Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu
- Faza
- Nacrt prijedloga zakona
- Na savjetovanju
- od 2. studenoga 2026. do 2. prosinca 2026.
- Predlagatelj
- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
- Primijenjen na
- Zakon o radu koji vrijedi od 14. lipnja 2023. (zaključno s NN 64/2023)
- Izvor
- dokument ↓ · objava ↗
Prema prijedlogu: izmijenjena 44 članka i dodana 23 članka.
Ostali dijelovi nacrta prijedloga (4)
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 55. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja
Zakon o radu (»Narodne novine«, broj 93/14.) je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. godine, a izmijenjen je Zakonom o izmjenama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 127/17.) koji je stupio na snagu 28. prosinca 2017., Zakonom o izmjenama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 98/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 151/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. i Odlukom Ustavnog suda RH (»Narodne novine«, broj 64/23.) koja je stupila na snagu 14. lipnja 2023.
Zakonom o radu se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno. Ovaj Zakon usklađen je s 15 europskih direktiva u području radnog i socijalnog zakonodavstva. Stoga je Zakon o radu potrebno uskladiti i s novim EU direktivama iz istog područja, i to: Direktivom (EU) 2023/970 o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja (SL L 132/21, 17.5.2023., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/970 i Direktivom (EU) 2024/2831 o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme (SL Serija L, 11.11.2024., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/2831).
Pored formalnog usklađivanja ovoga Zakona s europskom pravnom stečevinom, važno je ukloniti sve prepreke za nejednakosti u plaćama muškaraca i žena koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Naime, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata o razlici u plaćama muškaraca i žena za 2024. godinu, ta razlika iznosila je prosječno na razini Europske unije čak 11,1% u korist muškaraca, odnosno na štetu žena. Podaci za Hrvatsku bolji su od navedenog prosjeka pa tako razlika u plaćama u korist muškaraca, a na štetu žena iznosi 6,6%. Međutim, važeći Zakon o radu ne nameće poslodavcima gotovo nikakve obveze prema kandidatima za zapošljavanje, ne nameće im ni posebne obveze prema radnicima koji se žele informirati o svojim plaćama ili saznati plaću usporedivih radnika kako bi procijenili jesu li primjereno plaćeni za rad koji obavljaju, a u sudskim postupcima ne postoje predviđene mjere koje bi olakšavale pristup sudu osobama koje su potencijalno diskriminirane zbog svoga spola u okolnostima kada obavljaju jednak rad ili rad koji je po vrijednosti jednak radu osobe drugog spola. Stoga Direktiva (EU) 2023/970 uvodi niz mjera koje države članice trebaju uvesti kako bi iste, u svojoj ukupnosti, dovele do uklanjanja neobjašnjivih razlika u plaćama za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te tako suzbile ovaj vid diskriminacije po spolu.
Jednako tako, u području rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi potrebno je unaprijediti postojeće zakonsko rješenje kako bi se, uz formalnu uskladbu s novom europskom direktivom, osigurala provedba nacionalnih interesa vezanih uz tržište platformskog rada u Hrvatskoj. Naime, prema podacima iz Izvješća o platformskom radu u Hrvatskoj za 2025. godinu razvidno je kako na našem tržištu platformskog rada nema puno različitih digitalnih radnih platformi, ali zato iste djeluju putem velikog broja posrednika na tržištu, tzv. agregatora. Ovo izvješće izrađuje se temeljem podataka koje sadrži informacijski sustav Jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER), pa je tako u Registru digitalnih radnih platformi i agregatora, koji je sastavni dio sustava JEER, tijekom 2025. godine bilo evidentirano svega četiri platforme, dok je agregatora bilo čak 2.336. U pogledu angažiranih fizičkih osoba za obavljanje poslova putem digitalnih radnih platformi sustav JEER zabilježio je 21.704 osobe koje su tijekom cijele godine ili u nekom razdoblju radile putem tih platformi. Od toga ih je najveći broj poslove obavljao putem ugovora o radu, manje kao obrtnici, a najmanji broj otpada na studente uz neznatan broj učenika. Rad putem digitalnih radnih platformi specifičan je po tome što u organizaciji rada koristi automatizirane sustave upravljanja utemeljene na algoritmima. Stoga Direktiva (EU) 2024/2831 ima za cilj unaprijediti radne uvjete u radu putem digitalnih radnih platformi te zaštititi osobne podatke svih fizičkih osoba angažiranih u ovom obliku rada.
Ujedno, Zakonom o radu potrebno je provesti usuglašavanje zakonske odredbe o prenošenju godišnjeg odmora, kao i s njome povezanih zakonskih odredbi o stjecanju prava na godišnji odmor, s Konvencijom Međunarodne organizacije rada br.132 o plaćenom godišnjem odmoru i presudama Suda EU kojima se tumači Direktiva 2023/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. godine o određenim vidovima organizacije radnog vremena te, s njom u vezi, odredbe navedene Konvencije. Naime, navedena Direktiva propisuje da su države članice dužne poduzimati potrebne mjere kako bi svaki radnik imao pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, dok spomenuta Konvencija predviđa najkasniji rok do kojega bi radnik trebao moći iskoristiti stečeno pravo na godišnji odmor. Stoga je u više pokrenutih postupaka pred nacionalnim sudovima, pod utjecajem presuda Suda EU, dosuđen tužiteljima veći opseg prava od onog koje im jamči nacionalno zakonodavstvo, odnosno dosuđeno im je pravo na duži rok u kojem je moguće prenijeti tzv. stari godišnji odmor od krajnjeg zakonskog roka za prenošenje. U tom kontekstu se posebna pažnja posvećuje radnicima koji zbog objektivnih okolnosti koje se dogode na njihovoj strani, kao što su privremena nesposobnost za rad (bolovanje) i korištenje rodiljnih odnosno roditeljskih prava, nisu u mogućnosti iskoristiti svoje pravo na godišnji odmor. Presude Suda EU obvezuju sve države članice, odnosno nacionalni sudovi su dužni tumačiti nacionalno zakonodavstvo u skladu sa svrhama relevantnih europskih direktiva, dok sukladno odredbi članka 134. Ustava Republike Hrvatske ratificirani međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Opisana situacija trenutno dovodi do pravne nesigurnosti ugovornih strana radnog odnosa u pogledu krajnjeg roka do kojega je poslodavac dužan omogućiti radniku korištenje stečenog prava na godišnji odmor, odnosno roka do kojeg radnik smije prenijeti neiskorišteni godišnji odmor.
Također, ukazuje se potreba za horizontalnim usklađivanjem s drugim propisima u Republici Hrvatskoj, i to sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te sa nedavno noveliranima Zakonom o obrani i Zakonom o službi u Oružanim snagama RH. Naime, Zakon o radu i Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama za isto pravo koriste različite pojmove zbog čega se nameće potreba za pojmovnim usklađivanjem općeg propisa o radu, dok je izmijenjenim i dopunjenim Zakonom o obrani i Zakonom o službi u oružanim snagama RH uvedeno temeljno vojno osposobljavanje pa zakonske odredbe općeg propisa o radu koje uređuju radni odnos u okolnostima vršenja dužnosti i prava državljana u obrani više ne odgovaraju pojmovno ni sadržajno stvarnom stanju.
Ujedno, u usporedivom položaju s radnicima koji vrše dužnosti i prava državljana u obrani mogu se naći i radnici koji su dobrovoljni pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite, i to u slučaju kada budu pozvani da sudjeluju u intervenciji ili osposobljavanju za provedbu aktivnosti tih operativnih snaga, a Zakon o radu uopće ne prepoznaje tu posebnu kategoriju radnika niti je usklađen s posebnim propisima u tom području.
Istodobno, ocjenjuje se potrebnim precizirati i pojedine druge zakonske odredbe radi njihove jasnoće u primjeni i pravne sigurnosti adresata tih normi.
Slijedom iznesenih podataka i obrazloženja, može se zaključiti da postojeće stanje iziskuje promjene općeg propisa o radu radi njegova usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, horizontalnog usklađivanja s drugim propisima u Republici Hrvatskoj te osiguravanja jasnoće u primjeni pojedinih zakonskih odredbi.
b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom odnose se na materiju kojom se:
1. preuzima Direktiva (EU) 2023/970, na način da se:
- uvode obveze za poslodavca prema kandidatima za zapošljavanje, koje će biti potrebno informirati o plaći koja se nudi za radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje
- obvezuje poslodavce da vrednuju sva radna mjesta, uspostave sustave ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta te kategoriziraju radnike
- osigurava da je vrednovanje radnih mjesta utemeljeno na objektivnim kriterijima koji se moraju jednako primjenjivati na žene i muškarce
- omogućuje radnicima zahtijevati informacije o njihovoj platnoj razini i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca u istoj kategoriji radnika
- uvodi obveza samo za velike poslodavce, koji zapošljavaju preko 100 radnika, da dostavljaju podatke o plaćama svojih radnika kako bi se iz istih izradila izvješća o razlikama u plaćama muškaraca i žena
- u slučaju izvješća koja ukazuju na razliku između plaća muškaraca i žena veću od 5% u bilo kojoj kategoriji radnika, a koju nije moguće obrazložiti objektivnim kriterijima niti ispraviti u kraćem roku, provodi postupak procjene plaća u suradnji s radničkim vijećem
- radi olakšavanja postupka izrade izvješća o razlikama u plaćama među spolovima, uspostavlja Nacionalni sustav transparentnosti plaća
- svim potencijalnim žrtvama diskriminacije olakša pristup pravosuđu, uvođenjem niza mjera i zaštitnih mehanizama
- osiguraju djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za slučaj kršenja prava i obveza u svezi s načelom jednake plaće
2. preuzima Direktiva (EU)2024/2831, na način da se:
- usklađuje definicija digitalne radne platforme kako bi iz nje bilo jasno da ta platforma u organizaciji rada upotrebljava automatizirani sustav upravljanja utemeljen na algoritmima
- precizira pojam agregatora radi jasnoće i bolje usklađenosti s Direktivom
- jasnije propisuje da pojam automatiziranog sustava upravljanja pretpostavlja da u organizaciji rada mogu biti korišteni automatizirani sustav praćenja i automatizirani sustav donošenja odluka
- odredbe o primjeni pravne pretpostavke postojanja radnog odnosa u radu putem digitalne radne platforme bolje povezuje s općom pretpostavkom radnog odnosa iz Zakona
- na smislen način uređuje mogućnost rada po pozivu poslodavca, kao specifičnosti vezane samo uz fleksibilan rad koji se obavlja putem digitalne radne platforme
- uređuje način informiranja radnika i drugih fizičkih osoba o odlukama koje se donese u automatiziranom sustavu upravljanja utemeljenom na algoritmima
- potpunije propisuje obveza ljudskog nadzora u automatiziranom sustavu upravljanja
- odredbama koje platformskim radnicima osiguravaju da traže preispitivanje odluka donesenih putem algoritama, preciznije propisuju dionici tih postupka, faze postupka i rokovi u kojima je potrebno postupati
- dopunjuju odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka radi potpune usklađenosti s Direktivom
- na pravilan način propisuje dužnost osiguravanja mogućnosti korištenja digitalnog kanala za komunikaciju među radnicima i drugim fizičkim osobama
- na odgovarajući način osigurava sudjelovanje predstavnika radnika i drugih fizičkih osoba u postupcima vezanim uz zaštitu njihovih prava
- zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost rada putem digitalne radne platforme, odnosno evidentiranja toga rada u sustavu JEER, potpuno usklađuju sa zahtjevima Direktive i stvarnim načinom funkcioniranja toga sustava u praksi.
3. usuglašavaju zakonske odredbe o godišnjem odmoru s presudama Suda EU, na način da se:
- osobama koje su bile privremeno nesposobne za rad (bile na dugotrajnom bolovanju) ili su koristile prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a zbog kojih objektivnih okolnosti nisu bile u mogućnosti iskoristiti stečeno pravo na godišnji odmor, omogući duže razdoblje prenošenja tzv. starog godišnjeg odmora
- pritom preciziraju i pojedine nejasne odredbe o stjecanju prava na godišnji odmor.
4. horizontalno usklađuje Zakon s drugim propisima, na način da se:
- u općem propisu o radu, kao i u posebnom propisu o rodiljnim i roditeljskim potporama, dosljedno koristi pojam dopust drugog posvojitelja
- štite prava radnika i poslodavca koji zapošljava radnika koji obavlja dužnosti i prava državljana u obrani, i to za vrijeme vojne obveze odnosno služenja u ugovornoj pričuvi, u skladu s novim pojmovima i obvezama koje proizlaze iz posebnih propisa o obrani
- štite prava radnika i poslodavca koji zapošljava radnika koji je dobrovoljni pripadnik operativnih snaga sustava civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u intervenciji ili osposobljavanju radi provedbe aktivnosti operativnih snaga.
5. preciziraju pojedine druge zakonske odredbe radi njihove jasnoće u primjeni i pravne sigurnosti adresata tih normi.
c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Unaprijedit će se pravni standardi u području radnih odnosa, osobito jednakost u plaćama između muškaraca i žena koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti te prava i obveze dionika rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, uključujući i minimalna prava iz radnog odnosa drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem tih platformi. Zakon će se uskladiti s novim europskim direktivama u području radnog i socijalnog zakonodavstva, kao i s drugim propisima Republike Hrvatske, pri čemu će se pojedine odredbe bolje usuglasiti s presudama Suda EU koji tumači europsko zakonodavstvo u skladu s njegovom pravom svrhom. Predložene izmjene i dopune Zakona ujedno će doprinijeti pravnoj sigurnosti i jasnijoj primjeni zakonskih odredbi u praksi.
Učinci koji se stupanjem na snagu Zakona očekuju u području uređenja radnih odnosa su sljedeći:
- transparentnost u postupcima zapošljavanja i tijekom radnog odnosa u pogledu prava na plaću
- ojačana provedba načela jednake plaće za jednak rad ili jednake plaće za rad jednake vrijednosti muškaraca i žena
- olakšan pristup pravosuđu u pogledu prava na jednaku plaću i suzbijanje diskriminacije po osnovi spola
- osigurana pravna osnova za uspostavu Nacionalnog sustava transparentnosti plaća
- poboljšani uvjeti rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi
- unaprijeđena zaštita osobnih podataka u okviru automatiziranog sustava upravljanja utemeljenog na algoritmima, koji se upotrebljava u organizaciji rada putem platformi
- očuvanje prava na godišnji odmor u slučaju korištenja rodiljnih ili roditeljskih prava te dužeg bolovanja (privremene nesposobnosti za rad)
- zaštićen radni odnos zaposlenih osoba upućenih na temeljno vojno osposobljavanje ili na obavljanje civilne službe te zaposlenih dobrovoljnih pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u intervenciji ili osposobljavanju za provedbu aktivnosti sustava civilne zaštite
- pravna sigurnost ugovornih strana radnog odnosa u primjeni izmijenjenih i dopunjenih zakonskih odredbi.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu. Tijekom 2027. i 2028. očekuje se trošak uspostave Nacionalnog sustava transparentnosti plaća (NSTP), a ukupan iznos usluge razvoja NSTP-a je procijenjen na oko 750.000,00 eura, koja sredstva će se osigurati u okviru limita ukupnih rashoda MROSP-a koje je Vlada RH utvrdila odlukom o proračunskom okviru za 2027. i 2028. Budući da je u planu izrada novog Višegodišnjeg financijskog okvira za financiranje iz europskih sredstava, razmotrit će se mogućnost da se dio troškova uspostave NSTP-a financira iz europskih sredstava. Također, nakon uspostave sustava, počevši od 2028. godine bit će potrebno osigurati sredstva za održavanje, a procijenjeni trošak u 2028. je oko 20% od troška uspostave sustava. Usluga održavanja NSTP-a (godišnji iznos bez PDV-a) je procijenjena na oko 150.000,00 eura.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Člankom 1. mijenja se članak 2. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23) kojim su navedene sve direktive koje su prenesene u pravni poredak Republike Hrvatske tim Zakonom, odnosno koje će biti prenesene stupanjem na snagu ovoga Zakona, a sukladno točki V. Odluke o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (»Narodne novine«, broj 44/17).
Uz članak 2.
Odredbom kojom se mijenja članak 25. Zakona se, u cilju usklađivanja s Direktivom (EU) 2023/970, uz zabranu poslodavca da tijekom trajanja radnog odnosa ne smije od radnika tražiti niti na drugi način prikupljati podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, propisuje zabrana da u postupku zapošljavanja i zasnivanja radnog odnosa, prilikom odabira kandidata za radno mjesto, u okviru podataka koje ne smije tražiti od kandidata, ne smije zatražiti podatak o plaći koju ostvaruje ili koju je ostvario kod prethodnih poslodavaca. Cilj ove odredbe je obveza provođenja transparentnosti plaća i prije samog zasnivanja radnog odnosa, kao važnog elementa za sprječavanje i uklanjanje diskriminacije između muškaraca i žena u pogledu plaće.
Uz članke 3. do 6.
U člancima 32., 34., 35. i 36., Zakon o radu se horizontalno i terminološki usklađuje sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 155/22 i 34/25).
Uz članak 7.
Odredbom kojom se mijenja izričaj stavka 3. u članku 44. Zakona o radu, jasno se naglašava da agencija kao poslodavac može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima samo ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta, odnosno da je kao agencija registriran prema posebnom propisu te da je upisan u evidenciju ministarstva nadležnog za rad.
Uz članak 8.
U skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970 prema kojem se propisanim mjerama mora osigurati da poslodavci imaju platne strukture kojima bi se osiguralo ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti muškaraca i žena, odredbom se mijenja članak 45. Zakona na način da obvezan sadržaj ugovora o radu, kada se radi o ustupanju radnika, osim do sada propisanih podataka, mora sadržavati i dodatne podatke. Time se osigurava mogućnost poslodavca koji je agencija za privremeno zapošljavanje da omogući pristup kriterijima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, odnosno ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta i određuje visina plaće, te da može davati informacije o platnoj razini radnika i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca i obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji. Osim navedenih informacija, poslodavac je radniku dužan dati informacije o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a Zakona, kao i o prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik.
Uz članak 9.
Odredbom kojom se mijenja stavak 6. u članku 46. Zakona o radu, propisanim načelom jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima se propisuje da plaća, primici na temelju radnog odnosa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem odnosno nepovoljnijem od plaće, primitaka na temelju radnog odnosa i drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Odredba ujedno predstavlja horizontalno usklađivanje s člankom 90. Zakona o radu iz koje jasno proizlazi da se plaća radnika, osim osnovne odnosno ugovorene plaće, može sastojati i od dodataka i ostalih primitaka.
Uz članak 10.
Ovim člankom kojim se mijenja članak 76. Zakona o radu propisuje se pravo na plaćeni godišnji odmor radnika uz ispunjavanje uvjeta za njegovo stjecanje. Odredba se horizontalno usklađuje s ostalim odredbama Zakona kojima se uređuje pravo na puni i razmjerni dio godišnjeg odmora, kao i mogućnost njegovog ostvarivanja u slučajevima kada radniku djelomično ili tijekom cijele kalendarske godine radni odnos miruje.
Uz članak 11.
Izmijenjenim člankom 77. Zakona o radu se utvrđuje najkraće trajanje godišnjeg odmora kojeg radnik ostvaruje, uz povoljnije uređenje za maloljetnika i radnika koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. Institut je redefiniran na način da se izrijekom propisuje u kojim slučajevima radnik, bez obzira na načelno pravo na plaćeni godišnji odmor, isti ipak neće ostvariti. Radi se o slučajevima kada mu radni odnos tijekom cijele kalendarske godine miruje. Navedena odredba ujedno predstavlja horizontalno usklađivanje s odredbom o neplaćenom dopustu iz članka 87. Zakona, za čije vrijeme trajanja sva prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
Kao uvjet za stjecanje prava radnika na puni godišnji odmor propisuje se uvjet od šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.
Uz članak 12.
Redefinirano je pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora kao iznimka od prava radnika na puni godišnji odmor. Razmjeran dio godišnjeg odmora ostvaruje radnik kojem prestaje radni odnos, kao i radnik kojem je tijekom dijela kalendarske godine radni odnos mirovao. Pri tome se, kod prestanka radnog odnosa kao relevantni mjeseci za određivanje broja dana godišnjeg odmora uzimaju oni mjeseci u kojima je radni odnos radnika trajao, za razliku od mirovanja radnog odnosa, kod kojeg se upravo ti mjeseci mirovanja ne ubrajaju u utvrđivanje godišnjeg odmora radnika. S obzirom da je zakonski termin određivanja takvog prava pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, naslov članka je gramatički usklađen sa samim tekstom članka.
Uz članak 13.
Izmijenjenim člankom 84. Zakona o radu koji regulira prenošenje godišnjeg odmora, institut je usklađen s Konvencijom br. 132 – Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru, kao i sudskim odlukama temeljenim na tumačenju odredaba navedene Konvencije.
Uz propisivanje izuzetaka kod prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora nakon propisanog roka od 30. lipnja, određuje se što se smatra privremenom nesposobnošću za rad, na način da se upućuje na privremenu nesposobnost za rad koja je kao takva određena propisom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Razdoblje prijenosa neiskorištenog godišnjeg odmora se ograničava na razdoblje od 15 mjeseci od isteka kalendarske godine u kojoj je godišnji odmor stečen, nakon čijeg isteka prestaje pravo na godišnji odmor, kao i pravo na kumuliranje godišnjeg odmora radnika koji je za rad bio nesposoban u dužem vremenskom razdoblju. Uzimajući u obzir rokove za prenošenje godišnjeg odmora, radi se o mogućem kumuliranju neiskorištenog godišnjeg odmora u razdoblju od dvije godine, što predstavlja iznimku od pravila propisanih za prenošenje neiskorištenog godišnjeg odmora radnika iz jedne kalendarske godine u drugu. Nadalje, u ovom se slučaju može prenijeti godišnji odmor samo u minimalnom trajanju od četiri tjedna, odnosno pet tjedana kada se radi o maloljetniku i radniku koji radi na poslovima na kojima ga, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti od štetnih utjecaja.
Uz članak 14.
Navedenom izmjenom ispravlja se pogrešno pozivanje u članku 88. Zakona o radu.
Uz članak 15.
Djelomično je izmijenjena odredba članka 90. Zakona o radu, kako bi na jasan i nedvojben način proizlazilo da, u slučaju kada plaća radnika nije određena već je odrediva odnosno određena pravilnikom o radu kao drugim izvorom prava, mora tim izvorom biti uređena za sve radnike zaposlene kod poslodavca.
U skladu s člankom 15. Zakona o radu plaća radnika može biti određena ili odrediva, u kojem se smislu može u ugovoru o radu umjesto podataka o brutoplaći te dodacima i ostalim primicima koji mogu biti dio plaće uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim je navedeno uređeno, pri čemu drugi izvori prava moraju sadržavati elemente na temelju kojih se određuje plaća radnika, bez mogućnosti da isti upućuju na jednostranu odluku poslodavca u njezinu određivanju.
Stoga je u definiranju ostalih primitaka u odnosu na dosadašnji tekst Zakona dodatno naglašeno da se, kada se radi o aktu poslodavca, mora raditi o aktu koji je donesen u skladu s pravilnikom o radu.
Uz članak 16.
Ovim člankom se mijenja članak 91. Zakona o radu, kako bi se propisano pravo jednakosti muškaraca i žena uskladilo s novim poglavljem 17. kojim se, usklađujući se s Direktivom (EU) 2023/970, propisuje transparentnost plaća i ostvarivanje prava na jednakost plaća muškaraca i žena. U tome se smislu redefinira što se smatra radom jednake vrijednosti, propisujući da se pri tome moraju uzeti u obzir kriteriji iz odredbe članka 139.c ovoga Zakona odnosno kriteriji na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuje visina plaće.
Ujedno se određuje da se ostvarivanje prava na jednakost plaća muškaraca i žena odnosi na ukupna primanja koja radnik ostvaruje. Navedeno znači da se načelo jednakosti plaća muškaraca i žena odnosi na plaću, ali i na primitke koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa.
Uz članak 17.
Propisivanjem odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu povredom prava na jednakost plaća muškaraca i žena odredbom novog članka 111.a Zakona o radu, Zakon se usklađuje sa zahtjevom članka 16. Direktive 2023/970, u skladu s kojim radnik koji je pretrpio štetu ima pravo na naknadu štete samo zbog povrede prava na jednakost plaća po osnovi spola ili po toj i drugoj diskriminacijskoj osnovi. Na ovaj je način u područje primjene pravila o diskriminaciji uključena i intersekcijska diskriminacija kao kombinacija višestrukih nejednakosti, od kojih je jedna spol (primjerice, na temelju dobi i spola, etničke pripadnosti i spola).
Šteta bi trebala uključivati materijalnu i nematerijalnu štetu, u kojem se smislu odredbom novog članka 111.a upućuje na primjenu općeg propisa obveznog prava, što ujedno predstavlja i horizontalno usklađivanje s člankom 111. Zakona.
Uz članak 18.
Izmjena članka 133. Zakona je usklađivanje s novim člankom 133.a, kojim se zbog usklađivanja s člankom 14. Direktive (EU) 2023/970 zasebnim člankom uređuje pravna zaštita radnika koji se smatraju oštećenima zbog ne primjene načela jednake plaće muškaraca i žena.
Uz članak 19.
Ovim člankom kojim se u Zakon o radu dodaje naslov i novi članak 133.a. propisuje se na koji način radnik može zatražiti zaštitu prava na jednakost plaća muškaraca i žena, pri čemu se propisuje da se na pitanja sudske zaštite prava na jednakost plaća muškaraca i žena, a osobito u odnosu na zaštitu kolektivnih interesa i prava upućuje na primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije (»Narodne novine«, br. 85/08 i 112/12) i Zakona o ravnopravnosti spolova (»Narodne novine«, br. 82/08 i 69/17). To podredno znači mogućnost uključivanja tijela za jednakost, udruge, ustanove ili organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a koje se bave zaštitom prava na jednako postupanje i imaju pravni interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava, pravo podnošenja udružne tužbe kao načina kojim se olakšava djelotvorno pokretanje postupaka (podnošenje tužbe), koji se zbog određenih postupovnih ili financijskih prepreka ili straha od viktimizacije inače ne bi pokrenuli. Jednako tako, olakšava se provođenje postupaka u kojima se radi o diskriminaciji po više različitih osnova ili se radi o sustavnoj diskriminaciji u odnosu na plaću i rodnu ravnopravnost.
Zbog podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na jednakost plaća muškaraca i žena odnosno zbog podnošenja zahtjeva i sudjelovanja u postupku za zaštitu toga prava, radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj.
Propisuje se mogućnost naredbe suda prema poslodavcu u smislu zahtjeva za prekid kršenja prava ili poduzimanje druge odgovarajuće mjere kojom će se osigurati primjena prava ili obveza u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena.
Radnik koji je izgubio spor u sudskom postupku pokrenutom tužbom zbog povrijeđenog prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti može biti oslobođen plaćanja troškova postupka ako sud ocijeni da je radnik imao opravdane razloge za podnošenje tužbe te da iz tog razloga nije primjereno od radnika zahtijevati plaćanje troškova postupka.
Takav opravdani razlog bi osobito bio slučaj u kojem poslodavac u ispunjavanju obveza o transparentnosti plaća nije postupao u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Kao nadležan sud određuje se sud nadležan za radne sporove.
Uz članak 20.
Navedenom izmjenom ispravljaju se pogrešna pozivanja u članku 134. Zakona o radu.
Uz članak 21.
Redefiniranjem članka 135. Zakona, odnosno dodavanjem novih stavaka 7. i 8. kojima se uređuje teret dokazivanja, u cilju usklađivanja sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970 kao i sudskom praksom EU sudova, propisuje se prelazak tereta dokazivanja na poslodavca, koji će u slučaju spora o povredi prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti propisanog ovim Zakonom, ako radnik učini vjerojatnim da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije, morati dokazati da u pogledu plaće do takve diskriminacije nije došlo.
Međutim, ako poslodavac nije ispunio dužnost o transparentnosti plaća propisanu člankom 25. i člancima 139.a do 139.k ovoga Zakona, u slučaju spora o povredi prava na jednakost plaća muškaraca i žena, teret dokazivanja da nije došlo do diskriminacije je na poslodavcu, osim ako on ne dokaže da do takvog neispunjavanja nije došlo s namjerom i da nije bitno utjecalo na ostvarivanje prava radnika.
Uz članak 22.
Ovim se člankom dodaje novi članak 135.a, kojim se radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2023/970 te uspostavljanja mogućnosti da se utvrđuje da li se rad radnika može smatrati radom jednake vrijednosti, određuje usporedivi radnik, čime se radniku omogućava da dokaže nepovoljnije postupanje poslodavca u odnosu na postupanje prema usporedivom radniku koji obavlja jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Ako se procjena ne može utvrditi na taj način, za usporedbu se može koristiti drugi odgovarajući dokaz, osobito podaci i informacije kojima raspolažu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime se uklanja nemogućnost podnošenja tužbe u pogledu jednakosti plaća u onim slučajevima u kojima je u pojedinim segmentima tržišta rada teško pronaći usporedivog radnika suprotnog spola.
Isto tako, u postupku usporedne procjene jednakosti rada ili jednake vrijednosti rada dviju osoba različitog spola, mogu se uspoređivati situacije u kojima se te osobe nalaze, neovisno o tome rade li kod istog poslodavca ili različitih poslodavaca, te neovisno o tome rade li kod istog poslodavca istovremeno, ako se na procjenu vrijednosti njihova rada te određivanja visine njihove plaće primjenjuju isti pravni izvori.
Uz članak 23. (kojim se dodaju članci 139.a do 139.s)
Odredbom kojom se dodaju članci 139.a do 139.s, s naslovima iznad njih, u okviru novog poglavlja 17. se u cijelosti prenosi zahtjev Direktive 2023/970 koji se odnosi na transparentnost plaća i ostvarivanje prava na jednakost plaća muškaraca i žena.
Uz članak 139.a
Ovim člankom se, u skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuje obveza poslodavca da osigura transparentnost plaća i postupaka njihova određivanja radi jačanja primjene načela jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena. U tu svrhu propisuje se obveza poslodavca da osigura transparentnost kriterija i postupaka povezanih s određivanjem plaće, informiranjem o plaćama prije zasnivanja i tijekom trajanja radnog odnosa te sustavnim izvješćivanjem o razlikama u plaćama između muškaraca i žena.
Nadalje, određuje se da se odredbe o ostvarivanju prava na jednakost plaća muškaraca i žena primjenjuju i na osobe koje sudjeluju u postupku zapošljavanja i zasnivanja radnog odnosa, čime se osigurava transparentnost informacija o plaći i prije zasnivanja radnog odnosa, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 139.b
Ovim člankom se, u skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuje obveza poslodavca da radnicima omogući pristup kriterijima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuju plaća, uvjeti napredovanja i povećanja plaće. Nadalje, propisuje se obveza poslodavca da navedene kriterije, ako nisu uređeni propisom ili kolektivnim ugovorom, utvrdi pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu. Također se uređuju obveze agencije za privremeno zapošljavanje u vezi s dostupnošću tih kriterija na način da ih pribavi od korisnika kojem ustupa radnike, kao i obveza korisnika da agenciji dostavi informacije o tim kriterijima. Ujedno se propisuje obveza poslodavca koji zapošljava najmanje 50 radnika da utvrdi uvjete za napredovanje odnosno povećanje plaće te osigura njihovu dostupnost radnicima.
Nadalje, propisuje se obveza poslodavca da radniku na jasan i razumljiv način omogući jednostavan pristup kriterijima na temelju kojih se određuju i obračunavaju primici radnika na temelju radnog odnosa. Također se uređuje obveza poslodavca da, radi ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, provede provjeru i usporedbu vrijednosti rada radnog mjesta radnika i usporedivog radnika, kao i provjeru primjene kriterija na temelju kojih se određuju primici radnika na temelju radnog odnosa. U tu svrhu poslodavac je dužan radnika obavijestiti o kriterijima koji su uzeti u obzir pri određivanju plaće, uvjetima za napredovanje odnosno povećanje plaće te kriterijima za određivanje i obračun primitaka na temelju radnog odnosa. Ujedno se propisuje da se podaci dobiveni u tom postupku mogu koristiti isključivo u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ako tako zahtijeva poslodavac.
