Na tekst
slovozakona
Stranice

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu

Faza
Nacrt prijedloga zakona
Na savjetovanju
od 15. listopada 2026. do 14. studenoga 2026.
Predlagatelj
Ministarstvo financija
Primijenjen na
Zakon o proračunu koji vrijedi od 4. siječnja 2022. (NN 144/2021)
Izvor
dokument ↓ · objava ↗

Prema prijedlogu: izmijenjen 61 članak, dodano 5 članaka i brisan 1 članak.

Ostali dijelovi nacrta prijedloga (5)
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i obvezama, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i jamstva Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana za upravljanje javnim financijama.

Odredbe Zakona odnose se na državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odredbe Zakona djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se razvrstavaju u sektor općeg proračuna.

a) Razlozi zbog koji se Zakon mijenja

Izmjenama i dopunama Zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog Zakona) u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima se Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. te Direktiva Vijeća 2024/1265/EU od 29. travnja 2024. (SL L 1265, 30.4.2024.) o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.). Kao obvezan rok za prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo na EU razini definiran je kraj 2025. godine.

Nova Direktiva donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo. Primjerice, umjesto programa stabilnosti koji se izrađivao na godišnjoj razini, države članice obvezne su izrađivati nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od četiri godine te potom na godišnjoj razini izvještavati o njegovoj provedbi. Navedeni plan objedinjuje putanju fiskalne prilagodbe u svrhu ostvarenja fiskalnih ciljeva definiranih u dijalogu s Europskom komisijom, kao i reforme te investicije koje je potrebno ostvariti u tom smislu. Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, klimatskog izvještavanja, promjena u definiranju ključnih pokazatelja (neto rashodi umjesto prethodno korištenog srednjoročnog cilja), statistike i računovodstva, pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast.

Sukladno obvezama iz preuzetih Direktiva u tekst Zakona uvodi se pojam »nacionalno srednjoročni fiskalno-strukturni plan« kojim se zamjenjuje »program konvergencije«, »Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA)«, »nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža«, usklađuje se definicija »općeg duga države«, uvodi se pojam »opće države« i pojam »manjak/višak opće države«.

Osim navedenog, ovim Prijedlogom Zakona uvodi se još nekoliko novina u cilju daljnjeg unapređenja procesa planiranja, izrade i izvršenja proračuna, proračunskog računovodstva i proračunskog nadzora.

U definicije se uvodi i pojam »Hrvatski računovodstveni standardi za javni sektor« te se detaljnije uređuje definicija proračunskog računovodstva.

Proširuje se obuhvat Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika na način da će isti uz izvanproračunske korisnike skupine I. obuhvaćati i izvanproračunske korisnike skupine II.

Izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge prave osobe koje nisu proračunski korisnici, a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja.

b) da su prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstani u sektor opće države.

Pravne osobe koje ispunjavaju uvjete pod a) i b) svrstavaju se u izvanproračunske korisnike skupine I., a pravne osobe koje ispunjavaju uvjet samo pod b) svrstavaju se u izvanproračunske korisnike skupine II.

Uvodi se obveza izvanproračunskim korisnicima skupine I. da akti koje usvaja njihovo upravljačko tijelo ili odgovorna osoba, a imaju fiskalni učinak, moraju sadržavati procjenu fiskalnog učinka predloženog akta. Procjena fiskalnog učinka uključuje procjenu učinaka na predviđene prihode i rashode, primitke i izdatke financijskog plana za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka, odnosno smanjenih prihoda i primitaka. Prije donošenja akta izvanproračunski korisnici skupine I. moraju pribaviti prethodno mišljenje nadležnog ministra i ministra financija na procjenu fiskalnog učinka predloženog akta.

Ovim Prijedlogom Zakona, u cilju usklade s prihvaćenom Direktivom, proces donošenja proračuna i financijskih planova započinje izradom nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana kojeg Vlada dostavlja Europskoj komisiji do kraja travnja posljednje godine u kojoj je važeći plan na snazi. Nacionalno srednjoročni fiskalno-strukturni plan definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske te odgovarajuće reformske i investicijske politike u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće četiri proračunske godine te sadrži prikaz makroekonomskih projekcija te makroekonomskih i proračunskih pretpostavki.

U smislu poboljšanja kvalitete ključnih dokumenata proračunskog ciklusa, ovim Prijedlogom zakona dodatno se unaprjeđuje makroekonomski i fiskalni okvir koji sada uključuje pretpostavke i osnovne parametre na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, usporedbu makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, projekcije po vrstama prihoda i rashoda proračuna opće države na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih politika i predviđenih srednjoročnih politika, višegodišnje proračunske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odnosno viška proračuna opće države, javnog duga odnosno duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost kao i prikaz manjka, odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije ESA razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države. Na taj način će se razraditi sadržaj u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira i time u potpunosti uskladiti s Direktivom Vijeća 2024/1265/EU od 29. travnja 2024. (SL L 1265, 30.4.2024.) o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

Uz navedeno, ovim Prijedlogom Zakona propisuje se obveza izrade izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, kojeg Vlada prihvaća zaključkom do 30. travnja tekuće godine te dostavlja Europskoj komisiji.

Na temelju makroekonomskog okvira iz Nacionalno srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, Vlada donosi odluku o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje.

Ovim se Prijedlogom Zakona u Odluci o proračunskom okviru proširuje obuhvat rashoda obzirom na izvor financiranja. Odluka će, osim dosadašnje visine rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, sadržavati i:

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije te

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora (vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija i prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja).

Uz navedeno, Odluka kao i dosada sadrži visinu manjka odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

Ovim se Prijedlogom Zakona propisuju slučajevi i rokovi u kojima Vlada može donijeti izmjene Odluke o proračunskom okviru.

U skladu s proširenim obuhvatom Odluke o proračunskom okviru, ovim se Prijedlogom Zakona proširuje i sadržaj upute za izradu prijedloga financijskih planova koje sastavljaju ministarstva za proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti, na način da se u uputu također uključe visine rashoda, odnosno okvirne visine rashoda po izvorima financiranja sukladno izvorima koji su navedeni u Odluci o proračunskom okviru.

Također se propisuje obveza Ministarstvu financija da do 30. srpnja (umjesto dosadašnjeg roka 20. kolovoza) sastavi uputu o izradi prijedloga proračuna jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ovim se prijedlogom Zakona proširuje i sadržaj upute koju priprema upravno tijelo za financije u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a vezano za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova upravnih tijela te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uputa će, osim dosadašnje visine rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka, sadržavati i okvirnu visinu rashoda financiranih iz sredstava pomoći Europske unije te okvirnu visinu rashoda iz ostalih izvora (vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija i prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja).

Ovim se prijedlogom Zakona usklađuje osnova za donošenje Nacrta proračunskog plana kao dokumenta koji je osnova za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

Novost u odnosu na važeći Zakon je da se dodaje članak koji definira usklađenost godišnjeg i višegodišnjeg proračunskog planiranja na način da se propisuje kako prijedlog proračuna za obuhvat opće države prema Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za iduću godinu, mora slijediti nacionalnu srednjoročnu proračunsku ravnotežu definiranu u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu te u zakonu kojim se uređuje fiskalna odgovornost.

Ovim se Prijedlogom Zakona uvodi rok (10. listopada tekuće godine) do kojeg su upravna tijela za financije u obvezi dostaviti nacrt proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na usvajanje načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Također se uvodi obveza da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nacrt proračuna usvojen od strane načelnika, gradonačelnika, odnosno župana dostave Ministarstvu financija na način i u rokovima koji će u tu svrhu utvrditi Ministarstvo financija.

Nacrt proračuna koji izrađuje Ministarstvo financija i dostavlja Vladi, a Vlada podnosi Hrvatskom saboru na donošenje do 15. studenog tekuće godine, između ostalog, sadrži i prikaz ciljanog manjka, odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka, odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države. Stoga je važno da Ministarstvo financija, pravovremeno, do sredine listopada tekuće godine dobije podatke o planiranom rezultatu (manjku/višku) iz nacrta proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi iste mogao uključiti u izračun manjka/viška proračuna lokalne države.

Vezano za višegodišnje planove uravnoteženja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ovim se Prijedlog Zakona propisuje ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine, u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, razdoblje uravnoteženja prenesenog viška može biti duže od razdoblja za koje se proračun, odnosno financijski plan donosi.

Vezano za analize rashoda i izdataka uvodi se izrada plana aktivnosti kao sastavnog dijela izvještaja o provedenim analizama učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata te rashoda i izdatka financiranih iz proračuna, odnosno financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a koji će Ministarstvo financija dostavljati Vladi na usvajanje do kraja tekuće godine.

Ovim se Prijedlogom Zakona u odredbe koje uređuju izvršavanje državnog proračuna u slučaju kriza i katastrofa, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti, odnosno sukladno zakonu koji se uređuje sustav civilne zaštite, uvode i odredbe za izvršavanje državnog proračuna u slučaju posebnih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a koje uslijed ratnih zbivanja i sličnih agresija u Europi i svijetu narušavaju sigurnosnu situaciju i gospodarsku aktivnost te uzrokuju gospodarsku štetu. U slučaju posebnih okolnosti Vlada može donositi odluke temeljem kojih se financiraju aktivnosti i projekti za saniranje posljedica takvih događaja. Za financiranje aktivnosti i projekata usmjerenih na sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti sredstva se mogu tijekom godine osigurati preraspodjelama bez ograničenja, odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

Novost koja se uvodi Prijedlogom Zakona je planiranje proračunske rezerve, odnosno određenog postotka sredstava za potrebe financiranja nepredviđenih rashoda tijekom godine. Sredstva proračunske rezerve, uz proračunsku zalihu koja se i dosada planirala prema važećem Zakonu, uključuju i rezerve sredstava za nepredviđene rashode povezane uz:

– sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti

– izvršavanje sudskih presuda

– provedbu investicijskih projekta

Zasebno se za sve navedeno Prijedlogom Zakona propisuje namjena i maksimalan postotni iznos koji se može planirati u proračunu u tekućoj godini. Propisuje se da se sredstva proračunske rezerve mogu preraspodjeljivati bez ograničenja tijekom proračunske godine, s time da odluke o preraspodjeli sredstava za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti donosi Vlada, a odluke o preraspodjeli sredstava za sudske presude i provedbu investicijskih projekata donosi ministar financija.

U posljednjih nekoliko godina, a osobito od 2022. godine na dalje, praksa je pokazala da su u slučajevima nepredviđenih događaja uzrokovanih ratnim zbivanjima u Europi i svijetu (rat u Ukrajini, kriza na Bliskom istoku) potrebni učinkoviti mehanizmi za brzo osiguranje proračunskih sredstava za zaštitu kućanstva i gospodarstva od nepovoljnih utjecaja koje takvi događaji uzrokuju (energetska kriza, inflatorni pritisci, poremećaji u dobavnim lancima i slično). Financijska sredstva za provođenje deset (10) paketa mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u razdoblju od 2022. do zaključno 2026. godine, Vlada je velikim dijelom osigurala preraspodjelama bez ograničenja temeljem godišnjih zakona o izvršavanju državnog proračuna te o istima izvještavala Saborski odbor nadležan za poslove financija i državni proračun. Navedene preraspodjele zahtijevale su prenamjenu sredstva s velikog broja pozicija u proračunu tekuće godine. Ovim se Prijedlogom Zakona uvodi planiranje proračunskih rezervi, upravo s ciljem da se određeni dio sredstava već u samom procesu planiranja rezervira za takve situacije. U slučaju potreba većih financijskih sredstava za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti od planiranih proračunskih rezervi, ostaje i dalje mogućnost preraspodjele bez ograničenja i s drugih pozicija u proračunu, međutim cilj je prvenstveno sredstva za preraspodjele osigurati iz proračunskih rezervi.

Prijedlogom Zakona propisano je da je izvještaj o korištenju proračunskih rezervi sastavni dio posebnih izvještaja u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

Ovim se Prijedlogom Zakona dodaje članak kojim se uređuje preraspodjela financijskog plana izvanproračunskog korisnika na način da se rashodi i izdaci posebnog dijela financijskog plana izvanproračunskog korisnika mogu preraspodijeliti tako da se ne smije povećati planirani manjak odnosno smanjiti planirani višak. Uvodi se da preraspodjelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika odobrava Ministarstvo financija.

Ovim se Prijedlogom Zakona preuzima i dio odredbi iz godišnjih zakona o izvršavanju državnog proračuna u Zakon o proračunu, a vezano za:

– prijenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata korisnicima sredstava

– plaćanje predujmom

Prijedlogom Zakona propisuje se da proračunski korisnici koji prenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata, dužni su dinamiku prijenosa sredstava uskladiti s dinamikom realizacije aktivnosti i projekata te dospijećem obveza za koje prenose sredstva, sukladno načelima dobrog financijskog upravljanja, a osobito načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Propisuju se i uvjeti koji trebaju biti ispunjeni u slučajevima kada proračunski korisnici predviđaju plaćanje predujmom za isporuku roba, radova i usluga, kao i dokumentacija koju trebaju dostaviti Ministarstvu financija, odnosno upravnom tijelu za financije zajedno sa zahtjevom za dobivanje suglasnosti za plaćanje predujmom.

Odredbe koje se ovim Prijedlogom Zakona preuzimaju iz godišnjih zakona o izvršavanju državnog proračuna, postaju obvezujuće ne samo za proračunske korisnike državnog proračuna, nego i za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čime je osiguran preduvjet za ujednačeno postupanje u slučajevima prijenosa sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata korisnicima sredstava i uvjeti za plaćanje predujmom.

Ovim se Prijedlogom Zakona za državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvodi obveza izrade mjesečnih planova likvidnosti. Ministar financija će pravilnikom urediti sadržaj i način izrade mjesečnih planova likvidnosti. Važeći Zakon o proračunu obvezuje i državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da svoje poslovanje provode preko jedinstvenog računa državnog proračuna, odnosno preko jedinstvenih računa proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz mogućnost određenih iznimki. Cilj je potaknuti aktivnije upravljanje novčanim tijekovima, odnosno priljevima i odljevima proračuna i proračunskih korisnika koji posluju preko jedinstvenog računa nadležnog proračuna, smanjiti potrebe za zaduživanje proračuna i s time povezanih troškova.

Ovim se Prijedlogom Zakona mijenja rok do kada Vlada donosi Smjernice za upravljanje javnim dugom, umjesto 30. lipnja tekuće godine, novi rok je 31. prosinca tekuće godine.

Vezano za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovim Prijedlogom Zakona uređuje se da u opseg mogućeg zaduženja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne ulazi zaduženje jedinice za projekte sufinancirane sredstvima Europske unije do iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna, a ne kao do sada do iznosa ukupno prihvatljivog troška. Kod odredbi za davanje jamstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuje se da jamstvo jedinice dano za zaduženje za investicije sufinancirane iz sredstava Europske unije, i/ili državnog proračuna ne ulazi u opseg mogućeg zaduženja jedinice do iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna. Razlika je to u odnosu na do sada važeće odredbe u pogledu zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanja jamstava jedinica, sukladno kojima u opseg mogućeg zaduženja nije ulazio cijeli iznos ukupno prihvatljivog troška, a koji uključuje i iznos bespovratnih sredstava i iznos vlastitog učešća korisnika projekta.

Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje do iznosa ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna suglasnost na zaduženje daje ministar financija. U slučaju da se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje za iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava i iznos vlastitog učešće, ili samo za iznos vlastitog učešća suglasnost za zaduženja daje Vlada.

Prijedlogom Zakona uvodi se osnova za donošenja Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor koje odlukom donosi ministar financija, a koje se temelje na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. Također se Prijedlogom Zakona propisuje osnivanje Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora, njegove nadležnosti i obveze te sastav Odbora. Pravilnikom koji donosi ministra financija, a temeljem ovog Prijedloga Zakona, propisat će se način rada Odbora.

Donošenjem Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor cilj je podići razinu zrelosti računovodstva u javnom sektoru Republike Hrvatske u odnosu na međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor. Smatra se da države čija računovodstvena zrelost iznosi 70 posto ili više u odnosu na međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor primjenjuju računovodstvo na obračunskoj osnovi. Naime, u izvješću Europske komisije za Republiku Hrvatsku za 2026. godinu (EC Country Report 2026) s preporukama Vijeća EU o ekonomskoj, socijalnoj, strukturnoj i proračunskoj politici te politici zapošljavanja Republike Hrvatske, u poglavlju Fiskalna politika, između ostalog je istaknuta važnost računovodstva na osnovi nastanka poslovnog događaja (obračunska osnova) za poboljšanje transparentnosti financijskog položaja i uspješnosti javnih tijela, podupiranje održivosti i međugeneracijske pravednosti. Navedeno je da je Republika Hrvatska blizu prosjeka EU u pogledu zrelosti računovodstva javnog sektora. Prosjek zrelosti računovodstva javnog sektora za EU iznosi 65 posto, a Republika Hrvatska je na 61 posto. U izvješću su prepoznati i napori koje Republika Hrvatska poduzima u području reformi proračunskog računovodstva. Ministarstvo financija od 2024. godine u suradnji sa stručnjacima iz Međunarodnog monetarnog fonda provodi projekt »Modernizacija proračunskog računovodstva i izvršenja proračuna« financiran sredstvima Europska unije. U okviru projekta provedena je detaljna analiza usklađenosti postojeće metodologije proračunskog računovodstva koja se temelji na modificiranom načelu nastanka događaja s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor, utvrđeni su jazovi i izrađena je »mapa puta« temeljem koje se će pristupiti izradi Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor.

Europska komisija je u prosincu 2025. godine objavila Izvještaj o stanju računovodstva u javnom sektoru u EU (COM(2025)746) u kojem je Republika Hrvatska u grupi zemalja članica EU koje su posljednjih godina najviše napredovale po pitanju zrelosti računovodstva, gotovo za više od 20% (zajedno s Austrijom, Ciprom, Grčkom, Luksemburgom, Španjolskom). Izrada i donošenje Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor pokazatelj je čvrstog opredjeljenja za nastavak aktivnosti na daljnjem sustavnom razvoju.

Prijedlogom Zakona se obveze za statističke informacije usklađuju sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije.

