Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
- Faza
- Konačni prijedlog zakona
- Upućen Saboru
- 6. studenoga 2026.
- Predlagatelj
- Vlada Republike Hrvatske
- Primijenjen na
- Zakon o porezu na dohodak koji vrijedi od 1. siječnja 2025. (zaključno s NN 152/2024)
- Izvor
- dokument ↓ · objava ↗
Prema prijedlogu: izmijenjeno 15 članaka i dodana 2 članka.
Ostali dijelovi konačnog prijedloga (6)
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Zakonom o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.
Naime, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., kojim su između ostaloga utvrđeni ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a koja je posebno usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika radi ispunjavanja zadanih ciljeva pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 115/16.) koji je u primjeni od 1. siječnja 2017., a kojim je u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka i smanjeno ukupno porezno opterećenje.
Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24 % i 36 % ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12 %, 24 % i 36 %.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.
Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost.
Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.
S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 106/18.). Navedenim izmjenama propisano je između ostaloga, proširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24 % s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna. Također, proširili su se primici koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te primici koji se ne smatraju dohotkom. Propisano je i obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke. Ukinut je dohodak od osiguranja te su donesene i druge odredbe.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisane su sljedeće bitne izmjene i dopune dotadašnjeg Zakona:
- povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna
- umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50 % za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24 %
- smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima
- propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.
Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 32/20.) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima.
S ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja poreznih obveznika, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 138/20.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. izvršene su sljedeće izmjene i dopune:
- smanjene su sve porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka s 36 % na 30 %, s 24 % na 20 % i s 12 % na 10 %
- ukinuto je uvećanje godišnje porezne osnovice za ostvareni iznos drugog dohotka koji ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka
- proširena je mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
- definiran je porezni položaj nacionalne naknade za starije osobe propisane posebnim propisom
- propisana je obveza javnim bilježnicima dostave ovjerenih isprava o ostvarivanju dohotka od imovine Poreznoj upravi - pojednostavljena prijava dohotka od imovine
- propisan je porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe koje su stekle status digitalnog nomada sukladno posebnom propisu po osnovi tako stečenog statusa
- povećano je porezno opterećenje za one porezne obveznike koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima.
Nadalje, radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (»Narodne novine«, broj 146/20.) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 151/22.) koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2023. izmijenjene su odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim navedenih izmjena radi uvođenja eura, istim propisom izvršene su i izmjene i dopune s ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja, i to:
- povećan je iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti na godišnjoj razini, a da se smatra uzdržavanim članom s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna (3.185,40 eura)
- propisano je da su fizičke osobe - proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (veći od 10.000,00 kuna odnosno 1.327,24 eura)
- propisano je da se isplata primitaka za koje postoji obveza isplate na račun može izvršiti na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 114/23.), koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2024. izvršene su i izmjene i dopune:
- dana je ovlast jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke, a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, te se na taj način povećala njihova porezna autonomija i otvorio prostor za porezno rasterećenje što je dovelo do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. Budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo im se zadržavanje željene razine prihoda
- brisan je pojam osnovice osobnog odbitka i povećan iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na iznos od 560,00 eura, a radi utvrđivanja iznosa uvećanog osobnog odbitka i neoporezivih primitaka, propisana je primjena izmijenjenih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka vodeći računa da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa
- povećan je iznos porezne osnovice na koju se primjenjuje viša porezna stopa te je na taj način smanjen obuhvat poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi. Naime, iznos godišnje porezne osnovice povećan je s 47.780,28 eura na 50.400,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 3.981,69 eura na 4.200,00 eura
