozila dužan je u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

(8) prije (7) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na vlasnike vozila iz članka 249. ovoga Zakona osim vozila koja se moraju privremeno registrirati u skladu s odredbom stavka 2. članka 249. ovoga Zakona.

(9) prije (8) Vlasnik vozila iz članka 249. koji najkasnije u roku od 12 mjeseci ne obnovi privremenu registraciju dužan je postupiti sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka.

(10) prije (9) Za odjavu vozila, koje je po propisima o gospodarenju otpadnim vozilima otpadno vozilo, vlasnik vozila dužan je uz prometnu dozvolu i registarske pločice priložiti i Potvrdu o obrađivanju otpadnog vozila.

(11) prije (10) Za odjavu vozila, koje po propisima o gospodarenju otpadnim vozilima nije otpadno vozilo, vlasnik vozila dužan je uz prometnu dozvolu i registarske pločice priložiti i izjavu o mjestu čuvanja vozila.

(12) prije (11) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(13) prije (12) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(14) prije (13) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila i osobnog prijevoznog sredstva ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 263. izmijenjenčlankom 35. prijedloga

(1) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je obavljati tehnički pregled vozila na propisanim, umjerenim i ispravnim uređajima i opremi, prema propisima o tehničkim pregledima.

(2) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je osigurati videonadzor tehničkog pregleda vozila, odnosno cjelovite tehnološke linije u radnom vremenu stanice, i to za svaku tehnološku liniju zasebno u svrhu nadzora nad radom stanice za tehnički pregled vozila, a sustav videonadzora mora osigurati najmanje očitanje odnosno identifikaciju registarskih pločica na vozilima.

(3) Snimke iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se godinu dana najmanje dvije godine.

(4) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je podatke iz sustava videonadzora dati na uvid na zahtjev ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled vozila obavlja na uređajima i opremi koji za to nisu propisani i umjereni, ispravni, ili suprotno propisima o tehničkim pregledima.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 282. izmijenjenčlankom 36. prijedloga

(1) Policijski službenik, obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar (alkometar, testeri za drogu i druge psihoaktivne tvari i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.

(2) Prije poduzimanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik može podvrgnuti vozača postupku prepoznavanja znakova koji su posljedica prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima.

(3) Policijski službenik odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize ili na liječnički pregled i osobu za koju se ispitivanjem utvrdi da joj je u organizmu ima utvrđena prisutnost droga, drugih psihoaktivnih tvari ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, utvrđene odgovarajućim sredstvima ili uređajima, samo ako ispitanik to izričito zahtijeva i pritom negira rezultate testiranja.

(4) Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužne su postupati prema zahtjevima policijskog službenika.

(5) Policijski službenik o poduzetim radnjama iz stavka 1. i 3. ovoga članka i članka 181. ovoga Zakona sačinjava zapisnik, odnosno zahtjev za liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje urina radi analize.

(6) Osoba za koju je ispitivanjem na jedan od načina iz stavaka 1. ili 3. ovoga članka utvrđeno da je pod utjecajem u organizmu utvrđena prisutnost droga, drugih psihoaktivnih tvari ili lijekova ili ako u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola, snosi troškove ispitivanja, a osoba iz stavka 3. ovoga članka snosi i troškove odvoženja službenim policijskim vozilom na liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje urina radi analize.

(7) Postupak i način prepoznavanja znakova i simptoma prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar nadležan za zdravstvo u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove.

(8) Prema vozaču koji je sudioniku u prometu na cesti koji je zatečen u počinjenju prekršaja, a koji kojem je pod utjecajem droga ili lijekova ili je utvrđena prisutnost nedozvoljene količine alkohola u krvi u organizmu utvrđena prisutnost droga, drugih psihoaktivnih tvari ili lijekova, ili u krvi utvrđena nedozvoljena količina alkohola, ili sudioniku koji se odbije podvrgnuti utvrđivanju prisutnosti navedenih opojnih sredstava u organizmu, ako osobite okolnosti upućuju da će nastaviti s radnjom prekršaja, policijski službenik može, radi neposrednog sprječavanja nastavka činjenja prekršaja, narediti mjere njegova smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati te u tom vremenu narediti premještanje njegova vozila na određeno mjesto. Vozilo čije je premještanje određeno premjestit će po naredbi policije pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje cesta, odnosno pravna ili fizička osoba obrtnik s kojom je pravna ili fizička osoba obrtnik ili upravno tijelo nadležno za održavanje cesta sklopilo ugovor za uklanjanje vozila.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

(10) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu, osim vozača motornog vozila i instruktora vožnje, koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

(11) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(12) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka.