Uz članak 139.c
Ovim se člankom, u skladu s zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuju kriteriji za procjenu vrijednosti rada kao osnove za vrednovanje rada, određivanje plaće i osiguravanje primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. U tu svrhu definira se pojam kriterija za procjenu vrijednosti rada kao osnove, značajke ili mjerila prema kojima se procjenjuje vrijednost rada te se propisuje da takvi kriteriji moraju biti objektivni i rodno neutralni, pri čemu se određuje značenje tih pojmova za potrebe primjene ovoga Zakona. Nadalje, uređuje se da se na temelju procjene vrijednosti rada ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuju uvjeti napredovanja odnosno povećanja plaće, kao i značenje pojma kategorije radnika za potrebe primjene odredbi poglavlja ovoga Zakona.
Uz članak 139.d
Odredbom se, u skladu s zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuje obveza poslodavca da na temelju procjene vrijednosti rada provedene primjenom objektivnih i rodno neutralnih kriterija ocijeni i klasificira svako radno mjesto prema jednakosti i sličnosti vrste rada odnosno prema jednakoj vrijednosti rada te odredi uvjete napredovanja odnosno povećanja plaće. Ujedno se definira pojam složenosti poslova radnog mjesta kao jednog od bitnih elemenata procjene vrijednosti rada.
Nadalje, propisuje se da je poslodavac pri procjeni vrijednosti rada dužan osobito uzeti u obzir kriterije koji se odnose na vještine, odgovornost, napore i radne uvjete, pri čemu navedeni kriteriji ne isključuju uzimanje u obzir drugih objektivnih i rodno neutralnih kriterija. Također se uređuje da se postupci procjene vrijednosti rada, ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta uređuju propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ujedno se propisuje obveza poslodavca koji nije u obvezi donošenja pravilnika o radu da provede pojedinačnu procjenu vrijednosti radnog mjesta. Nadalje, propisuje se da ministarstvo nadležno za rad osigurava poslodavcima, osobito onima koji zapošljavaju manje od 20 radnika, dostupnost metodologije koja služi kao pomoć u provedbi procjene vrijednosti rada te ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta.
Uz članak 139.e
Ovim člankom se, u skladu s Direktivom (EU) 2023/970, uređuje transparentnost plaća u postupku zapošljavanja radi osiguravanja ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena već prije zasnivanja radnog odnosa. U tom se smislu propisuje obveza poslodavca da u nazivima radnih mjesta, u sustavu klasifikacije radnih mjesta i u postupku zapošljavanja, koristi rodno neutralne izraze koji se jednako odnose na osobe muškog i ženskog spola. Nadalje, propisuje se pravo kandidata za radno mjesto da zatraži, a obveza poslodavca da pruži, informacije o visini plaće i vrsti primitaka na temelju radnog odnosa koji se obračunavaju i isplaćuju za radno mjesto za koje se kandidat prijavljuje, prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima. Ujedno se propisuje obveza poslodavca da navedene informacije osigura kandidatima pravodobno, prilikom oglašavanja slobodnog radnog mjesta ili na drugi način, a najkasnije prije razgovora za posao, kao i da osobama s invaliditetom omogući odgovarajući pristup tim informacijama u obliku koji je pristupačan i osigurava razumnu prilagodbu.
Isto tako, uređuje se obveza agencije za privremeno zapošljavanje u slučaju kada sudjeluje u postupku zapošljavanja, da informacije o plaći i primicima pribavlja od korisnika kojem ustupa radnika te ih dostavlja kandidatu za radno mjesto. Također se propisuje da informacija o visini plaće može biti iskazana u obliku određenog iznosa početne plaće ili raspona plaće utvrđenog na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija te se određuje značenje pojmova početne plaće i raspona plaće za potrebe primjene ovoga članka.
Uz članak 139.f
Ovim se člankom, u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2023/970, uređuje pravo radnika na informiranje o platnoj razini, prosječnim platnim razinama muškaraca i žena koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji te o godišnjem iznosu primitaka na temelju radnog odnosa i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj radnik pripada. Ujedno se uređuje pojam platne razine te način utvrđivanja brutoiznosa satnice za potrebe primjene ovoga Zakona.
Također se uređuju način ostvarivanja prava na informiranje, obveza poslodavca da jednom godišnje obavijesti radnike o pravu na informiranje i načinu njegova ostvarivanja, rokovi i način dostave traženih informacija te dodatnih obrazloženja, kao i mogućnost ostvarivanja toga prava putem radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika ili tijela za jednakost. Propisuje se i obveza poslodavca da osobama s invaliditetom omogući odgovarajući pristup navedenim informacijama u obliku koji je pristupačan i koji osigurava razumnu prilagodbu.
Nadalje, uređuje se pravo radnika da otkrije podatke o svojoj plaći, platnoj razini i primicima na temelju radnog odnosa te se propisuje zaštita radnika od bilo kakvih štetnih posljedica zbog takvog postupanja kao i ništetnost odredbi ugovora o radu, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu kojima bi se to pravo ograničilo. Propisuje da se informacije dobivene na temelju ovoga članka mogu koristiti isključivo u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ako tako zahtijeva poslodavac. Također se, propisuje primjena odredbi ovoga članka i u slučaju kada poslodavac odluči radnicima dostaviti informacije o plaćama i primicima bez njihovog prethodnog zahtjeva.
Ujedno, uređuju se obveze agencije za privremeno zapošljavanje i korisnika u vezi s pribavljanjem i dostavom informacija potrebnih za ispunjavanje obveze informiranja radnika.
Uz članak 139.g
Ovim se člankom uređuje uspostava Nacionalnog sustava transparentnosti plaća (NSTP) kao informacijskog sustava za prikupljanje, obradu, razmjenu i korištenje podataka potrebnih za utvrđivanje i praćenje razlika u plaćama između muškaraca i žena kod poslodavaca obveznika izvješćivanja. Propisuje se svrha sustava te da se za utvrđivanje razlika u plaćama između muškaraca i žena, izvješćivanje i usporedbu koriste podaci o ukupnim primanjima koja radnik u radnom odnosu ostvaruje kod poslodavca, kako bi se omogućila usporedba podataka između poslodavaca, sektora i regija.
Nadalje, ovim se člankom uređuje nadležnost ministarstva za provedbu uspostave NSTP-a i upravni nadzor nad provedbom stručnih poslova koji su ovim Zakonom, u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine, br. 66/19 i 155/23), povjereni Financijskoj agenciji. Također se propisuju obveze Financijske agencije u vezi s uspostavom, održavanjem i radom NSTP-a te prikupljanjem i obrađivanjem podataka zaprimljenih putem toga sustava, prihvatom podataka zaprimljenih putem sustava Centraliziranog obračuna plaća, izradom izvješća o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, omogućavanjem pristupa podacima ovlaštenim korisnicima te zaprimanjem odluka o provedenoj procjeni plaća.
Istodobno se propisuje obveza poslodavaca koji su obveznici izvješćivanja da podatke o plaćama muškaraca i žena dostavljaju isključivo putem NSTP-a, kao i obveza dostavljanja potpunih i točnih podataka te potvrđivanja njihove točnosti.
Radi izbjegavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja u dostavi podataka poslodavaca koji su obveznici izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona i ujedno su obveznici korištenja sustava Centraliziranog obračuna plaća, a koji dio ukupnih primanja radnika isplaćuju nekorištenjem toga sustava, za takve se poslodavce propisuje dužnost dostave samo tih podataka.
Uređuje se ovlast Financijske agencije za provjeru pravodobnosti i potpunosti dostavljenih podataka te pokretanje prekršajnog postupka u slučaju neispunjavanja propisanih obveza. U donošenju provedbenog propisa daje se ovlast ministru da pravilnikom propiše postupak prikupljanja i obrade podataka o plaćama muškaraca i žena, metodologiju izračuna razlike u tim plaćama te razmjenu podataka.
Uz članak 139.h
Ovim se člankom, u skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuje obveza poslodavaca koji su obveznici izvješćivanja da putem NSTP-a dostavljaju podatke o ukupnim primanjima radnika koja je u radnom odnosu primio od poslodavca potrebne za izradu izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena. U tu svrhu određuju se sastavnice ukupnih primanja koja ulaze u izvješćivanje, odnosno podaci o pojedinim dijelovima plaće iz članka 90. ovoga Zakona, uključujući naknadu plaće koja se isplaćuje na teret poslodavca u skladu s člankom 95. ovoga Zakona te primicima radnika na temelju radnog odnosa iz članka 90.a ovoga Zakona. Nadalje, za potrebe izvješćivanja o razlici u plaćama između muškaraca i žena, određuje se da se dodaci koji su dio plaće iz članka 90. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona i ostali primici koji su dio plaće iz članka 90. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona smatraju varijabilnim dijelovima plaće.
Također se uređuje razdoblje za koje se podaci dostavljaju, rokovi i učestalost izvješćivanja ovisno o broju zaposlenih radnika, kao i mogućnost poslodavaca koji zapošljavaju manje od 100 radnika da dobrovoljno dostave podatke, uz primjenu svih odredbi ovoga Zakona koje se odnose na izvješćivanje o razlici u plaćama između muškaraca i žena i zajedničku procjenu plaće. Propisivanje izvješćivanja za poslodavce koji zapošljavaju manje od 100 radnika kao mogućnost, a ne kao obvezu predstavlja usklađivanje s minimalnim standardima Direktive (EU) 2023/970 koja na takav način štiti mikro, male i srednje poduzetnike od administrativnih opterećenja.
Isto tako se, propisuje obveza poslodavca da o pokretanju postupka dostavljanja podataka i izrade izvješća obavijesti radničko vijeće.
Među ostalim, radi ispunjavanja obveze izvješćivanja u slučaju ustupanja radnika putem agencije za privremeno zapošljavanje, propisuje se kako se korisnik smatra poslodavcem te kako je agencija dužna dostaviti korisniku potrebne podatke za ustupljene radnike, a korisnik te podatke smije upotrijebiti samo u svrhu izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena. Obveza inozemnog trgovačkog društva odnosno inozemnog trgovca pojedinca koji na području Republike Hrvatske obavlja djelatnost putem podružnice i ima svojstvo poslodavca u smislu ovoga Zakona je dostaviti podatke za radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj.
Ujedno se propisuje ovlast ministra da pravilnikom uredi sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka potrebnih za izradu izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena.
Uz članak 139.i
U skladu s Direktivom (EU) 2023/970, propisuje se obveza dostave podataka u NSTP radi utvrđivanja razlike u plaćama između muškaraca i žena te sadržaj izvješća koje se sastavlja na temelju tako dostavljenih podataka. U tu svrhu propisuju se pokazatelji za utvrđivanje razlika između muškaraca i žena u pogledu plaća i varijabilnih dijelova plaće, uključujući razlike u prosječnim i medijalnim platnim razinama, razlike u varijabilnom dijelu plaće, udjele muškaraca i žena koji ostvaruju varijabilne dijelove plaće te njihovu zastupljenost u pojedinim kvartilnim razredima plaća.
Nadalje, definiraju se pojmovi za potrebe izvješćivanja, odnosno razlika u plaći na temelju roda, medijalna platna razina, razlika u medijalnoj plaći na temelju roda i kvartilni razred plaća, radi osiguravanja jedinstvenog načina izračuna razlika u plaćama između muškaraca i žena.
Također se propisuje obveza dostave podataka o primicima radnika na temelju radnog odnosa u NSTP, radi utvrđivanja razlika u tim primicima između muškaraca i žena, odnosno razlike u prosječnim i medijalnim iznosima primitaka, udjele muškaraca i žena koji su ostvarili primitke, njihovu zastupljenost u kvartilnim razredima primitaka te razlike u primicima prema kategorijama radnika. Propisuje se da se na temelju svih podataka unesenih u NSTP sastavlja izvješće o razlici u plaćama između muškaraca i žena koje mora sadržavati podatke o razlikama u plaćama i primicima te udjelima muškaraca i žena, prikazane po cjelinama iz ovoga članka.
Uz članak 139.j
Ovim člankom se, u skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, uređuje preuzimanje i objava izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena te prava i obveze poslodavca, radnika, radničkog vijeća, nadležne inspekcije u području rada i tijela za jednakost u odnosu na podatke sadržane u tom izvješću. Propisuje se obveza Financijske agencije da putem NSTP-a omogući ministarstvu nadležnom za rad i poslodavcu preuzimanje izvješća te da o njegovoj izradi obavijesti poslodavca, koji je dužan izvješće preuzeti u propisanom roku. Također se uređuje objava izvješća na mrežnim stranicama ministarstva i Financijske agencije jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu.
Nadalje, uređuje se koje podatke iz izvješća poslodavac može učiniti javno dostupnima, kao i obveza dostave pojedinih podataka iz izvješća svim radnicima koje zapošljava i radničkom vijeću, odnosno nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost na njihov zahtjev, uključujući i podatke iz prethodne četiri godine kada su dostupni. Također se propisuje mogućnost poslodavca da, ako su u izvješću iskazane razlike u plaćama u najmanjem postotku propisanom ovim Zakonom, uz izvješće objavi pisano objašnjenje u kojem te razlike obrazlaže objektivnim i rodno neutralnim kriterijima.
Ujedno se propisuje pravo radnika, radničkog vijeća, nadležne inspekcije u području rada i tijela za jednakost da od poslodavca zatraže dodatna objašnjenja podataka sadržanih u izvješću, uključujući objašnjenja razlika u plaćama na temelju roda, neovisno o tome je li podatke objavio poslodavac ili ministarstvo. Poslodavac je dužan na takav zahtjev dati obrazloženi odgovor u propisanom roku.
Propisuje se obveza poslodavca da, ako razlike u plaćama na temelju roda nisu opravdane objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, u suradnji s radničkim vijećem odnosno tijelom za jednakost ukloni uzroke razlika u plaćama na temelju roda u propisanom roku. Također se određuje da se ove odredbe primjenjuju i na poslodavca koji zapošljava manje od prosječno 100 radnika, a preuzeo je obvezu dostavljanja podataka za izradu izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena.
Uz članak 139.k
U skladu s Direktivom (EU) 2023/970 uređuje se obveza poslodavca na kojeg se odnosi obveza izvješćivanja o razlici u plaćama između muškaraca i žena da provede postupak zajedničke procjene plaća ako su kumulativno ispunjeni propisani uvjeti, odnosno ako je u izvješću o razlici u plaćama utvrđena razlika od najmanje pet posto u prosječnoj platnoj razini muškaraca i žena u određenoj kategoriji radnika, ako poslodavac takvu razliku nije obrazložio na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija te ako je nije ispravio u propisanom roku.
Nadalje, uređuje se sadržaj zajedničke procjene plaća kojom se utvrđuju i analiziraju razlike u plaćama između muškaraca i žena, razlozi njihova nastanka koji se temelje na objektivnim i rodno neutralnim kriterijima te mjere za uklanjanje utvrđenih razlika, kao i rokovi za njihovo uklanjanje i ocjena djelotvornosti prethodno provedenih mjera. Zajednička procjena plaća mora obuhvatiti i primitke radnika na temelju radnog odnosa, ako je u odnosu na pojedinu vrstu primitka u određenoj kategoriji radnika utvrđena razlika od najmanje pet posto u prosječnom iznosu primitaka muškaraca i žena. U tom slučaju zajednička procjena plaća dodatno obuhvaća analizu udjela muškaraca i žena koji su ostvarili pojedinu vrstu primitka, utvrđivanje razloga nastanka razlika prema objektivnim i rodno neutralnim kriterijima te mjere za njihovo uklanjanje.
Također se uređuje suradnja poslodavca i radničkog vijeća u provedbi zajedničke procjene plaća, odnosno obveza obavješćivanja radničkog vijeća o tijeku i sadržaju postupka te obveza donošenja odluke o provedenoj procjeni. U slučaju kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće niti djeluje sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća, propisuje se obveza poslodavca da procjenu provede samostalno.
Ujedno se propisuje obveza poslodavca da odluku o provedenoj procjeni plaća dostavi radnicima, radničkom vijeću i Financijskoj agenciji putem NSTP-a, a nadležnim tijelima na njihov zahtjev. Nadalje, uređuje se sudjelovanje radničkog vijeća u provedbi mjera koje proizlaze iz procjene plaća, osobito kada te mjere uključuju uspostavu ili analizu rodno neutralnih sustava ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta radi uklanjanja neobrazloženih razlika u plaćama, uz mogućnost uključivanja tijela za jednakost.
U provođenju postupka zajedničke procjene plaća, radničko vijeće i druge osobe koje u postupku zajedničke procjene plaća saznaju podatke o plaći i identitetu pojedinog radnika, dužni su te podatke čuvati kao povjerljive te ih smiju upotrebljavati samo u svrhu provedbe toga postupka. Pri tome je obaveza čuvanja podataka vezana uz propis o zaštiti osobnih podataka, odnosno Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(SL L119/1, 4.5.2016.).
Uz članak 139.l
Ovim se člankom, prema zahtjevu Direktive (EU) 2023/970, propisuje da se podaci koji se dostavljaju radi sustavne i pravilne primjene načela jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, a koji uključuju osobne podatke radnika, obrađuju u skladu s člankom 29. ovoga Zakona i odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Nadalje, propisuje se da se osobni podaci koji se obrađuju u svrhu ostvarivanja prava na jednakost plaća mogu koristiti isključivo za tu svrhu.
Nadalje, uređuju se ograničenja u vezi s otkrivanjem podataka o plaći pojedinog radnika radi zaštite njegova identiteta, osobito u slučajevima ostvarivanja prava na informacije o plaćama i objave podataka o razlikama u plaćama. Ako bi davanje takvih podataka moglo dovesti do otkrivanja plaće radnika čiji se identitet može utvrditi, propisuje se obveza poslodavca da te podatke povjeri, na zahtjev radnika radničkom vijeću, sindikalnom povjereniku ili tijelu za jednakost, koji mogu radniku pružiti savjet o mogućnostima ostvarivanja prava na jednaku plaću, uz obvezu zaštite povjerljivosti podataka o plaći pojedinog radnika. Isto tako, propisuje se ograničenje javne objave podataka iz izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena u slučaju kada bi njihovom objavom bilo moguće utvrditi plaću pojedinog radnika. U takvom slučaju podaci se ne objavljuju radi zaštite osobnih podataka radnika, već se naznačuje da nisu objavljeni iz razloga zaštite osobnih podataka.
Također se propisuje iznimka od ograničenja otkrivanja podataka za potrebe postupaka i poslova praćenja i potpore primjeni načela jednakosti plaća muškaraca i žena.
Uz članak 139.m
Ovim se člankom, u skladu s Direktivom (EU) 2023/970, uređuje obveza poslodavca koji kao gospodarski subjekt sudjeluje u postupcima javne nabave ili postupcima davanja koncesija da pri izvršavanju ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji poštuje obveze koje proizlaze iz načela jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Nadalje, propisuje se mogućnost da javni naručitelj ili davatelj koncesije, u slučaju kršenja tih obveza, utvrdi uvjete odnosno kriterije za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ili postupka davanja koncesije te za raskid sklopljenog ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o koncesiji.
Također se propisuje mogućnost da javni naručitelj ili davatelj koncesije, radi utvrđivanja mogućeg kršenja obveza u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena, od poslodavca zatraži izjavu da protiv njega nije donesena pravomoćna sudska odluka kojom je utvrđeno kršenje obveza u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena odnosno da je radniku nadoknadio štetu u skladu s ovim Zakonom, kao i izjavu o rezultatima posljednjeg izvješća o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Ujedno se propisuje da javni naručitelj ili davatelj koncesije može isključiti poslodavca iz postupka javne nabave ili postupka davanja koncesije odnosno raskinuti ugovor o javnoj nabavi ili ugovor o koncesiji ako propisani uvjeti nisu ispunjeni.
Uz članak 139.n
Odredbom se, u skladu sa zahtjevom Direktive (EU) 2023/970, propisuje zaštita radnika od nepovoljnijeg postupanja radi ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti odnosno zbog pružanja potpore drugoj osobi u zaštiti tih prava. Ujedno se propisuje da ostvarivanje navedenih prava ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarivanje drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom niti predstavljati razlog za otkaz ugovora o radu.
Nadalje, propisuje se da se navedena zaštita primjenjuje i na člana radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji je sudjelovao u podnošenju zahtjeva radi dobivanja informacija ili zaštite prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 139.o
Ovim se člankom propisuje da se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu povredom prava na jednakost plaća muškaraca i žena, postupci zaštite dostojanstva radnika, teret dokazivanja, sudjelovanje u sudskim postupcima, zaštita od nepovoljnijeg postupanja te poštovanje načela jednakosti plaća muškaraca i žena u postupcima javne nabave i davanja koncesija primjenjuju na sve postupke koji se pokreću radi ostvarivanja prava ili ispunjavanja obveza povezanih s načelom jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 91. ovoga Zakona.
Uz članak 139.p
Ovim se člankom, u skladu s Direktivom (EU) 2023/970, propisuje da poslove tijela za jednakost u smislu ovoga Zakona obavlja pravobranitelj za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, čije su ovlasti i poslovi uređeni Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Uz članak 139.r
U skladu s Direktivom (EU) 2023/970, propisuje se da poslove praćenja i potpore primjeni načela jednakosti plaća u smislu ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za rad. Nadalje, uređuju se poslovi navedenog tijela koji obuhvaćaju aktivnosti usmjerene na podizanje znanja i svijesti poslodavaca, socijalnih partnera i javnosti o načelu jednakosti plaća muškaraca i žena te suzbijanju intersekcijske diskriminacije u području plaća, pružanje potpore u procjeni nejednakosti u plaćama primjenom odgovarajućih metodoloških alata, prikupljanje, analizu i javnu objavu podataka o razlikama u plaćama između muškaraca i žena, preuzimanje odluka o provedenim procjenama plaća te analizu uzroka utvrđenih razlika u plaćama na temelju roda. Također se propisuje obveza prikupljanja podataka o zahtjevima za zaštitu od diskriminacije i sudskim postupcima koji se odnose na ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, radi praćenja provedbe načela jednakosti plaća muškaraca i žena.
Uz članak 139.s
Ovim člankom se propisuje obveza Državnom zavodu za statistiku da Europskoj komisiji na godišnjoj razini dostavlja statističke podatke potrebne za izračun razlike u plaćama između muškaraca i žena u neprilagođenom obliku. Ujedno se određuje da se podaci iskazuju prema relevantnim pokazateljima, uključujući spol i dob radnika, sektor djelatnosti, ugovoreno radno vrijeme i oblik vlasništva, radi omogućavanja praćenja razlika u plaćama i usporedbe podataka na razini Europske unije.
Propisuje se rok početka dostave godišnjih statističkih podataka Europskoj komisiji, i to od 31. siječnja 2028. godine za referentnu 2026. godinu, u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2023/970.
Uz članak 24.
Članak 202. Zakona o radu je izmijenjen radi horizontalne usklađenosti s člankom 201. Zakona, u skladu s kojim je propisana obveza dostave svakog kolektivnog ugovora te svake njegove promjene (izmjene, dopune ili otkaza) ministarstvu nadležnom za rad u propisanom roku. I dalje postoji obveza javne objave kolektivnih ugovora, no u međuvremenu je izmijenjen način javne objave, odnosno podzakonskim propisom je utvrđena obveza javne dostupnosti svih kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj. Naime, Pravilnikom o postupku dostave, objave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora (»Narodne novine« broj 104/25) je propisano da će se kolektivni ugovor učiniti javno dostupnim u e-Bazi podataka u Elektroničkom sustavu evidencije kolektivnih ugovora, a koja je dostupna javnosti.
Uz članak 25.
Ovim člankom se iz dosada važeće odredbe članka 221. Zakona o radu izostavlja materija vezana uz arbitre. Izmjenama Zakona o radu iz 2017. (»Narodne novine«, broj 127/17) ukinuta je mogućnost da poslodavac traži odluku arbitra radi nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća (članak 151.) ili sindikata (članak 188.) te je ostavljena isključivo mogućnost sudske zaštite. Također, navedenim izmjenama Zakona prestao je važiti i Pravilnik o načinu izbora arbitra i provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti (»Narodne novine«, broj 37/16).
Stoga, Gospodarsko-socijalno vijeće više ne daje mišljenje na pravilnik o načinu izbora arbitra niti utvrđuje listu arbitara pa je bilo potrebno i ovaj članak uskladiti s navedenim izmjenama Zakona iz 2017. godine.
Uz članak 26. kojim se mijenja GLAVA IV.a (članci 221.a do 221.r)
Odredbom kojom se mijenja dosadašnja GLAVA IV.a, Zakon o radu se člancima 221.a do 221.r usklađuje s Direktivom (EU) 2024/2831, s ciljem poboljšanja radnih uvjeta rada radnika koji rade putem digitalne radne platforme, koje obilježava upotrebljavanje automatiziranih sustava praćenja ili automatiziranih sustava donošenja odluka. Prijenosom navedene Direktive u nacionalno zakonodavstvo uspostavlja se transparentnost i pravednost, kao i ljudski nadzor, sigurnost i odgovornost u algoritamskom upravljanju u radu koji se obavlja na taj način.
Odredbama navedenih članaka određuju se pojmovi i propisuju posebna prava i obveze poslodavca i radnika pri obavljanju takvog rada, propisuje se minimalna razina zaštite prava radnika i drugih fizičkih osoba pri obavljanju takvog rada te se propisuju prava i odgovornosti digitalnih radnih platformi u cilju transparentnosti njihova rada i djelovanja na tržištu.
Uz članak 221.a
Ovim člankom se, u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2024/2831, uređuje pravni okvir rada putem digitalnih radnih platformi koji radnici i druge fizičke osobe obavljaju u okviru automatiziranih sustava upravljanja utemeljenih na algoritmima. Uređuju se temeljna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi, uključujući pravnu osnovu za zasnivanje radnog odnosa, pretpostavku postojanja radnog odnosa, uvjete rada, prava i obveze osoba koje obavljaju takav rad, zaštitu osobnih podataka, transparentnost automatiziranih sustava upravljanja, vođenje evidencija o digitalnim radnim platformama i agregatorima te ostvarivanje pravne zaštite. Ujedno se definira automatizirani sustav upravljanja te uređuje materijalno i teritorijalno područje primjene ove glave Zakona.
Uz članak 221.b
U odnosu na važeće uređenje, u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2024/2831 ovim člankom se djelomično mijenjaju i dopunjuju pojmovna određenja digitalne radne platforme i agregatora te dodatno razrađuju obilježja automatiziranih sustava praćenja i automatiziranih sustava donošenja odluka kao dijelova automatiziranog sustava upravljanja, radi jasnijeg određivanja njihova utjecaja na uvjete rada radnika i drugih fizičkih osoba koje rad obavljaju putem digitalnih radnih platformi, uključujući pristup poslovima, raspored radnog vremena, plaću i druga materijalna prava.
Pri tome se propisuje da kod obavljanja poslova posredovanja za digitalnu radnu platformu, agregator ne smije radniku na izravan ili neizravan način naplatiti naknadu za posredovanje, uz jasno definiranje takvog načina naplate.
Uz članak 221.c
Ovim člankom se uređuje pojam rada putem digitalne radne platforme radi jasnog određivanja područja primjene ove glave Zakona te utvrđivanja pravne osnove za primjenu prava i obveza koja proizlaze iz rada putem digitalnih radnih platformi. Time se osigurava razlikovanje toga oblika rada od drugih oblika rada i ugovornih odnosa.
Uz članak 221.d
U odnosu na važeće uređenje, zadržava se temeljno rješenje prema kojem svojstvo poslodavca ima digitalna radna platforma ili agregator, ovisno o pravnoj osnovi na kojoj se zasniva radni odnos odnosno o primjeni pretpostavke postojanja radnog odnosa. Dodatno se razrađuje organizacija rada u slučajevima kada agregator radnike stavlja na raspolaganje digitalnoj radnoj platformi te se uređuju međusobne obveze digitalne radne platforme i agregatora radi osiguravanja odgovarajuće razine zaštite radnika. U odnosu na važeće uređenje, mijenja se opseg solidarne odgovornosti digitalne radne platforme za obveze agregatora prema radnicima na način da je propisana solidarna odgovornost digitalne radne platforme za isplatu plaće, naknade plaće i primitaka na temelju radnog odnosa radniku ako ih nije isplatio u rokovima i na način propisanim ovim Zakonom. Ujedno se propisuje takva solidarna odgovornost digitalne radne platforme za naknadu za obavljeni rad drugoj fizičkoj osobi koji radi putem digitalne radne platforme, ako istu nije isplatio u ugovorenim rokovima.
Odredbom je propisana mogućnost oslobađanja digitalne radne platforme od solidarne odgovornosti u odnosu na obveze koje agregator prema radniku ili drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona koja radi putem digitalne radne platforme ima po osnovi plaćanja poreza, doprinosa odnosno drugih javnih davanja u skladu s posebnim propisom, ako dokaže da su kumulativno ispunjeni propisani uvjeti, pri čemu je mogućnost naplate poreza, doprinosa odnosno drugih javnih davanja za radnike zajamčena primjenom instituta bankovne garancije u korist Ministarstva financija, Porezne uprave.
Nadalje, uređuje se odgovornost za štetu nastalu u vezi s obavljanjem rada putem digitalne radne platforme te se razgraničuje odgovornost digitalne radne platforme, agregatora i radnika, ovisno o njihovoj ulozi i obvezama u organizaciji i obavljanju rada.
Uz članak 221.e
Ovim člankom se, u odnosu na važeće uređenje, jasnije propisuje način razgraničenja fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi te se uređuje sustav njihovog predstavljanja. Propisuje se jedinstvena podjela na radnike i druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme te se određuje da njihovi predstavnici ostvaruju prava i ovlasti u skladu s općim odredbama ovoga Zakona. Na taj se način osigurava primjena prava na informiranje, savjetovanje i zastupanje i u području rada putem digitalnih radnih platformi.
Uz članak 221.f
Člankom se dopunjuje i precizira obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju rada putem digitalne radne platforme. U tom se dijelu dodatno uređuju informacije koje se odnose na primjenu automatiziranih sustava upravljanja, osobito u pogledu dodjele poslova, davanja uputa, praćenja, nadzora i ocjenjivanja rada te donošenja odluka koje utječu na prava i obveze radnika. Nadalje, jasnije i potpunije se uređuje obvezni sadržaj ugovora o radu, odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, u dijelu koji se odnosi na uspostavu komunikacijskih kanala između fizičkih osoba koje rade putem digitalne radne platforme, njihovih predstavnika i ovlaštenih osoba za poslovnu komunikaciju, kao i na postupanje po zahtjevima za preispitivanje i poništavanje odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja te po prijavama vezanim uz zaštitu sigurnosti i zdravlja na radu, uključujući i zaštitu od nasilja i uznemiravanja.
Uz članak 221.g
Zadržava se postojeći koncept rada po pozivu u okviru nepredvidivog obrasca rada, pri čemu se isti dodatno razrađuje i precizira u dijelu uvjeta njegova ugovaranja i ostvarivanja prava radnika. U odnosu na dosadašnji članak, novim člankom se ograničava vrijeme na koje se može sklopiti ugovor o radu kojim se ugovara rad po pozivu, na način da se takav ugovor može sklopiti isključivo za nepuno radno vrijeme u trajanju od najmanje pet, a najviše dvadeset sati tjedno. Također se precizira da referentno razdoblje mora biti određeno na način koji omogućuje ostvarivanje prava na dnevni i tjedni odmor u skladu s odredbama ovoga Zakona. Dodatno se razrađuje način obračuna plaće i obveza plaćanja javnih davanja za neodrađene sate do punog opsega ugovorenog radnog vremena, uz zadržavanje prava radnika na najmanji broj zajamčeno plaćenih sati.