- s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećane su porezne stope na konačne dohotke, osim na konačan drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi s 10 % na 12 %, 20 % na 24 % i 30 % na 36 %. Povećanjem poreznih stopa kojima se oporezuju konačni dohoci porezno opterećenje građana za te dohotke ostalo je približno jednako dotadašnjem
- obzirom da u sustavu poreza na dohodak nije bio izrijekom uređen pojam napojnice i porezni tretman iste, precizno je određen taj primitak u sustavu poreza na dohodak te je propisano da se na primitke ostvarene temeljem nagrade za dobro obavljenu usluga primljene od strane trećih osoba (napojnice) ostvarene do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak, a da razlika isplaćena iznad tog iznosa podliježe oporezivanju u okviru konačnog drugog dohotka po stopi od 20 %
- uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu, izjednačen je porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela
- izjednačen je porezni tretman kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te je propisano da se otuđenjem financijske imovine ne smatra otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- jasnije je uređena odredba vezana za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danim prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog uočene nejasnoće u primjeni iste
- ujednačen je početak računanja razdoblja, neovisno o načinima stjecanja financijske imovine obzirom da su odredbe Zakona o porezu na dohodak u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine različito uređivale početak računanja razdoblja od dvije godine
- propisana je obveza plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave kako bi se administrativno rasteretili porezni obveznici u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 152/24.), koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2025. izvršene su sljedeće izmjene i dopune:
- povećan je iznos osnovnoga osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznosi osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost
- povećan je iznos mjesečne i godišnje porezne osnovice na koje se primjenjuju niže i više porezne stope s 4.200,00 na 5.000,00 eura mjesečno odnosno s 50.400,00 na 60.000,00 eura godišnje
- izmijenjeni su rasponi niže i više stope godišnjeg poreza na dohodak odnosno snižena je gornja granica praga za primjenu niže i više stope poreza na dohodak
- propisano je oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina za fizičke osobe koje su neprekidno boravile u inozemstvu najmanje dvije godine - povratnike
- propisani su novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu
- propisano je da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi JLS-a u kojoj se nekretnina nalazi
- propisane su iznimke u kojim slučajevima se ne smatra da je ostvarena najamnina i/ili zakupnina zbog čega ne nastaje obveza poreza na dohodak
- kod dohotka od otuđenja nekretnina izjednačena su pravila za utvrđivanje porezne obveze i primjenu oslobođenja u svim situacijama u kojima se utvrđuje dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.
II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i komentarima Hrvatske narodne banke o kretanju inflacije, ukupna stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u travnju 2026. primjetno se ubrzala na 5,4 % s 4,6 % u ožujku gotovo isključivo kao rezultat nastavka snažnog ubrzavanja rasta cijena energije. Rast svjetskih cijena energenata uslijed ratnog sukoba na Bliskom istoku prelijeva se na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, koji je ublažen intervencijom Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
Naime, zaštita standarda građana i stabilnosti gospodarstva zbog rasta cijena energenata je već duže vrijeme u kontinuiranom fokusu Vlade. Tako je u ožujku 2026. godine na 155. sjednici Vlade donesen deseti paket mjera u kojem su između ostalog s ciljem ublažavanja zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva predložene izmjene u poreznom sustavu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i komentarima Hrvatske narodne banke, ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzala se u rujnu 2026. na 4,3 % s 3,7 % u kolovozu kao rezultat znatnog ubrzavanja temeljne inflacije (poglavito inflacije cijena usluga) i inflacije cijena energije. Cijene energije porasle su pod utjecajem nastavka rata na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi energentima, koji se, između ostalog, nepovoljno odražavaju na međunarodno tržište goriva. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u rujnu se također ubrzala, na 4,7 % s 4,2 % u kolovozu. Istodobno se ukupna inflacija u europodručju (HIPC) ubrzala na 3,8 % s 3,2 % u kolovozu, čemu je ponajviše pridonijelo ubrzavanje godišnjeg rasta cijena energije. Intenzitet ubrzavanja inflacije u rujnu bio je jednak u Hrvatskoj i na razini prosjeka europodručja pa je razlika između inflacije (HIPC) u Hrvatskoj i prosjeka europodručja ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz, te je iznosila 0,5 postotnih bodova, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine.
Geopolitičke napetosti i rast cijena energenata i dalje su prisutni, kao i rast domaće potražnje pa je u tim uvjetima potrebno spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka na širi rast cijena i inflacijskih očekivanja.