Prijedlogom Zakona dosadašnje novčane kazne se povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Najniže novčane kazne za prekršaje propisane su u iznos od 500 eura, a najviše u iznosu do 8.000 eura.

b) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem Prijedloga Zakona osigurat će preuzimanje u pravni poredak Republike Hrvatske Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. te Direktiva Vijeća 2024/1265/EU od 29. travnja 2024. (SL L 1265, 30.4.2024.) o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

Donošenjem planiranih izmjena i dopuna Zakona, procesi ekonomskog upravljanja u Republici Hrvatskoj usklađuju se s novo-usvojenim okvirom na razini Europske unije (između ostalog, uređuje se izrada akata makroekonomskog i fiskalnog planiranja te izvještavanja kao i ekonomski dijalog predstavnika Ministarstva financija s nadležnim domaćim i EU institucijama).

Navedenim se jača fiskalni okvir Republike Hrvatske u svrhu daljnjeg unapređenja kreiranja, provedbe i nadzora fiskalne politike. Time se dodatno osnažuju temelji za odgovornu fiskalnu politiku te održivost javnih financija Republike Hrvatske, koji predstavljaju preduvjet ekonomske stabilnosti i održivog rasta.

Primjenom odredbi ovog Prijedloga Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci bit će vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, razdjelu Ministarstva financija, za naknadu članovima Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Donošenjem ovog Zakona u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima se Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. te Direktiva Vijeća 2024/1265/EU od 29. travnja 2024. (SL L 1265, 30.4.2024.) o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

OBRAZLOŽENJA

Članak 1.

Ovim člankom mijenja se članak 2. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj 144/21., u daljnjem tekstu: Zakon) i utvrđuje kako se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. te Direktiva Vijeća 2024/1265/EU od 29. travnja 2024. (SL L 1265, 30.4.2024.) o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.), kojom se uređuju minimalni standardi i zahtjevi koje nacionalni proračunski okviri država članica moraju ispuniti kako bi se osiguralo održivo upravljanje javnim financijama i usklađenost s fiskalnim pravilima Europske unije. Nadalje, stavkom 2. se osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (SL L 140, 27.5.2013.); Uredbe (EU) br. 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (SL L 2024/1263, 30.4.2024.); Uredbe (EU) br. 2024/1264 Vijeća od 29. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 2024/1264, 30.4.2024.).

Članak 2.

Ovim člankom dodaje se i mijenja značenje pojmova u članku 4. Zakona.

Dodaju se točke 11., 13., 18., 27. i 28. kojima se definira značenje novih pojmova i to: »dug opće države«, »Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA)«, »Hrvatski računovodstveni standardi za javni sektor«, »manjak/višak opće države« i »nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža«.

Pojam dug opće države definira se kao: »dug opće države ujedno dug sektora opće države koji se izračunava prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) sukladno pravnim odredbama Europske unije«.

Pojam Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA) koji je određen Uredbom 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije predstavlja: »metodologiju zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i pravila, s ciljem uspostave međunarodno usporedivog sustava ekonomskih statistika u državama članicama Europske unije«.

Pojam Hrvatski računovodstveni standardi za javni sektor definiraju se kao: »računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja, a temelje se na međunarodnim računovodstvenim standardima i namijenjeni su subjektima opće države«.

Pojam manjak/višak opće države: »predstavlja razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proračuna opće države iskazanih prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA)«.

Pojam nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža definira kako se ista: »ostvaruje poštivanjem putanje neto rashoda definirane metodologijom Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu, usvojenom od strane Vijeća Europske unije«.

U dosadašnjoj točki 9. pod podtočkom b) dodaje se značenje pojma »državni proračun« kao obveznik primjene ovoga Zakona, vezano uz financijsko i računovodstveno poslovanje koje uključuje planiranje i izvršavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka državnog proračuna, poslovanje preko jedinstvenog računa državnog proračuna, zaduživanje državnog proračuna, državna jamstva, vođenje proračunskog računovodstva te financijsko izvještavanje.

U dosadašnjoj točki 17. koja postaje točka 20. dorađen je uvjet prema kojem se ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici definiraju kao izvanproračunski korisnici izmjenom uvjeta u podtočki b) na sljedeći način: »da su prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstani u sektor opće države«.

Dosadašnja točka 21. koja definira pojam »javni dug« briše se.

U dosadašnjoj točki 30., koja postaje točka 34., za pojam opće države izmijenjena je osnova za definiranje pojma te je određeno kako je: »opće država prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti.«

Dosadašnja točka 47., koja postaje točka 51., a koja definira »proračunsko računovodstvo« dorađuje se na način da se ista definira kao računovodstveni sustav koji se odnosi na načela i pravila iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, primitaka i izdataka, knjigovodstvenu evidenciju i financijsko izvještavanje o poslovnim događajima obveznika primjene Zakona, odnosno o poslovnim događajima državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Dosadašnja točka 49. koja postaje točka 53. i koja definira pojam »registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika« dorađuje se i dopunjuje na način da registar obuhvaća popis koji sadrži podatke o državnom proračunu, kao obvezniku primjene ovoga Zakona te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim korisnicima i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna iz skupine I. te proračunskim korisnicima i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz skupine I. te izvanproračunskim korisnicima iz skupine II.

U dosadašnjoj točki 51. koja postaje točka 55. pojam »riznica« proširuje se opisom kako poslovima Državne riznice u Ministarstvu financija upravlja glavni državni rizničar, kojeg imenuje Vlada na prijedlog ministra financija i koji je državni dužnosnik.

U dosadašnjoj točki 55. koja postaje točka 59. proširuje se definicija »ukupno prihvatljivog troška projekta« na način da ukupno prihvatljiv trošak projekta, uz dosadašnji navod da trošak može biti (su)financiran sredstvima Europske unije i sredstvima nacionalnog sufinanciranja, dodaje navod da isti može biti (su)financiran i vlastitim učešćem korisnika projekta.

U dosadašnjoj točki 58. koja postaje točka 62. dorađuje se pojam »upravno tijelo nadležno za financije općine, grada odnosno županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije)« na način da isto, uz dosadašnje definirane nadležnosti, navodi i dužnost vođenja proračunskog računovodstva.

Članak 3.

Ovim člankom mijenja se članak 5. Zakona na način da se u stavku 1. koji propisuju obveznike primjene Zakona briše navod »proračun jedinica lokalne i područne regionalne samouprave«, a dodaje se »jedinice lokalne i područne regionalne samouprave«. Navedeno je sukladno definicijama pojmova u članku 4. sadašnjim točkama 22. i 42. Zakona.

Konačno, kao obveznici primjene Zakona definiraju se: državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar iz stavka 7. predmetnog članka. Dodatno je pojašnjeno da, ukoliko se u pojedinoj odredbi Zakona koristi navod proračun, primjena odredbe odnosi se i na državni proračun i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stavak 4. kojim su definirani izvanproračunski korisnici iz skupine II. proširen je na način da se u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika upisuju i izvanproračunski korisnici iz skupine II. koje utvrđuje i na mrežnim stranicama objavljuje tijelo državne uprave nadležno za statistiku. Nastavno, stavkom 7. propisuje se kako ministar financija pravilnikom utvrđuje način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz skupine I. i iz skupine II.

U stavku 5. briše se navod da ministar financija »svake godine« naputkom utvrđuje popis onih izvanproračunskih korisnika iz skupine II. koji su, obzirom na kriterije važnosti relevantne za dokumente iz članaka od 21. do 27.a i za statističko izvještavanje temeljem članka 142. stavaka 4. i 5. te članka 143. Zakona, dužni dostavljati Ministarstvu financija svoje podatke o izvršenju i o planovima odnosno projekcijama, na temelju njihova računovodstvenog modela i sustava planiranja, a u skladu sa sadržajem, oblikom i učestalošću propisanima naputkom. Navedenim se podrazumijeva kako će se naputak donositi sukladno promjeni u popisu izvanproračunskih korisnika iz skupine II., a ne nužno svake godine.

U stavku 6. se propisuje kako su u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračunski korisnici hijerarhijski povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno je predloženo propisati materijalnim dijelom Zakona, umjesto navoda koji je bio sadržan u pojmovniku važećeg Zakona.

Stavak 7. nomotehnički se dorađuje.

Članak 4.

Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 9. Zakona koji umjesto dosadašnjeg naslova »načelo višegodišnjeg planiranja« glasi »načelo proračunskog planiranja«, a koji precizira da se proračun i financijski plan donose za iduću proračunsku godinu, uz dodatak projekcija za sljedeće dvije proračunske godine.

Članak 5.

Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 19. Zakona na način da naslov odgovara izmjenama u sadržaju članka.

Dodatno je propisana obveza fiskalne procjene posljedica na opći proračun proširena na provedbene propise i druge akte koje donosi odgovorna osoba proračunskog korisnika državnog proračuna i upravljačko tijelo, odnosno odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika iz skupine I.

Promjenom navedenog članka precizira se obveza odgovorne osobe proračunskog korisnika državnog proračuna da prilikom donošenja provedbenih propisa i drugih akata, a koji imaju fiskalni učinak na način da sredstva za provedbu nisu planirana u financijskom planu nadležnog tijela ili se istima predlaže povećanje rashoda odnosno smanjenje prihoda, moraju sadržavati fiskalnu procjenu te se donose se uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Dodavanjem stavka 5. uvodi se obveza izvanproračunskim korisnicima iz skupine I. da akti koji imaju fiskalni učinak, a koje donosi njihovo upravljačko tijelo i/ili odgovorna osoba, moraju sadržavati procjenu fiskalnog učinka. Prije donošenja akta potrebno je pribaviti prethodno mišljenje nadležnog ministra i ministra financija na procjenu fiskalnog učinka predloženog akta.

Navedenim se preciznije navodi obveza za fiskalnu procjenu posljedica propisa, koja je u sada važećem Zakonu propisivala kako se pravilnici i drugi propisi koje Vlada ne usvaja, koji se donose na temelju zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja, ako imaju fiskalni učinak donose se uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Dosadašnjim odredbama izvanproračunski korisnici iz skupine I. (HZZO, HC, HAC, FZOEU, CERP, DAB, HŽ Infrastruktura, HŽPP, Hrvatske vode) nisu imali obvezu prethodne fiskalne procjene posljedica akata koje usvajaju na razini upravljačkog tijela, odnosno od strane odgovorne osobe izvanproračunskog korisnika, ukoliko isti imaju fiskalni učinak.

Članak 6.

Ovim člankom se u članku 20. stavku 3. Zakona usklađuje pozivanje na članak 19. stavak 7. Zakona.

Članak 7.

Ovim člankom mijenja se članak 21. stavak 1. Zakona koji precizira kako se fiskalno planiranje odnosi na godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje, a isto se, kao što je i bilo propisano, temelji na realističnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija, odnosno na najizglednijem makroekonomskom i fiskalnom okviru ili drugom scenariju koji proizlazi iz opreznijih početnih postavki.

Dosadašnji stavak 2. propisivao je kako makroekonomske i proračunske projekcije podliježu neovisnoj i sveobuhvatnoj procjeni neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike čiji se rezultati uzimaju u obzir pri izradi budućih makroekonomskih i proračunskih projekcija, dok se ovim prijedlogom Zakona propisuje kako se makroekonomske i proračunske projekcije uspoređuju s najnovijim projekcijama Europske komisije uz objašnjenje značajnih odstupanja.

Stavak 3. usklađuje se s revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje Europskom unijom i definira kako makroekonomske projekcije na kojima se temelji nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan i nacrt proračunskog plana moraju biti potvrđene od strane neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike.

Članak 8.

U cilju usklade s prihvaćenom Direktivom, ovim člankom mijenja se članak 22. Zakona kojim se umjesto dosadašnjeg programa konvergencije definira nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.

Stavak 1. propisuje nadležnost za izradu nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana. Tako se predloženim izmjenama propisuje se kako su Ministarstvo financija i tijelo državne uprave zaduženo za praćenje i analizu strukturnih politika nositelji izrade nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

Stavkom 2. propisuje se direktna ovlast Vladi za donošenje nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana do 30. travnja posljednje godine u kojoj je važeći plan na snazi i te dostavu istoga Europskoj komisiji.

Stavkom 4. propisuje se kako je nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom utvrđen makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske, kao i odgovarajuće reformske i investicijske politike u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće četiri proračunske godine.

Stavkom 5. propisuje se sadržaj nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, a stavkom 6. kako nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan iznimno može biti izmijenjen sukladno pravnim odredbama Europske unije.

Stavkom 7. uvodi se obveza predstavljanja predmetnog planskog dokumenta saborskom odboru nadležnom za poslove financija i državnog proračuna i saborskom odboru nadležnom za europske poslove.

Članak 9.

Ovim člankom dodaje se članak 22.a Zakona koji utvrđuje obvezu izrade izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

Stavkom 1. utvrđuje se obveza izrade izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

Stavkom 2. propisuje se direktna ovlast Vladi za prihvaćanje izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana do 30. travnja tekuće godine i dostavu istoga Europskoj komisiji.

Stavak 3. propisuje kako se predmetno izvješće izrađuje prema pravilima Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za obuhvat opće države, a uključuje informacije o napretku u provedbi nacionalne srednjoročne proračunske ravnoteže te reformi i investicija u prethodnoj i tekućoj proračunskoj godini.

Članak 10.

Ovim člankom mijenja se članak 23. stavak 1. Zakona na način da Vlada odluku o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje donosi na temelju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, umjesto dosadašnjeg plana konvergencije.

Ujedno se proširuje obuhvat odluke o proračunskom okviru na način da se, uz dosadašnju visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa te namjenskih primitaka istom utvrđuje i okvirna visina rashoda koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije te okvirna visina rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora, a koji uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći (izuzev sredstava pomoći Europske unije), donacije i prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja. Visina rashoda po svim izvorima utvrđuje se po razdjelima organizacijske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

Stavak 3. briše se iz razloga što se u primjeni pokazalo da je dovoljno utvrditi jednu visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije te istu nije potrebno razrađivati na dva dijela.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. promijenjen je na način da odluka čini osnovu za pripremu nacrta proračunskog plana za iduću proračunsku godinu te prijedloga državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, pri čemu se uzimaju u obzir nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža te specifične preporuke Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 4. mijenja se na način da se, u slučaju značajno promijenjenih gospodarskih okolnosti, moraju obrazložiti odstupanja od makroekonomskog okvira iz izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

Dodaju se stavci 5. i 6. kojima se propisuje kako će Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, izmijeniti odluku o proračunskom okviru i to u slučaju izmijenjenih okolnosti zbog kojih se povećava ukupna visina rashoda koja se financira iz općih prihoda i primitaka, doprinosa te namjenskih primitaka i/ili se povećava visina manjka, odnosno smanjuje visina viška izvanproračunskog korisnika državnog proračuna te rokovi u kojima se mogu donijeti izmjene odluke.

Uvjeti u kojima se predmetna odluka može promijeniti i u kojem roku, dosadašnjim odredbama Zakona nije bila propisana.

Članak 11.

Ovim člankom se u članku 25. mijenja stavak 2. Zakona na način da se usklađuje s izmjenama sadržaja odluke o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje iz članka 23. Zakona.

Članak 12.

Ovim člankom mijenja se članak 26. stavak 1. Zakona na način da se briše obveza donošenja upute za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju programa konvergencije te se mijenja rok u kojemu je Ministarstvo financija obvezno dostaviti uputu za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Umjesto dosadašnjeg roka za dostavu upute do 20. kolovoza tekuće godine, popisan je novi rok, do 30. srpnja tekuće godine.

U stavku 3. proširuje se sadržaj upute koju priprema upravno tijelo za financije u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a vezano za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova upravnih tijela te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uputa će osim dosadašnje visine rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka, sadržavati i okvirnu visinu rashoda financiranih iz sredstava pomoći Europske unije te okvirnu visinu rashoda iz ostalih izvora (vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija i prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja). Visina rashoda se utvrđuje po upravnim tijelima te proračunskim korisnicima za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

U skladu s odlukom o proračunskom okviru iz članka 23. Zakona briše se podstavak 4. stavka 3. predmetnog stavka kojim je bila propisana obveza utvrđivanja visine rashoda potrebnih za provedbu postojećih te uvođenje i provedbu novih programa i aktivnosti, iz razloga što se u primjeni pokazalo da je dovoljno utvrditi jednu visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije te nije potrebno istu razrađivati na dva dijela.

Dosadašnji podstavci 5. i 6. stavka 3. koji se odnose na utvrđivanje manjka odnosno viška prihoda izvanproračunskih korisnika, odnosno na obvezu utvrđivanja načina izrade i roka za dostavu prijedloga financijskih planova, nisu se mijenjali.

Članak 13.

Ovim člankom mijenja se članak 27., stavak 2. Zakona na način da se propisuje ovlast Vladi za donošenje nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu te dostavu istoga Europskoj komisiji do 15. listopada tekuće godine.

Stavkom 3. propisuje se kako se predmetni nacrt proračunskog plana izrađuje prema pravilima Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za obuhvat opće države, u skladu s nacionalnom srednjoročnom proračunskom ravnotežom definiranom u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu.

Dodaje se stavak 5. koji utvrđuje kako je nacrt proračunskog plana za iduću godinu osnova za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

Članak 14.

Ovim člankom dodaje se članak 27.a Zakona kojim se uvodi obveza usklađenosti godišnjeg i višegodišnjeg fiskalnog planiranja. Sukladno navedenome, prijedlog proračuna za obuhvat opće države prema Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za iduću godinu, mora slijediti nacionalnu srednjoročnu proračunsku ravnotežu definiranu u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu te u zakonu kojim se uređuje fiskalna odgovornost. Također se propisuje kako se svako značajnije odstupanje od navedenoga, mora obrazložiti.

Članak 15.

Ovim člankom se u članku 31. mijenja stavak 3. Zakona koji propisuje sadržaj obrazloženja općeg dijela državnog proračuna, čime se odredba usklađuje s novim okvirom za ekonomsko upravljanje. Istim je propisana obveza da se u obrazloženju državnog proračuna navodi prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije, prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška, prikaz duga proračuna opće države te prikaz stanja dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

Članak 16.

Ovim člankom briše se naslov iznad članka 32. i članak 32. Zakona, obzirom da se postojeći članak temelji na odredbama ranije važećeg okvira za ekonomsko upravljanje na razini članica Europske unije.

Članak 17.