Uz članak 221.h
U odnosu na važeće uređenje, ovim se člankom pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu putem digitalnih radnih platformi izričito povezuje s općom pretpostavkom sklopljenog ugovora o radu iz članka 10. stavka 2. Zakona o radu, čime se osigurava jedinstvena primjena općih načela radnog prava i na rad putem digitalnih radnih platformi. Istodobno se zadržavaju posebna obilježja rada putem digitalnih radnih platformi, koja se očituju kroz organizaciju, usmjeravanje i kontrolu rada putem digitalnih alata i algoritamskog upravljanja. Predloženim člankom se uređuje i teret dokazivanja u slučaju spora o postojanju radnog odnosa, pri čemu se propisuje da je na digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru koji osporava postojanje radnog odnosa teret dokazivanja da nisu ispunjene pretpostavke njegova postojanja. Dodatno se propisuje da se pretpostavke, mjere i postupci za utvrđivanje pravne prirode ugovornog odnosa uređuju ovim Zakonom i posebnim propisom o suzbijanju neprijavljenog rada, radi povezivanja uređenja platformskog rada sa sustavom nadzora te učinkovitijeg otkrivanja prikrivenih radnih odnosa.
Uz članak 221.i
U odnosu na dosadašnje uređenje koje sadrži obvezu upoznavanja radnika s organizacijom rada i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja te osiguravanja dostupnosti podataka o radu koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, ovim se člankom detaljnije uređuje sadržaj i opseg informacija koje poslodavac mora učiniti dostupnima radniku, osobito u pogledu vrsta podataka koji se prikupljaju, svrhe i načina njihove obrade, vrsta odluka koje se donose ili na njima temelje, razloga donošenja odluka koje utječu na položaj radnika te načina utjecaja radnika na donošenje tih odluka. Nadalje se uređuje način i rokovi dostave informacija, pravo radnika na pristup sažetim i detaljnim informacijama tijekom trajanja radnog odnosa, kao i obveza informiranja radničkog vijeća te, prema potrebi, nadležnih tijela. Propisuje se i obveza informiranja kandidata za zaposlenje kada se automatizirani sustavi upravljanja koriste u postupcima zapošljavanja. Uvodi se i pravo radnika na prenosivost podataka nastalih uporabom automatiziranog sustava upravljanja, uključujući ocjene i druge podatke o radu, uz mogućnost njihova tehnički sigurnog prijenosa trećim osobama. Odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi.
Uz članak 221.j
Ovim se člankom dodatno uređuje obveza ljudskog nadzora nad automatiziranim sustavima praćenja i automatiziranim sustavima donošenja odluka u organizaciji rada putem digitalnih radnih platformi. Uvodi se obveza kontinuiranog nadzora učinaka tih sustava te periodične procjene njihova utjecaja na radnike, uključujući jednako postupanje, kao i preciziranje ovlasti ovlaštenih osoba za nadzor, pristupa podacima te preispitivanja, izmjene ili poništavanja odluka, uz zaštitu od nepovoljnog postupanja. Propisuje se i obveza otklanjanja nedostataka te mogućnost izmjene ili prestanka uporabe sustava ako može dovesti do povrede prava radnika, uz jačanje informiranja i sudjelovanja radnika, uključujući obvezu obavješćivanja radničkog vijeća i dostavu podataka nadležnim tijelima, dok se odluke o prestanku rada, ograničenju ili onemogućavanju pristupa radu izuzimaju iz automatiziranog odlučivanja i pridržavaju ovlaštenoj osobi poslodavca, a odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme u skladu s Direktivom (EU) 2024/2831.
Uz članak 221.k
Ovim se člankom dodatno razrađuje pravo radnika na pojašnjenje i preispitivanje odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka. U odnosu na važeće uređenje, detaljnije se uređuje pravo radnika na usmeno ili pisano pojašnjenje činjenica i osnova na kojima se takve odluke temelje. U tu svrhu propisuje se obveza digitalne radne platforme da imenuje ovlaštene osobe za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima i osigura pristup toj komunikaciji, kao i obveza pisanog obrazlaganja odluka koje se odnose na pristup radu, radno vrijeme, plaću i druga prava iz radnog odnosa. Također se uređuje obveza imenovanja ovlaštenih osoba za preispitivanje odluka te njihov pristup relevantnim podacima, uz obvezu žurnog provođenja postupka preispitivanja, donošenja obrazloženog odgovora te izmjene odluke ako se utvrdi povreda prava radnika, odnosno isplate primjerene naknade štete ako izmjena nije moguća, uz otklanjanje nedostataka u sustavu koji su do povrede doveli. Nadalje, uređuje se odnos postupka preispitivanja i sudske zaštite prava iz radnog odnosa, uključujući utjecaj na tijek roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava.
Uz članak 221.l
Dodatno se uređuje i jača zaštita sigurnosti i zdravlja radnika koji obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi u uvjetima automatiziranih sustava praćenja i automatiziranih sustava donošenja odluka. Detaljnije se propisuju obveze poslodavca u pogledu procjene i upravljanja rizicima iz automatiziranih sustava, uključujući njihovo redovito preispitivanje i preventivno djelovanje. Uređuju se obveze razmjene informacija između platforme i agregatora te pravo radnika na obavješćivanje i sudjelovanje. Propisuje se zabrana automatiziranog određivanja intenziteta rada koji može ugroziti zdravlje radnika te osiguranje pristupa ovlaštenoj osobi za prijave i zaštitu prava, radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/2831.
Uz članak 221.m
U odnosu na dosadašnje uređenje, proširuje se opseg zabranjene obrade te se, uz podatke o privatnim razgovorima, emocionalnom i psihološkom stanju radnika te podatke prikupljene izvan vremena rada, dodatno zabranjuje obrada podataka povezanih s ostvarivanjem temeljnih radničkih prava, podataka koji mogu služiti kao osnova za diskriminaciju te biometrijskih podataka u svrhu identifikacije. Zaštita se proširuje i na kandidate u postupku zapošljavanja te druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem platforme izvan radnog odnosa. Propisuje se i obveza digitalne radne platforme, kao voditelja obrade podataka, da u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka provede procjenu učinaka obrade te o njezinim rezultatima obavijesti radničko vijeće u postupku obavješćivanja.
Uz članak 221.n
Ovim se člankom dodatno uređuje komunikacija između osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi i njihovih predstavnika. U odnosu na dosadašnje uređenje, naglasak se stavlja na osiguravanje sigurnog digitalnog komunikacijskog kanala između radnika, drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme i njihovih predstavnika. Uz obvezu postupanja u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita podataka, digitalnoj radnoj platformi odnosno agregatoru propisuje se obveza osiguravanja dostupnosti i nesmetanog korištenja navedenog komunikacijskog kanala. Istodobno se izričito propisuje zabrana nadzora komunikacije, pristupa njezinu sadržaju te onemogućavanja njezina ostvarivanja.
Uz članak 221.o
Ovim se člankom uređuju prava i uvjeti rada drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme izvan radnog odnosa. U odnosu na dosadašnje uređenje, precizira se opseg zaštite koja se na odgovarajući način primjenjuje na te osobe, uz izričito zadržavanje primjene odredbi koje se odnose na zaštitu osobnih podataka. Također se zadržava pravo tih osoba na zaštitu prava u skladu s propisima koji se primjenjuju na ugovorne odnose između njih i digitalne radne platforme odnosno agregatora.
Uz članak 221.p
Ovim se člankom dodatno uređuje sustav evidencije rada putem digitalnih radnih platformi radi osiguravanja transparentnosti i praćenja opsega platformskog rada. Radi usklađivanja s postojećim provedbenim uređenjem jasnije se propisuje da se evidencija vodi i obrađuje putem informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER), uspostavljenog propisima o suzbijanju neprijavljenog rada, te se preciziraju obveze upisa u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora kao dijela sustava JEER. Propisuje se sadržaj podataka o pokazateljima opsega rada koje je platforma dužna dostavljati putem sustava JEER, kao što su podaci o broju osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme, broju i vrsti ugovornih odnosa, vremenu obavljanja rada te broju agregatora s kojima ima ugovorenu poslovnu suradnju. Propisuje se i obveza ministarstva da izradi izvješće o radu putem digitalnih radnih platformi na temelju prikupljenih podataka, uključujući podatke o prosječnom vremenu obavljanja poslova i prosječnom broju tjedno odrađenih sati po osobi. Dodatno se jača transparentnost poslovanja propisivanjem obveze objave i redovitog ažuriranja općih uvjeta poslovanja te njihove dostave osobama koje obavljaju rad putem platforme i agregatorima. Propisuje se i obveza dostave tih podataka i obrazloženja nadležnoj inspekciji u području rada te predstavnicima osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi na njihov zahtjev.
Uz članak 221.r
Ovim člankom se dopunjuju odredbe o pristupu dokazima te se propisuje obveza poslodavca da na zahtjev nadležnog tijela ili u sudskom postupku dostavi sve relevantne dokaze za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva radnika, a u sudskom postupku i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu, radi osiguravanja učinkovite sudske zaštite. Dodatno se jača zaštita radnika od nepovoljnog postupanja zbog ostvarivanja prava iz ove glave Zakona, pri čemu se propisuje da njihovo korištenje ne smije imati štetne posljedice na napredovanje, druga prava iz radnog odnosa niti predstavljati razlog za otkaz.
Uz članak 27.
Ovim se člankom mijenja članak 223. Zakona na način da se preciznije propisuje da inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o radu i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području rada, ako drugim zakonom nije drukčije propisano. Pri tome se propisuje da se poslovi i ovlaštenja nadležne inspekcije odnosno inspektora u provođenju toga nadzora utvrđeni zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.
U skladu s takvom odredbom, inspektor rada će, kao i do sada, provoditi nadzor nad primjenom Zakona i na temelju njega donesenih propisa u svim slučajevima, osim ako za određenu kategoriju zaposlenih (primjerice u sustavu obrazovanja, kulture, zdravstva i sl.) određeni radno pravni instituti nisu uređeni drugačije u odnosu na opći propis o radu i taj poseban zakon sadrži drugačiju odredbu u odnosu na provođenje inspekcijskog nadzora kod poslodavca.
Uz članak 28.
Ovim se člankom mijenja članak 224. Zakona o radu, u cilju njegova sadržajnog i terminološkog usklađivanja s posebnim propisima, odnosno Zakonom o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17, 30/18, 70/19, 155/23 i 136/25) i Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23, 14/24 i 136/25).
Uz članak 29.
Novim člankom 224.a se propisuju prava radnika koji je u skladu s propisima koji uređuju sustav civilne zaštite dobrovoljni pripadnik operativne snage sustava civilne zaštite i kojeg je nadležno tijelo ili operativna snaga pozvala da sudjeluje u intervenciji ili osposobljavanju za provedbu aktivnosti operativnih snaga da s te osnove bude odsutan s rada, pri čemu za vrijeme takve odsutnosti ostvaruje prava iz radnog odnosa kao da radi. Ujedno je propisana zaštita takvog radnika, koji zbog odaziva pozivu da sudjeluje u navedenim aktivnostima ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike niti mu poslodavac smije otkazati ugovor o radu.
Uz članak 30.
Propisuju se ovlasti inspektora rada da usmenim rješenjem naredi poslodavcu da u ostavljenom roku ispravi nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom i da mu ostavi rok u kojem će utvrđene nedostatke otkloniti, odnosno da zabrani poslodavcu i digitalnoj radnoj platformi određena postupanja. Također se utvrđuje da žalba u tim slučajevima ne odgađa izvršenje rješenja.
Uz članke 31., 32., 33. i 34.
Uvažavajući zahtjeve Direktive (EU) 2023/970 i Direktive 2024/2831 o utvrđivanju pravila o sankcijama koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, utvrđuju se lakši, teži i najteži prekršaji poslodavca koji su usklađeni s Kaznenim zakonom, propisuju se prekršaji digitalne radne platforme, prekršaji sindikata i udruga sindikata više razine, te prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razine, uz određivanje visine kazne za svaki prekršaj i uz dodatno iskazivanje visine kazne u eurima.
Uz članke 35. i 36.
Prijelazne i završne odredbe uređuju obvezu poslodavaca da usklade pravilnike s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i dužnost da radnicima u roku od pet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ponudi izmjenu ili sklapanje ugovora o radu čiji sadržaj će biti usklađen s odredbama ovoga Zakona o transparentnosti plaća i ostvarivanju prava na jednakost plaća muškaraca i žena.
Ujedno se propisuje rok donošenja provedbenog propisa ovoga Zakona, te se propisuje način dovršetka postupka ostvarivanja i zaštite prava radnika na jednakost plaća muškaraca i žena koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona. S obzirom na rokove koji su zahtjev Direktive (EU) 2023/970, u odnosu na postupke informiranja se određuje rok od kojeg je poslodavac dužan dati podatke o prosječnim platnim razinama muškaraca i žena u istoj kategoriji radnika, dok se u odnosu na postupke izvješćivanja određuje koje je podatke poslodavac obvezan dati, rokovi dostavljanja podataka za izradu prvih izvješća koje će biti moguće prikupiti uzimajući u obzir vrijeme stupanja na snagu Zakona te rok u kojem je Financijska agencija dužna uspostaviti NSTP.
Ujedno se propisuje prestanak važenja provedbenog propisa i ostavljanje na snazi provedbenog propisa (članak 34.) te se propisuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 35.).
Razlike u tekstu
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 2. izmijenjenčlankom 1. prijedloga
(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
– Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP (SL L 175, 10. 7. 1999.) 10.7.1999.)
– Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, 20. 8. 1994.), 20.8.1994.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o izmjeni direktiva Vijeća 92/58/EEZ, 92/85/EEZ, 94/33/EZ, 98/24/EZ i Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladile s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 65, 5. 3. 2014.) 5.3.2014.)
– Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5. 12. 2008.) 5.12.2008.)
– Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL L 14, 20. 1. 1998.) 20.1.1998.)
– Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18. 11. 2003.) 18.11.2003.)
– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.) 26.7.2006.)
– Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (SL L 225, 12. 8. 1998.) 12.8.1998.)
– Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L 82, 22. 3. 2001.) 22.3.2001.)
– Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23. 3. 2002.) 23.3.2002.)
– Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2. 12. 2000.) 2.12.2000.)
– Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.) 28.11.1992.)
– Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL L 206, 29. 7. 1991.) 29.7.1991.)
– Direktiva (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca (Tekst značajan za EGP) (SL L 263, 8. 10. 2015.) 8.10.2015.)
– Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11. 7. 2019.) 11.7.2019.)
– Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12. 7. 2019.). (2) Tijelo državne uprave nadležno za rad Europskoj komisiji podnosi 12.7.2019.)
– Direktiva (EU) 2024/2831 Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2831, 11.11.2024)
– Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 17.5.2023).
(2) Vlada Republike Hrvatske će Europskoj komisiji podnositi jedinstvena izvješća o provedbi Direktive 94/33/EZ, Direktive 2008/104/EZ, Direktive 2003/88/EZ, Direktive 2006/54/EZ, Direktive 2000/78/EZ, Direktive 91/383/EEZ, Direktive 92/85/EEZ, Direktive (EU) 2019/1158 i Direktive (EU) 2019/1152 u sadržaju i rokovima propisanim tim direktivama.
Članak 25. izmijenjenčlankom 2. prijedloga
Podaci koji se ne smiju tražiti
(1) Prilikom postupka Tijekom trajanja radnog odnosa poslodavac ne smije od radnika tražiti niti na drugi način prikupljati podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
(2) Prilikom odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) u postupku zapošljavanja i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja zasnivanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti od radnika kandidata za radno mjesto podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. (2), uključujući podatke o plaći koju ostvaruje ili koju je ostvario kod prethodnih poslodavaca, kao niti prikupljati takve podatke na drugi način.
(3) prije (2) Na nedopuštena pitanja iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka, ne mora se odgovoriti.
Članak 32. izmijenjenčlankom 3. prijedloga
Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust drugog posvojitelja, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama smatrat će se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.
Članak 34. izmijenjenčlankom 4. prijedloga
Zabrana otkaza
(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust drugog posvojitelja, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
(2) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
(3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
(4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Članak 35. izmijenjenčlankom 5. prijedloga
Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu
(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski, posvojiteljski i očinski dopust ili dopust koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust dopusta drugog posvojitelja, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o radu može se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vratiti se na rad.
(3) Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Članak 36. izmijenjenčlankom 6. prijedloga
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
(1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust drugog posvojitelja, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka, osim radnika koji koristi očinski dopust ili dopust koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, o namjeri povratka na rad mora poslodavca obavijestiti najmanje 30 dana prije.
(3) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
(4) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
Članak 44. izmijenjenčlankom 7. prijedloga
Agencija za privremeno zapošljavanje
(1) Agencija za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za privremeno obavljanje poslova.
(2) Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku.
(3) Agencija Poslodavac može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana kao agencija registriran prema posebnom propisu i upisana upisan u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(4) Uz poslove iz stavka 1. ovoga članka, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu.
(5) Poslove iz stavka 1. ovoga članka agencija ne može obavljati prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva.
(6) Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, agencija radniku ne smije naplatiti naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika.
(7) Agencija je dužna ministarstvu dostavljati statističke podatke o obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način i rok dostave podataka iz stavka 7. ovoga članka.
Članak 45. izmijenjenčlankom 8. prijedloga
Ugovor o ustupanju radnika
(1) Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.
(2) Sastojci ugovora iz stavka 1. ovoga članka, uz opće uvjete poslovanja agencije, su podaci o:
1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku
2) razdoblju na koje se ustupaju radnici
3) mjestu rada
4) poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati
5) načinu dostave informacija iz članka 139.b stavka 1. ovoga Zakona
6) načinu i rokovima za dostavu informacija iz članka 139.f stavaka 9. i 10. ovoga Zakona
7) prije 5) načinu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obračun za isplatu plaće te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće i
8) prije 6) osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.
(3) U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, ugovor iz stavka 1. ovoga članka, uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, mora sadržavati i podatke o:
1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika
2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovoga i drugih zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik dužan osigurati ustupljenom radniku
3) obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne može se sklopiti za:
1) zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk
2) poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolektivnog viška radnika iz članka 127. ovoga Zakona u prethodnom razdoblju od šest mjeseci
3) poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik, poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu u prethodnom razdoblju od šest mjeseci
4) obavljanje poslova koji su prema propisima o zaštiti na radu poslovi s posebnim uvjetima rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete
5) ustupanje radnika drugoj agenciji.
(5) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka, agencija i korisnik mogu ugovoriti da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i način dostave te evidencije agenciji.
Članak 46. izmijenjenčlankom 9. prijedloga
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
(1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme.
(2) Na ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka koji je sklopljen na određeno vrijeme ne primjenjuje se ograničenje broja uzastopnih ugovora o radu iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka, osim podataka iz članka 15. stavka 1. točke 1. i točaka 4. do 7. ovoga Zakona, odnosno članka 18. stavka 2. ovoga Zakona kada agencija ustupa radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika
2. naznaku vrste poslova za čije će se obavljanje radnik ustupati
3. obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen.
(4) Ustupljeni radnik ima pravo na naknadu plaće utvrđene na način iz članka 95. stavaka 5. do 9. ovoga Zakona:
1. ako je zaposlen na neodređeno vrijeme u razdoblju kada nije ustupljen korisniku
2. ako je zaposlen na određeno vrijeme, a kod korisnika je prije isteka razdoblja na koje je ustupljen prestala potreba za tim radnikom, u razdoblju do isteka sklopljenog ugovora o radu.
(5) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, osim podataka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, mora sadržavati podatke o nazivu, sjedištu te osobnom identifikacijskom broju korisnika.
(6) Ugovorena plaća Plaća, primici na temelju radnog odnosa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem odnosno nepovoljnijem nepovoljnije od plaće niti nepovoljniji od, primitaka na temelju radnog odnosa i drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.
(7) Drugi uvjeti rada ustupljenog radnika u smislu stavka 6. ovoga članka su radno vrijeme, odmori i dopusti, blagdani i drugi dani za koje je zakonom određeno da se ne radi, osiguranje mjera zaštite na radu, zaštita trudnica, roditelja, posvojitelja i maloljetnika te zaštita od nejednakog postupanja u skladu s propisom o suzbijanju diskriminacije.
(8) Ako se plaća, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi u skladu sa stavcima 6. i 7. ovoga članka, utvrđuju se ugovorom o ustupanju radnika.
Članak 76. izmijenjenčlankom 10. prijedloga
Pravo na godišnji odmor
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu pod uvjetima i u trajanju propisanim ovim Zakonom.
Članak 77. izmijenjenčlankom 11. prijedloga
Trajanje godišnjeg odmora
(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, u najkraćem trajanju od najmanje pet tjedana.
(2) Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog stavkom 1. ovoga članka.
(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način Godišnji odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca. poslodavca.
(4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, pravo na godišnji odmor ne ostvaruje radnik kojem tijekom cijele kalendarske godine radni odnos miruje zbog korištenja prava na neplaćeni dopust u skladu s člankom 87. ovoga Zakona ili radni odnos miruje u skladu s drugim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Članak 78. izmijenjenčlankom 12. prijedloga
Razmjerni Razmjeran dio godišnjeg odmora
(1) Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
(2) Iznimno od članka 77. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. (3) ostvaruje radnik:
1. za kalendarsku godinu kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos
2. kojem je radni odnos tijekom kalendarske godine, zbog korištenja prava na neplaćeni dopust u skladu s člankom 87. ovoga Zakona ili nekog drugog prava u skladu drugim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mirovao u trajanju dužem od mjesec dana.
(3) Razmjeran dio godišnjeg odmora iz stavka 2. točke 1. ovoga članka utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
(4) Razmjeran dio godišnjeg odmora iz stavka 2. točke 2. ovoga članka utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec u kojem radni odnos radnika nije mirovao.
(5) prije (3) Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga članka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Članak 84. izmijenjenčlankom 13. prijedloga
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
(1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(3) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
(4) Godišnji Iznimno od stavka 1. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti privremene nesposobnosti za rad u skladu s posebnim propisom o obveznom zdravstvenom osiguranju te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama teškoćama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju do 31. prosinca sljedeće kalendarske godine, a ako ga zbog tih okolnosti nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. propisanog roka, radnik ga ima pravo iskoristiti, a poslodavac je dužan omogućiti radniku da ga iskoristi najkasnije u roku od 15 mjeseci od kraja godine za koju je ostvareno pravo na godišnji odmor.
(5) Ako bi okolnosti iz stavka 4. ovoga članka trajale neprekidno tijekom cijele kalendarske godine, za to razdoblje se na način i u rokovima iz stavka 4. ovoga članka može prenijeti samo godišnji odmor u najkraćem propisanom trajanju iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, u smislu posebnih propisa može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini rokovima iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 88. izmijenjenčlankom 14. prijedloga
Mogućnost drukčijeg uređenja za određene kategorije radnika
(1) Na pomorce, stručne i druge radnike na pomorskim objektima, uključujući i pomorske objekte s obilježjima javnog broda u smislu propisa o pomorstvu, te na radnike na pomorskim ribarskim plovilima u smislu propisa o morskom ribarstvu ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.
(2) Ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo, donosi pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima.
(3) Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno (radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično), ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najdužem trajanju tjednog radnog vremena i razdoblju iz članka 66. stavka 8 4. ovoga Zakona, noćnom radu, te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju.
(4) Pod rukovodećim osobljem iz stavka 3. ovoga članka, smatra se radnik koji je ovlašten voditi poslove poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije moguće unaprijed odrediti i koji o tom rasporedu samostalno odlučuje.
(5) Poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće o ugovorima sklopljenim s radnicima iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 90. izmijenjenčlankom 15. prijedloga
Plaća
(1) Plaća, u smislu ovoga Zakona, je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu.
(2) Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću iz stavka 1. ovoga članka, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim za sve radnike posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, ili pravilnikom o radu ili odnosno ugovorom o radu.
(3) Plaća iz stavka 1. ovoga članka može se sastojati od:
1. osnovne odnosno ugovorene plaće
2. dodataka
3. ostalih primitaka.
(4) Dodaci iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).
(5) Poslodavac je dužan dodatke iz stavka 3. točke 2. ovoga članka obračunati u iznosu i na način koji je utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje plaće iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona ne smije obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće u skladu s posebnim propisima.
(6) Ostali primici radnika iz stavka 3. točke 3. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca donesenog u skladu s pravilnikom o radu ili ugovora o radu.
(7) Plaća iz stavka 1. ovoga članka je plaća u brutoiznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima.
(8) Ukupan trošak plaće, u smislu ovoga Zakona, je trošak plaće iz stavka 7. ovoga članka, uvećan za trošak javnih davanja na plaću u skladu s propisima o porezima i doprinosima.
Članak 91. izmijenjenčlankom 16. prijedloga
Jednakost plaća muškaraca i žena i muškaraca
(1) Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za Za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti osoba različitog spola, poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću.
(2) Jednak rad u smislu stavka 1. ovoga članka obavljaju dvije osobe različitog spola ako:
1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju
2. je rad koji jedna od njih obavlja, vrednovan u skladu s kriterijima iz članka 139.c ovoga Zakona, slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti.
(3) Rad jednake vrijednosti u smislu stavka 1. ovoga članka obavljaju dvije osobe različitog spola ako je, uzimajući u obzir kriterije iz članka 139.c ovoga Zakona, rad koji obavlja jedna od njih obavlja tih osoba jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kvalifikaciju stečenu određenom razinom obrazovanja i narav posla određenu prema objektivnim kriterijima kao što su potrebna znanja, vještine, odgovornost i samostalnost te uvjeti u kojima se rad obavlja. (5) osoba.
(4) Poštivanje pravila jednakosti rada i rada jednake vrijednosti koji obavljaju dvije osobe različitog spola odnosi se i na primitke koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa u skladu s člankom 90.a ovoga Zakona.
(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na temelju spola u određivanju, obračunu i isplati plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti.
(5) Zaštita prava na jednakost plaća muškaraca i žena i dužnost nepristranog postupanja poslodavca se u skladu s ovim Zakonom na odgovarajući način odnosi na ukupna primanja koja radnik ostvaruje u radnom odnosu.
(6) prije (5) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnoga akta utvrđena protivno stavku 1 5. ovoga članka ništetna je.
(6) Poslodavac je dužan, radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, na zahtjev radnika, radniku dostaviti podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji.
Članak 111.a dodančlankom 17. prijedloga
Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu povredom prava na jednakost plaća muškaraca i žena
(1) Ako poslodavac povredom prava na jednakost plaća po osnovi spola ili zbog intersekcijske diskriminacije radniku uzrokuje štetu, štetu je dužan naknaditi u skladu s općim propisima obveznoga prava.
(2) Pod intersekcijskom diskriminacijom se, u smislu ovoga Zakona, smatra diskriminacija koja je počinjena istovremeno po osnovi spola i neke druge ili više drugih osnova diskriminacije u skladu sa zakonom kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti.
Članak 133. izmijenjenčlancima 18. i 19. prijedloga
Sudska zaštita prava iz radnog odnosa
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.
(4) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.
(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite zaštitu prava na jednakost plaća muškaraca i žena iz članka 133.a ovoga Zakona niti na zaštitu dostojanstva radnika iz članka 134. ovoga Zakona.
(6) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud, u smislu odredbi ovoga Zakona, je sud nadležan za radne sporove.
(7) Radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava radnika propisanih ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, zbog korištenja tih prava, odnosno zbog podnošenja zahtjeva i sudjelovanja u postupku za zaštitu prava toga radnika.
Članak 133.a dodančlankom 19. prijedloga
Zaštita prava na jednakost plaća muškaraca i žena
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti propisano ovim Zakonom, ostvarenje toga prava može zahtijevati od poslodavca ili tužbom pred nadležnim sudom.
(2) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može zahtijevati i onaj radnik koji se zahtjevom za zaštitu prava nije prethodno obratio poslodavcu.
(3) Zaštitu povrijeđenog prava radnik može u skladu sa stavkom 1. ovoga članka zahtijevati od dana saznanja za povredu prava odnosno od dana dostave informacija o plaćama ili od isteka roka za njihovu dostavu iz članka 139.f stavka 9., odnosno od isteka roka za dostavu dodatnog obrazloženja iz stavka 10. ovoga Zakona, ako je takav zahtjev podnesen.
(4) Na pitanja sudske zaštite prava na jednakost plaća muškaraca i žena, osobito u odnosu na zaštitu kolektivnih interesa i prava koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova te zakona kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti.
(5) Ako drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove.
(6) Potraživanje naknade štete zbog povrede prava na jednakost plaća muškaraca i žena zastarijeva istekom rokova određenih općim propisom obveznoga prava, pri čemu se zastarni rok prekida i svakom radnjom koju radnik ili tužitelj u skladu sa zakonom kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti poduzme prema poslodavcu s namjerom ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena.
(7) Zbog povrijeđenog prava iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog radnika i na trošak poslodavca, sud može narediti poslodavcu prekid kršenja toga prava odnosno u skladu sa zakonom kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti, poduzimanje druge odgovarajuće mjere kojom će se osigurati primjena prava ili obveza u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena.
(8) Radnik koji je izgubio spor u sudskom postupku pokrenutom tužbom zbog povrijeđenog prava iz stavka 1. ovoga članka može biti oslobođen plaćanja troškova postupka, ako sud ocijeni da je radnik imao opravdane razloge za podnošenje tužbe, osobito ako poslodavac u ispunjavanju obveza o transparentnosti plaća nije postupao u skladu s odredbama ovoga Zakona, i da nije primjereno od njega zahtijevati plaćanje troškova postupka.
(9) Radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na jednakost plaća muškaraca i žena iz ovoga članka odnosno zbog podnošenja zahtjeva i sudjelovanja u postupku za zaštitu toga prava.
Članak 134. izmijenjenčlankom 20. prijedloga
Zaštita dostojanstva radnika
(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost osobe za koju predlaže imenovanje, imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 radnika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu biti radnici ili osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.
(4) Poslodavac je dužan, u roku od osam dana od dana imenovanja osobe iz stavka 2. ovoga članka, o imenovanju obavijestiti radnike.
(5) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
(6) Ako poslodavac u roku iz stavka 3 5. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
(7) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
(8) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4 6. i 5 7. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
(9) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6 8. ovoga članka.
(10) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.
(11) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
(12) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 135. izmijenjenčlancima 21. i 22. prijedloga
Teret dokazivanja u radnim sporovima
(1) U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.
(2) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
(3) U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
(4) U slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.
(5) U slučaju spora o stavljanju u nepovoljniji položaj radnika koji je podnio zahtjev za ostvarivanje rodiljnih i roditeljskih prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama ili prava vezana za pružanje osobne skrbi na temelju ovoga Zakona, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj zbog tih razloga, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj zbog tih razloga odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
(6) U slučaju spora o postojanju dogovora za rad na izdvojenom mjestu rada iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona, teret dokazivanja o takvom dogovoru je na poslodavcu.
(7) U slučaju spora o povredi prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti propisanim ovim Zakonom, ako radnik učini vjerojatnim da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije, teret dokazivanja da u pogledu plaće do takve diskriminacije nije došlo prelazi na poslodavca.
(8) Ako poslodavac nije ispunio dužnost o transparentnosti plaća propisanu člankom 25. i člancima 139.a do 139.k ovoga Zakona, u slučaju spora o povredi prava na jednakost plaća muškaraca i žena, teret dokazivanja da nije došlo do diskriminacije je na poslodavcu, osim ako dokaže da do takvog neispunjavanja nije došlo s namjerom i da nije bitno utjecalo na ostvarivanje prava radnika.
Članak 135.a dodančlankom 22. prijedloga
Dokaz o jednakom radu i radu jednake vrijednosti
(1) U postupku usporedne procjene jednakosti rada ili jednake vrijednosti rada dviju osoba različitog spola, mogu se uspoređivati situacije u kojima se te osobe nalaze, neovisno o tome rade li kod istog poslodavca ili različitih poslodavaca, te neovisno o tome rade li kod istog poslodavca istovremeno, ako se na procjenu vrijednosti njihova rada te određivanja visine njihove plaće primjenjuju isti pravni izvori.