Slijedom navedenoga, u sklopu poreznih mjera prepoznata je potreba dodatnog rasterećenja umirovljenika. Naime, uslijed povećanja mirovina sve veći broj istih podliježe oporezivanju odnosno proširio se krug umirovljenika koji imaju obvezu plaćanja poreza na dohodak na ostvarenu mirovinu. Prema trenutno važećim propisima, porez na dohodak plaćaju svi umirovljenici kojima iznos mirovine prelazi iznos od 600,00 eura, odnosno kojima iznos mirovine prelazi iznos osobnog odbitka na koji isti imaju pravo. Tako je oporezivanjem trenutno obuhvaćeno ukupno oko 541.000 umirovljenika. Iako je za umirovljenike kao jednu od socijalno najranjivijih skupina, u sustavu poreza na dohodak prema trenutno važećim propisima propisana posebna porezna olakšica u obliku umanjenja porezne obveze koja se odnosi na mirovinu za 50%, uočena je potreba za dodatnim smanjenjem poreznog opterećenja mirovina. Naime, utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak umirovljenika u okviru trenutno propisanog načina oporezivanja i dalje opterećuje dohodak umirovljenika zbog čega je potrebno dodatno porezno rasterećenje mirovina. Stoga se predlaže nastavak primjene već propisane porezne olakšice uz povećanje postotka umanjenja odnosno predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi. Dakle, predlaže se uvećanje umanjenja porezne obveze po osnovi mirovine obračunate na iznos mjesečne porezne osnovice do 5.000,00 eura odnosno obračunate na iznos godišnje porezne osnovice do 60.000,00 eura. Navedeno će dovesti do povećanja raspoloživog dohotka za 541.000 umirovljenika. Budući da bi navedene odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2027., iste bi se primjenjivale pri isplatama mirovina od siječnja 2027. i nadalje.
U poreznom sustavu iz godine u godinu povećava se broj poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrt i slobodna zanimanja). Naime, 2017. godine bilo je 100.297 takvih poreznih obveznika, dok ih je 2025. godine bilo 164.117. Najizraženiji porast obveznika u promatranom razdoblju odnosi se na obveznike koji su se odlučili svoj dohodak od samostalne djelatnosti utvrđivati i oporezivati paušalno, dok je broj obveznika koji dohodak od samostalne djelatnost utvrđuju i oporezuju na temelju poslovnih knjiga smanjen.
Grafikon 1. Pregled broja obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti po načinu oporezivanja
U postojećem sustavu evidentne su značajne razlike u ukupnom opterećenju javnim davanjima s osnove poreza i doprinosa plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti kroz paušalni obrt, pri čemu je ukupno opterećenje bruto plaće radnika znatno više od opterećenja koje snosi paušalni obrtnik, zbog čega se postupa protivno svrsi zakona. Naime, u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima tj. plaćanje što manjeg iznosa poreza na dohodak neovisno o stvarnoj gospodarskoj situaciji u kojima se odvijaju transakcije, unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Grafikon 2. Razlika neto primitaka za ista bruto primanja (obrt vs. nesamostalni rad)
Temeljem prikazane usporedbe neto primitaka između paušalnog obrtnika i nesamostalnog rada razvidno je kako je na prvoj razini neto primitak radnika veći, dok od druge razine nadalje paušalni obrtnik ostvaruje veći neto primitak. Na najvišoj promatranoj razini paušalni obrtnik ostvaruje približno 43,5 % veći neto primitak u odnosu na radnika. Dakle, nakon prelaska najniže razine primitaka, paušalni obrt je financijski povoljniji oblik ostvarivanja primitaka, pri čemu njegova prednost postaje sve izraženija s povećanjem primitaka što dovodi do postupanja protivno svrsi zakona.
Radi jačanja pravne sigurnosti i transparentnosti, predloženim zakonskim izmjenama uređuju se iznosi i razredi godišnjeg paušalnog dohotka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji su trenutačno propisani Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23., 1/24. i 16/25.), čime se osigurava stabilniji i predvidljiviji okvir za porezne obveznike. Predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka na način da se iznosi priznatih izdataka za više porezne razrede postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz porezne razrede, pri čemu se umanjenje primjenjuje u rastućoj dinamici, razmjerno visini ostvarenih primitaka, čime se osigurava pravednija raspodjela poreznog opterećenja.