Ovim člankom dopunjuje se članak 34. stavak 3. Zakona na način da se račun prihoda i rashoda u općem dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika sastoji od prihoda i rashoda koji se, uz dosadašnji iskaz prema ekonomskoj klasifikaciji, iskazuju i po izvorima financiranja.

Stavak 5. dopunjuje se na način da se u Računu financiranja izvanproračunskih korisnika primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja, uz dosadašnji iskaz prema ekonomskoj klasifikaciji, iskazuju i po izvorima financiranja.

Članak 18.

Ovim člankom dopunjuje se članak 35. stavak 2. Zakona na način da se u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika, uz dosadašnji plan rashoda i izdataka iskazan po ekonomskoj klasifikaciji i raspoređen u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata, isti iskazuju i po izvorima financiranja.

Članak 19.

Ovim člankom dopunjuje se članak 37. stavak 2. Zakona na način da ukoliko jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine, u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška obvezni su planirati višegodišnjim planom, pri čemu razdoblje uravnoteženja može biti dulje od razdoblja za koji se proračun odnosno financijski plan donosi.

U sada važećoj odredbi je bilo definirano da, ukoliko se preneseni višak, zbog njegove veličine, nije mogao u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja za razdoblje za koji se proračun odnosno financijski plan donosi. Prijedlogom izmjena korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja koji može biti duži od razdoblja za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.

Članak 20.

Ovim člankom mijenja se članak 38. stavak 3. Zakona na način da se propisuje razina usvajanja financijskog plana proračunskih korisnika. Predloženim izmjenama upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine najmanje na 2. razini proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona.

Članak 21.

Ovim člankom dopunjuje se članak 39. stavak 5. Zakona pri čemu se detaljnije propisuje razina na kojoj se usvaja financijski plan izvanproračunskog korisnika. Predloženim izmjenama upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika najmanje na 2. razini proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona, a koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine. Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika Vlada na prijedlog Ministarstva financija podnosi na suglasnost Saboru, a načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predstavničkom tijelu, istodobno s prijedlog proračuna.

Članak 22.

Ovim člankom mijenja se članak 40. Zakona te se uvodi rok (10. listopada tekuće godine) do kojeg su upravna tijela za financije u obvezi dostaviti nacrt proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Također, uvodi se obveza da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nacrt proračuna dostave Ministarstvu financija na način i u rokovima koji će u tu svrhu utvrditi Ministarstvo financija.

Dodatno se propisuje kako nacrt proračuna koji izrađuje Ministarstvo financija i dostavlja Vladi, a Vlada podnosi Hrvatskom saboru na donošenje do 15. studenoga tekuće godine, između ostalog, sadrži i prikaz ciljanog manjka, odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka, odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države. Stoga je važno da Ministarstvo financija, pravovremeno, do sredine listopada tekuće godine dobije podatke o planiranom rezultatu (manjku/višku) iz nacrta proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi iste mogao uključiti u izračun manjka/viška proračuna lokalne države.

Članak 23.

Ovim člankom mijenja se članak 41. stavak 3. na način da predložene izmjene i dopune državnog proračuna (prihvaćene putem amandmana) ne smiju biti na teret proračunske rezerve, umjesto dosadašnje odredbe koja je propisivala kako predložene izmjene i dopune ne smiju biti na teret proračunske zalihe.

Članak 24.

Ovim člankom dopunjuje se članak 42. Zakona na način da se jasnije propisuje razina donošenja proračuna na način da Sabor odnosno predstavničko tijelo donosi proračun najmanje na 2. razini proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona. Dosadašnja odredba propisivala je donošenje proračuna na razini skupine ekonomske klasifikacije.

Nastavno na navedeno, stavkom 2. propisuje se kako Sabor odnosno predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika najmanje na 2. razini proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona, dok je dosadašnja odredba propisivala donošenje financijskog plana samo na razini skupine ekonomske klasifikacije.

Članak 25.

Ovim člankom mijenja se članak 44. stavak 3. i stavak 4. Zakona na način da se brišu izvori financiranja koji više nisu u upotrebi, a sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 4/24 i 122/25).

Članak 26.

Ovim člankom dopunjuje se članak 45. stavak 2. i stavak 6. Zakona na način da precizira kako izmjene i dopune proračuna sadrže opći i poseban dio te obrazloženje isključivo općeg dijela izmjena i dopuna proračuna.

Stavkom 4. jasnije se propisuje da se izmjenama i dopunama proračuna ne mogu umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i razine obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona, a za koje se očekuje da će nastati, odnosno dospjeti na plaćanje do kraja tekuće proračunske godine.

Članak 27.

Ovim člankom dopunjuje se članak 46. stavak 3. Zakona na način da se jasnije propisuje kako se izmjenama i dopunama financijskog plana ne mogu umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i razine obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona, a za koje se očekuje da će nastati, odnosno dospjeti na plaćanje do kraja tekuće proračunske godine.

U stavku 5. jasnije se propisuje da se obrazloženje izmjena i dopuna financijskog plana odnosi na obrazloženje općeg dijela izmjena i dopuna financijskog plana.

Članak 28.

Ovim člankom mijenja se članak 49. Zakona na način da se briše riječ »naknadne« te se propisuje obveza Ministarstva financija za provođenje analize rashoda.

Stavcima 4., 5. i 6. propisuje se obveza Ministarstvu financija da, uz izvještaj o rezultatima analize, izrađuje i akcijski plan koji se dostavlja Vladi do kraja tekuće godine radi prihvaćanja zaključkom.

Članak 29.

Ovim člankom propisuje se dopuna članka 50. stavka 5. Zakona na način da ministar financija istim pravilnikom uređuje način i uvjete otvaranja računa za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika i izuzeće proračunskih korisnika od poslovanja preko jedinstvenog računa proračuna.

Članak 30.

Ovim člankom propisuje se dopuna članka 51. stavka 1. Zakona radi preciznijeg i cjelovitijeg obuhvata svih novčanih tokova koji se izvršavaju preko računa proračuna i proračunskih korisnika, uključujući i transakcije koje se ne evidentiraju kao prihodi i primici odnosno rashodi i izdaci, ali predstavljaju priljeve i odljeve novčanih sredstava.

Članak 31.

Ovim člankom mijenja se članak 58. Zakona na način da se ovlašćuje Vlada da, uz dosadašnje slučajeve kriza, katastrofa i drugih posebnih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a koje ugrožavaju živote i zdravlje građana, imovinu, okoliš, narušavaju sigurnosnu situaciju i gospodarske aktivnosti, može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti i projekti vezani za saniranje posljedica uzrokovane navedenim slučajevima.

Stavkom 2. utvrđuje se ovlast Vlade da donese odluku o preraspodjeli bez ograničenja tijekom godine, odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom, za financiranje takvih aktivnosti i projekata iz stavka 1. ovoga Zakona.

Dodan je stavak 3. koji propisuje kako se preraspodjela sredstava prvenstveno osigurava iz proračunske rezerve iz članka 65. ovoga Zakona. Dodatno, ukoliko sredstva iz proračunske rezerve nisu dostatna moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika.

Odredbe ostalih stavaka ovoga članka nomotehnički se dorađuju.

Članak 32.

Ovim člankom mijenja se članak 60. stavak 1. Zakona na način da se rashodi i izdaci državnog proračuna mogu preraspodijeliti najviše do pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije u posebnom dijelu proračuna koji donosi Sabor, a koja se umanjuje i to unutar i između izvora financiranja opći prihodi i primici i izvora financiranja namjenski primici.

Stavak 3. usklađuje se s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 4/24 i 122/25) na način da se briše izvor financiranja koji više nije u upotrebi.

Stavak 5. nadopunjen je na način da se, između ostalog, i sredstva za podmirenje sudskih presuda mogu osiguravati preraspodjelom bez ograničenja tijekom proračunske godine, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi.

Dodan je stavak 6. kojim se propisuje da se sredstva planirana za provedbu javnih poziva i za provedbu aktivnosti i/ili projekata Europske unije u okviru izvora financiranja opći prihodi i primici mogu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati, i to bez ograničenja unutar aktivnosti i/ili projekta s kojih se ova sredstva dodjeljuju.

Odredbe ostalih stavaka ovoga članka nomotehnički se dorađuju.

Članak 33.

Ovim člankom dodaje se članak 60.a Zakona kojim se propisuje mogućnost preraspodjele financijskog plana izvanproračunskog korisnika.

Stavak 1. i 2. ovoga članka propisuju da se rashodi i izdaci posebnog dijela financijskog plana izvanproračunskog korisnika mogu preraspodijeliti na način da se ne smije povećati planirani manjak odnosno smanjiti planirani višak te da Ministarstvo financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

Člankom 3. propisano je kako se odredbe ovoga članka na odgovarajući način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odredbe sadašnjeg Zakona nisu propisivale mogućnosti i uvjete preraspodjele financijskog plana izvanproračunskog korisnika.

Članak 34.

Ovim člankom dopunjuje se članak 61. Zakona na način da se dodaje stavak 3. kojim se u ovaj Zakon preuzimaju odredbe iz godišnjeg zakona o izvršavanju državnog proračuna. Navedenim stavkom propisuje se obveza proračunskim korisnicima koji prenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata da usklade dinamiku prijenosa sredstava s dinamikom realizacije aktivnosti i projekata te dospijećem obveza za koje se prenose sredstva, sukladno načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Članak 35.

Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 64. Zakona na način da se preuzimaju odredbe koje su do sada bile uređene godišnjim zakonom o izvršavanju državnog proračuna, a odnose se na propisane uvjete za dobivanje suglasnosti za plaćanje predujmom iznad propisanog iznosa te potrebnu dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom. Dodatno, propisuje se obveza proračunskog korisnika da zatraži povrat sredstava odnosno poduzme sve radnje za povrat isplaćenog predujma u slučaju kada primatelj sredstava nije isporučio robu, radove i usluge u skladu s rokovima i namjenom za koje je predujam isplaćen. Na navedeni način osigurava se jedinstven normativni okvir za plaćanje predujmom za sve proračune unutar sustava opće države.

Članak 36.

Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 65. Zakona na način da se, umjesto dosadašnje proračunske zalihe definira novi pojam »proračunskih rezervi«.

Sredstva proračunske rezerve, uz proračunsku zalihu koja se i dosada planirala prema važećem Zakonu, uključuju i rezerve sredstava za nepredviđene rashode povezane uz:

– sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti

– izvršavanje sudskih presuda

– provedbu investicijskih projekta

Zasebno se za sve navedeno Prijedlogom Zakona propisuje namjena i maksimalan postotni iznos koji se može planirati u proračunu u tekućoj godini. Propisuje se da se sredstva proračunske rezerve mogu preraspodjeljivati bez ograničenja tijekom proračunske godine, s time da odluke o preraspodjeli sredstava za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti donosi Vlada, a odluke o preraspodjeli sredstava za sudske presude i provedbu investicijskih projekata donosi ministar financija. Ovim se Prijedlogom Zakona uvodi planiranje proračunskih rezervi, upravo s ciljem da se određeni dio sredstava već u samom procesu planiranja rezervira za takve situacije. U slučaju potreba većih financijskih sredstava za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i posebnih okolnosti od planiranih proračunskih rezervi, ostaje i dalje mogućnost preraspodjele bez ograničenja i s drugih pozicija u proračunu, međutim cilj je prvenstveno sredstva za preraspodjele osigurati iz proračunskih rezervi.

Članak 37.

Ovim člankom briše se stavak 3. članka 66. Zakona obzirom da se člankom 65. propisuje obveza Ministarstva financija na izvještavanje Vlade o korištenju sredstava proračunske rezerve, a dio koje jesu i proračunske zalihe. Na isti način se obvezuje načelnika, gradonačelnika odnosno župana da izvijesti predstavničko tijelo.

Članak 38.

Ovim člankom mijenja se članak 67. Zakona na način da se dodaje stavak 3. kojim se daje mogućnost Vladi odnosno načelniku, gradonačelniku, županu da zbog objektivnih okolnosti može rješenjem produžiti rok korištenja sredstava proračunske zalihe najduže do dvije godine od dana primitka sredstava. Sanacija šteta velikih razmjera često zahtijeva dulje razdoblje provedbe zbog složenosti postupaka, primjerice izrade projektne dokumentacije, provođenja postupaka javne nabave, izvođenja radova na infrastrukturi (ceste, mostovi, javne zgrade, vodne građevine) te zbog objektivnih okolnosti kao što su nepristupačnost terena, sezonska ograničenja izvođenja radova ili dodatna šteta koja može nastati tijekom sanacije. Produženjem roka korištenja sredstava proračunske zalihe omogućuje se učinkovitije korištenje odobrenih sredstava proračunske zalihe te se ostvaruje svrha njihove dodjele – otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. dopunjuje se na način da ukoliko Ministarstvo financija i nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom kontrole izvješća utvrdi da korisnik nije utrošio sredstva sukladno rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, isti je dužan sredstva vratiti u proračun u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti Ministarstva financija, odnosno nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odredbe ostalih stavaka ovoga članka nomotehnički se dorađuju.

Članak 39.

Ovim člankom mijenja se članak 74. stavak 4. Zakona na način da se propisuje obveza čelniku razdjela organizacijske klasifikacije da uz prethodnu suglasnost ministra financija predloži odluku kojom će se osigurati preraspodjela bez ograničenja iz izvora financiranja opći prihodi i primici unutar financijskog plana istog razdjela organizacijske klasifikacije za nedostatan dio sredstava za podmirenje neprihvatljivog troška, ukoliko proračunski korisnik državnog proračuna nema vlastitih prihoda ili su mu vlastiti prihodi nedostatni.

Članak 40.

Ovim člankom mijenja se članak 79. Zakona na način da se jasnije razdvaja sadržaj obrazloženja općeg dijela polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna. Naime, važećom odredbom nije bilo dovoljno jasno razlikovan sadržaj obrazloženja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja, iako se u praksi njihov sadržaj razlikuje. Namjera predlagatelja postojećeg propisa nije bila izjednačiti zahtjeve polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja zbog čega se predmetnom izmjenom to izrijekom i precizira.

Članak 41.

Ovim člankom mijenja se članak 80. Zakona na način da se u stavcima 1. i 2. propisuje kako je posebni izvještaji u godišnjem, odnosno polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna iz članka 76. Zakona izvještaj o korištenju sredstava proračunske rezerve, umjesto dosadašnjeg izvještaja o korištenju sredstava proračunske zalihe.

Stavak 3. ovoga članka nomotehnički se dorađuje.

Članak 42.

Ovim člankom mijenja se članak 82. stavak 3. i stavak 5. na način da se u općem dijelu polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, uz dosadašnji iskaz prema ekonomskoj klasifikaciji, prihodi i rashodi u Računu prihoda i rashoda, odnosno primici i izdaci u Računu financiranja iskazuju i po izvorima financiranja.

Članak 43.

Ovim člankom mijenja se članak 83. stavak 2. na način da u posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika sadrži izvršenje rashoda i izdataka, osim po ekonomskoj klasifikaciji i po izvorima financiranja.

Članak 44.

Ovim člankom dodaje se članak 93.a Zakona koji, u cilju upravljanja likvidnošću proračuna, propisuje obvezu Ministarstvu financija, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da izrađuju mjesečne planove likvidnosti s projekcijom novčanog toka na jedinstvenom računu proračuna.

Članak 45.

Ovim člankom se u članak 96. stavak 2. podstavku 2. Zakona dodaje navod kako Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba pretvaranjem potraživanja s osnova danih zajmova i danih i/ili plaćenih jamstava te potraživanja po drugim osnovama.

Članak 46.

Ovim člankom se nomotehnički dorađuje stavak 1. članka 100. Zakona.

Članak 47.

Ovim člankom se u članku 102. stavku 1. Zakona dodaje navod koji propisuje kako čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna odlučuju o pribavljanju i prodaji, prenošenju imovine ili prava korištenja, rashodovanju, davanju ili uzimanju u zakup nefinancijske imovine do visine vrijednosti koju odredi Vlada odlukom.

Članak 48.

Ovim člankom mijenja se stavak 1. članka 110. Zakona na način da se produljuje najkasniji rok u kojemu Vlada svake godine zaključkom prihvaća smjernice upravljanja javnim dugom za sljedeće tri godine. Umjesto dosadašnjeg roka najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, predlaže se produljenje roka na najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

Članak 49.

Ovim člankom se u članku 121. mijenja stavak 5. podstavak 1. Zakona na način da se precizira kako se odredbe članka ne odnose na iznos zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do iznosa ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna iz članka 122. stavka 1. stavka 2. ovoga Zakona.

Prijedlogom Zakona uređuje se da u izračun ukupne godišnje obveze jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po osnovi zaduženja, ne ulazi zaduženje do iznosa ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna. Razlika je to u odnosu na do sada važeće odredbe u pogledu zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno kojima u izračun ukupne godišnje obveze jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije ulazio iznos zaduženja do iznosa ukupno prihvatljivog troška, a koji uključuje iznos bespovratnih sredstava i iznos vlastitog učešća korisnika projekta.

Članak 50.

Ovim člankom mijenja se članak 122. Zakona na način da se jasnije definira u kojim uvjetima suglasnosti na dugoročno zaduživanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daje ministar financija, a u kojim Vlada.

Članak 51.

Ovim člankom mijenja se članak 129. stavak 5. Zakona na način da se precizira iznimka da se jamstvo dano za zaduženje do ukupnog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna ne uključuje u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona.

Članak 52.

Ovim člankom dopunjuje se članak 131. Zakona na način da definira kako se proračunskim računovodstvom uređuju i načela i standardi za računovodstvo javnog sektora uz zadržavanje dosadašnjih odredbi da se proračunskim računovodstvom uređuju poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom. Navedeno je osnova za propisivanje obveze za izradu Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor.

Članak 53.

Ovim člankom mijenja se članak 132. Zakona kojim se utvrđuje nova obveza ministra financija da odlukom donose Hrvatske računovodstvene standarde za javni sektor koji se temelje na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. Obzirom na propisani rok za donošenje navedenih Standarda, dodatno je utvrđeno kako se proračunsko računovodstvo, do donošenja predmetnih standarda, temelji se na nacionalnim računovodstvenim pravilima utvrđenima u pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona, uvažavajući osnovne postavke iz međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.