(2) Osoba različitog spola s čijim se radom ili vrijednošću rada uspoređuje rad ili vrijednost rada određenog radnika, je u smislu odredaba ovoga Zakona kojima se propisuje jačanje primjene načela jednakosti plaća muškaraca i žena, usporedivi radnik.
(3) Ako se procjena ne može utvrditi na način iz stavka 1. ovoga članka, za usporedbu se može koristiti drugi odgovarajući dokaz, osobito podaci i informacije kojima raspolažu tijela iz članaka 139.p i 139.r ovoga Zakona.
(4) Poslodavac je dužan na zahtjev nadležnog tijela ili u postupku pred sudom dostaviti dokaze relevantne za utvrđivanje osnovanosti tužbe iz članka 133.a ovoga Zakona, uključujući i one podatke koje sadržavaju osobne podatke radnika ili predstavljaju poslovnu tajnu poslodavca.
Članak 139.a dodančlankom 23. prijedloga
Jačanje primjene načela jednakih plaća i transparentnost plaća
(1) Poslodavac je obvezan u skladu s pravom radnika na jednakost plaća muškaraca i žena jačati načelo jednakih plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća radnika koje zapošljava, odnosno omogućavanjem transparentnosti postupaka određivanja plaće, transparentnosti u postupcima informiranja o plaćama tijekom radnog odnosa i prije zasnivanja radnog odnosa te sustavnog izvješćivanja o razlici u plaćama između muškaraca i žena.
(2) Odredbe o ostvarivanju prava na jednakost plaća muškaraca i žena primjenjuju se, u skladu s člancima 25. i 139.e ovoga Zakona, i na osobe koje su kandidati za radno mjesto u postupku zapošljavanja i zasnivanja radnog odnosa.
Članak 139.b dodančlankom 23. prijedloga
Transparentnost u postupcima određivanja plaće
(1) Poslodavac je dužan na jasan i razumljiv način omogućiti radniku jednostavan pristup kriterijima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, odnosno ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuje visina plaće.
(2) Ako kriteriji na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada nisu uređeni propisom ili kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan ih je za sve radnike utvrditi pravilnikom o radu donesenim u skladu s člankom 26. ovoga Zakona, a poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika dužan ih je ugovoriti ugovorom o radu sklopljenim s radnikom.
(3) Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika dužan je u skladu sa stavkom 2. ovoga članka odrediti uvjete za napredovanje odnosno povećanje plaće te na jasan i razumljiv način omogućiti radniku jednostavan pristup tim uvjetima.
(4) U slučaju kada je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, dužan je informaciju o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka pribaviti od korisnika kojem ustupa radnika te na jasan i razumljiv način omogućiti radniku jednostavan pristup tim kriterijima.
(5) Korisnik je informacije iz stavka 1. ovoga članka dužan dati agenciji za privremeno zapošljavanje na način određen ugovorom iz članka 45. ovoga Zakona.
(6) Poslodavac je dužan na jasan i razumljiv način omogućiti radniku jednostavan pristup kriterijima na temelju kojih se određuju i obračunavaju primici iz članka 90.a ovoga Zakona.
(7) Poslodavac je dužan na zahtjev radnika, radi ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti u skladu s člankom 91. ovoga Zakona, provesti provjeru i usporedbu vrijednosti rada radnog mjesta toga radnika i usporedivog radnika te ga obavijestiti, u roku i na način iz članka 139.f stavaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, o kriterijima koje je uzeo u obzir u tome postupku i na temelju kojih je radniku i usporedivom radniku određena visina plaće, kao i određeno napredovanje odnosno povećanje plaće.
(8) Poslodavac je dužan na zahtjev radnika provesti provjeru i usporedbu kriterija na temelju kojih se određuju i obračunavaju primici iz članka 90.a ovoga Zakona te ga obavijestiti, u roku i na način iz članka 139.f stavaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, o kriterijima koje je uzeo u obzir u tome postupku i na temelju kojih je odredio i obračunao primitke na temelju radnog odnosa toga radnika i usporedivog radnika.
(9) Radnik može podatke koje je dobio u obavijesti iz stavka 7., odnosno stavka 8. ovoga članka, osim podataka o svojoj plaći i svojoj platnoj razini odnosno podataka o primicima iz članka 90.a ovoga Zakona, upotrijebiti samo u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ako tako zahtijeva poslodavac.
Članak 139.c dodančlankom 23. prijedloga
Kriteriji za procjenu vrijednosti rada
(1) Kriteriji za procjenu vrijednosti rada moraju biti objektivni i rodno neutralni.
(2) Pod pojmom kriterija iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se osnova ili značajka vrste i naravi rada prema kojoj se procjenjuje njegova vrijednost, odnosno mjerilo kojim se određuje veličina, razina ili jedinica vrijednosti toga rada.
(3) Kriterij se u smislu ovoga Zakona smatra objektivnim, ako je nepristrano određen kao osnova ili značajka ili kao mjerilo na temelju kojeg se može provesti procjena odnosno provjera i usporedba vrijednosti rada, ocijeniti i klasificirati radna mjesta, kategorizirati radnike i odrediti visina plaće te odrediti uvjete napredovanja odnosno povećanja plaće.
(4) Kriterij se u smislu ovoga Zakona smatra rodno neutralnim, ako se ne temelji, niti izravno niti neizravno na spolu radnika.
(5) Na osnovi procjene vrijednosti rada se ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuju uvjeti napredovanja odnosno povećanja plaće.
(6) Kategorija radnika je, u smislu ovoga poglavlja Zakona, skupina radnika grupirana prema jednakosti i sličnosti vrste rada koji obavlja, odnosno prema jednakoj vrijednosti rada koji obavlja kod određenog poslodavca.
Članak 139.d dodančlankom 23. prijedloga
Ocjenjivanje i klasifikacija radnih mjesta
(1) Poslodavac je dužan procjenu vrijednosti rada provesti pomoću objektivnih i rodno neutralnih kriterija.
(2) Pod procjenom vrijednosti rada iz stavka 1. ovoga članka smatra se sustavno ocjenjivanje svakog radnog mjesta u skladu s naravi ili vrstom rada i stupnjem složenosti poslova koji se obavljaju u okviru organizacije rada, klasificiranje radnih mjesta prema jednakosti i sličnosti vrste rada odnosno prema jednakoj vrijednosti rada, određivanje visine plaće te, kada je to propisano ovim Zakonom, određivanje uvjeta napredovanja odnosno povećanja plaće.
(3) Pod složenošću poslova radnog mjesta, u smislu ovoga Zakona, smatra se određeni skup potrebnih kompetencija s odgovarajućom razinom odgovornosti i samostalnosti te uvjeta rada potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta, koji su prethodno opisani i utvrđeni u skladu s poslovnim procesima i organizacijom rada kod poslodavca
(4) Pri procjeni vrijednosti rada određenog radnog mjesta, kao kriterije iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona, poslodavac je dužan uzeti u obzir osobito:
1. vještine
2. odgovornost
3. napore
4. radne uvjete.
(5) Postupci procjene vrijednosti rada iz stavka 2. ovoga članka uređuju se propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu donesenim u skladu s odredbama ovoga Zakona, a poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika, dužan je provesti pojedinačnu procjenu vrijednosti radnog mjesta temeljem koje se ugovorom o radu sklopljenim s radnikom ugovara visina plaće.
(6) Ministarstvo osigurava poslodavcima, osobito onima koji zapošljavaju manje od 20 radnika, dostupnost metodologije koja služi kao pomoć u postupku procjene vrijednosti rada te ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta u skladu s kriterijima iz članka 139.c ovoga Zakona.
Članak 139.e dodančlankom 23. prijedloga
Transparentnost plaća prije zasnivanja radnog odnosa
(1) Poslodavac je radi ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena dužan u nazivima radnih mjesta u sustavu klasifikacije radnih mjesta te u postupku zapošljavanja, izraze koji imaju rodno značenje koristiti neutralno, tako da se odnose jednako na muški i ženski rod.
(2) U postupku zapošljavanja, kandidat za radno mjesto ima pravo zatražiti, a poslodavac je dužan dati informacije o visini plaće i o vrsti primitaka radnika na temelju radnog odnosa koji se na temelju propisanih, utvrđenih ili ugovorenih kriterija obračunavaju i isplaćuju za radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.
(3) Poslodavac je u postupku zapošljavanja dužan voditi računa da osobama s invaliditetom, omogući odgovarajući pristup informacijama iz stavka 2. ovoga članka u obliku koji je pristupačan i koji osigurava razumnu prilagodbu.
(4) Poslodavac je dužan informacije iz stavka 2. ovoga članka kandidatima dati prilikom oglašavanja slobodnih radnih mjesta ili na drugi način, a najkasnije prije razgovora za posao.
(5) U slučaju kada je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, informacije iz stavka 2. ovoga članka pribavit će od korisnika kojem ustupa radnika te ih na jednak način dati kandidatu za radno mjesto.
(6) Informacija o visini plaće iz stavka 2. ovoga članka koja se može ostvariti na radnom mjestu za koje se kandidat prijavljuje može se odnositi na određeni iznos početne plaće ili na raspon plaće utvrđen na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija.
(7) Pod iznosom početne plaće se, u smislu ovoga članka, smatra iznos plaće koji u skladu s člankom 90. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona poslodavac nudi kandidatu za radno mjesto za koje se prijavljuje.
(8) Pod rasponom plaće se, u smislu ovoga članka, smatra raspon između najnižeg i najvišeg iznosa plaće kojeg poslodavac nudi kandidatu za radno mjesto za koje se prijavljuje.
Članak 139.f dodančlankom 23. prijedloga
Transparentnost plaća i informiranje o plaćama tijekom radnog odnosa
(1) Radnik ima pravo zatražiti, a poslodavac je dužan dati informacije o platnoj razini radnika i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji.
(2) Platna razina je, u smislu ovoga Zakona, godišnji brutoiznos plaće iz članka 90. stavka 7. ovoga Zakona i brutoiznos satnice određenog radnika.
(3) Pod brutoiznosom satnice iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se iznos koji je rezultat dijeljenja godišnjeg brutoiznosa plaće s brojem radnih sati toga radnika u pojedinoj kalendarskoj godini.
(4) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan radniku dati informacije o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a ovoga Zakona, kao i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik.
(5) Poslodavac je dužan osobama s invaliditetom omogućiti odgovarajući pristup informacijama iz stavaka 1. i 4. ovoga članka u obliku koji je pristupačan i koji osigurava razumnu prilagodbu.
(6) Poslodavac je dužan jednom godišnje, a najkasnije do 31. svibnja tekuće godine, obavijestiti radnike o pravu na informiranje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka te o načinu ostvarivanja toga prava.
(7) Ako način ostvarivanja prava na informiranje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka tijekom radnog odnosa nije uređen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili aktom poslodavca, poslodavac ga je dužan utvrditi u obavijesti iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Informacije iz stavaka 1. i 4. ovoga članka radnik može zatražiti i putem radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika u skladu s člankom 187. stavcima 2. i 8. ovoga Zakona ili tijela za jednakost.
(9) Poslodavac je dužan u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva dostaviti točne i potpune informacije iz stavka 1. ovoga članka, u pisanom obliku, izravno radniku odnosno podnositelju zahtjeva iz stavka 8. ovoga članka ako je radnik informacije zatražio na taj način.
(10) Radnik ima pravo zatražiti dodatno obrazloženje informacija iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, ako smatra da su informacije netočne ili nepotpune, a koje je poslodavac dužan dostaviti u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(11) Dodatno obrazloženje iz stavka 10. ovoga članka radnik može zatražiti i putem radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika u skladu s člankom 187. stavcima 2. i 8. ovoga Zakona.
(12) Radnik može, otkriti podatke o svojoj plaći i svojoj platnoj razini odnosno primicima iz članka 90.a ovoga Zakona.
(13) Radnik koji postupi u skladu sa stavkom 12. ovoga članka ne smije zbog toga trpjeti nikakve štetne posljedice.
(14) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog pravnog akta utvrđena protivno stavku 12. ovoga članka, ništetna je.
(15) Radnik koji je dobio informacije iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, može te informacije, osim podataka o svojoj plaći i svojoj platnoj razini odnosno podataka o primicima iz članka 90.a ovoga Zakona, upotrijebiti samo u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ako tako zahtijeva poslodavac.
(16) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i ako poslodavac odluči radnicima dati informacije iz stavaka 1. i 4. bez njihovog prethodnog zahtjeva.
(17) U slučaju kada je poslodavac agencija za privremeno zapošljavanje, dužan je radi ispunjavanja obveze informiranja radnika, informacije iz stavaka 1. i 4. ovoga članka zatražiti od korisnika kojem ustupa radnike.
(18) Korisnik je informacije iz stavaka 1. i 4. ovoga članka dužan dati agenciji za privremeno zapošljavanje u roku i na način određen ugovorom iz članka 45. ovoga Zakona.
Članak 139.g dodančlankom 23. prijedloga
Nacionalni sustav transparentnosti plaća
(1) Radi praćenja pojave razlika u plaćama između muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj uspostavlja se Nacionalni sustav transparentnosti plaća (u daljnjem tekstu: NSTP).
(2) NSTP je informacijski sustav putem kojega se prikupljaju, obrađuju, razmjenjuju i koriste podaci koji služe za utvrđivanje razlike u plaćama između muškaraca i žena kod poslodavaca koji su obveznici izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona te za usporedbu tih podataka između poslodavaca, sektora ili regija.
(3) Za utvrđivanje razlike u plaćama između muškaraca i žena te za izvješćivanje i usporedbu, koriste se podaci o ukupnim primanjima iz članka 139.h stavka 1. ovoga Zakona koja radnik u radnom odnosu ostvaruje kod poslodavca.
(4) Provedba uspostave Nacionalnog sustava transparentnosti plaća je u djelokrugu ministarstva, a stručni poslovi vezani za uspostavu, održavanje i rad toga sustava te prikupljanje podataka i izrada izvješća ovim se Zakonom povjeravaju Financijskoj agenciji.
(5) Financijska agencija je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, u koordinaciji s ministarstvom, dužna osigurati mehanizme za uspostavu NSTP te upravljati tim sustavom i održavati ga.
(6) Upravni nadzor nad provedbom poslova iz stavka 4. ovoga članka obavlja ministarstvo.
(7) Poslodavci koji su obveznici izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona, osim onih koji podatke o plaćama unose u sustav Centraliziranog obračuna plaća, dužni su podatke o plaćama muškaraca i žena iz članka 139.i ovoga Zakona dostavljati Financijskoj agenciji samo putem NSTP.
(8) Financijska agencija je dužna u skladu sa stavkom 4. ovoga članka putem NSTP:
1. prikupljati i obrađivati podatke zaprimljene od poslodavaca obveznika izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona
2. osigurati prihvat podataka zaprimljenih putem sustava Centraliziranog obračuna plaća za poslodavce obveznike izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona
3. sastavljati cjelovita izvješća za svakog poslodavca koji je dostavio podatke u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona s iskazanim razlikama u plaćama između muškaraca i žena, ako takve razlike postoje i omogućiti preuzimanje cjelovitog izvješća svakom poslodavcu koji je dostavio podatke u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona
4. omogućiti ministarstvu preuzimanje cjelovitih izvješća radi daljnje obrade i objavljivanja u skladu s člankom 139.r ovoga Zakona
5. omogućiti poslodavcu koji je dostavio podatke, ministarstvu i nadležnoj inspekciji u području rada korištenje podataka na temelju kojih je sastavljeno izvješće o razlici u plaćama
6. sastavljati izvješća za usporedbu podataka između pojedinih poslodavaca u određenom sektoru ili regiji, odnosno između svih poslodavaca
7. zaprimiti odluke o provedenoj procjeni plaće iz članka 139.k stavaka 3. i 4. ovoga Zakona i omogućiti ministarstvu preuzimanje.
(9) Poslodavci koji su obveznici izvješćivanja u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona i koji su obveznici korištenja sustava Centraliziranog obračuna plaća, a koji dio ukupnih primanja radnika isplaćuju nekorištenjem toga sustava, dužni su za taj dio primanja dostaviti podatke putem NSTP.
(10) Poslodavac je dužan u NSTP dostavljati potpune podatke te, najkasnije uz zadnju dostavu podataka za kalendarsku godinu, potvrditi njihovu točnost.
(11) Financijska agencija je na temelju podataka iz NSTP ovlaštena utvrditi dostavlja li poslodavac podatke potrebne za izradu izvješća o razlikama u plaćama između muškaraca i žena u rokovima propisanim člankom 139.h ovoga Zakona.
(12) Ako Financijska agencija utvrdi da poslodavac u propisanom roku nije dostavio podatke ili je dostavio nepotpune podatke, ovlaštena je pokrenuti prekršajni postupak protiv poslodavca i odgovorne osobe poslodavca radi utvrđivanja postojanja prekršaja iz članka 228. stavka 1. točaka 37. i 38. ovoga Zakona.
(13) Ministar pravilnikom propisuje postupak prikupljanja i obrade podataka o plaćama muškaraca i žena, metodologiju izračuna razlike u tim plaćama te razmjenu podataka.
Članak 139.h dodančlankom 23. prijedloga
Transparentnost plaća i izvješćivanje o razlici u plaćama između muškaraca i žena
(1) Poslodavac koji je u skladu s odredbama ovoga članka obveznik izvješćivanja o razlici u plaćama između muškaraca i žena, dužan je u NSTP dostavljati podatke o ukupnim primanjima koja je radnik u radnom odnosu primio od poslodavca i to:
1. podatke o osnovnoj odnosno ugovorenoj plaći koju je poslodavac isplatio u skladu s člankom 90. stavkom 3. točkom 1. ovoga Zakona, uključujući naknadu plaće koja se isplaćuje na teret poslodavca u skladu s člankom 95. ovoga Zakona
2. podatke o dodacima koji su dio plaće i koje je poslodavac isplatio u skladu s člankom 90. stavkom 3. točkom 2. ovoga Zakona
3. podatke o ostalim primicima koji su dio plaće i koje je poslodavac isplatio u skladu s člankom 90. stavkom 3. točkom 3. ovoga Zakona, osim primitaka koje je poslodavac, neovisno o kriterijima, na jednak način utvrdio za sve radnike odnosno svim radnicima osigurao njihovu isplatu ili drugi način korištenja
4. podatke o primicima radnika na temelju radnog odnosa iz članka 90.a, osim podataka iz stavka 1. točke 2. toga članka, koji predstavljaju naknadu troška radnika nastalog zbog obavljanja ugovorenih poslova.
(2) Dodaci iz članka 90. stavka 3. točke 2. te primici iz članka 90. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona se, u smislu ovoga članka te članaka 139.i i 139.k ovoga Zakona smatraju varijabilnim dijelovima plaće.
(3) Dužnost poslodavca iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na dostavljanje podataka koji su prikupljeni i obrađeni za prethodnu kalendarsku godinu.
(4) Poslodavac je dužan, radi utvrđivanja razlike i izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena, podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti u propisanom sadržaju i obliku, na način i u rokovima određenim ovim Zakonom.
(5) Poslodavac koji je u prethodnoj kalendarskoj godini zapošljavao prosječno 250 i više radnika, dužan je svake godine dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu.
(6) Poslodavac koji je u prethodnoj kalendarskoj godini zapošljavao prosječno 150 do 249 radnika, dužan je svake tri godine dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu.
(7) Poslodavac koji je u prethodnoj kalendarskoj godini zapošljavao prosječno 100 do 149 radnika, dužan je svake tri godine dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka za prethodnu kalendarsku godinu.
(8) Podaci iz stavka 1. ovoga članka o kojima poslodavac izvješćuje u razdoblju propisanom stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka moraju se dostaviti do 7. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a rok do kojega se poslodavcu iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka određuje dužnost dostave prvih izvješća utvrđen je u prijelaznim odredbama ovoga Zakona.
(9) Poslodavac koji je u prethodnoj kalendarskoj godini zapošljavao prosječno manje od 100 radnika, nije dužan u tekućoj godini sastaviti niti dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka, a ako takvu dužnost preuzme, na njega će se primijeniti sve odredbe ovoga Zakona o izvješćivanju o razlici u plaćama između muškaraca i žena te o zajedničkoj procjeni plaće.
(10) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka je dužan, na način i u rokovima određenim ovim Zakonom, obavijestiti radničko vijeće o pokretanju postupka dostavljanja podataka i informacija u svrhu izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena te o načinu izrade toga izvješća.
(11) Za potrebe ispunjavanja obveze izvješćivanja iz ovoga članka, poslodavcem se smatra korisnik, koji je u izračun radnika dužan uključiti sve radnike koje mu je ustupila agencija za privremeno zapošljavanje, a koja je na zahtjev korisnika dužna u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva dostaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka za radnike koje mu je ustupila.
(12) Podatke iz stavka 11. ovoga članka korisnik smije upotrijebiti samo u svrhu izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena.
(13) Inozemno trgovačko društvo ili inozemni trgovac pojedinac koji na području Republike Hrvatske obavlja djelatnost putem podružnice osnovane u skladu s posebnim propisom o trgovačkim društvima i koji je poslodavac u smislu ovoga Zakona, dužan je podatke iz stavka 1. ovoga članka ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini dostaviti na način i u rokovima određenim ovim Zakonom za radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje.
(14) Sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka radi izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 139.g stavka 13. ovoga Zakona.
Članak 139.i dodančlankom 23. prijedloga
Podaci i sadržaj izvješća o razlici u plaćama muškaraca i žena
(1) U NSTP se na način i u rokovima određenim ovim Zakonom dostavljaju podaci iz članka 139.h stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, na temelju kojih se može utvrditi:
1. razlika u plaći na temelju roda
2. razlika u plaći na temelju roda u varijabilnom dijelu
3. razlika u medijalnoj plaći na temelju roda
4. razlika u medijalnoj plaći na temelju roda u varijabilnom dijelu
5. udjel muškaraca i žena koji su primili varijabilne dijelove plaće
6. udjel muškaraca i žena u svakom kvartilnom razredu plaća
7. razlika u plaći na temelju roda prema kategorijama radnika raščlanjenima po nepromjenjivim i varijabilnim dijelovima plaće.
(2) Razlika u plaći na temelju roda u smislu ovoga Zakona označava razliku unutar prosječnih platnih razina muškaraca i žena koje zapošljava poslodavac, izražena kao postotak prosječne platne razine muškaraca.
(3) Medijalna platna razina u smislu ovoga Zakona označava vrijednost platne razine u odnosu na koju polovina radnika koje zapošljava poslodavac zarađuje više, a polovina manje.
(4) Razlika u medijalnoj plaći na temelju roda u smislu ovoga Zakona označava razliku između medijalne platne razine žena i medijalne platne razine muškaraca koje zapošljava poslodavac, izraženu kao postotak medijalne platne razine muškaraca.
(5) Kvartilni razred plaća u smislu ovoga Zakona označava svaku od četiri jednake skupine radnika, koji se razvrstavaju u skladu s platnim razinama, od najniže do najviše.
(6) U NSTP se na način i u rokovima određenim ovim Zakonom dostavljaju i podaci iz članka 139.h stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na temelju kojih se može utvrditi:
1. razlika u primitku na temelju roda, izražena kao postotak prosječnog iznosa primitka muškaraca
2. razlika u primitku na temelju roda, izražena kao postotak medijalnog iznosa primitka muškaraca
3. udio muškaraca i žena koji su ostvarili primitke
4. udio muškaraca i žena u svakom kvartilnom razredu primitaka
5. razlika u primicima na temelju roda prema kategorijama radnika.
(7) Na temelju podataka iz stavaka 1. i 6. ovoga članka unesenih u NSTP, sastavlja se izvješće o razlici u plaćama između muškaraca i žena koje mora sadržavati podatke o razlikama u plaćama i udjelima prikazane po cjelinama iz stavaka 1. i 6. ovoga članka.
Članak 139.j dodančlankom 23. prijedloga
Izvješće o razlici u plaćama između muškaraca i žena
(1) Financijska agencija dužna je, ministarstvu i poslodavcu koji je dostavio podatke u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona, putem NSTP omogućiti preuzimanje cjelovitog izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena sastavljenog u skladu s člankom 139.i stavkom 7. ovoga Zakona.
(2) O izrađenom izvješću iz stavka 1. ovoga članka Financijska agencija je dužna obavijestiti poslodavca koji je dostavio podatke u skladu s člankom 139.h ovoga Zakona, koji je dužan to izvješće preuzeti u roku od 15 dana od dana dostavljene obavijesti.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka se na mrežnim stranicama ministarstva i Financijske agencije, sa sadržajem podataka iz članka 139.i stavka 1. točaka 1. do 6. i stavka 6. točaka 1. do 4. ovoga Zakona, objavljuje jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu.
(4) Poslodavac može izvješće iz članka 139.i stavka 7., sa sadržajem podataka iz članka 139.i stavka 1. točaka 1. do 6. i stavka 6. točaka 1. do 4. ovoga Zakona, objaviti na svojim mrežnim stranicama ili ih može učiniti javno dostupnima na drugi način.
(5) Izvješće iz članka 139.i stavka 7. poslodavci su dužni, sa sadržajem podataka iz članka 139.i stavka 1. točke 7. i stavka 6. točke 5. ovoga Zakona, dostaviti svim radnicima koje zapošljavaju i radničkom vijeću, a nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost na zahtjev tih tijela, pri čemu su dužni dostaviti i podatke iz prethodne četiri godine, ako se zahtjev odnosi i na te podatke te ako su oni dostupni.
(6) Poslodavac može nakon preuzimanja izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena u kojem su iskazane razlike u plaćama u najmanjem postotku propisanom člankom 139.k ovoga Zakona, uz to izvješće objaviti pisano objašnjenje nastalih razlika obrazloženih objektivnim i rodno neutralnim kriterijima.
(7) Radnik, radničko vijeće, nadležna inspekcija u području rada i tijela za jednakost imaju pravo zatražiti od poslodavca dodatna objašnjenja podataka iz izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena, uključujući objašnjenja svih razlika u plaćama na temelju roda, neovisno o tome je li te podatke objavio poslodavac ili ministarstvo.
(8) Poslodavac je dužan povodom zahtjeva iz stavka 7. ovoga članka, u roku od 30 dana dati obrazložen odgovor.
(9) Ako razlike u plaćama na temelju roda nisu obrazložene na temelju kriterija iz članka 139.c ovoga Zakona, poslodavci su dužni u suradnji s radničkim vijećem u postupku iz članka 149. ovoga Zakona odnosno tijelom za jednakost, u razumnom roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana preuzimanja izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena, ukloniti uzroke razlika u plaćama na temelju roda.
(10) Na poslodavca iz članka 139.h stavka 8. ovoga Zakona koji je preuzeo dužnost dostavljanja podataka radi izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena primjenjuje se ovaj članak i članak 139.k ovoga Zakona.
Članak 139.k dodančlankom 23. prijedloga
Zajednička procjena plaća
(1) Ako u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena, u skladu s člankom 139.j stavkom 2. ovoga Zakona, u kojemu je utvrđena razlika od najmanje pet posto u prosječnoj platnoj razini muškaraca i žena u bilo kojoj kategoriji radnika, poslodavac takvu razliku nije obrazložio na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija i takvu neobrazloženu razliku nije ispravio, dužan je u daljnjem roku od 30 dana pokrenuti postupak zajedničke procjene plaća radi utvrđivanja razloga nastalih razlika i njihovog uklanjanja te sprječavanja nastanka daljnjih razlika u plaćama između muškaraca i žena.
(2) Zajednička procjena plaća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:
1. analizu udjela muškaraca i žena u svakoj kategoriji radnika
2. podatke o prosječnim platnim razinama muškaraca i žena te o varijabilnim dijelovima plaće za svaku kategoriju radnika
3. sve razlike u prosječnim platnim razinama muškaraca i žena u svakoj kategoriji radnika
4. razloge nastanka razlika iz točke 3. ovoga stavka koje se temelje na objektivnim i rodno neutralnim kriterijima i koje su zajednički utvrdili radničko vijeće i poslodavac, ako takvi razlozi postoje
5. udio žena i muškaraca koji su ostvarili povećanje plaće nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta, dopusta drugog posvojitelja ili dopusta za pružanje osobne skrbi, ako se takvo povećanje dogodilo u odgovarajućoj kategoriji radnika tijekom razdoblja u kojem je korišten dopust
6. mjere za uklanjanje razlika u plaćama te roku za njihovo uklanjanje koji ne može biti duži od devet mjeseci, računajući od dana preuzimanja izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena
7. ocjenu djelotvornosti mjera iz prethodnih zajedničkih procjena plaća.
(3) Postupak zajedničke procjene plaća mora obuhvaćati i utvrđivanje razloga nastalih razlika u ostvarivanju primitaka na temelju radnog odnosa muškaraca i žena te njihovog uklanjanja ili sprječavanja, ako je u odnosu na pojedinu vrstu primitka u određenoj kategoriji radnika utvrđena razlika od najmanje pet posto u prosječnom iznosu primitaka muških radnika.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, zajednička procjena plaća dodatno obuhvaća:
1. udio muškaraca i žena koji su ostvarili pravo na određenu vrstu primitka na temelju radnog odnosa iz članka 90.a ovoga Zakona
2. razloge nastanka razlika iz stavka 3. ovoga članka, koje se temelje na objektivnim i rodno neutralnim kriterijima i koje su zajednički utvrdili radničko vijeće i poslodavac, ako takvi razlozi postoje
3. mjere za uklanjanje razlika u primicima na temelju radnog odnosa iz članka 90.a ovoga Zakona te roku za njihovo uklanjanje koji ne može biti duži od devet mjeseci računajući od dana preuzimanja izvješća o razlici u plaćama muškaraca i žena.
(5) O tijeku i sadržaju postupka iz stavka 1. ovoga članka te o donesenoj odluci o provedbi zajedničke procjene plaća poslodavac je dužan primjenom članka 149. ovoga Zakona obavještavati radničko vijeće.
(6) Ako se zajednička procjena plaća ne može provesti zbog toga što kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće niti djeluje sindikalni povjerenik u skladu s člankom 153. stavkom 3. ovoga Zakona, postupak procjene plaća u skladu sa stavkom 2. ovoga članka je dužan provesti poslodavac samostalno te donijeti odluku o provedbi procjene plaća.
(7) Odluku o provedbi procjene plaća iz stavaka 5. i 6. ovoga članka poslodavac je dužan dostaviti radnicima, radničkom vijeću te Financijskoj agenciji putem NSTP, a nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost na njihov zahtjev.
(8) U provedbi mjera koje proizlaze iz procjene plaća iz stavaka 5. i 6. ovoga članka koje uključuju analizu postojećih rodno neutralnih sustava ocjenjivanja i klasifikacije radnih mjesta ili uspostave takvih sustava i kojima se u roku iz stavka 2. točke 6. odnosno stavka 4. točke 3. ovoga članka ispravljaju neobrazložene razlike u plaći, poslodavac mora na odgovarajući način omogućiti sudjelovanje radničkog vijeća, a može zatražiti sudjelovanje tijela za jednakost.
(9) Poslodavac je dužan, tijekom provođenja postupka iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću, odnosno sindikalnom povjereniku koji djeluje u skladu s člankom 153. stavkom 3. ovoga Zakona, davati obrazložene odgovore na pitanja vezana za tijek i sadržaj toga postupka odnosno za provedbu mjera koje se proizlaze iz procjene plaća u smislu ovoga članka.
(10) U provođenju postupka zajedničke procjene plaća, radničko vijeće i druge osobe koje u postupku zajedničke procjene plaća saznaju podatke o plaći i identitetu pojedinog radnika, dužni su te podatke u skladu s člankom 139.l ovoga Zakona čuvati kao povjerljive te ih smiju upotrebljavati samo u svrhu provedbe toga postupka.