Članak 286. izmijenjenčlankom 37. prijedloga

(1) Pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz ovoga Zakona je upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju.

(2) Negativni prekršajni bodovi iz stavka 1. ovoga članka brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

(3) Mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

(4) Vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

(5) Mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova, a kojima je vozačka dozvola istekla, ukinuta ili poništena, rješenjem će se odrediti da ne mogu podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine rješenjem će se odbaciti.

(6) Mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova, a vozačka dozvola im je oduzeta ili prijavljena izgubljenom, rješenjem će se ukinuti vozačka dozvola.

(7) Vozaču koji je prije stjecanja prava na upravljanje vozilom u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se odrediti da ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine rješenjem će se odbaciti.

(8) Osoba iz stavaka 3. do 7. ovoga članka ne može podnijeti zahtjev za zamjenu vozačke dozvole izdane u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemne vozačke dozvole za hrvatsku vozačku dozvolu, a zahtjev podnesen prije isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 7. ovoga članka, rješenjem će se odbaciti.

(9) Osoba iz stavaka 3. do 7. te stavka 10. ovoga članka ne može na području Republike Hrvatske koristiti vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu prije isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 7. te stavka 10. ovoga članka.

(10) prije (8) Vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova koristeći vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu izreći će se zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole u trajanju od dvije godine.

(11) Prema vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova koristeći dijelom vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu, a dijelom vozačku dozvolu Republike Hrvatske, postupit će se sukladno odredbama stavaka 3. do 10. ovoga članka, ovisno o tome čiju vozačku dozvolu posjeduje u trenutku donošenja rješenja.

(12) prije (9) Nakon što su negativni prekršajni bodovi uzeti u obzir za donošenje rješenja iz stavaka 3. do 7. ovoga članka i izricanje zaštitne mjere iz stavka 8 10. ovoga članka brišu se iz evidencije.

(13) prije (10) Osoba iz stavaka 3. do 7. ovoga članka prije podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole mora položiti vozački ispit, a može ga polagati istekom roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 7. ovoga članka, nakon provedenog postupka osposobljavanja kandidata za vozače.

(14) prije (11) Osoba iz stavka 8 10. ovoga članka ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na temelju položenog vozačkog ispita niti za zamjenu vozačke dozvole izdane u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemne vozačke dozvole za hrvatsku vozačku dozvolu za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane korištenja vozačke dozvole, a zahtjev podnesen za vrijeme trajanja zaštitne mjere rješenjem će se odbaciti.

(15) prije (12) Osoba iz stavaka 3. do 7 6. ovoga članka koja upravlja motornim vozilom nakon izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 6. ovoga članka, a prije ponovnog stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.

(16) prije (13) Osoba iz stavka 7. ovoga članka koja upravlja motornim vozilom, a prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, kao i osoba iz stavka 8 10. koja upravlja motornim vozilom prije isteka zabrane korištenja vozačke dozvole izdane u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemne vozačke dozvole, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.

(17) prije (14) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavaka 12 15. i 13 16. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom odnosno zabrana korištenja vozačke dozvole u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,

2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

(18) prije (15) Protiv rješenja iz stavaka 3. do 7 3., 4., 5., 6., 7., 8., 10., 11. i stavka 11 14. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Članak 291. izmijenjenčlankom 38. prijedloga

(1) Policijski službenik koji je isključio vozilo iz prometa će vozaču će ili vlasniku privremeno oduzeti registarske pločice ako:

– sudjeluje u prometu, a razlozi isključenja vozila nisu otklonjeni na mjestu isključenja ili na mjestu gdje je vozilo odvezeno radi otklanjanja razloga isključenja,

– je neispravnost ili nedostatak uređaja i opreme vozila kojim upravlja kategoriziran kao opasan,

– je neispravnost ili nedostatak osiguranja i prijevoza tereta na vozilu kojim upravlja kategoriziran kao opasan,

– nema posebnu dozvolu za prijevoz koji obavlja ili prijevoz obavlja suprotno dopuštenju iz dozvole,

– je vozilu isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.