Članak 54.

Ovim člankom dodaje se članak 132.a Zakona koji utvrđuje nadležnosti Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora, uvjete za imenovanje osoba u Odbor te ovlasti za imenovanje članova Odbora. Stavkom 4. ovoga članka utvrđuje se kako članovi Odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad sukladno pravilniku kojeg, temeljem stavka 8. predmetnog članka, donosi ministar financija. Stavcima 6. i 7. propisuju se obveze Odbora vezane uz donošenje godišnjeg programa rada, izvještaja o radu te podnošenje izvještaja Vladi.

Članak 55.

Ovim člankom dopunjuje se članak 133. stavak 1. Zakona na način da je državni proračun dodan kao obveznik primjene proračunskog računovodstva.

Članak 56.

Ovim člankom mijenja se članak 135. Zakona na način da se dodaje stavak 2. kojim se otvara mogućnost da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti vođenje računovodstva za proračunske korisnike iz nadležnosti, a stavkom 3. se samo kao iznimka utvrđuje da se vođenje proračunskog računovodstva može povjeriti ovlaštenoj stručnoj osobi ili organizaciji.

Članak 57.

Ovim člankom dopunjuje se članak 139. stavak 1. Zakona na način da je dodan i državni proračun kao obveznik sastavljanja financijskih izvještaja.

Članak 58.

Ovim člankom mijenja se članak 141. Zakona na način da isključuje mogućnost, a definira obveza ministra financija da naputkom obveznicima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona propisuje obvezu dostave dodatnih podataka odnosno operativnih izvještaja ako učestalost izvještavanja, stupanj razrade ili druge značajke koje su općenito propisane za financijske izvještaje nisu dostatne za potrebe tekućeg praćenja poslovanja pojedinog izvanproračunskog korisnika i/ili za sastavljanje statističkih informacija iz članaka 142. i 143. ovoga Zakona.

Članak 59.

Ovim člankom mijenja se članak 142. Zakona na način da propisuje objavu statističkih informacija u skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije.

Stavcima od 2. do 6. propisuje se podjela nadležnosti za objavu podataka između tijela državne uprave nadležnog za statistiku, Ministarstva financija i tijela nadležnog za prikupljanje i objavu podataka o dugu opće države.

Stavkom 6. brisana je obveza Ministarstva financija vezana uz objavu kratkoročnih fiskalnih podataka za proračun opće države dok je ostala na snazi obveza objave informacija o učinku poreznih rashoda na prihode.

U stavku 7. koji propisuje obvezu ministra financija za donošenje naputka, izričajno se dorađuje naziv predmetnog provedbenog akta.

Članak 60.

Ovim člankom se nomotehnički dorađuje članak 143. Zakona.

Članak 61.

Ovim člankom mijenja se članak 144. stavak 1. Zakona kojim je uređena obveza objave proračunskih dokumenata na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija. Propisana je obveza objave sljedećih dokumenata: nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan iz članka 22. ovoga Zakona; izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno - strukturnog plana iz članka 23. ovoga Zakona; odluka Vlade o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje iz članka 24. ovoga Zakona te nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona.

Članak 62.

Ovim člankom mijenja se članak 149. Zakona iz razloga što je izmjenom unutarnjeg ustrojstva i djelokruga Porezne uprave, Služba za prekršajni postupak ustrojena u Središnjem uredu Porezne uprave, Sektoru za informiranje, strategiju, zaštitu osobnih podataka i prekršajni postupak te službe za prekršajni postupak više nisu ustrojene u područnim uredima Porezne uprave.

Članak 63.

Ovim člankom mijenja se članak 156. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne, propisane u stavku 1. povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure.

Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 2.000,00 do 8.000,00 eura.

Nadalje, istim stavkom 1. u točkama 9., 11., 21., 30., 31., 32., 33., 38., 40., 41., 42. 43. i 44. napravljena su nomotehničke dorade kako bi iste sadržajno odgovarale normativnom dijelu propisa.

Dodaje se točka 63. čime se odgovorna osoba kažnjava za prekršaj ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduži bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna, što je propisano člankom 121. stavkom 1. Dosadašnjim Zakonom isto nije bili propisano kao prekršaj.

Dodatno, nomotehničke dorade napravljene su u dosadašnjim točkama 63., 71., 72. i 84. koje postaju točke 64., 72., 73. i 85. kako bi iste bile usklađene s normativnim dijelom propisa.

Članak 64.

Ovim člankom mijenja se članak 157. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne, propisane u stavku 1. navedenog članka povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 2.000,00 do 8.000,00 eura.

Dodaje se točka 1. čime se odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika kažnjava za prekršaj ukoliko izvanproračunski korisnik preraspodjeli rashode i/ili izdatke posebnog dijela financijskog plana izvanproračunskog korisnika bez odobrenja Ministarstva financija, odnosno jedinice lokalne i područne /regionalne) samouprave.

Dodatno, briše se točka 5. stavka 1. članka 157. obzirom da je ista odredba već propisana člankom 156. dosadašnjom točkom 85. te da je u oba članka za predmetni prekršaj propisna ista visina novčane kazne.

Članak 65.

Ovim člankom mijenja se članak 158. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 2.000,00 do 8.000,00 eura.

Članak 66.

Ovim člankom mijenja se članak 159. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 1.000,00 do 8.000,00 eura.

Članak 67.

Ovim člankom mijenja se članak 160. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 500,00 do 4.000,00 eura.

U stavku 1. točka 3. nomotehnički se dorađuje.

Dodatno briše se točka 7. stavka 1. obzirom da je ista odredba već propisana člankom 156. dosadašnjom točkom 85., a predloženim izmjenama se izjednačava visina novčane kazne za istovjetan prekršaj.

Članak 68.

Ovim člankom propisuje se primjena odredbi Zakona, na način da se proračunski procesi koji se odnose na izradu i donošenje proračuna i financijskih planova te njihovih izmjena i dopuna primjenjuju u proračunskim procesima koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i financijskih planova za razdoblje od 2028. do 2030. godine i njihovih izmjena i dopuna te nadalje. Isto tako, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i financijskih planova primjenjuju se u proračunskim procesima koji su povezani s izvještavanjem o proračunu i financijskim planovima za razdoblje od 2028. do 2030. godine i nadalje.

Članak 69.

Ovim člankom propisuje se obveza donošenja novih provedbenih propisa koji se donose u skladu s predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona.

Članak 70.

Ovim člankom propisuje se kako će se provedbeni propisi doneseni temeljem odredbi važećeg Zakona o proračunu, a koji nisu u skladu s predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona, uskladiti s usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, u roku šest mjeseci, odnosno godinu dana od dana stupanja na snagu.

Članak 71.

Ovaj članak propisuje postupanje po upravnim postupcima, postupcima proračunskog nadzora i prekršajnim postupcima koji su započeti prema odredbama važećeg Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21). Svi navedeni postupci započeti prema odredbama važećeg Zakona o proračunu će se dovršiti prema odredbama tog Zakona i provedbenim propisima donesenih temeljem istoga.

Članak 72.

Ovim člankom propisuje se kako danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Naputak o objavi kratkoročnih fiskalnih podataka opće države (»Narodne novine«, broj 120/24) obzirom da su predloženim izmjenama i dopunama brišu odredbe članka 142. stavaka 3. i 4. kojim je popisana obveza Ministarstvu financija za objavu kratkoročnih fiskalnih podataka, odnosno donošenje predmetnog Naputka.

Članak 73.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona te obveza objave u Narodnim novinama.

Razlike u tekstu

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Članak 2. izmijenjenčlankom 1. prijedloga

Usklađivanje s pravnim poretkom Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.). 2011.), kako je izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L, 2024/1265, 30. 4. 2024.).

(2) Ovim Zakonom se osiguravaju pretpostavke za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju (SL L 140, 27. 5. 2013.)

2. Uredbe (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (SL L, 2024/1263, 30. 4. 2024.)

3. Uredbe Vijeća (EU) 2024/1264 od 29. travnja 2024. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L, 2024/1264, 30. 4. 2024.).

Članak 4. izmijenjenčlankom 2. prijedloga

Značenje pojmova

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. AFCOS je sustav kroz koji se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF)

2. akti strateškog planiranja su akti definirani propisom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama

3. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

4. brutonačelo je iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja

5. dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračuni i proračunski korisnici mogu davati za određenu namjenu

6. dane pomoći su tekući ili kapitalni prijenosi inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima Europske unije, proračunima, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, bankama i ostalim financijskim institucijama, trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima

7. doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije su sredstva koja Republika Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije

8. državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjen prihod dodijeljen od davatelja potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

9. državni proračun je:

a) akt koji donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor), a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna

b) obveznik primjene ovoga Zakona vezano za financijsko i računovodstveno poslovanje koje uključuje planiranje i izvršavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka državnog proračuna, poslovanje preko jedinstvenog računa državnog proračuna, zaduživanje državnog proračuna, državna jamstva, vođenje proračunskog računovodstva te financijsko izvještavanje

10. državna tijela su tijela državne uprave, tijela državne vlasti i drugi proračunski i izvanproračunski korisnici koji su dio središnjeg proračuna

11. dug opće države je dug sektora opće države koji se izračunava prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) sukladno pravnim odredbama Europske unije

12. prije 11. ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune

13. Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA) određen je Uredbom 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, a predstavlja metodologiju zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i pravila s ciljem uspostave međunarodno usporedivog sustava ekonomskih statistika u državama članicama Europske unije

14. prije 12. financijska imovina su novčana sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe

15. prije 13. financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama

16. prije 14. financijsko izvještavanje je skup informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tijekovima proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika

17. prije 15. funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni

18. Hrvatski računovodstveni standardi za javni sektor su računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja, a temelje se na međunarodnim računovodstvenim standardima i namijenjeni su subjektima opće države

19. prije 16. investicije ili kapitalna ulaganja su ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu

20. prije 17. izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici, a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja

b) da su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstani u sektor opće države

Pravne osobe koje ispunjavaju oba uvjeta iz ove točke svrstavaju se u prvu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine I.). Pravne osobe koje ispunjavaju samo uvjet iz podtočke b) ove točke svrstavaju se u drugu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine II.).

Pojedini izvanproračunski korisnici iz skupine I. mogu, radi učinkovitijeg upravljanja sredstvima, biti organizacijski uključeni u proračun. U tom slučaju na ove izvanproračunske korisnike primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje vrijede za proračunske korisnike.

21. prije 18. izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene, a obuhvaćaju: opće prihode i primitke, doprinose, vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, donacije, prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja te namjenske primitke

22. prije 19. izvršna tijela su Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan (u daljnjem tekstu: načelnik, gradonačelnik odnosno župan) koji svom predstavničkom tijelu predlažu proračun i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i koji obavljaju druge poslove utvrđene ovim Zakonom i posebnim propisima

23. prije 20. jamstvo je instrument osiguranja za ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo

21. javni dug je dug opće države koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010)

24. prije 22. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu

25. prije 23. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu

26. prije 24. lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije te ostalih država

27. manjak/višak opće države je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proračuna opće države iskazanih prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA)

28. nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža ostvaruje se poštivanjem putanje neto rashoda definirane metodologijom Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu, usvojenom od strane Vijeća Europske unije

29. prije 25. nacrt proračunskog plana je akt Vlade koji se izrađuje na temelju Pakta o stabilnosti i rastu i u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini i koji države članice europodručja dostavljaju Europskoj komisiji kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika europodručja

30. prije 26. nefinancijska dugotrajna imovina je sva ekonomska imovina, osim financijske, čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik, a obuhvaća neproizvedenu i proizvedenu dugotrajnu imovinu

31. prije 27. neprofitne organizacije su domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje nisu proračunski ili izvanproračunski korisnici

32. prije 28. odgovorna osoba je čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika, načelnik, gradonačelnik odnosno župan i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom i/ili proizlazi iz posebnih propisa

33. prije 29. odljevi su svi plaćeni rashodi i izdaci te ostala plaćanja proračuna i proračunskih korisnika

34. prije 30. opća država je prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države, sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti

35. prije 31. opći prihodi i primici obuhvaćaju prihode od poreza, prihode od imovine, prihode od upravnih, administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i prihode od naknada, prihode od kazni te nenamjenske primitke od financijske imovine i zaduživanja. Za proračunske korisnike opći prihodi i primici obuhvaćaju i prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna i ostale prihode za koje nadležni proračun odredi da pripadaju ovoj vrsti prihoda

36. prije 32. opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financijski planovi izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 17 20. ovoga članka i u članku 5. stavku 2. ovoga Zakona

37. prije 33. organizacijska klasifikacija je prikaz povezanih i međusobno hijerarhijski usklađenih cjelina proračuna i proračunskih korisnika, s obzirom na odnose prava i odgovornosti, koje ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavlja se kroz razdjele, glave i proračunske korisnike

38. prije 34. predstavničko tijelo je županijska skupština, Gradska skupština Grada Zagreba, općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo)

39. prije 35. prihodi za posebne namjene obuhvaćaju prihode čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonom

40. prije 36. priljevi su uplaćeni prihodi i primici te ostale uplate proračuna i proračunskih korisnika

41. prije 37. primljene donacije su prihodi ostvareni bez bilo kakve naknade ili protučinidbe od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna

42. prije 38. primljene pomoći su tekući i/ili kapitalni prijenosi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, institucija i tijela Europske unije ili od subjekata unutar općeg proračuna

43. prije 39. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja

44. prije 40. programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima strateškog planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

45. prije 41. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

46. prije 42. proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih korisnika

47. prije 43. proračun opće države je konsolidirani statistički prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu

48. prije 44. proračunske klasifikacije su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja

49. prije 45. proračunski korisnici su državna tijela i ustanove čiji je isključivi osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su sastavnice tog tijela ili ustanove koje im je ujedno isključivi osnivač, a čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu i/ili koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više

50. prije 46. proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama

51. proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i načela i pravila iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, primitaka i izdataka, knjigovodstvenu evidenciju i financijsko izvještavanje o poslovnim događajima državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

52. prije 48. refinanciranje je novi kredit ili zajam kojim se zatvaraju postojeće obveze po dugoročnom zaduženju odnosno zamjena starog kredita ili zajma novim

53. prije 49. registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika je popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji sadrži podatke o:

– državnom proračunu kao obvezniku primjene ovoga Zakona

– jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

– proračunskim korisnicima i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna iz skupine I.

– proračunskim korisnicima i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem su proračunski korisnici hijerarhijski povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave 50. iz skupine I.

– izvanproračunskim korisnicima iz skupine II.

54. prije 50. reprogram je promjena prije ugovorenih uvjeta kredita ili zajma koja može uključivati produljenje roka otplate, promjenu instrumenta zaloga, odgodu plaćanja dospjelog dugovanja, izmjenu kamatne stope i mirovanje otplate (moratorij)

55. riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese: pripremu proračuna, izvršavanje proračuna, računovodstvo i upravljanje novčanim sredstvima 52.. Poslovima Državne riznice u Ministarstvu financija upravlja glavni državni rizničar, kojeg imenuje Vlada na prijedlog ministra financija i koji je državni dužnosnik

56. prije 52. središnji proračun je državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 17 20. ovoga članka i u članku 5. stavku 2. ovoga Zakona

57. prije 53. sredstva Europske unije su sredstva koja se doznačavaju iz proračuna Europske unije posredno ili neposredno

58. prije 54. subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se bez protučinidbe daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga u područjima od javnog interesa, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga

59. prije 55. ukupno prihvatljivi trošak projekta je trošak koji može biti (su)financiran sredstvima Europske unije i, sredstvima nacionalnog sufinanciranja 56. i vlastitim učešćem korisnika projekta

60. prije 56. upravljačko tijelo je izvršno tijelo proračunskog i izvanproračunskog korisnika utvrđeno posebnim propisom (uprava, upravni odbor, upravno vijeće, fakultetsko vijeće, školski odbor te druga kolegijalna i ostala upravljačka tijela)

61. prije 57. upravno tijelo je upravni odjel i služba odnosno jedinstveni upravni odjel ustrojen u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz njezina samoupravnog djelokruga, kao i za obavljanje povjerenih poslova državne uprave

62. prije 58. upravno tijelo nadležno za financije općine, grada odnosno županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) je ustrojstvena jedinica koja priprema proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna, vodi proračunsko računovodstvo te obavlja druge financijske poslove za načelnika, gradonačelnika odnosno župana

63. prije 59. većinsko vlasništvo je vlasništvo ili suvlasništvo u kojem Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu veći od 50 posto

64. prije 60. vlastiti prihodi obuhvaćaju prihode koji se ostvaruju od obavljanja poslova koji se ne financiraju iz proračuna i koji se obavljaju na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna

65. prije 61. zaduživanje je uzimanje kredita, zajma i/ili izdavanje vrijednosnih papira.

Članak 5. izmijenjenčlankom 3. prijedloga

Obveznici primjene

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar iz stavka 6 7. ovoga članka (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici). Navod proračun odnosi se na državni proračun i na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako je u pojedinim odredbama ovoga Zakona propisano drugačije.

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske korisnike iz skupine I., I. i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora. Ako u pojedinoj odredbi nije izričito drukčije utvrđeno, navod o primjeni te odredbe na izvanproračunske korisnike odnosi se samo na izvanproračunske korisnike iz skupine I. koji su upisani u Registar iz stavka 6 7. ovoga članka (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Za izvanproračunske korisnike koji vode računovodstvo po drugim modelima osim proračunskog računovodstva, odredbe ovoga Zakona u vezi s njihovim planiranjem i izvještavanjem ne utječu na njihove izvještajne i druge obveze koje proizlaze iz drugih propisa.

(4) Izvanproračunski korisnici iz skupine II. jesu one jedinice koje su u bazi sektorske klasifikacije, koju objavljuje Državni zavod tijelo državne uprave nadležno za statistiku na svojim mrežnim stranicama, razvrstane u sektor S.13 Opća država, a nisu uključene upisani su u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika Registar iz stavka 7. ovoga članka, i to:

– izvanproračunski korisnici državnog proračuna iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1311 Središnja država (osim fondova socijalne sigurnosti) i podsektor S.1314 Fondovi socijalne sigurnosti

– izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1313 Lokalna država (osim fondova socijalne sigurnosti).