Članak 139.l dodančlankom 23. prijedloga
Zaštita osobnih podataka u ostvarivanju prava na jednakost između plaća muškaraca i žena
(1) Podaci koji se radi sustavne i pravilne primjene načela jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti dostavljaju u skladu s člankom 139.f i člancima 139.h do 139.k ovoga Zakona, a uključuju obradu osobnih podataka, obrađuju se u skladu s člankom 29. ovoga Zakona i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(SL L119/1, 4.5.2016.), (u daljnjem tekstu: propis o zaštiti podataka).
(2) Osobni podaci koji se obrađuju u skladu s člankom 139.f i člancima 139.h do 139.k ovoga Zakona smiju se upotrijebiti samo u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.
(3) U postupcima zaštite prava na jednakost plaća muškaraca i žena ne smije se otkrivati identitet pojedinog radnika koji obavlja jednak rad ili rad jednake vrijednosti, a čija se platna razina razmatra.
(4) Ako bi davanje podataka na temelju članka 139.f ovoga Zakona dovelo do otkrivanja plaće radnika čiji se identitet može utvrditi, poslodavac je dužan takve podatke, na zahtjev radnika povjeriti radničkom vijeću u skladu s člankom 159. ovoga Zakona, sindikalnom povjereniku iz članka 187. ovoga Zakona ili tijelu za jednakost.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka radničko vijeće, sindikalni povjerenik iz članka 187. ovoga Zakona ili tijelo za jednakost mogu savjetovati radnika o mogućnostima ostvarivanja prava na jednakost plaća muškaraca i žena, uključujući i sudsku zaštitu tih prava, pri čemu ne smiju otkriti platnu razinu pojedinog radnika koji obavlja jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
(6) Ako bi objava podataka na temelju članka 139.j stavaka 4. i 5. ovoga Zakona dovela do otkrivanja plaće radnika čiji se identitet može utvrditi, takvi podaci se neće javno objaviti već će se staviti naznaka da se radi zaštite osobnih podataka podaci ne objavljuju.
(7) Ograničenja iz stavaka 3. do 6. ovoga članka ne primjenjuju se za potrebe provođenja postupaka i obavljanja poslova iz članka 139.r ovoga Zakona.
Članak 139.m dodančlankom 23. prijedloga
Poštovanje načela jednakosti plaća muškaraca i žena u ispunjavanju obveza iz ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesijama
(1) Poslodavac koji kao gospodarski subjekt sudjeluje u postupku javne nabave robe, radova i usluga te postupku davanja koncesija, u izvršavanju sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji, mora voditi računa o obvezama vezanim uz pravilnu primjenu načela jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.
(2) Za slučaj kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj u smislu propisa koji uređuju pravila o postupku javne nabave ili davatelj koncesije u smislu propisa koji uređuju postupak davanja koncesije, može utvrditi uvjete odnosno kriterije za isključenje iz sudjelovanja postupka javne nabave ili postupka davanja koncesije te za raskid sklopljenog ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji.
(3) Javni naručitelj ili davatelj koncesije može, radi utvrđivanja mogućeg kršenja obveze u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena, od poslodavca iz stavka 1. ovoga članka zatražiti izjavu:
1. da protiv njega nije pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno kršenje obveze u vezi s načelom jednakosti plaća muškaraca i žena odnosno zatražiti izjavu da je radniku nadoknadio štetu u skladu s člankom 111.a ovoga Zakona
2. da u izvješću o razlici u plaćama muškaraca i žena koje je posljednje dostavljeno na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom, nije utvrđena razlika od najmanje 5% u bilo kojoj kategoriji radnika ili je takva razlika utvrđena, ali je poslodavac razliku obrazložio na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija ili ispravio u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja izvješća o plaćama.
(4) Ako uvjeti iz stavka 3. ovoga članka ne budu ispunjeni, javni naručitelj ili davatelj koncesije može poslodavca isključiti iz sudjelovanja u postupku javne nabave ili u postupku davanja koncesije odnosno raskinuti ugovor o javnoj nabavi ili ugovor o koncesiji.
Članak 139.n dodančlankom 23. prijedloga
Zaštita od nepovoljnijeg postupanja
(1) Ostvarivanje prava radnika na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti, odnosno pružanje potpore drugoj osobi u njezinoj zaštiti takvih prava, na način propisan ovim Zakonom, ne smije štetno utjecati na napredovanje toga radnika i na ostvarivanje drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom niti predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu.
(2) Zaštita iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na člana radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika koji je sudjelovao u podnošenju zahtjeva za dobivanje informacija ili zaštite prava na jednakost plaća muškaraca i žena prema načelu jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti, propisanih ovim Zakonom.
Članak 139.o dodančlankom 23. prijedloga
Osiguranje provedbe načela jednakosti plaća muškaraca i žena
Odredbe članaka 111.a, 133. stavka 5., 133.a, 135. stavaka 7. i 8., 135.a, 139.m i 139.n ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji se pokreću u vezi s bilo kojim pravom ili obvezom povezanim s načelom jednakih plaća za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti iz članka 91. ovoga Zakona.
Članak 139.p dodančlankom 23. prijedloga
Tijelo za jednakost
Poslove tijela za jednakost, u smislu ovoga Zakona, obavlja pravobranitelj za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, čije su ovlasti i poslovi određeni u skladu s posebnim zakonom kojim se utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova.
Članak 139.r dodančlankom 23. prijedloga
Praćenje i potpora primjeni načela jednakosti plaća muškaraca i žena
(1) Poslove praćenja i potpore primjeni načela jednakosti plaća, u smislu ovoga Zakona, obavlja ministarstvo.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su:
1. podizanje znanja i svijesti poslodavaca, socijalnih partnera i javnosti radi promicanja načela jednakosti plaća muškaraca i žena te suzbijanja intersekcijske diskriminacije u vezi s jednakom plaćom za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
2. osiguravanje mjera koje podupiru i usmjeravaju procjenu nejednakosti u plaći koristeći se analizama i metodološkim alatima Europskog instituta za ravnopravnost spolova
3. prikupljanje podataka o plaćama u skladu s člankom 139.i te objava izvješća iz članka 139.j stavka 3. ovoga Zakona na jednostavan i razumljiv način koji omogućava usporedbu poslodavaca, sektora i regija te osigurava dostupnost podataka za prethodne četiri godine, ako takvi podaci postoje
4. preuzimanje odluka o provedenoj procjeni plaća iz članka 139.k ovoga Zakona
5. analiza uzroka razlika u plaćama na temelju roda utvrđenih na temelju prikupljenih podataka iz točke 3. i odluka iz točke 4. ovoga stavka i njihova objava
6. prikupljanje podataka o broju i vrstama zahtjeva za zaštitu od diskriminacije u pogledu nejednakosti u plaći podnesenih nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost te o tužbama podnesenim sudovima u Republici Hrvatskoj.
(3) Ministarstvo je dužno najkasnije do 7. lipnja 2028. i svake dvije godine nakon toga, Europskoj komisiji dostaviti jedinstveno izvješće s prikupljenim podacima iz stavka 2. točaka 4., 5. i 6. ovoga članka.
Članak 139.s dodančlankom 23. prijedloga
Dostavljanje statističkih podataka
(1) Podatke za izračun razlike u plaćama između muškaraca i žena u neprilagođenom obliku, iskazane po spolu i dobi, sektoru djelatnosti, ugovorenom radnom vremenu i obliku vlasništva, Europskoj komisiji na godišnjoj razini dostavlja tijelo koje je nositelj službenih statistika u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje sustav službene statistike i međunarodna statistička suradnja.
(2) Godišnji statistički podaci iz stavka 1. ovoga članka se dostavljaju počevši od 31. siječnja 2028. godine za referentnu 2026. godinu.
Članak 202. izmijenjenčlankom 24. prijedloga
Objava kolektivnog ugovora
(1) Kolektivni ugovor se mora javno objaviti, radi njegove javne objave, u skladu s člankom 201. ovoga Zakona dostaviti ministarstvu.
(2) Ministar pravilnikom propisuje način postupak objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Propust poslodavca da objavi ministarstvu dostavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz toga kolektivnog ugovora.
Članak 221. izmijenjenčlankom 25. prijedloga
Ovlaštenja Gospodarsko-socijalnog vijeća
(1) Radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihova usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, može se osnovati Gospodarsko-socijalno vijeće na nacionalnoj razini.
(2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijeća temelji se na trostranoj suradnji Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca, kojima je reprezentativnost utvrđena na nacionalnoj razini, na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema.
(3) Gospodarsko-socijalno vijeće na nacionalnoj razini:
1) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj
2) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj
3) prati, izučava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj
4) daje obrazloženo mišljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora
5) predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine vođenje usklađene politike cijena i plaća
6) utvrđuje listu miritelja
7) daje mišljenje na pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja
8) daje mišljenje na pravilnik o načinu izbora arbitra i provođenju postupka arbitraže
8) prije 9) potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova
9) prije 10) daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti
10) prije 11) promiče ideju trostrane suradnje Vlade, reprezentativnih sindikata i reprezentativnih udruga poslodavaca na rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema
11) prije 12) daje mišljenje i prijedloge ministru u vezi s drugim pitanjima uređenima posebnim zakonom.
(4) Gospodarsko-socijalno vijeće osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca više razine.
(5) Sporazumom iz stavka 4. ovoga članka pobliže se određuju sastav i ovlaštenja Gospodarsko-socijalnog vijeća.
(6) Gospodarsko-socijalno vijeće može osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga djelokruga.
(7) Gospodarsko-socijalno vijeće donosi poslovnik kojim će urediti način donošenja odluka iz svojeg djelokruga.
(8) Svaki član Gospodarsko-socijalnog vijeća može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donošenje odluke iz nadležnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća.
(9) Ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije osnovano ili je prestalo s radom, te zbog tih razloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odnosno članova arbitražnog vijeća ili ako zbog tih razloga nije dalo mišljenje na pravilnik o načinu izbora miritelja i postupku mirenja iz članka 207. stavka 3. ovoga Zakona i na pravilnik o načinu izbora arbitara i postupka arbitraže iz članka 151. stavka 7. ovoga Zakona, ova pitanja, ovo pitanje uređuje ministar.
(10) Ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije osnovano ili je prestalo s radom, ministar, u skladu s pravilnicima pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka, donosi odluku o imenovanju miritelja u kolektivnom radnom sporu, odnosno arbitra u postupku arbitraže.
Članak 221.a izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Uređenje rada putem digitalne radne platforme
(1) Ovom se glavom Zakona uređuje rad koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi, određuju se pojmovi i propisuju organiziran putem digitalne radne platforme kojeg radnici i druge fizičke osobe obavljaju u automatiziranom sustavu upravljanja utemeljenom na algoritmima, na način da se:
1. određuju pojmovi vezani za rad putem digitalne radne platforme
2. uređuje osnova za zasnivanje radnog odnosa na temelju kojeg se obavlja rad putem digitalne radne platforme
3. uređuje primjena pretpostavke postojanja radnog odnosa u radu putem digitalne radne platforme
4. propisuju uvjeti rada putem digitalne radne platforme te posebna prava i obveze koje nastaju između poslodavca i radnika, propisuje se minimalna razina prava i radnih uvjeta kada takav rad obavljaju druge fizičke osobe te prava i odgovornosti digitalnih radnih platformi radi osiguranja njihova transparentnog rada. radnika i drugih fizičkih osoba koje takav rad obavljaju, uključujući i pravo na zaštitu njihovih osobnih podataka
5. propisuju prava i obveze radi osiguranja transparentnosti automatiziranog sustava upravljanja utemeljenog na algoritmima i zaštite osobnih podataka koji se obrađuju putem toga sustava
6. propisuje obveza evidentiranja i transparentne obrade podataka o digitalnim radnim platformama i agregatorima te podataka o opsegu rada putem digitalnih radnih platformi
7. propisuje pristup odgovarajućoj pravnoj zaštiti.
(2) Automatizirani sustav upravljanja iz stavka 1. ovoga članka je sustav koji uključuje djelomično ili potpuno upravljanje organizacijskim procesima bez izravnog ljudskog sudjelovanja i koji u smislu ovoga Zakona obuhvaća:
1. automatizirani sustav praćenja
2. automatizirani sustav donošenja odluka.
(3) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na digitalne radne platforme koje organiziraju rad koji se obavlja na području Republike Hrvatske neovisno o mjestu njihova poslovnog nastana i pravu koje se inače primjenjuje.
Članak 221.b izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme
Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme Digitalna radna platforma i agregator
(1) Digitalna radna platforma je, u smislu ovoga Zakona, naplatni rad koji na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu ili za agregatora, korištenjem digitalne tehnologije odnosno fizička ili pravna osoba koja na zahtjev primatelja usluge pruža uslugu:
1. obavljajući je, barem djelomično, na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.)
2. upotrebom automatiziranih sustava praćenja ili automatiziranih sustava donošenja odluka
3. organiziranjem rada radnika ili drugih fizičkih osoba koje te poslove obavljaju za plaću ili uz naknadu, na daljinu pomoću elektroničkog sredstva odnosno izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla..
(2) Agregator je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi i koja, radi stavljanja na raspolaganje radnika ili drugih fizičkih osoba za rad putem digitalne radne platforme, uspostavlja ugovorni odnos s određenom platformom i ugovorni odnos s radnikom ili s drugom fizičkom osobom.
(3) Odredbe članka 221.a stavka 3. ovoga Zakona primjenjuju se i na agregatore.
(4) Automatizirani sustavi praćenja su, u smislu ovoga Zakona, dio automatiziranog sustava upravljanja organizacijom rada putem digitalne radne platforme utemeljenog na algoritmima, kojima se elektroničkim putem izravno ili neizravno prate poslovni procesi i radno okruženje te nadzire i procjenjuje radni učinak radnika i drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme i u tu svrhu prikupljaju njihovi osobni podaci.
(5) Automatizirani sustavi donošenja odluka su, u smislu ovoga Zakona, dio automatiziranog sustava upravljanja organizacijom rada putem platforme, utemeljenog na algoritmima, koji se upotrebljavaju za izravno ili neizravno donošenje odluka elektroničkim putem koje znatno utječu na položaj i uvjete rada radnika i drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme, a osobito odluka koje utječu na njihovo zapošljavanje i otkazivanje, pristup poslovima i radnim zadacima, radno vrijeme, sigurne uvjete rada i pristup informacijama, plaću odnosno naknadu za obavljeni rad i druga materijalna prava te pristup osposobljavanju i mogućnostima napredovanja.
(6) Digitalnom radnom platformom ne smatra se pružatelj usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe pojedincima koji nisu profesionalni pružatelji usluga.
(7) Digitalna radna platforma odnosno agregator ne smije u smislu stavka 1. ovoga članka organizirati rad fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 1. ovoga Zakona ako prije početka rada tih osoba nije upisana u evidenciju ministarstva.
(8) Pri obavljanju poslova posredovanja za digitalnu radnu platformu agregator ne smije radniku na izravan ili neizravan način naplatiti naknadu za posredovanje.
(9) Pod neizravnim načinom naplate naknade za posredovanje iz stavka 8. ovoga članka smatra se osobito uskrata nadoknade troškova koje je radniku agregator dužan isplatiti u skladu s člankom 221.f stavkom 1. točkom 7. ovoga Zakona.
Članak 221.c izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Digitalna radna platforma
(1) Digitalna radna platforma Rad putem digitalne radne platforme
Rad putem digitalne radne platforme je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji. (3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na digitalne radne platforme iz stavka 1. ovoga članka i na agregatore iz stavka 2. ovoga članka koji na taj način organiziraju rad rad fizičke osobe organiziran putem digitalne radne platforme i koji se obavlja na području Europske unije, neovisno o mjestu njihova poslovnog nastana i prava koje se inače primjenjuje. temelju ugovornog odnosa između te fizičke osobe i digitalne radne platforme ili agregatora.
(2) Agregator je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Digitalna radna platforma iz stavka 1. ovoga članka i agregator iz stavka 2. ovoga članka dužni su, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, upisati se u evidenciju ministarstva.
(5) Digitalna radna platforma iz stavka 1. ovoga članka i agregator iz stavka 2. ovoga članka ne smiju na tržištu obavljati registriranu djelatnost ako nisu upisani u evidenciju ministarstva.
(6) Pri obavljanju poslova posredovanja za digitalnu radnu platformu agregator ne smije radniku naplatiti naknadu za posredovanje.
(7) Digitalna radna platforma iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pružatelje usluga čija je primarna svrha dijeljenje resursa ili preprodaja robe ili usluga.
Članak 221.d izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Poslodavac za kojeg radnik posao obavlja putem digitalne radne platforme
(1) Digitalna radna platforma iz članka 221.c stavka 1. ovoga Zakona ili agregator iz članka 221.c Poslodavac za kojeg radnik posao obavlja putem digitalne radne platforme je:
1. digitalna radna platforma, ako je s tim radnikom sklopila ugovor o radu ili se može primijeniti pretpostavka o postojanju radnog odnosa iz članka 221.h stavaka 1. i 2. ovoga Zakona između digitalne radne platforme i te fizičke osobe
2. agregator, ako je radnika stavio na raspolaganje digitalnoj radnoj platformi i s tim radnikom sklopio ugovor o radu ili se može primijeniti pretpostavka o postojanju radnog odnosa iz članka 221.h stavaka 1. i 2. ovoga Zakona između agregatora i te fizičke osobe.
(2) Rad putem digitalne radne platforme u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka organizira digitalna radna platforma koja je s agregatorom sklopila ugovor iz stavka 4. ovoga članka, pri čemu je digitalna radna platforma dužna agregatora potpuno i istinito, u pisanom ili elektroničkom obliku, obavijestiti o uvjetima rada radnika koji rade putem te digitalne radne platforme, u kojima će na istim poslovima rad obavljati i radnici koji su digitalnoj radnoj platformi stavljeni na raspolaganje.
(3) Digitalna radna platforma dužna je radniku iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i drugim fizičkim osobama koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme osigurati iste uvjete rada te istu razinu zaštite propisane ovim Zakonom kao i radnicima i drugim fizičkim osobama koje imaju sklopljen ugovor s digitalnom radnom platformom.
(4) Radi stavljanja radnika na raspolaganje digitalnoj radnoj platformi, digitalna radna platforma i agregator su dužni sklopiti ugovor koji, uz opće uvjete poslovanja digitalne radne platforme, mora sadržavati i podatke o:
1. vrsti posla koji će obavljati radnici koji će biti stavljeni na raspolaganje
2. načinu obavljanja posla radi pružanja usluga na zahtjev primatelja usluge (u potpunosti ili djelomično na daljinu, putem elektroničkih sredstava ili izravno na određenoj lokaciji)
3. načinu organizacije rada i donošenja odluka koje se izravno ili neizravno temelje na automatiziranom sustavu praćenja ili automatiziranom sustavu donošenja odluka
4. načinu praćenja radnih učinaka radnika koje uključuje i obradu osobnih podataka radnika te načinu obračuna i isplate plaće
5. načinu preispitivanja odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja i načinu provođenja postupka procjene učinaka odluka na radnike
6. načinu imenovanja i rokovima dostavljanja obavijesti agregatoru, o osobi ovlaštenoj za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima u postupcima automatiziranog sustava praćenja i automatiziranog sustava donošenja odluka te za nadziranje sigurnosti i radnog opterećenja rada radnika koji rad obavljaju korištenjem digitalnih radnih platformi
7. načinu imenovanja i rokovima dostavljanja obavijesti agregatoru, o osobi ovlaštenoj za preispitivanje odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja te za provođenje postupka nadzora i procjene učinka odluka na radnike
8. načinu kojim se osigurava mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između fizičkih osoba koje rade putem platforme i njihovih predstavnika, uz obvezu poštivanja propisa o zaštiti osobnih podataka između radnika.
(5) Digitalna radna platforma je dužna agregatora s kojim je sklopila ugovor iz stavka 4. ovoga članka, potpuno i istinito, u pisanom obliku obavijestiti o svim rizicima, osobito rizicima nastanka ozljede na radu te psihosocijalnim i ergonomskim rizicima rada koji nastaju zbog organizacije rada i koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem te digitalne radne platforme, prije upisa agregatora u evidenciju ministarstva i kod svake promjene u organizaciji rada.
(6) Digitalna radna platforma je dužna agregatora s kojim je sklopila ugovor iz stavka 4. ovoga članka, potpuno i istinito, u pisanom obliku obavijestiti, prije njihova uvođenja, o promjenama u automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka, a koje imaju utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada, praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, sigurnost i zdravlje radnika, preispitivanje odluka i nadzor nad učincima odluka na radnike.
(7) U slučaju stavljanja radnika na raspolaganje digitalnoj radnoj platformi ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapošljavanju.
(8) Za obavljanje rada putem digitalne radne platforme ne smije se koristiti rad ustupljenih radnika iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona je poslodavac radniku koji rad obavlja osobno korištenjem digitalne radne platforme. (2) Ako je agregator radniku poslodavac.
(9) Ako agregator radniku plaću, naknadu plaće i primitke na temelju radnog odnosa nije isplatio u rokovima i na način propisanim ovim Zakonom, digitalna radna platforma solidarno odgovara za obveze koje taj agregator, kao njezin posrednik na tržištu, ima prema radniku kojeg zapošljava radi obavljanja poslova za digitalnu radnu platformu. (3) Iznimno od stavka 2 isplatu tih novčanih potraživanja radnika.
(10) Ako agregator drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona naknadu za obavljeni rad nije isplatio u ugovorenim rokovima, digitalna radna platforma solidarno odgovara za isplatu tih novčanih potraživanja druge fizičke osobe.
(11) U slučaju zahtjeva za isplatom novčanih potraživanja iz stavaka 9. i 10. ovoga članka, radnik odnosno druga fizička osoba iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona je ovlašten od agregatora zatražiti, a agregator je dužan dostaviti podatke o digitalnoj radnoj platformi s kojom je sklopio ugovor iz stavka 4. ovoga članka.
(12) Digitalna radna platforma solidarno odgovara samo za obveze prema radniku ili drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona, koje prema radniku ili toj osobi ima agregator s kojim je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka sklopila ugovor.
(13) Digitalna radna platforma neće solidarno odgovarati za obveze koje agregator prema radniku ili drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona koja radi putem digitalne radne platforme ima po osnovi plaćanja poreza, doprinosa odnosno drugih javnih davanja u skladu s posebnim propisom, ako dokaže da je agregator s kojim je sklopila ugovor iz stavka 4. ovoga članka:
1. ishodio neopozivu bankovnu garanciju u korist Ministarstva financija, Porezne uprave, kao instrument osiguranja plaćanja poreza, doprinosa odnosno drugih javnih davanja za radnike i druge fizičke osobe iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona, u iznosu koji se određuje u visini od 4.000,00 eura po osobi koja radi putem digitalne radne platforme na dan podnošenja zahtjeva za odobrenjem te bankovne garancije i
2. dostavio važeću bankovnu garanciju iz točke 1. ovoga stavka na čuvanje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(14) Ako se broj radnika i drugih fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona s kojima agregator ima zasnovan radni ili drugi ugovorni odnos za obavljanje rada putem digitalne radne platforme poveća za više od 20 posto u odnosu na broj osoba koje rade putem digitalne radne platforme na dan podnošenja zahtjeva iz članka 13. točke 1. ovoga članka, digitalna radna platforma može se osloboditi solidarne odgovornosti neće solidarno odgovarati ako dokaže da je agregator koji je registriran prema posebnom propisu i s kojim je sklopila ugovor uredno izvršava obvezu prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika, da redovito podmiruje trošak plaće radnika i da nema utvrđen porezni dug. (4) U svrhu dokazivanja činjenica iz stavka 3 iz stavka 4. ovoga članka:
1. ishodio novu važeću i neopozivu bankovnu garanciju u iznosu koji se određuje u visini od 4.000,00 eura po osobi koja radi putem digitalne radne platforme na dan podnošenja zahtjeva za odobrenjem nove bankovne garancije i
2. taj instrument osiguranja plaćanja dostavio na čuvanje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.
(15) Štetu koju radnik iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, digitalna radna platforma može prije sklapanja ugovora s agregatorom, odnosno jednom mjesečno tijekom trajanja toga ugovora, od agregatora zatražiti: na radu ili u vezi s radom koji se obavlja putem digitalne radne platforme uzrokuje trećoj osobi, dužna je naknaditi digitalna radna platforma.
1. potvrdu nadležnog poreznog tijela o nepostojanju poreznog duga agregatora
2. izjavu agregatora da je za sve radnike izvršio prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema posebnom propisu
3. dokaz da agregator za sve radnike redovito podmiruje ukupan trošak plaće.
(16) Za štetu koju radnik iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, na radu ili u vezi s radom uzrokuje digitalnoj radnoj platformi, odgovara agregator u skladu s općim propisima obveznoga prava.
(17) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom koji se obavlja putem digitalne radne platforme, naknadu štete može potraživati od agregatora ili digitalne radne platforme u skladu s člankom 111. ovoga Zakona.
Članak 221.e izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Radnik koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme
Radnik koji rad obavlja korištenjem Fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme i njihovi predstavnici
(1) Fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme su, u smislu ovoga Zakona, radnik i druga fizička osoba.
(2) Radnik koji obavlja rad putem digitalne radne platforme je, u smislu ovoga Zakona, fizička osoba koja na temelju sklopljenog ugovora o radu, u radnom odnosu osobno obavlja poslove za digitalnu radnu platformu ili za agregatora., odnosno fizička osoba na koju se može primijeniti zakonska pretpostavka o postojanju radnog odnosa iz članka 221.h stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Druga fizička osoba je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja obavlja rad putem digitalne radne platforme na temelju ugovornog odnosa koji nije nastao sklapanjem ugovora o radu i na koji se ne može primijeniti pretpostavka o postojanju radnog odnosa iz članka 221.h stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Predstavnici radnika koji rad obavljaju putem digitalne radne platforme su predstavnici koji su izabrani odnosno imenovani u skladu s člancima 140. do 164. ovoga Zakona te sindikalni povjerenici i sindikalni predstavnici u skladu s člankom 187. ovoga Zakona.
Članak 221.f izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Ostale osobe koje rad obavljaju korištenjem Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu putem digitalne radne platforme
(1) Fizičke osobe koje na temelju ugovornog odnosa koji nije nastao sklapanjem ugovora o radu osobno obavljaju poslove za digitalnu radnu platformu ili za agregatora iz članka 221.c ovoga Zakona u smislu ovoga Zakona smatraju se ostalim osobama koje rad obavljaju korištenjem Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, kojim se između poslodavca iz članka 221.d ovoga Zakona i radnika ugovara rad putem digitalne radne platforme, ako se na takav ugovorni odnos ne mogu primijeniti zakonske pretpostavke o postojanju radnog odnosa propisane člankom 221.m ovoga Zakona. (2) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na fizičke osobe osim podataka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. upotrebi automatiziranog sustava upravljanja utemeljenom na algoritmima
2. načinu dodjele poslova i davanja uputa te praćenju, nadziranju i ocjenjivanju obavljanja rada u automatiziranom sustavu praćenja
3. načinu donošenja odluka i vrsti odluka koje se donose u automatiziranom sustavu donošenja odluka
4. načinu pristupa osobama koje su ovlaštene za stalnu poslovnu komunikaciju, za provođenje postupaka preispitivanja i poništavanja odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu upravljanja te podnošenja prijava vezanih uz zaštitu sigurnosti i zdravlja odnosno zaštitu od nasilja i uznemiravanja
5. uspostavljenom kanalu komunikacije između fizičkih osoba koje rade putem digitalne radne platforme i njihovih predstavnika
6. elektroničkoj i drugoj opremi te sredstvima rada koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, osim u slučaju upotrebe vlastitih sredstava rada radnika
7. naknadi troškova radniku vezanih uz amortizaciju troškova vlastitog vozila, goriva i drugih sličnih troškova nastalih zbog obavljanja posla odnosno troškova drugog sredstva rada ili opreme, ako ih koristi, uključujući troškove internetske veze.
(2) Poslodavac iz članka 221.d ovoga Zakona koji je s radnikom sklopio ugovor o radu putem digitalne radne platforme, dužan je za radnika ugovoriti osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti na teret poslodavca, ako radnik ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.) smatraju poslovnim korisnikom. propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom i koje ne podliježe obvezi registracije.
Članak 221.g izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Prava i obveze poslodavca
(1) Poslodavac iz članka 221.d stavka 1. ovoga Zakona, koji u organizaciji rada koristi digitalnu tehnologiju i infrastrukturu u okviru automatiziranog sustava upravljanja utemeljenog na algoritmima, obvezan je u skladu s odredbama ovoga Zakona, radi ostvarivanja prava propisanih ovim ili drugim propisom:
1. upoznati radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja
2. osigurati dostupnost i transparentnost podataka o radu koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi
3. imenovati ovlaštenu osobu koja će nadzirati sigurnost i radno opterećenje rada radnika koji rad obavljaju korištenjem digitalnih radnih platformi
4. imenovati ovlaštenu osobu koja povodom zahtjeva radnika provodi postupak preispitivanja odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja i koja o njima odlučuje
5. osigurati mogućnost uspostave profesionalne komunikacije s ostalim radnicima i sudionicima poslovnog procesa te poslodavcem i ovlaštenim osobama poslodavca.
(2) Prije početka rada koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme poslodavac iz članka 221.d stavka 1. ovoga Zakona dužan je omogućiti radniku da se upozna s načinom na koji će dodjeljivati poslove odnosno radne zadatke, nadzirati radnika te ocjenjivati njegov rad.
(3) Prije početka rada koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme poslodavac iz članka 221.d stavka 1. ovoga Zakona dužan je omogućiti radniku da se upozna sa svim pravima iz radnog odnosa, a osobito informacijama vezanim za pristup poslovima i radnim zadacima, za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja i osposobljavanja te za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće te naknada.
(4) Ugovorom o radu iz članka 221.l ovoga Zakona ugovara se obveza poslodavca da radniku dostavi podatke Rad po pozivu putem digitalne radne platforme
(1) Poslodavac može radi obavljanja posla prema nepredvidivom obrascu rada s radnikom sklopiti ugovor iz članka 221.f ovoga Zakona kojim se ugovara rad po pozivu.
(2) Nepredvidiv obrazac rada iz stavka 1. ovoga članka. (5) Poslodavac iz članka 221.d stavka 1. ovoga Zakona dužan je na zahtjev radnika učiniti dostupnima podatke vezane uz obveze je, u smislu ovoga Zakona, oblik organizacije rada i radnog vremena koji u potpunosti ili uglavnom nastaje prema nepredvidivim potrebama za radom, uslijed čega se ne može unaprijed utvrditi početak i završetak radnog dana niti tjedna radnika, već ga prema prirodi stvari određuje poslodavac.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka. (6) Poslodavac iz članka 221.d stavka 1. ovoga Zakona dužan je, na zahtjev sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika te inspekcije u području rada, tijekom provođenja nadzora omogućiti dostupnost podataka može se sklopiti samo za nepuno radno vrijeme, koje ne može biti kraće od pet sati niti duže od 20 sati tjedno.
(4) Radnik koji je s poslodavcem ugovorio rad po pozivu ima pravo bez štetnih posljedica odbiti radni zadatak, ako je poziv za njegovo izvršenje upućen u roku unutar kojeg taj radni zadatak nije moguće izvršiti.
(5) Poslodavac koji je s radnikom ugovorio rad po pozivu ima pravo u ugovorenom roku opozvati radni zadatak koji je radnik prihvatio, uz obvezu isplate naknade plaće radniku kao da je radio.
(6) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu kojim se ugovara rad po pozivu iz stavka 1. ovoga članka., obavezno mora sadržavati dodatne podatke o:
1. promjenjivom rasporedu rada koji će se obavljati po pozivu
2. referentnom razdoblju u danima i satima unutar kojeg poslodavac ima pravo zatražiti, a radnik ima dužnost obavljati posao
3. najmanjem broju radnih sati koje je unutar razdoblja iz točke 2. ovoga stavka poslodavac dužan radniku platiti, neovisno o tome je li poslodavac od radnika zatražio obavljanje posla
4. roku u kojem poslodavac ima pravo opozvati radni zadatak.