Naime, ovaj Prijedlog zakona ima za cilj postizanje uravnoteženijeg i pravednijeg poreznog tretmana različitih oblika rada. Navedeno se predlaže provesti kroz izmjene u dijelu smanjenja iznosa priznatih izdataka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost te dohodak i porez na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu. Takav model omogućuje prilagođavanje poreznog opterećenja, uz istodobno smanjivanje razlika u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti putem paušalnog obrta. Time se osigurava pravedniji i uravnoteženiji porezni okvir, smanjuje se razlika u opterećenju plaće radnika i paušalnog obrta te se jača fiskalna neutralnost, čime se doprinosi održivosti poreznog sustava i osigurava ravnopravniji položaj poreznih obveznika.
Tablica 1. Predloženi porezni razredi, iznos postotka priznatog izdatka, godišnjeg dohotka i godišnjeg paušalnog poreza (iznosi u eurima)
| POREZNI RAZRED | PRIZNATI IZDATAK | DOHODAK | GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ | |
|---|---|---|---|---|
| 0,00 | 11.300,00 | 85,00% | 1.695,00 | 203,40 |
| 11.300,01 | 15.300,00 | 85,00% | 2.295,00 | 275,40 |
| 15.300,01 | 19.900,00 | 85,00% | 2.985,00 | 358,20 |
| 19.900,01 | 30.600,00 | 85,00% | 4.590,00 | 550,80 |
| 30.600,01 | 40.000,00 | 85,00% | 6.000,00 | 720,00 |
| 40.000,01 | 50.000,00 | 70,00% | 15.000,00 | 1.800,00 |
| 50.000,01 | 60.000,00 | 55,00% | 27.000,00 | 3.240,00 |
Temeljem prikazanog, predlaže se smanjenje paušalnih izdataka za porezne obveznike koji ostvaruju primitke u rasponu od 40.000,01 eura do 50.000,00 eura na 70 % (s trenutno propisanih 85 %), a za porezne obveznike koji ostvaruju primitke u rasponu od 50.000,01 eura do 60.000,00 eura na 55 % (s trenutno propisanih 85 %), dok za ostale porezne obveznike (koji će ostvarivati primitke do 40.000,00 eura) neće doći do promjene.
Smanjenjem razlike u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i paušalnih obrtnika doprinosi se pravednijem poreznom sustavu i izbjegava primijećena pojavnost korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta, odnosno slučajeva u kojima se formalno koristi oblik samostalne djelatnosti, dok u gospodarskom smislu poslovna suradnja ima obilježja radnog odnosa. Takve prakse narušavaju tržišno natjecanje, dovode do nejednakog položaja radnika i poduzetnika te umanjuju prihode od javnih davanja. S obzirom na to da je navedena pojavnost izraženija kod poreznih obveznika s višim primicima odnosno kod kojih je fiskalni rizik najveći, uvođenjem realnijeg okvira priznatih izdataka potiče se korištenje odgovarajućih pravnih oblika poslovanja u skladu s njihovom gospodarskom svrhom, jača transparentnost poslovanja te se osigurava dosljedna primjena propisa o porezu na dohodak. Očekuje se da će predložene izmjene doprinijeti stabilnijem i pravednijem poreznom sustavu, smanjenju zlouporaba te stvaranju uvjeta za održiv i ravnomjeran razvoj različitih oblika gospodarske aktivnosti. Predložene izmjene doprinose većoj jasnoći propisa i uravnoteženijem poreznom opterećenju u sustavu paušalnog oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti.