(5) Ministar financija za svaku godinu naputkom utvrđuje popis onih izvanproračunskih korisnika iz skupine II. koji su s, obzirom na kriterije važnosti relevantne za dokumente iz članaka 21. do 27. 27.a ovoga Zakona i za statističko izvještavanje iz članka 142. stavka 3 stavaka 4 i 5. i članka 143. ovoga Zakona, dužni dostavljati Ministarstvu financija svoje podatke o izvršenju i o planovima odnosno projekcijama, na temelju njihova računovodstvenog modela i sustava planiranja, a u skladu sa sadržajem, oblikom i učestalošću propisanima naputkom. (6) propisanim naputkom.

(6) U registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračunski korisnici hijerarhijski su povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) prije (6) Ministar financija pravilnikom utvrđuje način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U registar se od izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuju samo izvanproračunski korisnici iz skupine I. i iz skupine II.

Članak 9. izmijenjenčlankom 4. prijedloga

Načelo višegodišnjeg proračunskog planiranja

Proračun i financijski plan donose se za tri proračunske godine, a sastoje se od plana za iduću proračunsku godinu i, uz dodatak projekcija za sljedeće dvije proračunske godine.

Članak 19. izmijenjenčlankom 5. prijedloga

Fiskalna procjena posljedica zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja za opći proračun

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na usvajanje Saboru moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za opći proračun (u daljnjem tekstu: fiskalna procjena) iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi i primici ili rashodi i izdaci općeg proračuna.

(2) Fiskalna procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti:

– predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije sljedeće godine

– prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna

– prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna

– prethodnu suglasnost Ministarstva financija ako prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja imaju fiskalni učinak na proračun odnosno mišljenje Ministarstva financija na izjavu predlagatelja da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja nemaju fiskalni učinak na proračun, u skladu s posebnim propisima.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, akti koje Vlada usvaja ili upućuje na usvajanje Saboru, a kojima se usvajaju izvješća o realiziranim aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima za prethodne proračunske godine, ne moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Pravilnici Provedbeni propisi i drugi propisi akti koje Vlada ne usvaja, koji se donose donosi odgovorna osoba proračunskog korisnika državnog proračuna na temelju zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja, ako imaju fiskalni učinak, a imaju fiskalni učinak na način da sredstva za provedbu nisu planirana u financijskom planu nadležnog tijela ili se istima predlaže povećanje rashoda odnosno smanjenje prihoda, moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu sa stavkom 2. podstavcima 1. do 3. ovoga članka i donose se uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Akti koje usvaja upravljačko tijelo ili odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika, a imaju fiskalni učinak moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu sa stavkom 2. podstavcima 1. do 3. ovoga članka i donose se uz prethodno mišljenje nadležnog ministra i ministra financija.

(6) prije (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) prije (6) Vlada uredbom uređuje postupak utvrđivanja fiskalnog učinka te davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka, kao i oblik i sadržaj Obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka na kojem se daje Iskaz o procjeni fiskalnog učinka u skladu s ovim Zakonom.

Članak 20. izmijenjenčlankom 6. prijedloga

Fiskalna procjena amandmana i službenih tumačenja kolektivnih ugovora

(1) Proračunski korisnik državnog proračuna koji je predlagatelj zakona dužan je prije prihvaćanja amandmana na prijedloge zakona koji se podnose Saboru, a kojima se mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz prijedlog zakona, dostaviti novu fiskalnu procjenu Ministarstvu financija.

(2) Predstavnici Vlade u tijelu nadležnom za tumačenje kolektivnih ugovora čijim se službenim tumačenjima mijenja fiskalna procjena provedbe kolektivnog ugovora u odnosu na fiskalnu procjenu danu prije donošenja zaključka o prihvaćanju kolektivnih ugovora odnosno njegovih izmjena, dopuna ili dodataka, dužni su prije izjašnjavanja o službenom tumačenju pribaviti od nadležnog proračunskog korisnika državnog proračuna iz čijeg je djelokruga kolektivni ugovor novu fiskalnu procjenu koja mora uključivati i mišljenje Ministarstva financija.

(3) Na postupak fiskalne procjene i utvrđivanja fiskalnog učinka iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe uredbe iz članka 19. stavka 6 7. ovoga Zakona.

Članak 21. izmijenjenčlankom 7. prijedloga

Makroekonomske i proračunske projekcije

(1) Fiskalno Godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje temelji se na realističnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija odnosno na najizglednijem makroekonomskom i fiskalnom okviru ili drugom scenariju koji proizlazi iz opreznijih početnih postavki.

(2) Makroekonomske i proračunske projekcije podliježu nepristranoj i sveobuhvatnoj ocjeni neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike čiji se rezultati uzimaju u obzir pri izradi budućih makroekonomskih i proračunskih projekcija u skladu s odredbama zakonskih i podzakonskih propisa kojima se uređuje fiskalna odgovornost iz stavka 1. ovoga članka uspoređuju se s najnovijim projekcijama Europske komisije uz objašnjenje značajnih odstupanja.

(3) Makroekonomske projekcije na kojima se temelji program konvergencije nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan iz članka 22. ovoga Zakona i nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona moraju biti potvrđeni od strane neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike.

Članak 22. izmijenjenčlancima 8. i 9. prijedloga

Program konvergencije

(1) Ministarstvo financija izrađuje program konvergencije koji Vlada zaključkom usvaja najkasnije do kraja travnja tekuće godine i dostavlja Europskoj komisiji.

(2) Programom konvergencije Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan

(1) Ministarstvo financija i tijelo državne uprave zaduženo za praćenje i analizu strukturnih politika izrađuju nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.

(2) Vlada odlukom donosi nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan iz stavka 1. ovoga članka do 30. travnja posljednje godine u kojoj je važeći plan na snazi i dostavlja ga Europskoj komisiji.

(3) Rok iz stavka 2. ovoga članka moguće je produljiti u dogovoru s Europskom komisijom.

(4) prije (2) Nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom utvrđuje se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske te odgovarajuće reformske i investicijske politike u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće tri četiri proračunske godine.

(3) Program konvergencije (5) Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan sadrži:

– prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima makroekonomskih i proračunskih pretpostavki

– usporedbu makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije uz objašnjenje značajnih odstupanja

– prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji obuhvaća projekcije po vrstama prihoda i rashoda proračuna opće države na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih politika

– opis predviđenih srednjoročnih politika, uključujući reforme i investicije, koje imaju fiskalni učinak na manjak odnosno višak proračuna opće države te na održiv i uključiv rast, raščlanjene po glavnim kategorijama prihoda i rashoda, a sukladno pravnim odredbama Europske unije prikazujući kako će biti postignuta prilagodba prema nacionalnoj srednjoročnoj proračunskoj ravnoteži u usporedbi s projekcijama temeljenim na nepromijenjenim politikama

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima pravilom iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost te pravnim odredbama Europske unije

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– ocjenu dugoročne održivosti javnih financija koja uključuje fiskalne učinke predviđenih srednjoročnih politika

– fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na temelju različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija.

– (4) Iznimno od stavka 3 procjenu učinka predviđenih politika na srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija te na održiv i uključiv rast

– pri procjeni utjecaja predviđenih politika na održivost javnih financija, potrebno je uzeti u obzir, u mjeri u kojoj je to objektivno moguće, pritom koristeći transparentnu metodologiju, makro-fiskalne rizike povezane s klimatskim promjenama i njihove učinke na okoliš i distribuciju.

(6) prije (4) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, sadržaj i naziv programa konvergencije nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan može biti izmijenjen sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(7) Nakon što Vlada donese nacionalni srednjoročni-fiskalno strukturni plan dokument se predstavlja saborskom odboru nadležnom za poslove financija i državnog proračuna i saborskom odboru nadležnom za europske poslove.

Članak 22.a dodančlankom 9. prijedloga

Izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana

(1) Ministarstvo financija i tijelo državne uprave zaduženo za praćenje i analizu strukturnih politika izrađuju izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

(2) Vlada zaključkom prihvaća izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz stavka 1. ovoga članka do 30. travnja tekuće godine i dostavlja ga Europskoj komisiji.

(3) Izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se prema pravilima Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za obuhvat opće države, a uključuje informacije o napretku u provedbi nacionalne srednjoročne proračunske ravnoteže te reformi i investicija u prethodnoj i tekućoj proračunskoj godini.

(4) Sadržaj izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

Članak 23. izmijenjenčlankom 10. prijedloga

Odluka o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje

(1) Vlada donosi odluku o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, na prijedlog Ministarstva financija, a na temelju programa konvergencije nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora, a koji uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći izuzev pomoći iz podstavka 2. ovoga stavka, donacije i prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– visinu manjka odnosno viška izvanproračunskih korisnika po izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

(3) Visina rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutačno važećih propisa i

– visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka čini osnovu za pripremu nacrta proračunskog plana za iduću proračunsku godinu te prijedloga državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. (5), pri čemu se uzimaju u obzir nacionalna srednjoročna proračunska ravnoteža te specifične preporuke Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku.

(4) prije (5) U slučaju značajno promijenjenih gospodarskih okolnosti, odstupanja od makroekonomskog okvira iz programa konvergencije izvješća o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz članka 22. 22.a ovoga Zakona moraju se obrazložiti u odluci iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Vlada će izmijeniti odluku iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog Ministarstva financija, u slučaju izmijenjenih okolnosti zbog kojih se povećava ukupna visina rashoda iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka i/ili se povećava visina manjka odnosno smanjuje visina viška izvanproračunskog korisnika državnog proračuna iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka.

(6) Vlada izmjene odluke iz stavka 5. ovoga članka donosi najkasnije do roka koji omogućuje podnošenje prijedloga proračuna Saboru na donošenje, sukladno članku 40. stavku 5. ovoga Zakona.

(7) prije (6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u godini u kojoj se održavaju izbori za zastupnike u Sabor rok donošenja odluke može odstupiti od roka propisanog u stavku 1. ovoga članka, a Vlada je usvaja donosi najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

(8) prije (7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za vrijeme trajanja privremenog financiranja iz članka 44. ovoga Zakona Vlada usvaja odluku iz stavka 1. ovoga članka najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

Članak 25. izmijenjenčlankom 11. prijedloga

Uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova

(1) Na osnovi upute za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 24. ovoga Zakona, proračunski korisnici na razini razdjela organizacijske klasifikacije sastavljaju i dostavljaju uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži visinu rashoda iz izvora po izvorima financiranja opći prihodi i primici te namjenski primici navedenih u članku 23. ovoga Zakona po proračunskim korisnicima, odnosno visinu manjka ili viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku, izvanproračunskim korisnicima za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova nadležnim proračunskim korisnicima na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

Članak 26. izmijenjenčlankom 12. prijedloga

Uputa za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

(1) Ministarstvo financija, na osnovi programa konvergencije i odluke iz članka 23. ovoga Zakona, sastavlja uputu za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do 20 30. kolovoza srpnja tekuće godine.

(2) Na temelju upute iz stavka 1. ovoga članka upravno tijelo za financije u suradnji s drugim upravnim tijelima izrađuje uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova upravnih tijela te proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Uputa iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

– temeljne makroekonomske pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema zadnje dostupnim podacima Ministarstva financija

– opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

– procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine

– visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije upravnim tijelima te proračunskim korisnicima, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a) visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz važećih propisa i

b) visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije po upravnim tijelima te proračunskim korisnicima, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora, a koji uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, izuzev pomoći iz podstavka 5. ovoga stavka, donacije i prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja po upravnim tijelima te proračunskim korisnicima, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine i

– način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 27. izmijenjenčlancima 13. i 14. prijedloga

Nacrt proračunskog plana

(1) Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu koji Vlada usvaja zaključkom.

(2) Vlada odlukom donosi nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu iz stavka 1. ovoga članka i dostavlja ga Europskoj komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine.

(3) prije (2) Nacrt proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se prema pravilima europske statističke metodologije (ESA 2010), Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za obuhvat opće države, na temelju fiskalnih ciljeva definiranih u programu konvergencije skladu s nacionalnom srednjoročnom proračunskom ravnotežom definiranom u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu iz članka 22. ovoga Zakona te u skladu s posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku.

(4) prije (3) Sadržaj nacrta proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(5) Nacrt proračunskog plana za iduću godinu iz stavka 2. ovoga članka osnova je za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

(6) prije (4) Mišljenje Europske komisije o nacrtu proračunskog plana iz stavka 1 2. ovoga članka uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

Članak 27.a dodančlankom 14. prijedloga

Usklađenost godišnjeg i višegodišnjeg fiskalnog planiranja

(1) Prijedlog proračuna za obuhvat opće države prema Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA) za iduću godinu mora slijediti nacionalnu srednjoročnu proračunsku ravnotežu definiranu u nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu iz članka 22. ovoga Zakona te u zakonu kojim se uređuje fiskalna odgovornost.

(2) Svako značajno odstupanje od odredbi iz stavka 1. ovoga članka mora se obrazložiti.

Članak 31. izmijenjenčlankom 15. prijedloga

Obrazloženje proračuna

(1) Obrazloženje proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela proračuna i obrazloženja posebnog dijela proračuna.

(2) Obrazloženje općeg dijela državnog proračuna sadrži:

– obrazloženje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka državnog proračuna

– prikaz manjka odnosno viška državnog proračuna.

(3) Uz obrazloženje općeg dijela državnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka u obrazloženju državnog proračuna navodi se i:

– prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima

– usporedba makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije te s makroekonomskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona uz objašnjenje značajnih odstupanja

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška te duga proračuna opće države

– fiskalni rizici i analiza osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na temelju različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– prikaz stanja dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

(4) Obrazloženje općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži obrazloženje:

– prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

– prenesenog manjka odnosno viška proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju iz članka 29. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Obrazloženje posebnog dijela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti iz akata strateškog planiranja.

Članak 32. brisančlankom 16. prijedloga

Manjak/višak proračuna opće države

(1) Projekcije prihoda i rashoda te manjka odnosno viška proračuna opće države za iduću proračunsku godinu moraju biti usklađene sa srednjoročnim proračunskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona te odlukom iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Svako značajno odstupanje od odredbi iz stavka 1. ovoga članka mora se obrazložiti.

Brisan.

Odredba članka 32. brisana je aktom objavljenim u nacrtu prijedloga zakona od 15. listopada 2026.

Članak 34. izmijenjenčlankom 17. prijedloga

Opći dio financijskog plana

(1) Opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) Račun prihoda i rashoda izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) U Računu financiranja proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(5) U Računu financiranja izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(6) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(7) Ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona, financijski plan sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(8) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje podatke koji moraju biti navedeni u financijskom planu ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona.

Članak 35. izmijenjenčlankom 18. prijedloga

Posebni dio financijskog plana

(1) Posebni dio financijskog plana proračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio financijskog plana izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Članak 37. izmijenjenčlankom 19. prijedloga

Višegodišnji plan uravnoteženja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika

(1) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni manjak podmiriti do kraja proračunske godine, obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.

(2) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine, u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja za pri čemu razdoblje uravnoteženja može biti duže od razdoblja za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.

(3) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njegovo upravljačko tijelo uz prijedlog financijskog plana, nakon čega ga dostavlja jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Višegodišnji plan uravnoteženja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj višegodišnjeg plana uravnoteženja.

Članak 38. izmijenjenčlankom 20. prijedloga

Predlaganje i donošenje financijskog plana proračunskih korisnika

(1) Proračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima ili drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravnim tijelima sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(2) Čelnik proračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravnom tijelu prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je primjenjivo u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika.

(3) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine najmanje na 2. razini skupine ekonomske proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona.

(4) Ministarstva i druga državna tijela odnosno upravna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(5) Nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima.

(6) Kad postoje razlike u financijskom planu proračunskog korisnika sadržanom u proračunu koji je donio Sabor odnosno predstavničko tijelo u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravno tijelo dužno je obavijestiti proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka upravljačko tijelo usvaja financijski plan koji je sadržan u proračunu koji je donio Sabor odnosno predstavničko tijelo.

Članak 39. izmijenjenčlankom 21. prijedloga

Predlaganje i donošenje financijskog plana izvanproračunskih korisnika

(1) Izvanproračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25. odnosno iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Čelnik izvanproračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje i u skladu s aktima kojima je uređen rad izvanproračunskog korisnika.

(3) Nadležna ministarstva odnosno nadležna upravna tijela dužna su prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(4) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima.

(5) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine najmanje na 2. razini skupine ekonomske proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona. Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, podnosi na suglasnost Saboru, a načelnik, gradonačelnik te odnosno župan predstavničkom tijelu, istodobno s prijedlogom proračuna iz članka 40. ovoga Zakona.

(6) Kad postoje razlike u financijskom planu izvanproračunskog korisnika na koji je Sabor odnosno predstavničko tijelo dalo suglasnost u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo odnosno upravno tijelo dužno je obavijestiti izvanproračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, upravljačko tijelo usvaja financijski plan na koji je Sabor odnosno predstavničko tijelo dao suglasnost.

Članak 40. izmijenjenčlankom 22. prijedloga

Predlaganje proračuna

(1) Ministarstvo financija odnosno upravno Upravno tijelo za financije izrađuje nacrt proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te ga dostavlja načelniku, gradonačelniku odnosno županu do 10. listopada tekuće godine.

(2) Nacrt proračuna iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu financija na način i u roku koji utvrdi Ministarstvo financija.

(3) Ministarstvo financija izrađuje nacrt državnog proračuna te ga dostavlja Vladi odnosno načelniku, gradonačelniku, županu. (2) Vlada do roka koji omogućuje podnošenje prijedloga proračuna Saboru na donošenje sukladno stavku 5. ovoga članka.

(4) Prikaz manjka/viška jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje se u izračun manjka/viška proračuna lokalne države, koji je sastavni dio proračuna opće države sukladno Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA), a kako je definirano člankom 31. ovoga Zakona.