(7) U slučaju sklapanja ugovora kojim se ugovara rad po pozivu, najmanji broj zajamčenih plaćenih radnih sati ne može biti manji od pet sati tjedno.
(8) Referentno razdoblje iz stavka 6. točke 2. ovoga članka, ugovorom mora biti određeno na način da poslodavac može radniku osigurati odmore u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(9) Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću u brutoiznosu za obavljeni rad, a najmanje za broj radnih sati iz stavka 6. točke 3. ovoga članka, a za preostali broj neodrađenih radnih sati do ostvarivanja ukupno ugovorenog radnog vremena, obračunati i uplatiti samo javna davanja iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 221.h izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Obveza ljudskog nadzora u automatiziranom sustavu upravljanja radi zaštite sigurnosti i zdravlja radnika
(1) Poslodavac iz članka 221.d Primjena pretpostavke postojanja radnog odnosa u radu putem digitalne radne platforme
(1) Ugovorni odnos između digitalne radne platforme ili agregatora i fizičke osobe koja obavlja rad putem digitalne radne platforme smatrat će se radnim odnosom, ako se na njegov nastanak može primijeniti pretpostavka sklopljenog ugovora o radu iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, a osobito ako je utvrđena jedna ili više činjenica koje upućuju na usmjeravanje i kontrolu i to:
1. davanje naloga i uputa za obavljanje posla fizičkoj osobi u okvirima organizacije rada i subordinacije posla
2. ograničavanje slobode odbijanja izvršavanja naloga ili njezino uvjetovanje zapriječenim sankcijama ili drugim mjerama
3. pobliže određivanje vremena, mjesta i načina obavljanja posla fizičke osobe, neovisno o tome koristi li vlastita sredstva rada
4. nadziranje obavljanja posla i praćenje učinaka fizičke osobe radi ocjene njezina rada te mogućnosti napredovanja
5. zabrana sklapanja poslova za svoj ili tuđi račun korištenjem usluga drugih platformi
(2) U slučaju spora o postojanju radnog odnosa, teret dokazivanja o tome da nisu ostvarene pretpostavke iz stavka 1. ovoga Zakona dužan je procijeniti rizike rada i njihova utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme. (2) Poslodavac iz članka 221.d članka je na onoj platformi ili agregatoru koji takvu pretpostavku osporava.
(3) Fizička osoba koja smatra da nije radnik u smislu ovoga Zakona može osporavati zakonsku pretpostavku postojanja radnog odnosa iz stavka 1. ovoga Zakona ne smije dopustiti intenzitet rada koji ugrožava fizičko, odnosno mentalno zdravlje radnika koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme. članka, pri čemu je digitalna radna platforma odnosno agregator dužna dati sve potrebne podatke.
(3) Radnik koji smatra da mu je zbog okolnosti nastalih radom korištenjem digitalne radne platforme povrijeđeno pravo na sigurnost i zdravlje na radu ima pravo zatražiti od poslodavca zaštitu svoga prava odnosno pisano obrazloženje i preispitivanje pojedine mjere ili odluke.
(4) Nadzor nad donošenjem odluka vezanih za sigurnost i zdravlje radnika i ovlaštenje za preispitivanje i ocjenu mjere ili odluke o zaštiti na radu te odlučivanje o tome ima osoba iz članka 221.g stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(4) Pretpostavke, mjere, postupci i načini provjere sadržaja nastalog ugovornog odnosa radi utvrđivanja njegove pravne prirode te u skladu s time, prava i obveza ugovornih strana prilikom obavljanja rada putem digitalne radne platforme, uređuju se ovim i posebnim zakonom kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenog rada.
Članak 221.i izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Obveza ljudskog nadzora u praćenju rada i odluka donesenih Transparentnost automatiziranog sustava upravljanja
(1) Digitalna radna platforma dužna je, na način propisan ovim Zakonom, osigurati transparentnost automatiziranog sustava upravljanja te transparentnost obrade i zaštite osobnih podataka u tom sustavu.
(2) Prije početka i tijekom obavljanja rada putem digitalne radne platforme, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s organizacijom rada i načinom donošenja odluka koje se izravno ili neizravno temelje odnosno koje će se temeljiti na automatiziranom sustavu praćenja ili automatiziranom sustavu donošenja odluka.
(3) U automatiziranom sustavu praćenja poslodavac je dužan radniku omogućiti dostupnost informacija o:
1. vrsti podataka koji se o radnicima prikupljaju radi praćenja i nadzora izvršavanja dodijeljenih poslova, uključujući i sve načine ocjenjivanja izvršenja tih poslova
2. svrsi te načinu provođenja praćenja, nadzora i ocjenjivanja
3. osobama koje prikupljaju osobne podatke koji se u automatiziranom sustavu praćenja obrađuju i dostavljaju trećim osobama.
(4) U automatiziranom sustavu donošenja odluka poslodavac je dužan radniku omogućiti dostupnost informacija o:
1. vrstama odluka iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koje se tim sustavom donose izravno ili neizravno, a koje imaju ili bi mogle imati utjecaj na zapošljavanje, pristup poslovima ili radnim zadacima, vrijeme obavljanja rada, obračun i isplatu plaća, uvjete rada, zaštitu sigurnosti i zdravlja na radu te pristup osposobljavanju i napredovanju, uključujući ograničenje ili onemogućavanje obavljanja rada.
2. vrstama podataka, uključujući osobne podatke radnika koji se koriste kod donošenja odluka iz točke 1. ovoga stavka, svrsi njihova korištenja i njihove važnosti pri donošenju odluka, uključujući način na koji radnik može utjecati na donošenje odluka
3. razlozima za donošenje odluka važnih za položaj radnika, osobito odluka kojima se ograničava ili onemogućava obavljanje rada odnosno ispunjavanje ugovorenih obveza, te odluka koje utječu na isplatu plaće.
(5) U automatiziranom sustavu upravljanja poslodavac je dužan radniku omogućiti dostupnost informacija o svim drugim odlukama koje se donose u tome sustavu upravljanja i koje izravno ili neizravno utječu na radnika.
(6) Informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka moraju biti pisane, jasne i razumljive, u dokumentu koji je radniku dostupan u papirnatom ili elektroničkom obliku.
(7) Poslodavac je dužan najkasnije prije početka rada radnika te prije uvođenja promjena koje bi imale utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada ili praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, dostaviti radniku sažete informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka.
(8) Radnik ima pravo uvijek zatražiti sažete ili detaljne informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, a poslodavac ima obvezu dati takve informacije radniku.
(9) Poslodavac je dužan prije uporabe automatiziranog sustava upravljanja odnosno prije uvođenja promjena u tim sustavima koje bi imale utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada ili praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, detaljne informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka dostaviti radničkom vijeću, u skladu s postupkom iz članka 149. ovoga Zakona te uvijek kada dostavu informacija radničkom vijeću zatraži radnik.
(10) Poslodavac je dužan detaljne informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka dostaviti nadležnoj inspekciji u području rada te nadzornom tijelu za zaštitu osobnih podataka, na njihov zahtjev.
(11) Informacije koje se odnose na transparentnost obrade i zaštite osobnih podataka u automatiziranom sustavu upravljanja (1) Radnik koji smatra da mu je odlukom donesenom i koje u skladu sa stavcima 8., 9. i 10. ovoga članka, poslodavac daje na zahtjev, moraju se dati bez odgode, u skladu s posebnim propisom o zaštiti podataka.
(12) Poslodavac je dužan sažete informacije iz stavaka 2. do 5. ovoga članka koje se koriste u automatiziranom sustavu upravljanja, a osobito odlukom vezanom za pristup radnim zadacima, o radnom vremenu, o mogućnosti napredovanja i osposobljavanja te odlukom vezanom za obračun i isplatu plaće te naknada povrijeđeno pravo iz radnog odnosa ima pravo u rokovima propisanima člankom 133. ovoga Zakona zatražiti od poslodavca zaštitu svojih prava te zatražiti pisano obrazloženje, kao i preispitivanje pojedine odluke. (2) Ovlaštenje za stručno obrazloženje odluke te odlučivanje nakon preispitivanja odluke ima osoba iz članka 221.g stavka 1. točke 4 samo u postupku zapošljavanja, dostaviti kandidatima za radno mjesto prije početka toga postupka.
(13) Digitalna radna platforma odnosno agregator je dužna, u skladu s propisom o zaštiti podataka, osigurati pravo na prenosivost podataka, odnosno na zahtjev radnika i bez dodatnog troška omogućiti zaprimanje osobnih podataka radnika koji su vezani uz njegov rad i koji su nastali uporabom automatiziranog sustava upravljanja, uključujući ocjene i recenzije, te omogućiti njihovo učinkovito prenošenje trećim osobama putem odgovarajućeg tehničkog sredstva za prijenos podataka.
(14) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na druge fizičke osobe iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 221.j izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Zaštita privatnosti i obrada osobnih podataka radnika koji rade korištenjem digitalne radne platforme
Digitalna radna platforma i agregator, radi zaštite privatnosti radnika Obveza ljudskog nadzora u automatiziranom sustavu upravljanja
(1) Digitalna radna platforma je dužna nadzirati učinke pojedinačnih odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka, te najmanje svake dvije godine provesti procjenu njihova učinka na radnike, na njihove radne uvjete i na jednakost postupanja prema svim radnicima koji rad obavljaju putem digitalne radne platforme.
(2) Digitalna radna platforma je dužna imenovati jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj koja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadzire učinke pojedinačnih odluka te provodi procjenu njihova učinka i dati joj ovlasti za:
1. pristup svim podacima koji su osnova za donošenje pojedinačne odluke koja je predmet nadzora odnosno za odluke koje su obuhvaćene procjenom iz stavka 1. ovoga članka
2. preispitivanje pojedinačne odluke koja je predmet nadzora odnosno za odluke koje su obuhvaćene procjenom iz stavka 1. ovoga članka
3. poništavanje odnosno promjenu odluke koja je predmet nadzora odnosno odluka koje su obuhvaćene procjenom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ovlaštenoj osobi iz stavka 2. ovoga članka se ne može, zbog obavljanja poslova nadzora ili procjene iz stavka 1. ovoga članka, otkazati ugovor o radu ili je na drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
(4) Ako se u provedenom postupku nadzora ili procjene iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da bi automatizirani sustav praćenja ili automatizirani sustav donošenja odluka mogao dovesti do nejednakog postupanja prema radnicima, pogoršanja radnih uvjeta ili se utvrdi da su se donesenim odlukama kršila prava radnika, digitalna radna platforma je dužna utvrđene nedostatke otkloniti ili donijeti odluku da se automatizirani sustav praćenja ili automatizirani sustav donošenja odluka, radi onemogućavanja donošenja takvih odluka, izmijeni ili prestane upotrebljavati.
(5) U slučaju kada je agregator poslodavac radniku, digitalna radna platforma s kojom je agregator sklopio ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona je dužna agregatora obavijestiti o:
1. provedenom postupku procjene učinaka pojedinačnih odluka iz stavka 1. ovoga članka te podacima dobivenim tim postupkom, a osobito o odlukama koje su dovele ili bi mogle dovesti do nejednakog postupanja prema radnicima, pogoršanja radnih uvjeta ili kršenja prava radnika
2. danu donošenja odluke kojom se dio automatiziranog sustava upravljanja mijenja ili prestaje upotrebljavati radi onemogućavanja donošenja odluka koji su dovele ili bi mogle dovesti do nejednakog postupanja prema radnicima, pogoršanja radnih uvjeta ili kršenja prava radnika
3. ovlaštenoj osobi odnosno osobama iz stavka 2. ovoga članka
4. poništavanju odnosno promjeni odluke koja je bila predmet nadzora, a odnosi se na radnika koji je zaposlen kod agregatora.
(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga stavka odnosno dodatne informacije agregator ima pravo uvijek zatražiti, a digitalna radna platforma je tu obavijest i dodatne informacije dužna dati bez odgode.
(7) Obavijest o provedenom postupku procjene učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka iz stavka 1. ovoga članka te podatke dobivene tom procjenom, poslodavac je dužan dostaviti radničkom vijeću u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, pri obradi osobnih podataka ne smije: 149. ovoga Zakona.
1. obrađivati podatke o privatnim razgovorima
2. obrađivati podatke o emocionalnom odnosno psihološkom stanju radnika
3. obrađivati podatke o zdravlju radnika, osim u slučajevima predviđenim propisom o zaštiti osobnih podataka
4. prikupljati osobne podatke u razdoblju u kojem radnik ne obavlja rad niti ga nudi.
(8) Podatke dobivene procjenom učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan dostaviti radniku, nadzornom tijelu za zaštitu osobnih podataka i nadležnoj inspekciji u području rada, na njihov zahtjev, u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(9) Odluku o otkazu ugovora o radu, odluku kojom se radniku ograničava ili onemogućuje pristup obavljanju rada ili bilo koju drugu odluku s jednako štetnim pravnim posljedicama za radnika, mora donijeti ovlaštena osoba poslodavca.
(10) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na druge fizičke osobe iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 221.k izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Obveza uspostave kanala za profesionalnu komunikaciju s ostalim radnicima i poslodavcem te trećima u poslovnom procesu
Poslodavac Preispitivanje odluka donesenih u automatiziranom sustavu donošenja odluka
(1) Radnik ima pravo dobiti usmeno ili pisano pojašnjenje činjenica i osnova koje su, bez izravnog ljudskog sudjelovanja, dovele do odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka.
(2) Digitalna radna platforma je dužna imenovati jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima i za davanje usmenih ili pisanih pojašnjenja iz stavka 1. ovoga članka, te osigurati radnicima pristup stalnoj poslovnoj komunikaciji s tom osobom.
(3) Digitalna radna platforma je dužna imenovati jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za preispitivanje odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka.
(4) U slučaju kada je agregator poslodavac radniku, digitalna radna platforma s kojom je agregator sklopio ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona dužna je agregatora obavijestiti o ovlaštenoj osobi odnosno osobama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Agregator je dužan osigurati radnicima pristup stalnoj poslovnoj komunikaciji s osobom iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Digitalna radna platforma je dužna imenovanoj osobi iz stavka 2. ovoga članka dati ovlasti za pristup svim podacima koji su osnova za donošenje odluke donesene ili zasnovane na automatiziranom sustavu donošenja odluka, za koju je radnik zatražio usmeno ili pisano pojašnjenje te utvrditi dužnost davanja takvog pojašnjenja bez odgode.
(7) Digitalna radna platforma je dužna imenovanoj osobi iz stavka 3. ovoga članka dati ovlasti za pristup svim podacima koji su osnova za donošenje odluke donesene ili zasnovane na automatiziranom sustavu donošenja odluka za koju je radnik zatražio preispitivanje te utvrditi dužnost da, najkasnije u roku od dva tjedna od dostave zahtjeva, odluku preispita i radniku dostavi obrazloženi pisani odgovor.
(8) Odluka koja se donosi ili zasniva na automatiziranom sustavu donošenja odluka, a kojom se odlučuje o pristupu radnim zadacima ili kojom se ograničava ili onemogućava obavljanje rada, o radnom vremenu, o obračunu i isplati plaće i drugih primitaka te nekom drugom ugovorenom pravu, mora biti pisano obrazložena i dostavljena radniku.
(9) Radnik ima pravo putem osobe iz stavka 3. ovoga članka, zatražiti preispitivanje odluke donesene ili zasnovane na automatiziranom sustavu donošenja odluka, a digitalna radna platforma je dužna bez odgode, a najkasnije u roku od dva tjedna od dostave zahtjeva, odluku preispitati i radniku dati obrazloženi pisani odgovor.
(10) Ako je u postupku preispitivanja odluke utvrđena povreda prava radnika, digitalna radna platforma dužna je poništiti, ukinuti ili izmijeniti odluku u roku iz stavka 9. ovoga članka, a ako odluku nije moguće poništiti, ukinuti ili izmijeniti, dužna je radniku ponuditi primjerenu naknadu štete.
(11) U slučaju utvrđene povrede prava radnika iz stavka 10. ovoga članka, digitalna radna platforma mora otkloniti nedostatke u automatiziranom sustavu upravljanja koji u postupku donošenja odluka dovode do povrede prava radnika.
(12) U slučaju kada je agregator poslodavac radniku, digitalna radna platforma koja je provela postupak preispitivanja odluke koja se odnosi na radnika zaposlenog kod agregatora, dužna je agregatora obavijestiti o:
1. provedenom postupku preispitivanja odluka i rezultatu toga postupka
2. poništenju, ukidanju ili izmjeni odluke, ako je utvrđena povreda prava radnika
3. ponudi primjerene naknade štete radniku, ako odluku nije moguće poništiti, ukinuti ili izmijeniti
4. otklanjanju nedostataka u automatiziranom sustavu upravljanja koji su doveli do povrede prava radnika.
(13) Agregator ima pravo uvijek zatražiti obavijest iz stavka 12. ovoga članka odnosno dodatne informacije o postupku preispitivanja odluke, a digitalna radna platforma ih je dužna dati bez odgode.
(14) Radnik koji smatra da je u provedenom postupku propisanim ovim člankom došlo do povrede njegovih prava, može zatražiti zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu s člankom 133. ovoga Zakona.
(15) U slučaju iz stavka 14. ovoga članka, rok propisan člankom 133. stavkom 1. ovoga Zakona dužan je, radi neometane profesionalne komunikacije odnosno povezivanja i razmjene informacija u poslovnom procesu s ostalim radnicima i sudionicima poslovnog procesa te poslodavcem i ovlaštenim osobama poslodavca, osobama koje kod njega obavljaju poslove osigurati mogućnost uspostave kontakata. počinje teći istekom roka iz stavka 9. ovoga članka.
(16) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na druge fizičke osobe iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona.
(17) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na druge fizičke osobe koje su ujedno i poslovni korisnici u skladu s Uredbom (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.).
Članak 221.l izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu Zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu organiziranom automatiziranim sustavom upravljanja
(1) Poslodavac je dužan u skladu s posebnim propisima:
1. procijeniti rizike koji u automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka nastaju i utječu na sigurnost i zdravlje radnika, osobito rizike nastanka ozljeda na radu, psihosocijalnih i ergonomskih posljedica rada putem digitalnih radnih platformi
2. ocjenjivati primjerenost postojećih mjera zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u odnosu na utvrđene rizike
3. uvoditi i druge odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere u odnosu na utvrđene rizike.
(2) U slučaju kada je agregator poslodavac radniku, digitalna radna platforma s kojom je agregator sklopio ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona dužna je agregatora, na njegov zahtjev, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, obavijestiti o svim rizicima koji nastaju zbog organizacije rada putem te platforme i koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika.
(3) Poslodavac je dužan osigurati pravo na obavješćivanje i sudjelovanje radnika vezano za prava na sigurnost i zaštitu zdravlja radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima je uređena zaštita na radu.
(4) Digitalna radna platforma ne smije upotrebljavati automatizirani sustav praćenja ili automatizirani sustav donošenja odluka na način koji bi znatno ugrožavao sigurnost odnosno fizičko i mentalno zdravlje radnika koji rade putem digitalne radne platforme.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, kojim se između poslodavca i radnika ugovara rad korištenjem digitalne radne platforme, osim podataka iz članka 15. stavka 1. točaka 1. do 11. ovoga Zakona, mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. načinu dodjele poslova, radnih zadataka i uputa za rad te ocjenjivanja rada prema određenim kriterijima
2. načinu donošenja odluka vezanih za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja te za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće i naknade plaće
3. obvezi poslodavca da informira radnika o osobi koja je kod poslodavca ovlaštena za nadzor praćenja rada u automatiziranom sustavu upravljanja
4. elektroničkoj i drugoj opremi i sredstvima rada koji su potrebni za obavljanje posla
5. mogućnosti za neometanu profesionalnu komunikaciju odnosno povezivanje i razmjenu informacija s ostalim radnicima i njihovim predstavnicima, poslodavcem te trećima u poslovnom procesu
6. sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika
7. naknadi troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova te amortizaciji troškova vlastitih vozila i druge opreme, ako ih koristi
8. obvezi ugovaranja osiguranja od nesretnog slučaja i osiguranja od odgovornosti na teret poslodavca ako ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom i koje ne podliježe obvezi registracije
9. načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika
10. načinu ostvarivanja prava na informiranje i sudjelovanje u odlučivanju.
(2) Ako se radi nepredvidivog obrasca rada ugovara rad po pozivu poslodavca, ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. promjenjivom rasporedu rada s obzirom na organizaciju radnog vremena radnika koja je u potpunosti ili uglavnom nepredvidiva
2. referentnom razdoblju u danima i satima unutar kojeg poslodavac ima pravo zatražiti, a radnik ima dužnost obavljati posao
3. najmanjem broju radnih sati unutar razdoblja iz točke 2. ovoga stavka koje je poslodavac dužan platiti radniku, neovisno o tome je li zatražio od radnika obavljanje posla, osim ako je poslodavac zatražio obavljanje posla, a radnik ga je bez opravdanog razloga odbio obaviti
4. pravu radnika da bez štetnih posljedica odbije radni zadatak, ako je obavijest o potrebi njegova izvršenja dana u roku unutar kojega ga nije moguće izvršiti
5. roku u kojemu je moguć opoziv radnog zadatka koji je radnik prihvatio, čije neispunjenje daje radniku pravo na isplatu naknade plaće kao da je radio.
(3) Nepredvidiv obrazac rada iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, je oblik organizacije rada i radnog vremena koji u potpunosti ili uglavnom nastaje prema nepredvidivim potrebama za radom, uslijed čega se ne može unaprijed utvrditi početak i završetak radnog dana niti tjedna radnika, već ga, prema prirodi stvari, određuje poslodavac.
(4) U slučaju sklapanja ugovora iz stavka 2. ovoga članka najmanji broj zajamčenih plaćenih radnih sati ne može biti manji od pet sati tjedno.
(5) Poslodavac je dužan radnicima osigurati pristup osobi koja je u Republici Hrvatskoj određena za uspostavu stalne poslovne komunikacije radi podnošenja prijava vezanih uz zaštitu sigurnosti i zdravlja, odnosno zaštitu od nasilja i uznemiravanja.
Članak 221.m izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu korištenjem Zaštita privatnosti i obrada osobnih podataka radnika koji rade putem digitalne radne platforme
(1) Ako digitalna radna platforma ili agregator iz članka 221.c ovoga Zakona s fizičkom osobom sklopi ugovor za obavljanje posla korištenjem digitalne radne platforme koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti digitalne radne platforme ili agregatora, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je ta digitalna radna platforma ili taj agregator, kao poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako se ne dokaže suprotno.
(2) Činjenice na temelju kojih se može u smislu stavka 1. ovoga članka pretpostaviti postojanje radnog odnosa su:
1. osobno obavljanje naplatnog posla
2. davanje naloga i uputa za obavljanje posla fizičkoj osobi, u okvirima organizacije rada i subordinacije posla
3. ograničavanje slobode odbijanja izvršavanja naloga ili njezino uvjetovanje zapriječenim sankcijama ili drugim mjerama
4. pobliže određivanje vremena, mjesta i načina obavljanja posla fizičkoj osobi, neovisno o tome koristi li vlastita sredstva rada
5. nadziranje obavljanja posla i praćenje učinaka fizičke osobe, radi ocjene njezina rada te mogućnosti napredovanja
6. zabrana sklapanja poslova za svoj ili tuđi račun korištenjem usluga drugih platformi.
(1) (3) Teret dokaza je na onoj digitalnoj radnoj platformi ili na agregatoru koji osporava zakonsku pretpostavku Digitalna radna platforma odnosno agregator pri obradi osobnih podataka, radi zaštite privatnosti radnika u skladu s člankom 29. ovoga Zakona i propisa o zaštiti podataka ne smiju obrađivati odnosno prikupljati:
1. podatke o privatnim razgovorima radnika
2. podatke o emocionalnom odnosno psihološkom stanju radnika
3. podatke u razdoblju u kojem radnik ne obavlja rad niti nudi obavljanje rada
4. podatke radi predviđanja ostvarivanja temeljnih prava radnika, uključujući pravo na udruživanje, pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje te pravo na obavješćivanje i savjetovanje
5. podatke na način koji bi predstavljao osnovu za diskriminaciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i promicanje jednakosti
6. bilo kakve biometrijske podatke radnika radi utvrđivanja njihova identiteta usporedbom s takvim podacima drugih radnika koji rade putem platforme.
(2) Zabrana obrade i prikupljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka. odnosi se i na kandidata u postupku zapošljavanja te na osobe iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Fizička osoba koja smatra da nije radnik u smislu ovoga Zakona može osporavati zakonsku pretpostavku postojanja radnog odnosa iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu je digitalna radna platforma, odnosno agregator, u svrhu dokazivanja i radi pravilnog rješavanja pokrenutog postupka, dužan dati sve potrebne podatke.
(3) Digitalna radna platforma je kao voditelj obrade osobnih podataka, u skladu s propisom o zaštiti podataka, dužna provesti procjenu učinaka obrade osobnih podataka.
(4) Ako je agregator poslodavac radniku, digitalna radna platforma je dužna o rezultatima procjene iz stavka 3. ovoga članka obavijestiti agregatora.
(5) Poslodavac je o rezultatima takve procjene dužan obavijestiti radničko vijeće u postupku iz članka 149. ovoga Zakona.
Članak 221.n izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Rad putem digitalnih radnih platformi ovisno o opsegu ostvarenih primitaka
(1) Iznimno od članka 221.m ovoga Zakona, pretpostavka postojanja radnog odnosa ne odnosi se na fizičku osobu koja radom putem digitalnih radnih platformi u pojedinom kvartalu kalendarske godine nije ostvarila primitak veći od 60 % brutoiznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom.
Komunikacija između fizičkih osoba koje rade putem platforme i njihovih predstavnika
(1) Digitalna radna platforma ili agregator je dužna, uz obvezu poštivanja propisa o zaštiti podataka, osigurati mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između radnika, drugih fizičkih osoba i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona.
(2) Digitalna radna platforma ili agregator dužan je izvršiti provjeru od nadležnog tijela koje putem sustava ePorezna vodi službenu evidenciju o svim isplatiteljima i o isplaćenim primicima radi pribavljanja dokaza o stanju isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji je fizička osoba kojoj dodjeljuje posao ostvarila radom putem digitalnih radnih platformi. (4) Ako je digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru omogućeno da na temelju izvršene provjere iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da je primitak za obavljeni rad fizičke osobe ne smije nadzirati komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od limitirane visine od 60 % brutoiznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom, fizička osoba kod tog poslodavca, nakon izvršene provjere, može posao obavljati samo na temelju sklopljenog ugovora o radu. niti joj pristupati ili je onemogućavati.
(3) Nadležno tijelo koje putem sustava ePorezna vodi službenu evidenciju o svim isplatiteljima i o isplaćenim primicima može digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru omogućiti uvid u podatke o stanju isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak fizičke osobe kojoj se dodjeljuje, a koje je ta fizička osoba ostvarila radom putem digitalnih radnih platformi.
(5) Radi provjere stanja isplaćenih primitaka fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, digitalna radna platforma ili agregator ovlašten je dobiti samo podatak o iznosu neisplaćenog dijela limitirane visine iznosa primitaka iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Način i rokove provođenja uvida i provjere iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, propisuje pravilnikom.
Članak 221.o izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Prava i uvjeti rada ostalih drugih fizičkih osoba koje rade na digitalnim radnim platformama putem digitalne radne platforme
(1) Na osobu druge fizičke osobe iz članka 221.f 221.e stavka 1 3. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 221.g do 221.k ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu osobnih podataka.
(2) Digitalna radna platforma ili agregator dužan dužna je za drugu fizičku osobu iz članka 221.f stavka 1. ovoga Zakona ugovoriti osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti ako ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom i koje ne podliježe obvezi registracije.
(3) Osoba iz članka 221.f stavka 1. ovoga Zakona Druga fizička osoba ima pravo na zaštitu prava u skladu s utvrđenim ugovornim odnosom s digitalnom radnom platformom ili agregatorom propisima koji se primjenjuju na ugovorne odnose između te osobe i platforme ili agregatora.
Članak 221.p izmijenjenčlankom 26. prijedloga
Evidencija o radu korištenjem putem digitalnih radnih platformi
(1) Evidencija o radu korištenjem digitalnih radnih platformi, radi osiguranja transparentnosti rada digitalnih radnih platformi te jačanja odgovornosti i pravne sigurnosti između subjekata koji na tržištu obavljaju djelatnost i rad korištenjem digitalnih radnih platformi, vodi i u elektroničkom obliku obrađuje ministarstvo.
(2) U evidenciji iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju se i obrađuju podaci o digitalnim radnim platformama i agregatorima koji obavljaju djelatnosti kao pružatelji usluga na tržištu te se prikupljaju podaci o pokazateljima opsega rada korištenjem digitalnih radnih platformi.
(1) Podaci o radu organiziranom putem digitalnih radnih platformi prikupljaju se u propisanoj evidenciji koju u elektroničkom obliku vodi i obrađuje ministarstvo putem informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (u daljnjem tekstu: sustav JEER) uspostavljenog na temelju propisa o suzbijanju neprijavljenog rada.
(2) Digitalna radna platforma je dužna, pod uvjetima propisanima ovim Zakonom, upisati se u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora koji je dio sustava JEER te upisati sve agregatore s kojima je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Digitalna radna platforma iz članka 221.c stavka 1. ovoga Zakona i agregator iz članka 221.c stavka 2. ovoga Zakona, radi njihova upisa u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka, dužni su podnijeti zahtjev koji mora sadržavati: (4) Digitalna radna platforma iz članka 221.c stavka 1. ovoga Zakona i agregator iz članka 221.c stavka 2. ovoga Zakona dužni su i agregator je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim su upisani u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka. (5) Podaci o digitalnim radnim platformama i agregatorima prikupljaju se upisom iz stavka 3. ovoga članka i dostavom podataka je upisana u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora.
1. naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj digitalne radne platforme ili agregatora
2. ime, prezime i osobni identifikacijski broj osobe koja je ovlaštena za zastupanje digitalne radne platforme ili agregatora
3. adresu elektroničke pošte u svrhu izravnog i neometanog pristupa tijekom propisanih nadzornih postupaka
4. pisanu izjavu o sklopljenom ugovoru o posredovanju na tržištu s digitalnom radnom platformom, ako je zahtjev podnio agregator.
(4) Digitalna radna platforma je putem sustava JEER dužna dostavljati podatke o pokazateljima opsega rada korištenjem digitalnih radnih platformi organiziranog putem te digitalne radne platforme.
(5) Podaci o pokazateljima opsega rada korištenjem organiziranog putem digitalnih radnih platformi su osobito broj podaci o broju radnika i osoba iz članka 221.f stavka 1. ovoga Zakona koje rade korištenjem platforme te broj i vrsta drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme, broju i vrsti ugovornih odnosa na temelju kojih te osobe rade korištenjem platforme. obavljaju rad putem digitalne radne platforme, vremenu obavljanja posla te broju agregatora s kojima je digitalna radna platforma sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona.
(6) Ministarstvo putem sustava JEER obrađuje dostavljene podatke iz stavka 5. ovoga članka i sastavlja izvješće o radu putem digitalnih radnih platformi u kojem se prikazuju ti podaci, kao i informacije o prosječnom vremenu obavljanja posla i prosječnom broju tjedno odrađenih sati po osobi.
(7) Digitalna radna platforma je dužna učiniti dostupnima opće uvjete poslovanja koje primjenjuje na ugovorne odnose s osobama iz članka 221.c 221.e stavka 1 3. ovoga Zakona i agregator iz članka 221.c stavka 2. ovoga Zakona dužni su podatke iz stavka 6. ovoga članka dostaviti u propisanom roku ministarstvu. (8) agregatorima te ih u slučaju svake znatne izmjene ažurirati.
(8) Podatke iz stavaka 5. i 7. ovoga članka digitalna radna platforma dužna je dostaviti predstavnicima fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 4. ovoga Zakona.