Nadalje, važećim je Zakonom propisano da porezni obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu, godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuju na temelju izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti koje su dužni podnijeti Poreznoj upravi u roku od 15 dana od isteka godine za koju se izvješće podnosi. Navedeni rok se u provedbi pokazao administrativnim opterećenjem za porezne obveznike i osobe koje za njih vode poslovne evidencije, osobito zbog velikog broja poreznih i drugih administrativnih obveza koje se izvršavaju početkom kalendarske godine. Stoga je, uzimajući u obzir učestale primjedbe i prijedloge poreznih obveznika, uočena dodatna mogućnost administrativnog rasterećenja poreznih obveznika u vezi podnošenja navedenoga izvješća i plaćanja porezne obveze s jedne strane te se predlaže prilagođavanje navedenoga roka odnosno njegovo produljenje do kraja mjeseca siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Propisivanjem roka za podnošenje izvješća o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti na način da se rok za njegovo podnošenje produljuje s 15. siječnja na 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu omogućuje se poreznim obveznicima i osobama koje za njih vode poslovne evidencije dodatno vrijeme za prikupljanje, provjeru i usklađivanje podataka potrebnih za pravilno sastavljanje i podnošenje propisanog izvješća.
U posljednje vrijeme svjedočimo sve učestalijim vremenskim nepogodama i tržišnim poremećajima koji uzrokuju značajne štete u sektoru poljoprivrede, što dovodi do nestabilnosti u proizvodnji i izravnog pritiska na rast cijena hrane. S obzirom na to da se prema važećem Zakonu potpore koje se dodjeljuju poljoprivrednicima, smatraju poslovnim primicima, s ciljem zaštite poljoprivrednika i stabilnosti cijena domaće hrane predlaže se propisati da se potpore za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede ne smatraju poslovnim primicima. Naime, navedeno bi se odnosilo samo na potpore koje se dodjeljuju na temelju programa potpora donesenih odlukom Vlade i iz sredstava koji su sastavni dio tih programa potpora, a radi se o potporama za otklanjanja šteta nastalih zbog nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom iz članka 25. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 od 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327. 21.12.2022.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2023/2607 od 22. studenoga 2023. o ispravku Uredbe (EU) 2022/2472 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L, 2023/2607, 23.11.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2022/2472) ili zbog prirodnih nepogoda u sektoru poljoprivrede iz članka 37. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472, pod uvjetom da je šteta evidentirana u Registru šteta od prirodnih nepogoda u skladu s propisom kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, odnosno o potporama za otklanjanje štete nastale zbog bolesti životinja ili organizama štetnih za bilje iz članka 26. Uredbe Komisije (EU) 2022/247. Na taj način osigurat će se da potpora u što većoj mjeri ostvari svoju osnovnu svrhu, odnosno nadoknadi dio nastalog gubitka i olakša oporavak pogođenih poljoprivrednih gospodarstava, a istodobno su uvjeti za primjenu izuzeća jasno ograničeni na potpore povezane s konkretnim vrstama šteta i programima potpore donesenima odlukom Vlade, čime se osigurava transparentnost, jednak porezni tretman korisnika i mogućnost učinkovite kontrole. Budući da se predmetne potpore dodjeljuju radi ublažavanja posljedica nastale štete i očuvanja nastavka poljoprivredne proizvodnje, njihovo uključivanje u poslovne primitke umanjilo bi stvarni učinak potpore i sredstva koja poljoprivredniku ostaju na raspolaganju za sanaciju štete. Predloženo rješenje usmjereno je ka postizanju jednom od strateških ciljeva razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske, a to je povećanje otpornosti na klimatske promjene kojim se, među ostalima, osigurava dovoljna količina kvalitetne hrane, zadržavanje gospodarske aktivnosti, zadržavanje kao i zapošljavanje građana u ruralnim područjima. Naime, poreznim izuzećem osigurava se da potpora u što većoj mjeri ostvari svoju osnovnu svrhu, odnosno nadoknadi dio nastalog gubitka i olakša oporavak pogođenih poljoprivrednih gospodarstava. Istodobno su uvjeti za primjenu izuzeća jasno ograničeni na potpore povezane s konkretnim vrstama šteta i programima potpore donesenima odlukom Vlade, čime se osiguravaju transparentnost, mogućnost učinkovite kontrole te jednak porezni tretman korisnika.