(5) prije (2) Vlada, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan utvrđuje prijedlog proračuna i podnosi ga Saboru, odnosno predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

Članak 41. izmijenjenčlankom 23. prijedloga

Rasprava o proračunu

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun ili financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna ne smiju mijenjati predviđeni manjak odnosno višak utvrđen u prijedlogu državnog proračuna ili financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(2) Tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u Saboru mogu se podnositi amandmani:

– kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskim planom izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna

– kojima se predlaže povećanje proračunskih izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih izdataka u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(3) Prijedlozi iz stavka 2. ovoga članka ne smiju biti na teret proračunske zalihe rezerve, na teret dodatnog zaduživanja ili već prije preuzetih obveza.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 42. izmijenjenčlankom 24. prijedloga

Donošenje proračuna

(1) Sabor odnosno predstavničko tijelo donosi proračun najmanje na 2. razini skupine ekonomske proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona do kraja tekuće godine, u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

(2) Sabor odnosno predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika najmanje na 2. razini skupine ekonomske proračunske klasifikacije iz članka 16. ovoga Zakona, zajedno s donošenjem proračuna.

Članak 44. izmijenjenčlankom 25. prijedloga

Privremeno financiranje Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

(1) Ako Sabor odnosno predstavničko tijelo prije početka proračunske godine ne donese proračun, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje).

(2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor odnosno predstavničko tijelo, a na postupak njezina donošenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(3) U odluci o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, osim sredstava učešća za pomoći, sredstava učešća za zajmove i sredstava refundacija iz pomoći EU-a, planiraju se najviše do 25 posto ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenoga godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

(4) Sredstva učešća za pomoći, sredstva učešća za zajmove i sredstva refundacija iz pomoći EU-a u odluci o privremenom financiranju planiraju se sukladno ugovorenoj dinamici provedbe projekata.

(5) U odluci o privremenom financiranju rashodi koji se financiraju iz namjenskih i vlastitih prihoda planiraju se najviše do procijenjene visine prenesenih i/ili uplaćenih prihoda.

(6) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

(7) U razdoblju privremenog financiranja ne smiju se otvarati nove aktivnosti i projekti, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine.

(8) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja, osim obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(9) Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

(10) Ako se do isteka razdoblja privremenog financiranja ne donese proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financiranje se, do donošenja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koja se donosi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(11) Ako je Sabor raspušten, a državni proračun nije donesen do isteka razdoblja privremenog financiranja, financiranje se, do donošenja državnog proračuna, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Vlada.

(12) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju u skladu s ovim člankom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi, a ograničenja iz ovoga članka koja se odnose na odluku o privremenom financiranju jednako se odnose i na odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka.

(13) O donošenju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka izvršno tijelo odnosno Vlada izvijestit će novoizabrano predstavničko tijelo odnosno Sabor na njegovu prvom zasjedanju.

Članak 45. izmijenjenčlankom 26. prijedloga

Izmjene i dopune proračuna

(1) Izmjenama i dopunama proračuna mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Izmjene i dopune proračuna sastoje se od plana za tekuću proračunsku godinu i sadrže opći i posebni dio te obrazloženje općeg dijela izmjena i dopuna proračuna.

(3) Na postupak donošenja izmjena i dopuna proračuna na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(4) Izmjenama i dopunama proračuna ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i razine obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona, a za koje se očekuje da će nastati, odnosno dospjeti na plaćanje do kraja tekuće proračunske godine.

(5) Izmjenama i dopunama proračuna prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno člancima 52. i 54. ovoga Zakona iznad iznosa utvrđenih u proračunu moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog odnosno izvršenog.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna proračuna te obrazloženja općeg dijela izmjena i dopuna proračuna.

Članak 46. izmijenjenčlankom 27. prijedloga

Izmjene i dopune financijskog plana

(1) Izmjenama i dopunama financijskog plana mijenja se isključivo usvojeni plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Na postupak donošenja izmjena i dopuna financijskog plana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja financijskog plana.

(3) Izmjenama i dopunama financijskog plana ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i razine obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona, a za koje se očekuje da će nastati, odnosno dospjeti na plaćanje do kraja tekuće proračunske godine.

(4) Izmjenama i dopunama financijskog plana prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno člancima 53. i 55. ovoga Zakona iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog odnosno izvršenog.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna financijskog plana te obrazloženja općeg dijela izmjena i dopuna financijskog plana.

Članak 49. izmijenjenčlankom 28. prijedloga

Naknadna analiza Analiza rashoda i izdataka

(1) Ministarstvo financija provodi naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata te rashoda i izdataka financiranih iz proračuna odnosno financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Ministar financija donosi godišnji plan provođenja naknadnih analiza rashoda i izdataka iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka tekuće godine.

(3) U svrhu provođenja analiza ministar financija može osnivati međuresorne radne skupine.

(4) Ministarstvo financija, u suradnji s nadležnim ministarstvima, izrađuje izvještaj o rezultatima analiza analize iz stavka 1. ovoga članka i plan aktivnosti.

(5) Izvještaj Ministarstvo financija plan aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Vladi na prihvaćanje do kraja tekuće godine.

(6) Izvještaj Plan aktivnosti iz stavka 4 5. ovoga članka Vlada prihvaća zaključkom.

Članak 50. izmijenjenčlankom 29. prijedloga

Računi za izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

(1) Državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna koji se otvara i vodi u Hrvatskoj narodnoj banci, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika može se otvoriti račun, uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se iznimno za proračunske korisnike propisati izuzeća od stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje način i uvjete otvaranja računa iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka.

Članak 51. izmijenjenčlankom 30. prijedloga

Prihodi i primici proračuna te uplate na račun proračuna

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, primitaka i primitaka drugih priljeva iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun te za izvršavanje svih rashoda, izdataka i izdataka drugih odljeva u skladu s namjenama.

(2) Prihodi se ubiru i uplaćuju u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini planiranih prihoda.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike.

Članak 58. izmijenjenčlankom 31. prijedloga

Izvršavanje državnog proračuna u slučaju kriza i katastrofa

(1) U slučajevima krize, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti, ili katastrofe, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav civilne zaštite ili drugih posebnih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a koje ugrožavaju živote i zdravlje građana, imovinu, okoliš, narušavaju sigurnosnu situaciju i gospodarske aktivnosti, Vlada može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti i projekti vezani za saniranje posljedica krize i/ili katastrofe. (2) Za i/ili drugih posebnih okolnosti.

(2) Vlada može donositi odluke o preraspodjeli sredstava tijekom godine bez ograničenja odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom za financiranje aktivnosti i projekata iz stavka 1. ovoga članka sredstva se mogu tijekom godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavka 2. ovoga članka prvenstveno se osigurava iz proračunske rezerve iz članka 65. ovoga Zakona, a ako sredstva iz proračunske rezerve nisu dostatna moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika.

(4) prije (3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(5) prije (4) Preraspodjelom sredstava iz stavka stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći i zajma subjektima općeg proračuna.

(5) O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je izvještavati saborski odbor nadležan za poslove financija.

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za saniranje posljedica krize i/ili katastrofe i/ili ostalih posebnih okolnosti i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4 5. ovoga članka ne smatraju se pomoćima u smislu odredaba odredbi ovoga Zakona koje se odnose na dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) O svim odlukama o preraspodjelama koje se donose u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je u roku od sedam dana od dana donošenja odluke Vlade izvijestiti saborski odbor nadležan za poslove financija i državni proračun.

Članak 60. izmijenjenčlancima 32. i 33. prijedloga

Preraspodjela sredstava proračuna

(1) Rashodi i izdaci državnog proračuna mogu se preraspodijeliti najviše do pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju u posebnom dijelu proračuna koji donosi Sabor koja se umanjuje i to unutar i između izvora financiranja opći prihodi i primici i unutar izvora financiranja namjenski primici.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava unutar izvora financiranja opći prihodi i primici može se izvršiti najviše do 15 posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor ako se time osigurava povećanje sredstava učešća Republike Hrvatske planiranih u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije iz izvora financiranja opći prihodi i primici te sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati:

– bez ograničenja unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije

– najviše do 15 posto između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva izvora financiranja opći prihodi i primici mogu se preraspodijeliti na izvor financiranja namjenski primici najviše do 15 posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva za otplatu glavnice i kamata državnog duga i državnih jamstava, negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule te, doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije i sredstva za podmirenje sudskih presuda mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

(6) Sredstva planirana za provedbu javnih poziva i za provedbu aktivnosti i/ili projekata Europske unije u okviru izvora financiranja opći prihodi i primici mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati i to bez ograničenja unutar aktivnosti i/ili projekta s kojih se ova sredstva dodjeljuju.

(7) prije (6) Sredstva iz stavaka 2. ,3. i 3. 5 ovoga članka mogu se preraspodjelom osigurati za naknadno utvrđene aktivnosti i/ili projekte i/ili stavke na razini skupine ekonomske klasifikacije.

(8) prije (7) Sredstva u državnom proračunu mogu se preraspodjeljivati isključivo u planu za tekuću proračunsku godinu.

(9) prije (8) Sredstva se ne mogu preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

(10) prije (9) Ministar financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava i naknadno utvrđivanje aktivnosti i/ili projekata i/ili stavki.

(11) prije (10) Vlada o provedenim preraspodjelama izvještava Sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(12) prije (11) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 60.a dodančlankom 33. prijedloga

Preraspodjela financijskog plana izvanproračunskog korisnika

(1) Rashodi i izdaci posebnog dijela financijskog plana izvanproračunskog korisnika mogu se preraspodijeliti tako da se ne smije povećati planirani manjak odnosno smanjiti planirani višak.

(2) Ministarstvo financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava iz stavka 1. ovoga članka za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 61. izmijenjenčlankom 34. prijedloga

Izvršavanje proračuna i financijskog plana

(1) Proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika izvršavaju se u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(2) Državni proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama.

(3) Proračunski korisnici koji prenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata dužni su dinamiku prijenosa sredstava uskladiti s dinamikom realizacije aktivnosti i projekata te dospijećem obveza za koje se prenose sredstva, sukladno načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

(4) prije (3) Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i nastalim obvezama.

(5) prije (4) Rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana proračunskog korisnika izvršavaju se do visine planiranih sredstava, osim rashoda i izdataka financiranih iz prihoda i primitaka definiranih u člancima 52. i 54. ovoga Zakona.

(6) prije (5) Rashodi financijskog plana izvanproračunskog korisnika izvršavaju se tako da se ne smije povećati planirani manjak odnosno smanjiti planirani višak.

(7) prije (6) Otplate glavnice i kamata duga središnjeg proračuna i državnih jamstava te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.

(7) Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom i financijskim planom proračunskog korisnika, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(8) Ministar financija pravilnikom, a načelnik, gradonačelnik, župan aktom razrađuju način i uvjete izvršavanja proračuna s jedinstvenog računa proračuna.

Članak 64. izmijenjenčlankom 35. prijedloga

Plaćanje predujmom prilikom isporuka robe, radova i usluga

(1) Za isporuke robe roba, radova i usluga plaćanje predujmom predviđa se samo iznimno, na temelju prethodno dobivene suglasnosti ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(2) Proračunski korisnik može predvidjeti plaćanje predujmom bez prethodno dobivene suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka do iznosa utvrđenog u zakonu odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

(3) Uvjeti za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka propisat će se Proračunski korisnik može, uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana, predvidjeti plaćanje predujmom iznad iznosa utvrđenog u zakonu odnosno odluci o izvršavanju proračuna., ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

– osigurava se razvidna i mjerljiva korist za proračun

– ostvaruju se kraći rokovi isporuke roba, radova i usluga i druge pogodnosti od interesa za Republiku Hrvatsku odnosno za županiju, grad, općinu

– plaćanje predujmom nužan je uvjet za isporuku roba, radova i usluga.

(4) Proračunski korisnik je dužan Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije dostaviti zahtjev za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom prije pokretanja postupka nabave.

(5) U zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka proračunski korisnik dužan je očitovati se o ispunjenju uvjeta za plaćanje predujmom sukladno stavku 3. ovoga članka, navesti predviđeni maksimalni postotak predujma, proračunsku poziciju na kojoj su osigurana sredstva za plaćanje, predvidjeti ishođenje instrumenta osiguranja povrata isplaćenog predujma te dostaviti dokumentaciju kojom to potkrepljuje.

(6) Nakon sklapanja pravnog posla proračunski korisnik koji je dobio suglasnost za plaćanje predujmom dužan je presliku potpisane dokumentacije dostaviti Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije.

(7) Ako primatelj sredstava predujma nije isporučio robu, radove i usluge u skladu s rokom i namjenom za koje je predujam isplaćen, proračunski korisnik je obvezan zatražiti povrat sredstava odnosno poduzeti sve radnje za povrat isplaćenog predujma.

(8) Zakonom o izvršavanju, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna mogu se urediti i druga pitanja vezana za plaćanja predujmom prilikom isporuka robe, radova i usluga.

Članak 65. izmijenjenčlankom 36. prijedloga

Proračunska zaliha

Proračunske rezerve

(1) U proračunu se na posebnom programu utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu. (2) Sredstva proračunske zalihe koriste se rezervu koja se mogu koristiti za nepredviđene rashode ili ulaganja koja se nisu mogla predvidjeti u postupku planiranja proračuna, a uključuju sredstva za:

– proračunsku zalihu

– sanaciju posljedica kriza, katastrofa i drugih posebnih okolnosti

– provedbu investicijskih projekata

– sudske presude.

(2) Sredstva za proračunsku zalihu iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih općih prihoda bez primitaka proračuna tekuće godine, a namijenjena su za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća, odnosno izvanrednih događaja tijekom godine.

(3) Sredstva proračunske zalihe iz stavka koriste se sukladno člancima 66. i 67. ovoga Zakona.

(4) Sredstva za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i drugih posebnih okolnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih općih prihoda proračuna tekuće godine bez primitaka. bez primitaka proračuna tekuće godine.

(4) Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

(5) Sredstva za sanaciju posljedica kriza, katastrofa i drugih posebnih okolnosti koriste se sukladno člancima 58. i 59. ovoga Zakona.

(6) Sredstva za provedbu investicijskih projekata iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka mogu iznositi najviše deset posto ukupno planiranih rashoda za nabavu nefinancijske imovine financiranih iz izvora opći prihodi i primici te namjenskih primitaka proračuna tekuće godine.

(7) Sredstva za provedbu investicijskih projekata mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog tijela za financije, preraspodjeljivati bez ograničenja za financiranje troškova projekta čija se dinamika realizacije i visina troškova promijenila uslijed okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti prilikom planiranja rashoda za tekuću godinu i/ili za financiranje novih ulaganja u projekte koji se nisu mogli predvidjeti prilikom planiranja rashoda za tekuću godinu.

(8) Sredstva za sudske presude iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih općih prihoda bez primitaka proračuna tekuće godine.

(9) Sredstva za sudske presude mogu se uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije, preraspodjeljivati bez ograničenja tijekom proračunske godine za podmirenje troškova sudskih presuda čiji se ishodi nisu mogli sa sigurnošću predvidjeti kod planiranja rashoda za tekuću godinu.

(10) U sastavu polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna izvještava se o korištenju sredstava proračunske rezerve.

Članak 66. izmijenjenčlankom 37. prijedloga

Odlučivanje o korištenju sredstava proračunske zalihe

(1) O korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 65. ovoga Zakona odlučuje Vlada ili predsjednik Vlade odnosno načelnik, gradonačelnik i župan sukladno zakonu o izvršavanju državnog proračuna odnosno odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) U rješenju o odobravanju sredstava na teret proračunske zalihe utvrđuje se namjena, način, dinamika isplate i rokovi utroška sredstava.

(3) Ministarstvo financija obvezno je tromjesečno izvijestiti Vladu, a načelnik, gradonačelnik, župan predstavničko tijelo o korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 65. ovoga Zakona.

Članak 67. izmijenjenčlankom 38. prijedloga

Utrošak sredstava proračunske zalihe

(1) Korisnik sredstava dužan je utrošiti doznačena sredstva proračunske zalihe u roku utvrđenom u rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, a najduže u roku od godinu dana od dana primitka sredstava.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Vlada odnosno načelnik, gradonačelnik, župan može rješenjem zbog objektivnih okolnosti produžiti rok za utrošak doznačenih sredstava proračunske zalihe, najduže do dvije godine od dana primitka sredstava.

(3) prije (2) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva proračunske zalihe iz članaka 65. i 66. ovoga Zakona korisnik sredstava dužan je vratiti na račun proračuna sukladno pravilniku, odnosno aktu iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona.

(4) prije (3) Ako se tijekom godine u proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, rješenja kojima su sredstva proračunske zalihe odobrena stavljaju se izvan snage po sili zakona.

(5) prije (4) Primatelj sredstava na kojega glasi rješenje iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Ministarstvu financija odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka iz stavka 1. i iznimno iz stavka 2. ovoga članka.

(6) prije (5) Ako prilikom kontrole izvješća iz stavka 4 5. ovoga članka Ministarstvo financija odnosno nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdi da korisnik iz stavka 1. ovoga članka sredstva nije utrošio sukladno rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je sredstva vratiti u proračun u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti Ministarstva financija odnosno nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) prije (6) Ministarstvo financija odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može tražiti dostavu izvješća o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe u rokovima kraćim od onih propisanih u stavku 4 5. ovoga članka.

Članak 74. izmijenjenčlankom 39. prijedloga

Povrat sredstava u proračun Europske unije

(1) Sredstva na ime neprihvatljivih troškova u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su proračunski korisnici državnog proračuna dužni uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, izvršavaju se na teret posebne aktivnosti unutar financijskog plana proračunskog korisnika.

(2) Za sredstva iz stavka 1. ovoga članka proračunski korisnik državnog proračuna može naknadno utvrditi aktivnosti i stavke unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka proračunski korisnik državnog proračuna osigurava iz izvora financiranja vlastiti prihodi.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako proračunski korisnik državnog proračuna nema vlastitih prihoda ili su mu vlastiti prihodi nedostatni za podmirenje neprihvatljivih troškova, nedostatni dio sredstava iz stavka 1. ovoga članka će se tijekom proračunske godine osigurati preraspodjelom bez ograničenja iz izvora financiranja opći prihodi i primici unutar financijskog plana istog razdjela organizacijske klasifikacije, na temelju odluke Vlade koju predlaže nadležni čelnik nadležnog čelnika razdjela organizacijske klasifikacije uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike.