(9) Digitalna radna platforma je dužna nadležnoj inspekciji u području rada te predstavnicima fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 4. ovoga Zakona, na njihov zahtjev, bez odgode dostaviti obrazloženje vezano uz podatke iz stavaka 5. i 7. ovoga članka.
(10) prije (8) Oblik, sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj, obveznike i rok dostave podataka iz stavaka 2. i 5. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 221.r dodančlankom 26. prijedloga
Zaštita prava i pristup dokazima
(1) Na zaštitu prava iz radnog odnosa radnika koji radi putem digitalne radne platforme primjenjuje se članak 133. ovoga Zakona.
(2) Poslodavac je dužan na zahtjev nadležnog tijela ili u postupku pred sudom dostaviti dokaze relevantne za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva radnika koji radi putem digitalne radne platforme, a u postupku pred sudom i dokaze koji predstavljaju poslovnu tajnu poslodavca.
(3) Ostvarivanje prava radnika koji rade putem digitalne radne platforme ne smije štetno utjecati na napredovanje toga radnika i na ostvarivanje drugih prava iz njegova radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, niti predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu.
Članak 223. izmijenjenčlankom 27. prijedloga
Inspekcijski nadzor
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove inspekcije u području rada, ako drugim zakonom nije drukčije propisano.
(2) U provođenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena Poslovi i ovlaštenja u provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka, nadležne inspekcije odnosno inspektora su utvrđeni zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.
(3) Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora.
Članak 224. izmijenjenčlancima 28. i 29. prijedloga
Vršenje dužnosti i prava državljana u obrani i radni odnos
(1) Za Radnik za vrijeme obavljanja dužnosti i prava državljana u obrani u skladu s posebnim propisom, radniku ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa miruju kao da radi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaposleni pričuvnici za vrijeme odsutnosti s rada zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi ostvaruju prava zaposlenom vojnom obvezniku za vrijeme obavljanja temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe prava i obveze iz radnog odnosa kao da rade miruju.
(3) Troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika vojnih obveznika iz stavka 2 1. ovoga članka, poslodavcu na pisani zahtjev nadoknađuje ministarstvo nadležno za poslove obrane.
(4) Radnik koji nakon završetka vršenja vojne obveze, odnosno prestanka temeljnog vojnog osposobljavanja ili civilnog služenja te služenja u ugovornoj pričuvi želi nastaviti raditi kod istoga poslodavca, dužan je, čim sazna dan kada će mu prestati završiti vojna obveza, odnosno služenje u ugovornoj pričuvi, a najkasnije u roku od trideset 15 dana od dana prestanka završetka vojne obveze, odnosno služenja u ugovornoj pričuvi, o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca.
(5) Radnika koji je dao izjavu u smislu Radnik iz stavka 4. ovoga članka, poslodavac je dužan vratiti ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio prije stupanja u vojnu obvezu, odnosno služenje u ugovornoj pričuvi, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
(6) Poslodavac je dužan radnika iz stavka 4. ovoga članka vratiti na rad u roku od 30 dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca.
(7) prije (6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka poslodavac ne može vratiti radnika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz obvezu isplate naknade plaće za razdoblje propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka te, kao i obvezu isplate otpremnine ako su za to ispunjeni uvjeti, i pripadajuću otpremninu. (7) Poslodavac je dužan vratiti radnika iz stavka 1. ovoga članka na rad u roku od trideset dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca, a ako ga nije moguće vratiti na rad, radnik ima tijekom godine dana od dana prestanka obavljanja dužnosti i prava državljana u obrani.
(8) Radnik kojem je poslodavac iz stavka 7. ovoga članka otkazao ugovor o radu ima prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca tijekom godine dana od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu.
(9) prije (8) Obavljanje dužnosti i prava državljana u obrani u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu i u to vrijeme poslodavac ne može radniku redovito otkazati ugovor o radu, a ako poslodavac otkaže ugovor o radu protivno odredbama ovoga članka, radnik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviđena za slučaj nedopuštenoga otkaza.
(9) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na radnike koji su na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u smislu posebnog propisa o obrani.
Članak 224.a dodančlankom 29. prijedloga
Aktivnosti u sustavu civilne zaštite i radni odnos
(1) Radnik koji je radi spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, u skladu s posebnim propisima u području civilne zaštite, dobrovoljni pripadnik operativne snage sustava civilne zaštite i kojeg nadležno tijelo ili operativna snaga kojoj pripada pozove da sudjeluje u intervenciji ili osposobljavanju za provedbu aktivnosti operativnih snaga, ima pravo biti odsutan s rada radi sudjelovanja u provedbi tih aktivnosti u skladu s posebnim propisima u području sustava civilne zaštite.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme odsutnosti s rada zbog sudjelovanja u intervenciji ili osposobljavanju ostvaruje prava iz radnog odnosa kao da radi.
(3) Troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava radnika iz stavka 1. ovoga članka poslodavcu, na njegov pisani zahtjev, nadoknađuje nadležno tijelo ili operativna snaga koja je radnika pozvala, odnosno tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite, jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili druga organizacija u skladu s posebnim propisima.
(4) Poslodavac ne smije radnika iz stavka 1. ovoga članka staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale kod njega zaposlene radnike niti mu otkazati ugovor o radu zato što se odazvao pozivu da sudjeluje u intervenciji ili osposobljavanju za provedbu aktivnosti operativnih snaga.
Članak 226. izmijenjenčlankom 30. prijedloga
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležne inspekcije u području rada, inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku:
1. tijelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, na način, u sadržaju i u roku, u elektroničku bazu dostavi podatke o radniku ili promjene do kojih je došlo tijekom trajanja radnog odnosa (članak 6. stavak 2.)
2. radniku omogući upoznavanje s propisima o radnim odnosima, odnosno s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (članak 8. stavak 2.)
3. propise o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu učini na prikladan način dostupnima radnicima (članak 8. stavak 3.)
4. radniku dostavi pisani i obrazloženi odgovor o mogućnosti sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme (članak 13. stavci 6., 7. i 8.)
5. radnika pisano obavijesti o nazivu tijela kojem se obavljaju uplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ako sudjeluje u plaćanju (članak 14. stavak 6.)
6. pri nadležnom upravnom tijelu registrira ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (članak 14. stavak 7.)
7. radniku s kojim je sklopio pisani ugovor o radu koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 15.)
8. radniku s kojim je sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 16. stavak 7.)
9. radniku s kojim je dogovorio rad na izdvojenom mjestu rada bez izmjene ugovora o radu, za rad duži od 30 dana ponudi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada (članak 17. stavak 6.)
10. radniku s kojim je sklopio ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 17.a stavci 1. i 2.)
11. radniku koji radi na daljinu osigura zaštitu privatnosti te potrebne pisane upute u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (članak 17.b stavak 6.)
12. radniku dostavi pisano obrazloženje o nemogućnosti izmjene ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu rada, odnosno o nemogućnosti ponovnog obavljanja poslova u prostoru poslodavca i prije isteka vremena na koji je sklopljen izmijenjen ugovor ili o mogućnosti izmjene ugovora o radu s odgodnim početkom primjene (članak 17.c stavak 4.)
13. radniku s kojim je sklopio ugovor odnosno kojem je izdao potvrdu o privremenom upućivanju na rad u inozemstvo, a koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom, ili radniku uruči primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje prije upućivanja na rad u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje dužan osigurati (članak 18. stavci 2. i 7.)
14. radniku u slučaju upućivanja u inozemstvo, u okviru privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga, na rok kraći od četiri uzastopna tjedna, prije početka upućivanja dostavi pisanu informaciju koja sadrži propisane podatke (članak 18. stavak 4.)
15. radniku s kojim je sklopio ugovor o dodatnom radu koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 18.b stavak 1.)
16. maloljetnika uputi na pregled ovlaštenom liječniku ako su maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radničko vijeće ili sindikat posumnjali da poslovi koje obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj i podnijeli zahtjev poslodavcu da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika te da u nalazu i mišljenju ocijeni ugrožavaju li poslovi koje maloljetnik obavlja njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj (članak 22. stavak 1.)
17. maloljetniku ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova kada je to dužan učiniti na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga liječnika (članak 22. stavak 3.)
18. donese i objavi pravilnik o radu ili da pravilnikom uredi pitanja koja pravilnikom moraju biti uređena (članak 26. stavak 1.)
19. u propisanom sadržaju, načinu i roku ministarstvu dostavi statističke podatke o obavljanju poslova ustupanja radnika (članak 44. stavak 7.)
20. korisnik i agencija koji su sklopili ugovor o ustupanju radnika, koji ne sadrži sve sastojke propisane ovim Zakonom, izmijene ugovor koji će sadržavati nedostajuće sastojke (članak 45. stavak 2.)
19. prije 21. radniku s kojim je sklopio ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, koji ne sadrži sve podatke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 46. stavci 3. i 5.)
20. prije 22. uputnicu ustupljenog radnika koja ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom dopuni nedostajućim podacima (članak 49. stavak 1.)
21. prije 23. kao korisnik obavijesti radničko vijeće obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika ili da ustupljene radnike obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koja ispunjavaju uvjete (članak 50. stavak 3.)
22. prije 24. radniku dostavi pisani i obrazloženi odgovor o nemogućnosti sklapanja ugovora o radu za puno radno vrijeme (članak 63. stavci 6., 7. i 8.)
23. prije 25. radniku dostavi pisani i obrazloženi odgovor o mogućnosti izmjene ugovora o radu, odnosno promjene ili prilagodbe rasporeda radnog vremena (članak 68. stavci 5. i 7.)
24. prije 26. utvrdi raspored korištenja godišnjeg odmora u skladu s ovim Zakonom ili radnika obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora (članak 85.)
27. radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, dostavi radniku podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji (članak 91. stavak 6.)
25. prije 28. dostavi radniku obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, ili obračun s propisanim sadržajem (članak 93. stavci 1. i 6.)
26. prije 29. dostavi radniku, kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, dva obračuna, od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.)
27. prije 30. radniku, na njegov zahtjev, izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa (članak 130. stavak 1.)
28. prije 31. radniku nakon prestanka radnog odnosa vrati sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili mu izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa (stavak (članak 130. stavak 2.)
29. prije 32. imenuje osobu koja je, osim njega, ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika te o imenovanju obavijesti radnike (članak 134. stavci 2. i 4.)
30. prije 33. pisano i potpuno obavijesti radničko vijeće ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca (članak 137. stavci 6. i 7.)
34. radnika 31. radniku na jasan i razumljiv način omogući jednostavan pristup kriterijima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, odnosno ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuje visina plaće (članak 139.b stavak 1.)
32. kao poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika, odredi uvjete za napredovanje odnosno povećanje plaće te na jasan i razumljiv način omogući radniku jednostavan pristup tim uvjetima (članak 139.b stavak 3.)
33.radnika pisanim putem obavijesti o sklapanju kolektivnog ugovora, odnosno njegovoj izmjeni ili prestanku (članak 201. stavak 4.)
34. prije 35. kolektivni ugovor objavi dostavi na propisani način (članak 202. stavci 1. i 2.)
36. radniku omogući da se upozna s načinom na koji će dodjeljivati poslove odnosno radne zadatke, nadzirati radnika i ocjenjivati njegov rad te sa svim pravima iz radnog odnosa, a osobito informacijama vezanim za pristup poslovima i radnim zadacima, za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja i osposobljavanja te za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće te naknada (članak 221.g stavci 2. i 3.)
37. radniku na njegov zahtjev učini dostupnima zatražene podatke (članak 221.g stavak 5.)
38. radniku i osobama koje kod njega obavljaju poslove osigura neometanu profesionalnu komunikaciju odnosno povezivanje i razmjenu informacija u poslovnom procesu s ostalim sudionicima te poslodavcem i ovlaštenim osobama poslodavca (članak 221.k)
35. kao agregator dostavi radniku odnosno drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona podatke o platformi s kojom je sklopio ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona (članak 221.d stavak 11.)
36. prije 39. radniku s kojim je sklopio pisani ugovor o radu putem digitalne radne platforme, a koji ne sadrži sve sastojke podatke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće sastojke podatke odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 221.f stavak 1.)
37. radniku s kojim je sklopio pisani ugovor o radu putem digitalne radne platforme kojim se ugovara rad po pozivu i koji ne sadrži sve podatke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati nedostajuće podatke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sastojke podatke propisane ovim Zakonom (članak 221.l stavak 1.) 40. radniku s kojim je sklopio ugovor o radu 221.g stavak 6.)
38. omogući radniku da se prije početka i tijekom obavljanja rada putem digitalne radne platforme kojim ugovara rad po pozivu poslodavca, a upozna s organizacijom rada i načinom donošenja odluka koje se izravno ili neizravno temelje odnosno koje će se temeljiti na automatiziranom sustavu praćenja ili automatiziranom sustavu donošenja odluka (članak 221.i stavak 2.)
39. omogući dostupnost zatraženih informacija iz članka 221.i stavaka 2. do 5. na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom (članak 221.i stavci 6. do 12.)
40. kao agregator na zahtjev radnika i bez dodatnog troška radniku omogući zaprimanje osobnih podataka radnika koji su vezani uz njegov rad i koji su nastali uporabom automatiziranog sustava upravljanja, uključujući ocjene i recenzije, odnosno omogući njihovo učinkovito prenošenje trećim osobama putem odgovarajućeg tehničkog sredstva za prijenos podataka (članak 221.i stavak 13.)
41. radničkom vijeću, u skladu s člankom 149. ovoga Zakona, dostavi obavijest o provedenom postupku procjene učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka te podatke dobivene tom procjenom (članak 221.j stavak 7.)
42. radniku dostavi podatke dobivene procjenom učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka (članak 221.j stavak 8.)
43. radniku osigura pristup osobi koja je u Republici Hrvatskoj imenovana za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima i koja je ovlaštena davati usmena ili pisana pojašnjenja (članak 221.k stavci 2. i 5.)
44. radniku dostavi pisanu i obrazloženu odluku koja se donosi ili zasniva na automatiziranom sustavu donošenja odluka, a kojom se odlučuje o pristupu radnim zadacima, ili kojom se ograničava ili onemogućuje obavljanje rada, o radnom vremenu, o obračunu i isplati plaće i drugih primitaka te nekom drugom ugovorenom pravu (članak 221.k stavak 8.)
45. radnicima osigura pristup osobi koja je u Republici Hrvatskoj određena za uspostavu stalne poslovne komunikacije radi podnošenja prijava vezanih uz zaštitu sigurnosti i zdravlja, odnosno zaštitu od nasilja i uznemiravanja (članak 221.l stavak 5.)
46. o rezultatima procjene učinaka obrade osobnih podataka obavijesti radničko vijeće u postupku iz članka 149. ovoga Zakona (članak 221.m stavak 5.)
47. kao agregator na propisani način osigura mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između radnika, drugih fizičkih osoba i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona (članak 221.n stavak 1.)
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležne inspekcije u području rada, inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku narediti da u ostavljenom roku:
1. korisnik i agencija koji su sklopili ugovor o ustupanju radnika, koji ne sadrži sve sastojke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora izmijene ugovor koji će sadržavati nedostajuće sastojke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadrži sastojke propisane ovim Zakonom (članak 221.l stavak 2.) (2) (članak 45. stavak 2.)
41. kao digitalna radna platforma ili agregator dostavi potrebne podatke ministarstvu (članak 221.p stavak 7.).
2. digitalna radna platforma i agregator koji su sklopili ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona, a koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom, izmijene ugovor koji će sadržavati nedostajuće podatke (članak 221.d stavak 4.)
(3) prije (2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku digitalnoj radnoj platformi narediti da u ostavljenom roku:
1. u pisanom ili elektroničkom obliku obavijesti potpuno i istinito agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona o uvjetima rada radnika koji rade putem te digitalne radne platforme, u kojima će na istim poslovima rad obavljati i radnici koji su digitalnoj radnoj platformi stavljeni na raspolaganje (članak 221.d stavak 2.)
2. u pisanom obliku obavijesti, potpuno i istinito agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona, o svim rizicima, osobito rizicima nastanka ozljede na radu te psihosocijalnim i ergonomskim rizicima rada koji nastaju zbog organizacije rada i koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem te digitalne radne platforme, prije upisa toga agregatora u evidenciju ministarstva i kod svake promjene u organizaciji rada (članak 221.d stavak 5.)
3. u pisanom obliku obavijesti, potpuno i istinito agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona, prije njihova uvođenja, o promjenama u automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka, a koje imaju utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada, praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, sigurnost i zdravlje radnika, preispitivanje odluka i nadzor nad učincima odluka na radnike (članak 221.d stavak 6.)
4. na zahtjev radnika i bez dodatnog troška radniku omogući zaprimanje osobnih podataka radnika koji su vezani uz njegov rad i koji su nastali uporabom automatiziranog sustava upravljanja te platforme, uključujući ocjene i recenzije, odnosno omogući njihovo učinkovito prenošenje trećim osobama putem odgovarajućeg tehničkog sredstva za prijenos podataka (članak 221.i stavak 13.)
5. imenuje jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima te davanje usmenih ili pisanih pojašnjenja činjenica i osnova koje su, bez izravnog ljudskog sudjelovanja, dovele do odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka i da radnicima osigura pristup stalnoj poslovnoj komunikaciji s tom osobom (članak 221.k stavak 2.)
6. imenuje jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za preispitivanje odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka (članak 221.k stavak 3.)
7. da obavijesti agregatora o ovlaštenoj osobi odnosno osobama iz članka 221.k stavaka 2. i 3. ovoga Zakona (članak 221.k stavak 4.)
8. kao voditelj obrade osobnih podataka, u skladu s propisom o zaštiti podataka, provede procjenu učinaka obrade osobnih podataka (članak 221.m stavak 3.)
9. na propisani način osigura mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između radnika i drugih fizičkih osoba koji rade putem te platforme i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona (članak 221.n stavak 1.)
10. putem sustava JEER dostavi propisane podatke (članak 221.p stavci 4. i 5.)
11. učini dostupnima opće uvjete poslovanja koje primjenjuje na ugovorne odnose s fizičkim osobama iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona i agregatorima, ili ih u slučaju znatne izmjene ažurira (članak 221.p stavak 7.)
12. dostavi predstavnicima fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 4. ovoga Zakona podatke propisane člankom 221.p stavcima 5. i 7. ovoga Zakona (članak 221.p stavak 8.)
(4) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležne inspekcije u području rada, inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti:
1. dodatni rad radnika koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu ili na poslovima u skraćenom radnom vremenu iz članka 64. ovoga Zakona ili radnika kojem se prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, ako takve poslove obavlja kod matičnog poslodavca (članak 18.a stavak 2.)
2. rad osobe mlađe od 15 godina ili osobe s 15 i starije od 15, a mlađe od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje (članak 19.)
3. rad i sudjelovanje djeteta i maloljetnika u aktivnostima protivno posebnoj zaštiti (članak 19.a stavci 3., 5. i 8.)
4. kontakt s djetetom ili maloljetnikom osobi koja je pravomoćno osuđena ili protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 19.b stavak 3.)
5. rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj (članak 21. stavak 1.)
6. rad maloljetnika bez prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (članak 21. stavak 3.)
7. obavljanje poslova maloljetnika ako iz nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika proizlazi da poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj (članak 22. stavak 1.)
8. agenciji poslodavcu obavljanje poslova ustupanja radnika korisnicima, ako nije registrirana kao agencija registriran prema posebnom propisu, odnosno upisana upisan u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (članak 44. stavak 3.)
9. rad radnika na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, a koji je duži od skraćenoga radnoga vremena (članak 64. stavak 3.)
10. prekovremeni rad maloljetnika (članak 65. stavak 5.)
11. prekovremeni rad trudnice, roditelja s djetetom do osam godina života te radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, osim u slučaju više sile, ako nisu dostavili poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad (članak 65. stavak 6.)
12. prekovremeni rad radnika koji radi u dodatnom radu ako poslodavcu nije dostavio pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile (članak 65. stavci 7. i 8.)
13. rad maloljetnika koji traje duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata (članak 68. stavak 1.)
14. rad u nejednakom rasporedu radnog vremena trudnice, roditelja s djetetom do osam godina života, rad roditelja koji radi s polovicom punog radnog vremena, radi s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta ili radi s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te radnika koji radi u dodatnom radu, ako nisu dostavili poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad (članak 68. stavak 2.)
15. obavljanje posla i aktivnosti djeteta i maloljetnika protivno propisanim ograničenjima (članak 68.a)
16. rad noćnog radnika koji obavlja noćni rad ako tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu radi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih 24 sata (članak 69. stavak 6.)
17. noćnom radniku, koji je na temelju procjene opasnosti u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, noćni rad duži od osam sati u razdoblju od 24 sata (članak 69. stavak 7.)
18. noćni rad maloljetnika ako je protivan odredbama ovoga Zakona ili nije osigurano da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (članak 70.)
19. noćni rad radnika kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, koje uključuju i noćni rad, a koji radi u noćnoj smjeni uzastopce duže od jednog tjedna (članak 71. stavak 3.). (3) 3.)
20. digitalnoj radnoj platformi odnosno agregatoru organiziranje rada fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 1. ovoga Zakona, ako prije početka rada tih osoba nije upisana u evidenciju ministarstva (članak 221.b stavak 7.)
21. obradu i prikupljanje osobnih podataka koji se ne smiju obrađivati odnosno prikupljati, a koji se odnose na radnika, kandidata u postupku zapošljavanja te osobu iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona (članak 221.m stavci 1. i 2.)
22. nadzor komunikacije između radnika, drugih fizičkih osoba i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona, pristup komunikaciji ili njezino onemogućavanje (članak 221.n stavci 1. i 2.).
(5) prije (3) Žalba izjavljena protiv rješenja iz ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 227. izmijenjenčlankom 31. prijedloga
Lakši prekršaji poslodavca
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 1500,00 do 3.980,00 4000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1. ako kao agencija za privremeno zapošljavanje u propisanom sadržaju, načinu i roku ne dostavi ministarstvu statističke podatke o obavljanju poslova ustupanja radnika (članak 44. stavak 7.)
2. prije 1. ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od Zakonom dopuštenoga (članak 53. stavak 3.)
3. prije 2. ako radniku ne omogući osposobljavanje na način propisan ovim Zakonom (članak 54. stavak 4.)
4. prije 3. ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravnički staž ugovoren u trajanju dužem od Zakonom propisanoga (članak 57.). 57.)
5. ako u nazivima radnih mjesta u sustavu klasifikacije radnih mjesta, ili ako u postupku zapošljavanja, izraze koji imaju rodno značenje ne koristi neutralno tako da se odnose jednako na muški i na ženski rod (članak 139.e stavak 1.)
6. ako odluku o provedenoj procjeni plaća ne dostavi radnicima, radničkom vijeću te Financijskoj agenciji putem NSTP, ili ako je ne dostavi nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost na njihov zahtjev (članak 139.k stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom od 130,00 200,00 do 390,00 500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
Članak 228. izmijenjenčlankom 32. prijedloga
Teži prekršaji poslodavca
(1) Novčanom kaznom od 4110,00 5000,00 do 7960,00 9000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1. ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.)
2. ako s istim radnikom sklopi više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme čije je ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor o radu, neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom (članak 12. stavci 4. i 7.)
3. ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove protivno odredbama ovoga Zakona (članak 12. stavak 11.)
4. ako s radnikom sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji se u određenim dijelovima kalendarske godine obavljaju u godišnjim razdobljima s ukupnim trajanjem dužim od devet mjeseci (članak 16. stavci 1. i 3.)
5. ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (članak 23.)
6. ako tijekom trajanja radnog odnosa traži od radnika ili na neki drugi način prikuplja podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom ili ako prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) u postupku zapošljavanja i sklapanja ugovora o radu zasnivanja radnog odnosa od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, uključujući podatke o plaći koju ostvaruje ili koju je ostvario kod prethodnih poslodavaca, ili takve podatke prikuplja na drugi način (članak 25. stavak 1.) 2.)
7. ako prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ovoga Zakona ili ako ne imenuje osobu koja je, osim njega, ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama (članak 29. stavci 1. i 6.)
8. ako traži podatke o trudnoći ili uputi drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (članak 30. stavak 2.)
9. ako radnika nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust drugog posvojitelja, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne vrati na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 36. stavci 1. i 3.)
10. ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 40. stavak 1.)
11. ako radniku kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova (članak 41. stavak 1.)
12. ako korisniku ustupi istog radnika za obavljanje istih poslova u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine, osim u propisanim slučajevima (članak 48. stavak 1.)
13. ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je agencija upisana u evidenciju ministarstva (članak 52. stavak 4.)
14. ako s osobom koja se stručno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku (članak 59. stavak 5.)
15. ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 73.)
16. ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.)
17. ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.)
18. ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim u slučaju prestanka ugovora o radu ili mirovanja radnog odnosa tijekom čitave kalendarske godine (članak 18.a stavak 7., članci 77., 78., 83. i 84. te članak 85. stavci 2. i 4.)
19. ako radniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 86.)
20. ako radniku ne omogući korištenje neplaćenog dopusta za pružanje osobne skrbi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 87. stavak 3.)
21. ako radniku ne omogući pravo na odsutnost s posla u skladu s ovim Zakonom (članak 87.a stavak 1.)
22. ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće (članak 96. stavak 1.)
23. ako prije isteka roka od šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu na istim poslovima zaposli drugog radnika, a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga (članak 115. stavci 5. i 6.)
24. ako s podacima utvrđenim u postupku zaštite dostojanstva radnika ne postupa kao s tajnima (članak 134. stavak 10.)
25. ako na jasan i razumljiv način ne omogući radniku jednostavan pristup kriterijima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost rada, odnosno ocjenjuju i klasificiraju radna mjesta, kategoriziraju radnici te određuje visina plaće (članak 139.b stavak 1.)
26. ako zapošljava najmanje 50 radnika, a ne odredi uvjete za napredovanje odnosno povećanje plaće, ili ako na jasan i razumljiv način ne omogući radniku jednostavan pristup uvjetima za napredovanje odnosno povećanje plaće (članak 139.b stavak 3.)
27. ako na zahtjev radnika, u roku i na način iz članka 139.f stavaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, ne provede provjeru i usporedbu vrijednosti rada radnog mjesta toga radnika i usporedivog radnika, ili ako ga ne obavijesti o kriterijima koje je uzeo u obzir u tome postupku i na temelju kojih je radniku i usporedivom radniku određena visina plaće, kao i određeno napredovanje odnosno povećanje plaće (članak 139.b stavak 7.)
28. ako na zahtjev radnika, u roku i na način iz članka 139.f stavaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, ne provede provjeru i usporedbu kriterija na temelju kojih se određuju i obračunavaju primici iz članka 90.a ovoga Zakona, ili ako ga ne obavijesti o kriterijima koje je uzeo u obzir u tome postupku i na temelju kojih je odredio i obračunao primitke na temelju radnog odnosa toga radnika i usporedivog radnika (članak 139.b stavak 8.)
29. ako procjenu vrijednosti rada ne provede pomoću objektivnih i rodno neutralnih kriterija na način propisan ovim Zakonom (članak 139.d stavci 1. i 5.)
30. ako u postupku zapošljavanja, kandidatu za radno mjesto ne da informacije o visini plaće i o vrsti primitaka radnika na temelju radnog odnosa koji se na temelju propisanih, utvrđenih ili ugovorenih kriterija obračunavaju i isplaćuju za radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje, ili ako osobama s invaliditetom ne omogući odgovarajući pristup informacijama u obliku koji je pristupačan i koji osigurava razumnu prilagodbu (članak 139.e stavci 2. i 3.)
31. ako kao agencija za privremeno zapošljavanje, informacije o visini plaće i o vrsti primitaka radnika na temelju radnog odnosa koji se obračunavaju i isplaćuju na temelju propisanih, utvrđenih ili ugovorenih kriterija ne pribavi od korisnika kojem ustupa radnika, ili ako ih na jednak način ne da kandidatu za radno mjesto (članak 139.e stavak 5.)
32. ako radniku ne da informacije o platnoj razini i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji, ili ako radniku ne da informacije o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a ovoga Zakona kao i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik, ili ako osobama s invaliditetom ne omogući odgovarajući pristup informacijama u obliku koji je pristupačan i koji osigurava razumnu prilagodbu (članak 139.f stavci 1., 4. i 5.)
33. ako jednom godišnje, a najkasnije do 31. svibnja tekuće godine radnike ne obavijesti o pravu na informiranje o platnoj razini radnika i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji, ili o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a ovoga Zakona, kao i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik, ili ako ga ne obavijesti o načinu ostvarivanja toga prava (članak 139.f stavak 6.)
34. ako u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva ne dostavi točne i potpune informacije o platnoj razini radnika i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji, ili o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a ovoga Zakona kao i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik, u pisanom obliku, izravno radniku odnosno radničkom vijeću, sindikalnom povjereniku u skladu s člankom 187. stavcima 2. i 8. ovoga Zakona ili tijelu za jednakost, ako je radnik informacije zatražio na taj način (članak 139.f stavak 9.)
35. ako radniku ne dostavi dodatno obrazloženje informacija o platnoj razini radnika i prosječnim platnim razinama muškaraca i žena zaposlenih kod toga poslodavca koji obavljaju jednaki rad ili rad jednake vrijednosti u istoj kategoriji ili o godišnjem iznosu primitaka iz članka 90.a ovoga Zakona kao i prosječnim godišnjim iznosima tih primitaka koje su ostvarili muškarci i žene u kategoriji kojoj pripada taj radnik, ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 139.f stavak 10.)
36. ako kao agencija za privremeno zapošljavanje, radi ispunjavanja obveze informiranja radnika, informacije iz stavaka 1. i 4. ne zatraži od korisnika kojem ustupa radnike (članak 139.f stavak 17.)
37. ako u NSTP ne dostavi potpune podatke, ili ako najkasnije uz zadnju dostavu podataka za kalendarsku godinu ne potvrdi njihovu točnost (članak 139.g stavak 10.)
38. ako u NSTP u propisanom sadržaju i obliku, na način i u rokovima određenim ovim Zakonom ne dostavlja propisane podatke o ukupnim primanjima koja je radnik primio od poslodavca (članak 139.h stavci 1., 4., 5., 6., 7. i 8.)
39. ako na način i u rokovima određenim ovim Zakonom ne obavijesti radničko vijeće o pokretanju postupka dostavljanja podataka i informacija u svrhu izrade izvješća o razlici u plaćama između muškaraca i žena, ili ga ne obavijesti o načinu izrade toga izvješća (članak 139.h stavak 10.)
40. ako kao inozemno trgovačko društvo ili inozemni trgovac pojedinac koji na području Republike Hrvatske obavlja djelatnost putem podružnice osnovane u skladu s posebnim propisom o trgovačkim društvima i koji je poslodavac u smislu ovoga Zakona, podatke o ukupnim primanjima ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini ne dostavi na način i u rokovima određenim ovim Zakonom za radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje (članak 139.h stavak 13.)
41. ako izvješće iz članka 139.i stavka 7. ne sadrži podatke iz članka 139.i stavka 1. točke 7. i stavka 6. točke 5. ovoga Zakona, ili ako ga ne dostavi svim radnicima koje zapošljava i radničkom vijeću, a nadležnoj inspekciji u području rada i tijelu za jednakost na zahtjev tih tijela, ili ako ne dostavi podatke iz prethodne četiri godine, ako se zahtjev odnosi i na te podatke te ako su oni dostupni (članak 139.j stavci 4. i 5.)
42. ako na zahtjev radnika, radničkog vijeća, nadležne inspekcije u području rada i tijela za jednakost u propisanom roku ne dostavi obrazloženi odgovor (članak 139.j stavci 7. i 8.)
43. ako kao poslodavac na kojeg se odnosi obveza izvješćivanja o razlici u plaćama iz članka 139.h stavka 1. ovoga Zakona, u propisanom sadržaju ne provede postupak zajedničke procjene plaća, ili ako procjenu plaća ne provede samostalno (članak 139.k stavci 1., 2., 3. i 6.)