(2) Policijska uprava, odnosno policijska postaja čiji je policijski službenik privremeno oduzeo registarske pločice dužne su ih vozaču vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih su oduzete.

(3) Ako vozač u roku od 15 dana od prestanka razloga ne preuzme registarske pločice ili ne otkloni razloge zbog kojih je vozilo isključeno iz prometa, registarske pločice će se dostaviti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema prebivalištu, boravištu, privremenom ili stalnom boravku ili sjedištu vlasnika vozila.

(4) Policijski službenik koji je privremeno oduzeo registarske pločice, tahografski zapis i drugo prema odredbama ovoga Zakona, dužan je vozaču o tome izdati potvrdu koja sadrži naziv i sjedište tijela čiji je službenik oduzeo registarske pločice, tahografski zapis i drugo, vrstu i registarski broj vozila, naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i prezime vlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezime vozača i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, način i vrijeme vraćanja te pečat tijela i potpis policijskog službenika.

Članak 294. izmijenjenčlankom 39. prijedloga

(1) Novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja naplaćuju policijski službenici i službenici tijela jedinica lokalne samouprave kada su za to ovlašteni.

(2) Počinitelju prekršaja koji ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja izdat će se prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu može platiti u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga.

(3) Radi osiguranja izvršenja kazne ili zaštitne mjere, odnosno osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku, policijski službenik može osobi koja nema prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj narediti mjeru opreza privremenog oduzimanja putne ili druge isprave za prelazak državne granice, do prestanka razloga, a najduže osam dana.

(4) Mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole izriče se do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najduže do 8 dana, na način i u slučajevima propisanim odredbama ovog Zakona.

(5) Policijska uprava ili postaja koja tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna u utvrđenom iznosu do 130,00 300,00 eura, u slučajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekršaj osobito lake naravi a počinitelj nije prije činio slične prekršaje može umjesto novčane kazne sudioniku u prometu izreći mjeru usmenog ili pisanog upozorenja.

(6) O izrečenim mjerama pisanog upozorenja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju.

(7) Postupak, način izricanja i evidentiranja mjera pisanog upozorenja propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.

Članak 296. izmijenjenčlancima 40. i 41. prijedloga

(1) O izrečenim zaštitnim mjerama, negativnim prekršajnim bodovima, mjerama upozorenja, prometnim nesrećama i njihovim posljedicama te o vozačima vozila i vozilima ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju.

(2) Podaci o prekršajima i njihovim počiniteljima vode se na Informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i čuvaju se deset godina.

(3) Podaci o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu na cestama vode se na Informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i čuvaju se 15 godina.

(4) O podacima o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu na cestama, na zahtjev stranke, izdaje se potvrda.

(5) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove omogućit će na svojim mrežnim stranicama provjeru statusa vozačke dozvole, postojanje izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, postojanje izrečene sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i stanje negativnih prekršajnih bodova, elektroničkim putem temeljem serijskog broja vozačke dozvole.

(6) Podacima iz evidencija iz stavka 1. do 3. ovoga članka mogu se koristiti pravosudna tijela, upravna tijela koja vode prekršajni postupak te ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a podacima o vozilima mogu se koristiti stručna organizacija iz članka 273. ovoga Zakona i stanice za tehnički pregled vozila ovlaštene za poslove registracije vozila.

(7) Statističkim evidencijama o prometnim nesrećama te o vozačima i vozilima mogu se osim tijela iz stavka 6. ovoga članka koristiti i zdravstvene i druge institucije, organizacije i tijela koja se bave pitanjima sigurnosti prometa te pravne i fizičke osobe koje obavljaju javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe te provode javne ovlasti na temelju ovoga Zakona.