Članak 79. izmijenjenčlankom 40. prijedloga

Obrazloženje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

(1) Obrazloženje polugodišnjeg i izvještaja o izvršenju proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela izvještaja o izvršenju proračuna.

(2) prije (1) Obrazloženje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela izvještaja o izvršenju proračuna i obrazloženja posebnog dijela izvještaja o izvršenju proračuna.

(3) prije (2) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju državnog proračuna u polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna sadrži:

– obrazloženje makroekonomskih pokazatelja

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– prikaz manjka odnosno viška općeg proračuna prema razinama vlasti sukladno nacionalnoj metodologiji računskog plana.

(4) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju državnog proračuna u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna sadrži:

– obrazloženje makroekonomskih pokazatelja

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– prikaz manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države.

(5) prije (3) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži:

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– prikaz manjka odnosno viška proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) prije (4) Obrazloženje posebnog dijela godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sadrži obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Članak 80. izmijenjenčlankom 41. prijedloga

Posebni izvještaji u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

(1) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna su:

– izvještaj o korištenju sredstava proračunske zalihe rezerve

– izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

– izvještaj o danim jamstvima i plaćanjima po protestiranim jamstvima.

(2) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna su:

– izvještaj o korištenju sredstava proračunske zalihe rezerve

– izvještaj o korištenju sredstava fondova Europske unije

– izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

– izvještaj o danim zajmovima i potraživanjima po danim zajmovima

– izvještaj o danim jamstvima i plaćanjima po protestiranim jamstvima i

– izvještaj o stanju potraživanja i dospjelih obveza te o stanju potencijalnih obveza po osnovi sudskih sporova.

(3) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna uključuju i izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima proračuna opće države prema kategorijama prihoda i rashoda definiranim statističkom metodologijom Europske unije (ESA 2010) Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA) u odnosu na planirane prihode i rashode iz programa konvergencije nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz članka 22. ovoga Zakona i/ili nacrta proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona.

Članak 82. izmijenjenčlankom 42. prijedloga

Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

(1) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) Račun prihoda i rashoda izvanproračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) U Računu financiranja proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(5) U Računu financiranja izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(6) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana može sadržavati:

– kod proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna, prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu

– kod proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

Članak 83. izmijenjenčlankom 43. prijedloga

Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

(1) Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika sadrži izvršenje rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika sadrži izvršenje rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Članak 93.a dodančlankom 44. prijedloga

(1) Radi upravljanja likvidnošću državnog proračuna Ministarstvo financija izrađuje mjesečne planove likvidnosti s projekcijom novčanog toka na računu iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Radi upravljanja likvidnošću proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravno tijelo za financije izrađuje mjesečne planove likvidnosti s projekcijom novčanog toka na računu iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje sadržaj i način izrade mjesečnih planova likvidnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 96. izmijenjenčlankom 45. prijedloga

Stjecanje dionica i udjela u kapitalu pravnih osoba

(1) Republika Hrvatska može steći dionice i udjel u kapitalu pravnih osoba bez naknade i iz sredstava proračuna uključujući i raspolaganje tražbinama.

(2) Dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba Republika Hrvatska može stjecati:

– pretvaranjem potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja dužnika

– pretvaranjem potraživanja s osnova danih zajmova i danih i/ili plaćenih jamstava te potraživanja po drugim osnovama

– ulaganjem pokretnina i nekretnina, osim nekretnina koje se koriste za obavljanje javnih službi

– zamjenom dionica i udjela

– kupnjom iz sredstava osiguranih u državnom proračunu.

(3) Proračunski korisnik može stjecati dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba na način propisan u stavku 2. podstavcima 1. do 4. ovoga članka.

(4) O stjecanju dionica i udjela Republike Hrvatske i proračunskog korisnika u kapitalu pravnih osoba iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odlučuje Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, osim ako posebnim propisom nije uređeno drukčije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Vlada uredbom propisuje uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pri čemu odluku iz stavka 4. ovoga članka donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika, župana.

(7) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je korisnik pomoći za potpomognuta područja iz državnog proračuna ne može kupovati dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 100. izmijenjenčlankom 46. prijedloga

Otpis, djelomičan otpis, prodaja, odgoda i obročno plaćanje duga

(1) Vlada može na prijedlog nadležnog tijela, a po zahtjevu dužnika, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga odnosno prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje ako se time bitno poboljšavaju mogućnosti otplate duga dužnika te može otpisati ili djelomično otpisati potraživanje od kojega dužnika od kojeg inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug.

(2) Vlada uredbom propisuje vrstu duga odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo može po zahtjevu dužnika odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga odnosno prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do iznosa utvrđenog uredbom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Protiv odluka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje općim aktom koje donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika, župana propisuju vrstu duga odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja.

(6) Vlada, nadležna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su javno objaviti podatke o visini duga i dužnicima kojima su odobrili odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga odnosno javno objaviti podatke o visini duga i dužnicima prema kojima su svoja potraživanja prodali, otpisali ili djelomično otpisali.

(7) Pod javnom objavom iz stavka 6. ovog članka smatra se objava na mrežnim stranicama Vlade, nadležnog tijela ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja, a sadrži: ime i prezime ili naziv dužnika, godinu rođenja fizičke osobe, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe, ukupan iznos duga, vrstu odobrene mjere iz stavaka 1. i 3. ovoga članka te iznos prodanog ili otpisanog potraživanja.

(8) Odredbe ovoga članka odnose se na nejavna davanja osim naknade za koncesije na način kako je propisano uredbom iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 102. izmijenjenčlankom 47. prijedloga

Ovlasti za raspolaganje nefinancijskom imovinom

(1) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna odlučuju o pribavljanju i prodaji, prenošenju imovine ili prava korištenja, rashodovanju, davanju ili uzimanju u zakup nefinancijske imovine do visine vrijednosti koju odredi Vlada odlukom.

(2) Ako je raspolaganje nefinancijskom imovinom proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka na drukčiji način uređeno posebnim propisima, primjenjuju se odredbe tih posebnih propisa.

Članak 110. izmijenjenčlankom 48. prijedloga

Smjernice upravljanja javnim dugom

(1) Vlada svake godine, najkasnije do 30 31. lipnja prosinca tekuće godine zaključkom usvaja prihvaća smjernice upravljanja javnim dugom za sljedeće tri godine.

(2) Smjernicama upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja te upravljanje financijskim obvezama duga središnjeg proračuna po instrumentima zaduživanja koji se izravno podmiruju iz državnog proračuna (obveznice, trezorski zapisi, krediti i zajmovi).

(3) Smjernice upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka sadrže prikaz kretanja i strukture javnog duga, trogodišnje projekcije i načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja središnjeg proračuna te provedbene rizike i načela njihova ublažavanja.

(4) U smjernicama upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka daje se pregled i ocjena ostvarenja ciljnih pokazatelja usvojenih smjernica upravljanja javnim dugom iz prethodne godine.

Članak 121. izmijenjenčlankom 49. prijedloga

Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

(1) Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

(2) U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta po kreditima, zajmovima, obvezama na osnovi izdanih vrijednosnih papira, danih jamstava i suglasnosti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona te dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju.

(3) Godišnje obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira utvrđuju se za anuitetne obveznice u iznosu godišnjeg anuiteta, a za obveznice kod kojih se amortizira glavnica o dospijeću godišnje obveze utvrđuju se za pretpostavljeno dospijeće pripadajućega godišnjeg dijela glavnice i pripadajućih kamata.

(4) Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ukupni ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave umanjeni za prihode:

– od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna te donacija i

– s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak za financiranje decentraliziranih funkcija.

(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na:

- iznos zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do iznosa ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna iz članka 122. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona

– zaduživanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za investicije iz područja unapređenja energetske učinkovitosti.

Članak 122. izmijenjenčlankom 50. prijedloga

Zaduživanje za provedbu projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije

(1) Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje najviše do iznosa ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava fondova Europske unije i/ili državnog proračuna, suglasnost za zaduženje daje ministar financija.

(2) Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje za realizaciju iznos ukupno dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta koji se sufinancira sufinanciranog iz fondova Europske unije iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost i/ili državnog proračuna i za iznos vlastitog učešća, suglasnost za cijeli iznos zaduženja daje Vlada.

(3) Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje za iznos vlastitog učešća u ukupno prihvatljivom trošku projekta sufinanciranog iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna, suglasnost za zaduženje daje Vlada.

(4) prije (3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se zaduži u skladu sa stavcima 1 1., 2. i 2 3. ovoga članka obvezna je primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna vezano za realizaciju projekta za koji se zadužila utrošiti na otplatu zaduženja koje se odnosi na dio projekta za koji su primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna.

Članak 129. izmijenjenčlankom 51. prijedloga

Davanje jamstava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija.

(2) Dano jamstvo iz stavka 1. uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo za dugoročno zaduživanje proračunskom i izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač, uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija.

(4) Dano jamstvo iz stavka 3. ovoga članka uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona razmjerno osnivačkim pravima sukladno aktu o osnivanju odnosno udjelu u vlasništvu

(5) Iznimno od stavaka 2. i 4. ovoga članka, jamstvo dano za zaduženje do ukupno ukupnog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava fondova Europske unije i/ili državnog proračuna ne uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona.

(6) Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o jamstvu iz stavka 3. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Ugovor o jamstvu iz stavaka 1. i 3. ovoga članka u ime jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sklapa načelnik, gradonačelnik, župan.

(8) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstvo bez prethodno dobivene suglasnosti ministra financija, jamstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je ništetno.

Članak 131. izmijenjenčlankom 52. prijedloga

Sadržaj proračunskog računovodstva

Proračunskim računovodstvom uređuju se načela i standardi za računovodstvo javnog sektora, poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.

Članak 132. izmijenjenčlancima 53. i 54. prijedloga

Načela i standardi proračunskog računovodstva

(1) Načela proračunskog računovodstva su točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja.

(2) Proračunsko računovodstvo Ministar financija odlukom donosi Hrvatske računovodstvene standarde za javni sektor koji se temelje na međunarodnim računovodstvenim standardima.

(3) prije (2) Proračunsko računovodstvo, do donošenja Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor iz stavka 2. ovoga članka, temelji se na nacionalnim računovodstvenim pravilima utvrđenima u pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona, uvažavajući osnovne postavke iz međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.

(4) prije (3) Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana propisanog pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 132.a dodančlankom 54. prijedloga

Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora

(1) Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

– izrađuje prijedlog Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor

– dostavlja ministru financija prijedlog Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor, zajedno s tumačenjima primjene

– priprema za objavu u Narodnim novinama Hrvatske računovodstvene standarde za javni sektor nakon što ih donese ministar financija

– daje tumačenje Hrvatskih računovodstvenih standarda za javni sektor kada ocjeni da je to bitno za njihovu primjenu

– daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija o prijedlozima i zahtjevima tijela državne uprave nadležnog za statistiku i tijela nadležnog za prikupljanje i objavu podataka o dugu opće države te prijedlozima zakonodavnog okvira Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva javnog sektora

– analizira i prati razvoj računovodstvene teorije u praksi

– obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora čini 15 članova koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni prijediplomski i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni prijediplomski i stručni diplomski studij, čijim završetkom je stekao ukupno najmanje 300 ECTS bodova, odnosno sveučilišni dodiplomski studij ili stručni dodiplomski studij u trajanju od najmanje četiri godine prema ranije važećim propisima, čijim završetkom je stekao kvalifikaciju na razini visokog obrazovanja, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora za svoj rad ima pravo na naknadu u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(5) Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojoj internetskoj stranici.

(7) Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora o svojem radu izvještava Vladu najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Ministar financija pravilnikom propisuje način rada Odbora za računovodstvene standarde javnog sektora.

Članak 133. izmijenjenčlankom 55. prijedloga

Primjena proračunskog računovodstva

(1) Proračunsko računovodstvo primjenjuju državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnici iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona propisuje kriterije za utvrđivanje obveze primjene proračunskog računovodstva za izvanproračunske korisnike iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Izvanproračunski korisnici iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona obvezni su sastavljati i predavati financijske izvještaje u skladu s proračunskim računovodstvom.

Članak 135. izmijenjenčlankom 56. prijedloga

Odgovornost i obveze

(1) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje proračunsko računovodstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona odgovorna je za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može preuzeti vođenje proračunskog računovodstva za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti.

(3) prije (2) Vođenje proračunskog računovodstva može se iznimno povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi.

(4) prije (3) Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja rukovodi službom računovodstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.

(5) prije (4) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osoba koju ona ovlasti potpisuje financijske izvještaje i odgovorna je za njihovo podnošenje.

Članak 139. izmijenjenčlankom 57. prijedloga

Financijsko izvještavanje

(1) Jedinice Državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su sastavljati financijske izvještaje.

(2) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka jesu izvještaji o stanju, strukturi i promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda te primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova.

(3) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka sastavljaju se za razdoblja tijekom proračunske godine i za proračunsku godinu.

(4) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka za razdoblja tijekom godine čuvaju se do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku.

(5) Obveznici iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužni su izraditi i dostaviti financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obvezu i rokove njihova dostavljanja.

Članak 141. izmijenjenčlankom 58. prijedloga

Obveza dostave dodatnih podataka

Ministar financija može naputkom obveznicima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona propisati propisuje obvezu dostave dodatnih podataka odnosno operativnih izvještaja ako učestalost izvještavanja, stupanj razrade ili druge značajke koje su općenito propisane za financijske izvještaje nisu dostatne za potrebe tekućeg praćenja poslovanja pojedinog izvanproračunskog korisnika i/ili za sastavljanje statističkih informacija iz članaka 142. i 143. ovoga Zakona.

Članak 142. izmijenjenčlankom 59. prijedloga

Statističke informacije u skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije

(1) U skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije objavljuju se statističke informacije.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za statistiku godišnje objavljuje informacije o potencijalnim obvezama s mogućim značajnim financijskim učinkom na proračun jedinica sektora opće države, uključujući državna jamstva, obveze povezane s projektima javno-privatnog partnerstva, obveze koje proizlaze iz loših kredita, obveze javnih poduzeća klasificiranih izvan sektora opće države te informacije o ulaganju u dionice i udjele u glavnici pravnih osoba izvan opće države sa značajnim financijskim učinkom na proračun opće države sudjelovanju opće države u kapitalu poduzeća sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(3) Ministarstvo financija objavljuje kratkoročne fiskalne podatke za proračun opće države i informacije o potencijalnim obvezama uzrokovanim katastrofama, elementarnim nepogodama i klimatskim promjenama, u mjeri u kojoj je to moguće kao i fiskalnim učincima nastalim uslijed katastrofa, elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, u mjeri u kojoj je to moguće, koristeći pritom transparentnu metodologiju.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za statistiku objavljuje tromjesečne podatke o manjku odnosno višku za središnju državu, lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti, prije kraja sljedećeg tromjesečja ili nakon što statističko tijelo Europske unije objavi ove podatke, a sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(5) Tijelo nadležno za prikupljanje i objavu podataka o dugu opće države objavljuje tromjesečne podatke za središnju državu, lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti, prije kraja sljedećeg tromjesečja ili nakon što statističko tijelo Europske unije objavi ove podatke, a sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(6) prije (3) Ministarstvo financija objavljuje informacije o učinku poreznih rashoda na prihode.

(7) prije (4) Ministar financija naputkom propisuje sadržaj, vremensko razdoblje i obuhvat te način prikupljanja, praćenja i objave podataka iz stavka 3 6. ovoga članka.

Članak 143. izmijenjenčlankom 60. prijedloga

Objava drugih statističkih informacija

Osim fiskalnih podataka iz članka 142. stavka 3. i 6. ovoga Zakona, Ministarstvo financija može objavljivati i druge statističke informacije koje se odnose na jedinice u sastavu opće države, a u skladu s podjelom nadležnosti za sastavljanje i objavu statistike koja proizlazi na temelju zakona, podzakonskih i drugih akata kojima je uz ostalo regulirano ustrojstvo, djelokrug, poslovi i način rada tijela državne uprave nadležnog za statistiku i Hrvatske narodne banke.

Članak 144. izmijenjenčlankom 61. prijedloga

Objava dokumenata i informacija o trošenju sredstava

(1) Program konvergencije Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan iz članka 22. ovoga Zakona, Izvješće o napretku u provedbi nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana iz članka 22.a ovoga Zakona i odluka Vlade o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje iz članka 23. ovoga Zakona te nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija.

(2) Smjernice upravljanja javnim dugom iz članka 110. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija.

(3) Proračun i izmjene i dopune proračuna, odluka o privremenom financiranju, zakon i izmjene i dopune zakona o izvršavanju državnog proračuna, odluka i izmjene i dopune odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski planovi i izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade, Ministarstva financija, izvanproračunskog korisnika odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Financijski plan i izmjene i dopune financijskog plana, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika objavljuje se na njegovim mrežnim stranicama odnosno na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva ili drugog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije ili na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako proračunski korisnik nema svoje mrežne stranice.

(5) Opći i posebni dio proračuna, zakon o izvršavanju državnog proračuna, odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune zakona o izvršavanju i odluke o izvršavanju proračuna, odluka o privremenom financiranju te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako Sabor odnosno predstavničko tijelo ne donese izvještaje o izvršenju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, prijedlozi izvještaja o izvršenju se u roku od 60 dana od dana podnošenja Saboru odnosno predstavničkom tijelu objavljuju na mrežnim stranicama Vlade odnosno mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama najkasnije u roku od osam dana od propisanog roka za njihovo podnošenje.

(9) Ministarstvo financija odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojim mrežnim stranicama objavljuju vodiče za građane o proračunu, izmjenama i dopunama proračuna te o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(10) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su javno objavljivati informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive.

(11) Objava informacija iz stavka 10. ovoga članka podrazumijeva najmanje objavu isplata iz proračuna, odnosno financijskog plana tijekom proračunske godine, objavu podataka o isplatitelju i vrsti rashoda, odnosno izdatka te objavu podataka o primatelju sredstava, uključujući i njegov osobni identifikacijski broj, naziv pravne osobe, odnosno ime i prezime fizičke osobe, osim informacija koje predstavljaju klasificirani podatak prema zakonu kojim je uređena tajnost podataka i informacija čija bi objava bila protivna posebnim propisima.