44. ako o tijeku i sadržaju postupka zajedničke procjene plaća, primjenom članka 149. ovoga Zakona, ne obavijesti radničko vijeće, ili ako ne donese odluku o zajedničkoj procjeni plaća (članak 139.k stavak 5.)
45. ako u provedbi mjera koje proizlaze iz procjene plaća na odgovarajući način ne omogući sudjelovanje radničkog vijeća, ili ako radničkom vijeću odnosno sindikalnom povjereniku koji djeluje u skladu s člankom 153. stavkom 3. ovoga Zakona ne da obrazložene odgovore na pitanja vezana za tijek i sadržaj toga postupka odnosno za provedbu mjera koje proizlaze iz procjene plaća (članak 139.k stavci 8. i 9.)
46. prije 25. ako onemogući radnike u izboru radničkog vijeća (članak 141.)
47. prije 26. ako ne dostavi podatak o utemeljenju radničkog vijeća ili ga ne dostavi u propisanom roku i na propisani način (članak 146. stavak 3.)
48. prije 27. ako ne obavijesti radničko vijeće o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti na način propisan ovim Zakonom (članak 149.)
49. prije 28. ako se s radničkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima je dužan savjetovati se na način propisan ovim Zakonom (članak 150.)
50. prije 29. ako bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radničkog vijeća (članak 151. stavak 1.)
51. prije 30. ako ne osigura uvjete za rad radničkog vijeća (članak 156.)
52. prije 31. ako ne omogući imenovanom, odnosno izabranom predstavniku radnika članstvo u organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajućem tijelu trgovačkog društva, zadruge ili javne ustanove (članak 164.)
53. prije 32. ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata više razine (članak 183. stavak 1.)
54. prije 33. ako ne obračuna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu članarinu (članak 189.)
55. prije 34. ako, u slučaju kada je to dužan učiniti, ne dostavi svaki kolektivni ugovor ili svaku promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili ga ne dostavi u propisanom roku (članak 201. stavak 1.)
56. prije 35. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviđenim ovim Zakonom (članak 206. stavak 1.)
57. prije 36. ako radnika koji je organizirao štrajk ili sudjelovao u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od drugih radnika (članak 215. stavak 2.)
37. ako na zahtjev sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika i inspekcije u području rada tijekom provođenja nadzora ne omogući dostupnost zatraženih podataka (članak 221.g stavak 6.)
38. ako pri obradi osobnih podataka radnika koji rade 58. ako kao agregator stavi radnika na raspolaganje digitalnoj radnoj platformi bez sklopljenog ugovora koji sadržava podatke iz članka 221.d ovoga Zakona (članak 221.d stavak 4.)
59. ako kao agregator, u slučaju zahtjeva za isplatom novčanih potraživanja iz članka 221.d stavaka 9. i 10. ovoga Zakona, ne dostavi radniku odnosno drugoj fizičkoj osobi iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona, podatke o platformi s kojom je sklopio ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona (članak 221.d stavak 11.)
60. ako za radnika s kojim je sklopio ugovor o radu putem digitalne radne platforme obrađuje podatke koje ne smije obrađivati ili prikuplja podatke koje ne smije prikupljati (članak 221.j) 40. ako s radnikom nije ugovorio osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti na teret poslodavca, a radnik ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom i koje ne podliježe obvezi registracije (članak 221.f stavak 2.)
39. ako radi neometane profesionalne komunikacije osobama koje kod njega obavljaju poslove ne osigura mogućnost uspostave kontakata (članak 221.k)
61. ako ugovor o radu putem digitalne radne platforme kojim se ugovara rad po pozivu sklopi za radno vrijeme koje je kraće od pet sati odnosno duže od 20 sati tjedno (članak 221.g stavak 3.)
62. ako sklopi ugovor o radu putem digitalne radne platforme kojim se ugovara rad po pozivu poslodavca bez podatka o najmanjem broju zajamčenih plaćenih radnih sati tjedno ili s brojem zajamčenih plaćenih radnih sati tjedno manjim od propisanog (članak 221.l stavci 2. i 4.) 42. ako kao digitalna radna platforma ili agregator s najmanjim brojem zajamčeno plaćenih radnih sati manjim od pet sati tjedno (članak 221.g stavak 7.)
41. ako digitalna radna platforma ili agregator ne provede provjeru na propisani način i u propisanim rokovima koju je omogućilo nadležno tijelo koje putem sustava ePorezna vodi službenu evidenciju o svim isplatiteljima i o isplaćenim primicima ili ako fizičkoj osobi za koju je utvrdila da je imala primitak za obavljeni rad u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od limitirane visine ne ponudi sklapanje ugovora o radu (članak 221.n stavci 2., 3., 4. i 6.)
63. ako sklopi ugovor o radu putem digitalne radne platforme kojim se ugovara referentno razdoblje na način da radniku nisu osigurani odmori u trajanju propisanom ovim Zakonom (članak 221.g stavak 8.)
64. ako fizičkoj osobi koja osporava zakonsku pretpostavku postojanja radnog odnosa ne da sve potrebne podatke (članak 221.h stavak 3.)
65. ako radniku prije početka i tijekom obavljanja rada putem digitalne radne platforme ne omogući da se upozna s organizacijom rada i s načinom donošenja odluka koje se izravno ili neizravno temelje odnosno koje će se temeljiti na automatiziranom sustavu praćenja ili automatiziranom sustavu donošenja odluka (članak 221.i stavak 2.)
66. ako u automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka radniku ne omogući dostupnost informacija iz članka 221.i stavaka 2. do 5. na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom (članak 221.i stavci 6., 7. i 8.)
67. ako prije uporabe automatiziranog sustava upravljanja odnosno prije uvođenja promjena u tim sustavima koje bi imale utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada ili praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, detaljne informacije iz članka 221.i stavaka 2. do 5. ovoga Zakona ne dostavi radničkom vijeću, u skladu s postupkom iz članka 149. ovoga Zakona, ili ih na zahtjev radnika ne dostavi radničkom vijeću (članak 221.i stavak 9.)
68. ako sažete informacije iz članka 221.i stavaka 2. do 5. ovoga Zakona koje se koriste u automatiziranom sustavu upravljanja samo u postupku zapošljavanja, ne dostavi kandidatima za radno mjesto prije početka toga postupka (članak 221.i stavak 12.)
69. ako u skladu s propisom o zaštiti podataka, ne osigura pravo na prenosivost podataka, odnosno na zahtjev radnika i bez dodatnog troška ne omogući zaprimanje osobnih podataka radnika koji su vezani uz njegov rad i koji su nastali uporabom automatiziranog sustava upravljanja, uključujući ocjene i recenzije, ili ako ne omogući njihovo učinkovito prenošenje trećim osobama putem odgovarajućeg tehničkog sredstva za prijenos podataka (članak 221.i stavak 13.)
70. ako u skladu s članom 149. ovoga Zakona radničkom vijeću ne dostavi obavijest o provedenom postupku procjene učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka, ili ako ne dostavi podatke dobivene tom procjenom (članak 221.j stavak 7.)
71. ako u propisanom roku radniku ne dostavi podatke dobivene procjenom učinaka odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka (članak 221.j stavak 8.)
72. ako u skladu s posebnim propisima ne procijeni rizike koji u automatiziranom sustavu praćenja ili u automatiziranom sustavu donošenja odluka nastaju i utječu na sigurnost i zdravlje radnika, osobito rizike nastanka ozljeda na radu, psihosocijalnih i ergonomskih posljedica rada putem digitalnih radnih platformi, ili ako ne ocijeni primjerenost postojećih mjera zaštite sigurnosti i zdravlja radnika u odnosu na utvrđene rizike, ili ako ne uvede druge odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere u odnosu na utvrđene rizike (članak 221.l stavak 1.)
73. ako ne osigura pravo na obavješćivanje i sudjelovanje radnika vezano za prava na sigurnost i zaštitu zdravlja radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima je uređena zaštita na radu (članak 221.l stavak 3.)
74. ako radnicima ne osigura pristup osobi koja je određena za uspostavu stalne poslovne komunikacije radi podnošenja prijava vezanih uz zaštitu sigurnosti i zdravlja, odnosno zaštitu od nasilja i uznemiravanja (članak 221.l stavak 5.)
75. ako obrađuje ili prikuplja osobne podatke koji se ne smiju obrađivati odnosno prikupljati, a koji se odnose na radnika, kandidata u postupku zapošljavanja te osobu iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona (članak 221.m stavci 1. i 2.)
76. ako o rezultatima procjene učinaka obrade osobnih podataka ne obavijesti radničko vijeće u postupku iz članka 149. ovoga Zakona (članak 221.m stavak 5.)
77. ako ne osigura mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između radnika, drugih fizičkih osoba i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona, ili ako nadzire takvu komunikaciju, pristupa joj ili je onemogućava (članak 221.n stavci 1. i 2.)
78. ako za drugu fizičku osobu iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona koja radi putem digitalne radne platforme ne ugovori osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti u slučaju kada ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u prometu sredstvom koje se u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama smatra vozilom i koje ne podliježe obvezi registracije (članak 221.o stavak 2.)
79. prije 42. ako u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru ne navede broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva (članak 221.p stavak 4.) Registar digitalnih radnih platformi i agregatora (članak 221.p stavak 3.)
43. ako kao digitalna radna platforma ili agregator ne dostavi podatke u evidenciju ministarstva (članak 221.p stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom od 530,00 650,00 do 790,00 1000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 5000,00 do 9000,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma pravna osoba:
1. ako u pisanom ili elektroničkom obliku obavijesti potpuno i istinito agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona o uvjetima rada radnika koji rade putem te digitalne radne platforme, u kojima će na istim poslovima rad obavljati i radnici koji su digitalnoj radnoj platformi stavljeni na raspolaganje (članak 221.d stavak 2.)
2. ako u pisanom obliku ne obavijesti, potpuno i istinito agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona o svim rizicima, osobito rizicima nastanka ozljede na radu te psihosocijalnim i ergonomskim rizicima rada koji nastaju zbog organizacije rada i koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem platforme, prije upisa toga agregatora u evidenciju ministarstva i kod svake promjene u organizaciji rada (članak 221.d. stavak 5.)
3. ako u pisanom obliku, potpuno i istinito ne obavijesti agregatora s kojim je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona, prije njihova uvođenja, o promjenama u automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka, a koje imaju utjecaj na uvjete rada, organizaciju rada, praćenje izvršenja dodijeljenih poslova radnika, sigurnost i zdravlje radnika, preispitivanje odluka i nadzor nad učincima odluka na radnike (članak 221.d stavak 6.)
4. ako u skladu s propisom o zaštiti podataka, ne osigura pravo na prenosivost podataka, odnosno na zahtjev radnika i bez dodatnog troška ne omogući zaprimanje osobnih podataka radnika koji su vezani uz njegov rad i koji su nastali uporabom automatiziranog sustava upravljanja, uključujući ocjene i recenzije, te ne omogući njihovo učinkovito prenošenje trećim osobama putem odgovarajućeg tehničkog sredstva za prijenos podataka (članak 221.i stavak 13.)
5. ako ne nadzire učinke pojedinačnih odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu praćenja i automatiziranom sustavu donošenja odluka na radnike, ili ako najmanje svake dvije godine ne provede procjenu njihova učinka na radnike, uključujući obvezu procjene njihova učinka na jednakost postupanja prema svim radnicima koji rad obavljaju putem digitalne radne platforme (članak 221.j stavak 1.)
6. ako ne imenuje jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj koja nadzire učinke pojedinačnih odluka te provodi procjenu njihova učinka na radnike, ili ako joj ne da ovlasti za pristup svim podacima koji su osnova za donošenje pojedinačne odluke koja je predmet nadzora odnosno za odluke koje su obuhvaćene procjenom, za preispitivanje pojedinačne odluke koja je predmet nadzora odnosno za odluke koje su obuhvaćene procjenom te za poništavanje odnosno promjenu odluke koja je predmet nadzora odnosno odluka koje su obuhvaćene procjenom iz članka 221.j stavka 1. ovoga Zakona (članak 221.j stavak 2.)
7. ako ne otkloni utvrđene nedostatke u automatiziranom sustavu praćenja ili automatiziranom sustavu donošenja odluka, ili ako ne donese odluku da se automatizirani sustav praćenja ili automatizirani sustav donošenja odluka izmijeni ili prestane upotrebljavati (članak 221.j stavak 4.)
8. ako ne imenuje jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za stalnu poslovnu komunikaciju s radnicima, ili ako imenovanoj osobi ne da ovlast za pristup svim podacima koji su osnova za donošenje odluke donesene ili zasnovane na automatiziranom sustavu donošenja odluka, za koju je radnik zatražio usmeno ili pisano pojašnjenje, ili ako ne utvrdi dužnost davanja takvog pojašnjenja bez odgode, ili ako radnicima ne osigura pristup stalnoj poslovnoj komunikaciji s tom osobom (članak 221.k stavci 2. i 6.)
9. ako ne imenuje jednu ili više ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj za preispitivanje odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka, ili ako imenovanoj osobi ne da ovlast za pristup svim podacima koji su osnova za donošenje odluke donesene ili zasnovane na automatiziranom sustavu donošenja odluka za koju je radnik zatražio preispitivanje, ili ako ne utvrdi dužnost da imenovana osoba, najkasnije u roku od dva tjedna od dostave zahtjeva, preispita odluku i radniku dostavi obrazloženi pisani odgovor (članak 221.k stavci 3. i 7.)
10. ako radniku ne dostavi pisanu i obrazloženu odluku kojom se odlučuje o pristupu radnim zadacima ili kojom se ograničava ili onemogućuje obavljanje rada, o radnom vremenu, o obračunu i isplati plaće i drugih primitaka te nekom drugom ugovorenom pravu (članak 221.k stavak 8.)
11. ako ne obavijesti agregatora o ovlaštenoj osobi odnosno osobama iz članka 221.k stavaka 2. i 3. ovoga Zakona (članak 221.k stavak 4.)
12. ako u slučaju da se u postupku preispitivanja odluka donesenih ili zasnovanih na automatiziranom sustavu donošenja odluka utvrdi povreda prava radnika, ne otkloni utvrđene nedostatke (članak 221.k stavak 11.)
13. ako agregatora na njegov zahtjev ne obavijesti u propisanom roku o svim rizicima koji nastaju zbog organizacije rada putem digitalne radne platforme i koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika (članak 221.l stavak 2.)
14. ako upotrebljava automatizirani sustav praćenja ili automatizirani sustav donošenja odluka na način koji bi znatno ugrožavao sigurnost odnosno fizičko i mentalno zdravlje radnika koji rade putem digitalne radne platforme (članak 221.l stavak 4.)
15. ako obrađuje ili prikuplja osobne podatke koji se ne smiju obrađivati odnosno prikupljati, a koji se odnose na radnika, kandidata u postupku zapošljavanja te osobu iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona (članak 221.m stavci 1. i 2.)
16. ako kao voditelj obrade osobnih podataka u skladu s propisom o zaštiti podataka ne provede procjenu učinaka obrade osobnih podataka (članak 221.m stavak 3.)
17. ako ne osigura mogućnost korištenja digitalnog kanala za sigurnu komunikaciju između radnika, drugih fizičkih osoba i njihovih predstavnika iz članka 221.e ovoga Zakona, ili ako nadzire takvu komunikaciju, pristupa joj ili je onemogućava (članak 221.n stavci 1. i 2.)
18. ako putem sustava JEER ne dostavi propisane podatke (članak 221.p stavci 4. i 5.)
19. ako ne učini dostupnima opće uvjete poslovanja koje primjenjuje na ugovorne odnose s osobama iz članka 221.e stavka 3. ovoga Zakona i agregatorima, ili ako ih u slučaju znatne izmjene ne ažurira (članak 221.p stavak 7.)
20. ako ne dostavi predstavnicima osoba iz članka 221.e stavka 4. ovoga Zakona, podatke propisane člankom 221.p stavcima 5. i 7. ovoga Zakona (članak 221.p stavak 8.)
21. ako u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru ne navede broj pod kojim je upisana u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora (članak 221.p stavak 3.).
(4) Novčanom kaznom od 650,00 do 1000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 1 3. ovoga članka kaznit će se digitalna radna platforma fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(5) Novčanom kaznom od 650,00 do 1000,00 eura za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se digitalna radna platforma fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(6) prije (3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 9000,00 eura kaznit će se za prekršaj korisnik pravna osoba koja je koristila rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine, osim u propisanim slučajevima (članak 48. stavak 1.).
(7) prije (4) Novčanom kaznom od 530,00 650,00 do 790,00 1000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj korisnik fizička osoba koja je koristila rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine, osim u propisanim slučajevima (članak 48. stavak 1.).
(8) Novčanom kaznom od 5000,00 do 9000,00 eura kaznit će se za prekršaj korisnik pravna osoba ako agenciji za privremeno zapošljavanje ne da informacije iz članka 139.f stavaka 1. i 4. ovoga Zakona u roku i na način određen ugovorom iz članka 45. ovoga Zakona (članak 139.f stavak 18.)
(9) Novčanom kaznom od 650,00 do 1000,00 eura kaznit će se za prekršaj korisnik fizička osoba ako agenciji za privremeno zapošljavanje ne da informacije iz članka 139.f stavaka 1. i 4. ovoga Zakona u roku i na način određen ugovorom iz članka 45. ovoga Zakona (članak 139.f stavak 18.)
(10) prije (5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
(11) prije (6) Za prekršaje iz stavka 1. točke 29 50. ovoga članka poslodavac pravna osoba odgovara i ako ne postoji prekršajna odgovornost odgovorne osobe.
(12) Ako je prekršaj iz stavka 1. točaka 34., 37., 38. i 43. ovoga članka ponovno počinjen u roku od tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
Članak 229. izmijenjenčlankom 33. prijedloga
Najteži prekršaji poslodavca
(1) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1. ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)
2. ako svog radnika privremeno ustupi u društvo koje s njim nije povezano u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima ili ga ustupi u trajanju dužem od neprekidno šest mjeseci, ili ga ustupi bez sklopljenog sporazuma i pisane suglasnosti radnika na sporazum (članak 10. stavak 3.)
3. ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.)
4. ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5.)
5. ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada za poslove za koje ga ne smije sklopiti (članak 17. stavak 4.)
6. ako svog radnika, kojeg u okviru privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga, upućuje na rad u inozemstvo u društvo koje je s njim povezano u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima bez pisane suglasnosti radnika (članak 18. stavak 5.)
7. ako radniku prije odlaska u inozemstvo ne dostavi primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu, ako ga je na to osiguranje dužan osigurati prema posebnom propisu (članak 18. stavak 7.)
8. ako ugovor o dodatnom radu sklopi s radnikom koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu, radnikom koji radi u skraćenom radnom vremenu iz članka 64. ovoga Zakona te radnikom kojemu se prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa u povećanom trajanju (članak 18.a stavak 2.)
9. ako s radnikom sklopi ugovor o dodatnom radu s ugovorenim radnim vremenom u trajanju dužem od propisanog (članak 18.b stavak 4.)
10. ako rad radnika koji obavlja dodatni rad, a raspored radnog vremena nije utvrđen kao nejednaki, traje duže od osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad, ili ako rad radnika koji obavlja dodatni rad u nejednako utvrđenom rasporedu radnog vremena traje duže od 16 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad (članak 18.b stavak 5.)
11. ako u razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, odnosno šest mjeseci, ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, utvrdi rad radnika u dodatnom radu koji bi trajao duže od prosječnih osam sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad (članak 18.b stavak 7.)
12. ako utvrdi nejednaki raspored rada radnika u dodatnom radu bez njegove pisane suglasnosti o dobrovoljnom pristanku na rad duži od osam sati tjedno ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad (članak 18.b stavci 10. i 12.)
13. ako zaposli osobu mlađu od 15 godina ili osobu s 15 i stariju od 15, a mlađu od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje ili ako dozvoli rad djeteta i maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje (članak 19. i članak 19.a stavak 3.)
14. ako na poslovima vezanima za rad i provođenje aktivnosti s djetetom i maloljetnikom zaposli osobu koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a koja su prije nego što su počinjena, bila propisana zakonom ili međunarodnim pravom, ili se protiv nje vodi kazneni postupak za navedena djela, ili ne onemogući kontakt s djetetom ili maloljetnikom osobi za koju ima saznanja da postoji zapreka (članak 19.b stavci 1. i 3.)
15. ako zaposli maloljetnika bez pisanog ovlaštenja njegova zakonskog zastupnika ili odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi (članak 20. stavci 1. i 2.)
16. ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj ili ga zaposli prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (članak 21. stavci 1. i 3.)
17. ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu ili joj, protivno odredbama ovoga Zakona, zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima (članak 30. stavak 1.)
18. ako za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust drugog posvojitelja, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s posebnim propisom, odnosno u roku od 15 dana od dana prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, otkaže ugovor o radu trudnici ili radniku koji se koristi nekim od tih prava (članak 34. stavak 1.)
19. ako radniku koji je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad, zbog liječenja ili oporavka, otkaže ugovor o radu u razdoblju te nesposobnosti (članak 38. stavak 1.)
20. ako kao poslodavac obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima, a nije kao agencija registriran prema posebnom propisu i upisan u evidenciju ministarstva (članak 44. stavak 3.) stavci 3. i 5.)
21. ako obavlja poslove ustupanja radnika korisniku prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva ili pri obavljanju poslova ustupanja radniku naplati naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika (članak 44. stavci 5. i stavak 6.)
22. ako ustupi radnika bez sklopljenog ugovora o ustupanju ili ga sklopi u slučajevima kada ga ne može sklopiti (članak 45. stavci 1. i 4.)
23. ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatak o radnom vremenu radnika iskazanom u danima i satima, odnosno danima, tjednima i mjesecima, najmanje tjedan dana unaprijed (članak 60.a stavak 5.)
24. ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme radnika ugovoreno u trajanju dužem od Zakonom dopuštenog (članak 61. stavak 1.)
25. ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radi duže od skraćenoga radnoga vremena (članak 64. stavak 3.)
26. ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.)
27. ako naredi prekovremeni rad maloljetnika (članak 65. stavak 5.)
28. ako trudnici, roditelju s djetetom do osam godina života te radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, bez njihove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, naredi prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (članak 65. stavak 6.)
29. ako radniku koji radi u dodatnom radu naloži prekovremeni rad bez njegove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile (članak 65. stavak 7.)
30. ako radniku koji kod njega obavlja dodatan rad naloži prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (članak 65. stavak 8.)
31. ako u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena utvrdi rad radnika duži od 50 sati u tjednu, uključujući i prekovremeni rad, ili utvrdi rad radnika duži od 60 sati u tjednu, uključujući i prekovremeni rad kada je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, ili u razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, odnosno šest mjeseci, ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, utvrdi rad radnika duži od prosječno 48 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad (članak 66. stavci 2., 3. 3., 4. i 6.)
32. ako u slučaju kada preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, ili ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada (članak 67. stavak 2.)
33. ako rad radnika u preraspodijeljenom radnom vremenu traje duže od Zakonom dopuštenog (članak 67. stavci 4., 5. i 8.)
34. ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu (članak 67. stavak 7.)
35. ako maloljetniku utvrdi raspored radnog vremena duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata (članak 68. stavak 1.)
36. ako trudnici, roditelju s djetetom do osam godina života, radniku koji radi s polovicom punog radnog vremena ili radi s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta ili radi s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te radniku koji radi u dodatnom radu, bez njihove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, naredi rad u nejednakom rasporedu i preraspodjeli radnog vremena (članak 68. stavak 2.)
37. ako noćnom radniku koji obavlja noćni rad utvrdi tijekom razdoblja od četiri mjeseca rad duži od prosječno osam sati tijekom svakih 24 sata (članak 69. stavak 6.)
38. ako noćnom radniku koji je na temelju procjene opasnosti u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu ne utvrdi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem radi noću (članak 69. stavak 7.)
39. ako protivno odredbama ovoga Zakona maloljetniku naredi noćni rad ili ne osigura da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (članak 70. stavci 1. i 2.)
40. ako u slučaju kada je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan (članak 71. stavak 3.)
41. ako noćnom radniku prije početka ili redovito tijekom trajanja toga rada ne omogući zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom (članak 72. stavak 3.)
42. ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije početka toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegova trajanja utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan noćnog rada (članak 72. stavak 6.)
43. ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije početka toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegova trajanja utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne može osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio (članak 72. stavak 7.)
44. ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (članak 80.)
45. ako plaću radnika ne ugovori ili ne utvrdi u brutoiznosu (članak 90.b stavak 1.)
46. ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.)
47. ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku (članak 120.)
48. ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu (članak 130. stavak 3.)
49. ako u slučaju prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca potpuno i istinito, pisano ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose (članak 137. stavak 4.)
50. ako se kao digitalna radna platforma ili agregator, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne upiše u evidenciju ministarstva (članak 221.c stavak 4.)
50. prije 51. ako kao agregator, pri obavljanju poslova posredovanja za digitalnu radnu platformu, radniku na izravan ili neizravan način naplati naknadu za posredovanje (članak 221.c stavak 6.). 221.b stavci 8. i 9.)
(2) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1320,00 1500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja organizira sudjelovanje djeteta i maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje uz naplatu u aktivnostima snimanja filmova, oglašavanja, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih ili sličnih kulturnih djela te sportskih natjecanja, na način i u opsegu koji ne ugrožava njegovo zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj bez prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi (članak 19.a stavak 5.).
(4) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1320,00 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja organizira sudjelovanje djeteta i maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje uz naplatu u aktivnostima snimanja filmova, oglašavanja, pripremanja i izvođenja umjetničkih, scenskih ili sličnih kulturnih djela te sportskih natjecanja, na način i u opsegu koji ne ugrožava njegovo zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj bez prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 19.a stavak 5.).
(5) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja organizira aktivnosti u kojima sudjeluju djeca i maloljetnici i ako ne onemogući kontakt s djetetom ili maloljetnikom osobi za koju ima saznanja da postoji propisana zapreka (članak 19.b stavak 3.).
(6) Novčanom kaznom od 920,00 10.000,00 do 1320,00 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja organizira aktivnosti u kojima sudjeluju djeca i maloljetnici i ako ne onemogući kontakt s djetetom ili maloljetnikom osobi za koju ima saznanja da postoji propisana zapreka, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 19.b stavak 3.).
(7) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se korisnik pravna osoba koja ne vodi evidenciju radnog vremena za ustupljene radnike za razdoblje u kojem su joj ustupljeni, ako je takvu obvezu preuzela ugovorom o ustupanju radnika, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 45. stavak 5.).
(8) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1320,00 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj korisnik fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe koja ne vodi evidenciju radnog vremena za ustupljene radnike za razdoblje u kojem su joj ustupljeni, ako je takvu obvezu preuzela ugovorom o ustupanju radnika, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 45. stavak 5.).
(9) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se korisnik pravna osoba ako pri sklapanju ugovora iz članka 45. ovoga Zakona agenciju potpuno i istinito, pisano ne izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje će obavljati ustupljeni radnik (članak 50. stavak 2.).
(10) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1320,00 1500,00 eura kaznit će se korisnik fizička osoba ako pri sklapanju ugovora iz članka 45. ovoga Zakona agenciju potpuno i istinito, pisano ne izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje će obavljati ustupljeni radnik, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 50. stavak 2.).
(11) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se pravna osoba kod koje, u okviru provedbe učenja temeljenog na radu, dijete s navršenih 14 godina koje ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje poslove obavlja duže od osam sati dnevno i 40 sati tjedno, ili kod koje u okviru obavljanja povremenog rada redovitog učenika, u skladu s posebnim propisom, dijete s navršenih 14 godina koje ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje poslove obavlja duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno, odnosno osam sati dnevno i 40 sati tjedno ako posao obavlja maloljetnik, ili ako im noćni rad i odmore ne osigura na propisani način i u propisanom trajanju (članak 68.a).
(12) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1.320,00 1500,00 eura kaznit će se fizička osoba kod koje, u okviru provedbe učenja temeljenog na radu, dijete s navršenih 14 godina koje ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje poslove obavlja duže od osam sati dnevno i 40 sati tjedno, ili kod koje u okviru obavljanja povremenog rada redovitog učenika, u skladu s posebnim propisom, dijete s navršenih 14 godina koje ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje poslove obavlja duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno, odnosno osam sati dnevno i 40 sati tjedno ako posao obavlja maloljetnik, ili ako im noćni rad i odmore ne osigura na propisani način i u propisanom trajanju, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 68.a).
(13) Novčanom kaznom od 8090,00 10.000,00 do 13.270,00 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je digitalna radna platforma ili agregator:
1. ako organizira rad fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 1. ovoga Zakona, a prije početka njihova rada putem digitalne radne platforme nije upisana u evidenciju ministarstva (članak 221.b stavak 7.)
2. ako za obavljanje rada putem digitalne radne platforme koristi rad ustupljenih radnika iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona (članak 221.d stavak 8.)
3. ako ne ugovori osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti za osobu koja radi na digitalnoj radnoj platformi i ugovorne poslove obavlja sudjelovanjem u prometu (članak 221.o stavak 2.).
(14) Novčanom kaznom od 920,00 1100,00 do 1320,00 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja je digitalna radna platforma ili agregator, i odgovorna osoba pravne osobe:
1. ako organizira rad fizičkih osoba iz članka 221.e stavka 1. ovoga Zakona, a prije početka njihova rada putem digitalne radne platforme nije upisana u evidenciju ministarstva (članak 221.b stavak 7.)
2. ako za obavljanje rada putem digitalne radne platforme koristi rad ustupljenih radnika iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona (članak 221.d stavak 8.)
3. ako ne ugovori osiguranje od nesretnog slučaja i osiguranje od odgovornosti za osobu koja radi na digitalnoj radnoj platformi i ugovorne poslove obavlja sudjelovanjem u prometu (članak 221.o stavak 2.).
(15) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako se kao digitalna radna platforma pod uvjetima propisanim ovim Zakonom ne upiše u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora, ili ako ne upiše sve agregatore s kojima je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona (članak 221.p stavak 2.).
(16) Novčanom kaznom od 1100,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se kao digitalna radna platforma pod uvjetima propisanim ovim Zakonom ne upiše u Registar digitalnih radnih platformi i agregatora, ili ako ne upiše sve agregatore s kojima je sklopila ugovor iz članka 221.d stavka 4. ovoga Zakona, i odgovorna osoba pravne osobe (članak 221.p stavak 2.).
(17) prije (15) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
Članak 231. izmijenjenčlankom 34. prijedloga
Prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razine
Novčanom kaznom od 660,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine:
1. ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu naziva udruge, sjedišta, podatak o djelovanju u jednoj ili više županija, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske, naziva tijela, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge (članak 180. stavak 2.)
2. ako ne dostavi tijelu nadležnom za registraciju izvješće o održavanju sjednice najvišeg tijela udruge ili podatak o ukupnom broju članova udruge (članak 190. stavak 2.)
3. ako svaki kolektivni ugovor te svaku promjenu kolektivnog ugovora, kao stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor ne dostavi ministarstvu u propisanom roku (članak 201. stavci 1. i 2.)
4. ako ministarstvu ne dostavi popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor te sve promjene u članstvu udruge nastale za vrijeme važenja kolektivnog ugovora (članak 201. stavak 3.)
5. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način (članak 202. stavci 1. i 2.)
5. prije 6. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviđenom ovim Zakonom (članak 206.)
6. prije 7. ako organizira ili poduzme isključenje s rada koje nije odgovor na već započeti štrajk (članak 213. stavak 1.)
7. prije 8. ako isključenje radnika s rada započne prije roka propisanog ovim Zakonom (članak 213. stavak 2.)
8. prije 9. ako isključi s rada radnike u broju većem od dopuštenog ovim Zakonom (članak 213. stavak 3.)
9. prije 10. ako isključi radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (članak 213. stavak 5.)
11. ako za vrijeme isključenja s rada onemogući radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati (članak 214. stavak 1.).