(8) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dostavlja podatke o vozilima i vlasnicima vozila odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu nacionalnim kontakt-točkama kao nacionalna kontakt točka za prekograničnu razmjenu podataka i uzajamnu pomoć među državama članicama u olakšavanju izvršenja sankcija o prometnim prekršajima ostvaruje potrebnu suradnju i pruža pomoć nacionalnim kontakt točkama drugih država članica Europske unije u svrhu istraživanja prometnih prekršaja vezanih uz sigurnost prometa na cestama. (9) Ministar nadležan za unutarnje poslove propisuje pravilnikom vrstu i način dostave podatka, posebno u pogledu:

- automatizirane razmjene podataka iz registra vozila (PRV)

- dolaznih i odlaznih zahtjeva i odgovora za uzajamnu pomoć radi identifikacije dotične osobe

- dolaznih i odlaznih zahtjeva i odgovora za uzajamnu pomoć radi dostave obavijesti o prometnom prekršaju i naknadnih dokumenata i

- dolaznih i odlaznih zahtjeve i odgovora za uzajamnu pomoć radi izvršavanja konačnih odluka o novčanim kaznama za prometne prekršaje.

(9) Prekogranična razmjena podataka, uzajamna pomoć i suradnja među državama članicama iz stavka 8. ovoga članka. primjenjuje se na sljedeće prekršaje:

- prekoračenje ograničenja brzine

- vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa

- prolazak kroz crveno svjetlo

- vožnja pod utjecajem alkohola

- vožnja pod utjecajem droga

- vožnja bez zaštitne kacige

- vožnja prometnom trakom u kojoj je zabranjena vožnja

- nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji

- neodržavanje sigurnog razmaka između vozila

- opasno pretjecanje

- opasno parkiranje ili zaustavljanje

- prelazak preko jedne ili više punih linija

- vožnja u krivom smjeru

- nepoštovanje propisa o formiranju i upotrebi koridora za hitne slučajeve ili nepropuštanje interventnih vozila

- korištenje preopterećenog vozila

- nepoštovanje propisa o ograničenjima pristupa vozila

- bijeg s mjesta nesreće

- nepoštovanje propisa na željezničko-cestovnom prijelazu.

(10) Dolazne zahtjeve iz stavka 8. podstavka 4. ovoga članka Ministarstvo uzima u rješavanje kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

- novčana kazna izrečena je za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka

- odluka o novčanoj kazni donesena je od strane nadležnog tijela države članice u kojoj je prekršaj počinjen te je konačna i izvršna

- dotična osoba je obaviještena o odluci o novčanoj kazni odnosno zaprimila je zahtjev za plaćanje novčane kazne

- dotična osoba imala je mogućnost upotrijebiti pravni lijek protiv odluke o novčanoj kazni, i

- izrečena novčana kazna veća je od 70 eura.

(11) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i druga nadležna tijela priznaju odluke o novčanim kaznama drugih država članica za prekršaje iz stavka 9. ovoga članka te bez odgode i dodatnih formalnosti poduzimaju sve potrebne mjere radi izvršenja.

(12) Odluka iz stavka 11. ovoga članka neće se izvršiti ako:

- se odnosi na osobu koja na području Republike Hrvatske uživa imunitet

- je kazna već plaćena ili je nastupila zastara

- nisu ispunjeni svi uvjeti iz stavka 10. ovoga članka

- bitan sadržaj odluke nije preveden na hrvatski jezik ili drugi službeni jezik Unije koji dotična osoba razumije

- je zahtjev za uzajamnu pomoć radi olakšavanja naplate novčane kazne nepotpun

- bi izvršenjem sankcije došlo do povrede prava sadržanih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(13) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje vrstu i postupak prekogranične razmjene, uzajamne pomoći i pretraživanja podataka iz registra vozila, podatkovne elemente za pretraživanje prometnih prekršaja, sadržaj i način dostave obavijesti o prekršaju i naknadnih dokumenata, sadržaj zahtjeva za uzajamnu pomoć u utvrđivanju identiteta dotične osobe i razloge kada se zahtjevu neće udovoljiti te sadržaj zahtjeva za uzajamnu pomoć u postupku naplate novčanih kazni za prometne prekršaje.

Članak 296.a dodančlankom 41. prijedloga

Obrada i razmjena osobnih podataka sukladno ovom Zakonu obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka i zakonom kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.