(12) Ministar financija naputkom utvrđuje okvirni sadržaj, minimalni skup podataka te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama iz stavaka 10. i 11. ovoga članka.

(13) Naputkom iz stavka 12. ovoga članka utvrdit će se i učestalost objave informacija iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, kao i način njihovog masovnog preuzimanja.

Članak 149. izmijenjenčlankom 62. prijedloga

Sastavljanje optužnog prijedloga

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje koje imaju obilježja prekršaja, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi mjesno nadležni područni ured Porezne uprave Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Članak 156. izmijenjenčlankom 63. prijedloga

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 2.000,00 do 50.000,00 kuna 8.000,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba:

1. ako se prihodi i primici ne koriste za financiranje aktivnosti i projekata odnosno programa u visini utvrđenoj proračunom odnosno financijskim planom, osim namjenskih prihoda i primitaka iz članka 52. ovoga Zakona i vlastitih prihoda iz članka 54. ovoga Zakona (članak 7. stavak 2.)

2. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna odnosno financijskog plana (članak 17. stavak 1. podstavak 1.)

3. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovu uplatu u proračun i evidentiranje u proračunu (članak 17. stavak 1. podstavak 2.)

4. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za preuzimanje obveza i/ili verifikaciju obveza (članak 17. stavak 1. podstavak 3.)

5. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i/ili za utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi (članak 17. stavak 1. podstavak 3.)

6. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi (članak 17. stavak 1. podstavak 4.)

7. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne obavi prijenos ovlasti poštujući načelo razdvajanja dužnosti (članak 17. stavak 3.)

8. ako ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije ne sastavi i ne dostavi uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (članak 25. stavak 1.)

9. ako uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova, koju ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavi proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti, ne sadrži visinu rashoda po izvorima financiranja iz članka 23. ovoga Zakona po proračunskim korisnicima ili visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna ili, način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova (članak 25. stavak 2.)

10. ako upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavi i ne dostavi uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavak 2.)

11. ako uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sadrži temeljne makroekonomske pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema zadnje dostupnim podacima Ministarstva financija, opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine, visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije upravnim tijelima i proračunskim korisnicima, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutačno važećih propisa i visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz sredstava pomoći Europske unije po upravnim tijelima i proračunskim korisnicima, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, okvirnu visinu rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora financiranja, a koje uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, izuzev pomoći iz podstavka 5. stavka 3., članka 26. ovoga Zakona, donacije i prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja, po upravnim tijelima te proračunskim korisnicima za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine, visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine te način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavci 2. i 3.)

12. ako se proračun ne sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te ako ne sadrži i financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio i obrazloženje proračuna (članak 28. stavak 1.)

13. ako se financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te ako ne sadrži opći i posebni dio i obrazloženje financijskog plana (članak 33. stavak 1.)

14. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ne mogu preneseni manjak podmiriti iz prihoda i primitaka proračunske godine, te se pokriće manjka planira sukcesivno kroz trogodišnje razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi, ne izrade i ne donesu višegodišnji plan uravnoteženja (članak 37. stavak 1.)

15. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ne mogu preneseni višak zbog njegove veličine u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini ne izrade i ne donesu višegodišnji plan uravnoteženja (članak 37. stavak 2.)

16. ako proračunski korisnici državnog proračuna ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 25. ovoga Zakona (članak 38. stavak 1.)

17. ako proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim upravnim tijelima sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 26. ovoga Zakona (članak 38. stavak 1.)

18. ako ministarstva i druga državna tijela odnosno upravna tijela ne dostave Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona (članak 38. stavak 4.)

19. ako izvanproračunski korisnici ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 25. odnosno članka 26. stavka 2. ovoga Zakona (članak 39. stavak 1.)

20. ako nadležna ministarstva odnosno nadležna upravna tijela ne dostave Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u skladu s rokovima propisanima uputama iz članaka 24. i 26. ovoga Zakona (članak 39. stavak 3.)

21. ako se prijedlog proračuna ne podnese Saboru odnosno predstavničkom tijelu do 15. studenoga tekuće godine (članak 40. stavak 2.) 5.)

22. ako se proračun, odluka o izvršavanju proračuna, kao i izmjene i dopune proračuna te odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu (članak 43. stavak 1.)

23. ako se odlukom o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici planiraju više od 25 posto ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna (članak 44. stavak 3.)

24. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja otvara nove aktivnosti i projekte i ako poveća broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine (članak 44. stavak 7.)

25. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja preuzme nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja osim obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije (članak 44. stavak 8.)

26. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzmu obveze po investicijskim projektima bez prethodno provedenog stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta (članak 47. stavak 1.)

27. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret proračuna tekuće godine mimo namjena i iznad visine utvrđene financijskim planom (članak 48. stavci 1. i 7.)

28. ako proračunski korisnik preuzme obveze iz ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, bez odluke Vlade koju predlaže nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija, ili bez suglasnosti ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru manja od iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno bez odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, a na koju je prethodno suglasnost dalo upravno tijelo za financije (članak 48. stavci 2., 3. i 7.)

29. ako proračunski korisnik koji nije izuzet od obveze iz članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima otvorenih više računa, osim računa za specifične transakcije koji su otvoreni uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana (članak 50. stavci 1., 2., 3. i 4.)

30. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne poduzimaju sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, primitaka i primitaka drugih priljeva iz svoje nadležnosti odnosno ako ne vrše njihovu uplatu u proračun (članak 51. stavak 1.)

31. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvršavaju rashode, izdatke i izdatke druge odljeve u skladu s namjenom (članak 51. stavak 1.)

32. ako izvanproračunski korisnik ne poduzima sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda, primitaka i primitaka drugih priljeva iz svoje nadležnosti odnosno ako ne vrši njihovu uplatu na svoj račun (članak 51. stavci 1. i 3.)

33. ako izvanproračunski korisnik ne izvršava rashode, izdatke i izdatke druge odljeve u skladu s namjenom (članak 51. stavci 1. i 3.)

34. ako se namjenski prihodi i primici ne uplate u proračun (članak 52. stavak 6.)

35. ako se vlastiti prihodi ne uplate u proračun (članak 54. stavak 2.)

36. ako ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, te načelnik, gradonačelnik odnosno župan ne donesu pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (članak 56. stavak 2.)

37. ako upravljačko tijelo proračunskog korisnika ne donese odluku ili pravilnik kojima se uređuje ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona i/ili ako odluka ili pravilnik nisu usklađeni s pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

38. ako tijekom trajanja krize ili katastrofe ministar financija o odlukama o izvršenim preraspodjelama ne izvještava saborski odbor nadležan za poslove financija i državni proračun (članak 58. stavak 5.) 8.)

39. ako tijekom trajanja posebnih okolnosti načelnik, gradonačelnik, župan ne izvijeste predstavničko tijelo o donesenim odlukama i njihovoj primjeni (članak 59. stavak 4.)

40. ako se unutar i između izvora financiranja opći prihodi i primici te i izvora financiranja namjenski primici od zaduživanja rashodi i izdaci preraspodijele više od pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju u posebnom dijelu proračuna koji donosi Sabor odnosno predstavničkog tijela predstavničko tijelo, koja se umanjuje (članak 60. stavak 1.) 1. i stavak 12.)

41. ako se proračunska sredstva preraspodjeljuju između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja (članak 60. stavak 8.) 9.)

42. ako se proračunska sredstva preraspodjeljuju bez odobrenja ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana (članak 60. stavci 9 10. i 11.) 12.)

43. ako se rashodi i izdaci izvrše iznad visine planiranih sredstava osim rashoda i izdataka financiranih iz prihoda i primitaka definiranih u člancima 52. i 54. ovoga Zakona te osim otplata glavnica i kamata duga središnjeg proračuna i državnih jamstava te doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije (članak 61. stavci 4 5. i 6.) 7.)

44. ako se rashodi izvanproračunskog korisnika izvršavaju tako da se poveća planirani manjak odnosno da se smanji planirani višak (članak 61. stavak 5.) 6.)

45. ako se rashodi i izdaci isplaćeni s računa proračuna ne temelje na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja i ako za isplatu nema pravnog temelja ili je isplata izvršena u iznosu većem od onoga koji proizlazi iz knjigovodstvene isprave (članak 62.)

46. ako se za isplaćena sredstva ne provjerava njihovo zakonito i namjensko korištenje (članak 63.)

47. ako se za isporuke robe, radova i usluga plati predujmom, a da nije prethodno dobivena suglasnost ministra financija odnosno suglasnost načelnika, gradonačelnika, župana (članak 64. stavak 1.)

48. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnik, nakon što naknadno utvrde da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano odnosno ako se utvrdi da su sredstva utrošena nezakonito, nenamjenski ili nesvrhovito, odmah ne zahtijevaju povrat proračunskih sredstava u proračun (članak 70. stavak 1.)

49. ako proračunski korisnik državnog proračuna koji je nadležan za dodjelu sredstava iz pojedinih programa Europske unije ugovori dodjelu sredstava Europske unije u iznosu koji je veći za više od deset posto od visine sredstava predviđenih za pojedini specifični cilj bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade (članak 72. stavak 2.)

50. ako sadržaj polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna nije sukladan pravilniku iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona

51. ako godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostavi Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu ako ga predstavničko tijelo ne donese u tom roku (članak 90. stavci 1. i 2.)

52. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski i izvanproračunski korisnici koji su donijeli višegodišnji plan uravnoteženja ne sastave i ne usvoje odnosno ne podnesu na suglasnost na propisan način i u propisanim rokovima godišnji izvještaj o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja (članak 91. stavak 2.)

53. ako se novčana sredstva ulažu u dionice i udjele pravnih osoba (članak 93. stavak 3.)

54. ako pravne osobe u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najkasnije u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine ne dostave Ministarstvu financija godišnje financijske izvještaje odnosno konsolidirane godišnje financijske izvještaje u skladu s uputom iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona (članak 94. stavak 1.)

55. ako je nefinancijska dugotrajna imovina stečena na način koji nije sukladan odluci iz članka 102. ovoga Zakona (članak 97. stavak 4.)

56. ako se sredstva od prodaje dionica i udjela ostvarena u iznosu manjem ili jednakom od iznosa otplate duga u Računu financiranja ne koriste samo za otplatu duga (članak 98. stavak 1.)

57. ako se sredstva od prodaje dionica i udjela ostvarena u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga u Računu financiranja koriste za druge svrhe, osim za nabavu nefinancijske i financijske imovine te za kapitalne pomoći ako za to postoji javni interes (članak 98. stavak 2.)

58. ako se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine te od naknade štete s osnove osiguranja koriste za druge namjene osim za kapitalne rashode države, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja (članak 101. stavak 1.)

59. ako proračunski korisnici državnog proračuna sklope ugovor o dugoročnom zajmu i ugovor o dugoročnom kreditu bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade (članak 109. stavak 1.)

60. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kratkoročno zaduži za druge namjene osim za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza (članak 119. stavak 1.)

61. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kratkoročno zaduži na razdoblje duže od 12 mjeseci (članak 119. stavak 2.)

62. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduži bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija (članak 120. stavci 1., 4., 5. i 6.)

63. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno ima ukupnu godišnju obvezu više od 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje (članak 121. stavak 1.)

64. prije 63. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduži bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije i/ili državnog proračuna (članak 122. stavci 1 1., 2. i 2.) 64. 3.)

65. prije 64. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave refinancira, reprogramira ostatak duga po osnovi kredita ili zajma odnosno mijenja i/ili dopunjava namjenu zaduživanja bez suglasnosti ministra financija odnosno Vlade (članak 124., stavci 1., 2., 3. i 4.)

66. prije 65. ako se proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale ustanove čiji su osnivači ili suosnivači jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduže, refinanciraju ili reprogramiraju ostatak duga po osnovi kredita ili zajma bez suglasnosti osnivača sukladno aktu o osnivanju, odnosno dugoročno zaduže za druge namjene osim onih utvrđenih u članku 120. stavku 1. (članak 127. stavak 1.)

67. prije 66. ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o suglasnostima iz članka 127. ovoga Zakona (članak 128.)

68. prije 67. ako jedinica područne (regionalne) samouprave daje jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području bez suglasnosti ministra financija (članak 129. stavak 1.)

69. prije 68. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstvo za dugoročno zaduživanje proračunskom i izvanproračunskom korisniku iz svoje nadležnosti, pravnoj osobi u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač, a prije toga nije ishodila suglasnost ministra financija (članak 129. stavak 3.)

70. prije 69. ako odluka o davanju jamstva nije donesena od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu osim ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o jamstvu (članak 129. stavak 6.)

71. prije 70. ako ne ustroji i ne vodi proračunsko računovodstvo na zakonit i pravilan način (članak 135. stavak 1.)

72. prije 71. ako povjeri vođenje proračunskog računovodstva neovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi (članak 135. stavak 2.) 72. 3.)

73. prije 72. ako financijski izvještaji nisu potpisani od odgovorne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osobe koju ona ovlasti da potpisuje financijske izvještaje (članak 135. stavak 4.) 73. 5.)

74. prije 73. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnik te izvanproračunski korisnik nemaju dnevnik ili glavnu knjigu ili pomoćne knjige (članak 136. stavak 1.)

75. prije 74. ako se unos podataka u poslovne knjige ne temelji na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama (članak 137. stavak 2.)

76. prije 75. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju i ako se iz njih ne vide podaci o stanju i strukturi te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda, primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova (članak 139. stavci 1. i 2.)

77. prije 76. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju za razdoblja tijekom proračunske godine i za proračunsku godinu (članak 139. stavak 3.)

78. prije 77. ako se financijski izvještaji za razdoblja tijekom godine ne čuvaju do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine odnosno ako se godišnji financijski izvještaj ne čuva trajno i u izvorniku (članak 139. stavak 4.)

79. prije 78. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici ne izrade i ne dostave financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona (članak 139. stavak 5.)

80. prije 79. ako ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela ne konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te ne sastave konsolidirani financijski izvještaj odnosno ne dostave ga Ministarstvu financija (članak 140. stavak 1.)

81. prije 80. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njezinoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj i ne sastavi konsolidirani financijski izvještaj odnosno ne dostavi ga Ministarstvu financija (članak 140. stavak 2.)

82. prije 81. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne objavi na svojim mrežnim stranicama proračun i izmjene i dopune proračuna, odluku o privremenom financiranju, odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski plan i izmjene i dopune financijskog plana izvanproračunskog korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika (članak 144. stavak 3).

83. prije 82. ako proračunski i izvanproračunski korisnik ne objavi financijski plan, izmjene i dopune financijskog plana, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana na mrežnim stranicama (članak 144. stavak 4.)

84. prije 83. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne objavi u službenom glasilu opći i posebni dio proračuna, odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune odluke o izvršavanju, odluku o privremenom financiranju te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna (članak 144. stavak 5.)

85. prije 84. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik ne objave godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama najkasnije u roku od osam dana od propisanog roka predaje izvještaja (članak 144. stavak 8.)

86. prije 85. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici javno ne objave informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.)

87. prije 86. ako ne sudjeluje u postupku nadzora i ne da na uvid zatraženu dokumentaciju (članak 152. stavak 1.)

88. prije 87. ako onemogući nesmetano obavljanje proračunskog nadzora i ako ne osigura odgovarajuće uvjete rada (članak 152. stavak 2.).

Članak 157. izmijenjenčlankom 64. prijedloga

Uz prekršaje iz članka 156. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 2.000,00 do 50.000,00 kuna 8.000,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika:

1. ako izvanproračunski korisnik preraspodjeljuju rashode i izdatke posebnog dijela financijskog plana bez odobrenja (članak 60.a stavci 2. i 3.)

2. prije 1. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana do 31. srpnja proračunske godine (članak 87. stavak 1.)

3. prije 2. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje do 31. ožujka tekuće proračunske godine (članak 87. stavak 3.)

4. prije 3. ako izvanproračunski korisnik državnog proračuna i druga pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske bez odluke Vlade o prethodnoj suglasnosti sklope ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daju jamstva čija vrijednost posla ili jamstva prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna (članak 117. stavak 1.)

5. prije 4. ako se izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduže ili refinanciraju ili reprogramiraju ostatak duga po osnovi kredita ili zajma bez suglasnosti većinskog vlasnika, odnosno bez suglasnosti ministra financija (članak 127. stavci 2. i 3.)

5. ako izvanproračunski korisnici javno ne objave informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.).

Članak 158. izmijenjenčlankom 65. prijedloga

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 2.000,00 do 50.000,00 kuna 8.000,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba javnog partnera ako javni partner sklopi ugovor o javno-privatnom partnerstvu, a ukupan godišnji iznos svih naknada koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode odnosno ako javni partner ne dobije mišljenje Ministarstva financija i drugih tijela prema posebnim propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo (članak 126. stavak 1.).

Članak 159. izmijenjenčlankom 66. prijedloga

Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 1.000,00 do 50.000,00 kuna 8.000,00 eura kaznit će se za prekršaj inspektor proračunskog nadzora ako ne čuva poslovnu i profesionalnu tajnu i klasificirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzora i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti (članak 154. stavak 1.).

Članak 160. izmijenjenčlankom 67. prijedloga

Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 500,00 do 20.000,00 kuna 4.000,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika:

1. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o zaduživanju u roku od osam dana od dana sklapanja (članak 123. stavak 4.)

2. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju zaduženja za koji je dobila suglasnost Vlade odnosno ministra financija (članak 123. stavak 5.)

3. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o suglasnostima iz članka 127. ovoga Zakona i ne dostavi ugovor o zaduživanju u roku od osam dana od sklapanja ugovora o zaduživanju svojih pravnih osoba, ustanova proračunskih i izvanproračunskih korisnika i ostalih ustanova i pravnih osoba (članak 128. stavak 1.)

4. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju ugovora o zaduživanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika i ostalih ustanova i pravnih osoba iz članka 127. ovoga Zakona (članak 128. stavak 2.)

5. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o jamstvu u roku od osam dana od dana sklapanja (članak 130. stavak 1.)

6. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o stanju aktivnih jamstava za koja je dana suglasnost (članak 130. stavak 2.)

7. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave javno ne objavi informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.).