Nadalje, s obzirom na to da se sukladno važećem Zakonu, primici po osnovi manjkova iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore vežu uz propise o porezu na dodanu vrijednost predlaže se izmjena odredbi na način da se izbriše povezanost manjkova s odredbama propisa kojima je uređen porez na dodanu vrijednost. Naime, predlaže se propisati da se poslovnim primicima smatraju manjkovi dobara koji prelaze iznose utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, a koje je porezni obveznik pažnjom dobrog gospodarstvenika mogao spriječiti kao i pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
Također, trenutno važećim Zakonom propisana je obveza dostave Obrasca RPO i za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitaka. U tom dijelu predlažu se izmjene Zakona na način da se zbog uspostave automatska razmjene podataka s nadležnim tijelima koja izdaju rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, takvi porezni obveznici automatski upisuju u registar poreznih obveznika kao obveznici poreza na dohodak u paušalnom iznosu. Također, u slučaju prestanka važenja odobrenja, automatski bi se ispisivali iz registra poreznih obveznika. Obveza podnošenja Obrasca RPO zadržala bi se samo u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja ostvarenog dohotka. Navedeni prijedlozi imaju za cilj osigurati da Porezna uprava pravodobno zaprimi podatke o svim novoizdanim, izmijenjenim ili ukinutim odobrenjima za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu te pojednostaviti administrativne postupke pri čemu građanin podatke dostavlja samo jednom tijelu, a ostala tijela ih razmjenjuju službenim putem čime se povećava učinkovitost nadležnih tijela u postupku prikupljanja podataka o poreznim obveznicima.
Nadalje, korištenjem indeksa turističke razvijenosti (u daljnjem tekstu: ITR) jedinice lokalne samouprave pri oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova napravljen je temelj za kvalitetnije i preciznije definiranje stupnja turističke razvijenosti odnosno boljeg ocjenjivanja neravnomjernosti turističke razvijenosti i efikasniju poreznu politiku oporezivanja takve imovine. Budući da je ITR pojedine jedinice lokalne samouprave temeljen na stvarnim brojkama (primjerice: ukupan broj posjetitelja, broj turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i sl.) isti relevantno odražava pravo stanje i rangira jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) prema tom indeksu u pet kategorija od najrazvijenije do nerazvijene (I., II., III., IV. i 0). Uočena je potreba za postizanjem veće pravednosti u oporezivanju dohotka od imovine po osnovi korištenja nekretnina u turističke svrhe konkretnije pojačano oporezivanje dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova u prve dvije najrazvijenije kategorije. Stoga se predlaže povećati donje granice raspona iznosa paušalnog poreza u kojem predstavnička tijela JLS-a donose odluku o visini paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj sa dosadašnjih 100,00 eura u prvoj kategoriji ITR-a na 150,00 eura odnosno s dosadašnjih 70,00 eura u drugoj kategoriji ITR-a na 100,00 eura.
Tablica 2. Prijedlog novih iznosa paušalnog poreza u eurima po kategorijama ITR-a
| Kategorija jedinice lokalne samouprave prema ITR-u | Iznos paušalnog poreza u eurima | Iznos paušalnog poreza u eurima ako predstavničko tijelo JLS ne donese odluku |
|---|---|---|
| I | 150,00 - 300,00 | 225,00 |
| II | 100,00 - 200,00 | 150,00 |
| III | 30,00 - 150,00 | 90,00 |
| IV,0 | 20,00 -100,00 | 60,00 |
S obzirom na to da je Zakonom propisan rok donošenja odluka predstavničkih tijela JLS kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj do 15. prosinca zbog kratkoće vremenskog perioda za donošenje novih odluka predlaže se prilagođavanje tog roka za 2027. godinu odnosno propisivanje obveze donošenja odluke za 2027. godinu najkasnije do 1. ožujka 2027., a koje je u istom roku potrebno dostaviti Poreznoj upravi.
Isto tako, predlaže se propisati iznimka od općeg pravila plaćanja poreza na dohodak od najamnine i zakupnine u slučajevima kada Porezna uprava utvrdi da se zbog načina ostvarivanja najamnine ili zakupnine porez na tako ostvaren dohodak ne plaća u mjesečnim predujmovima već jednokratno. U tim bi slučajevima Porezna uprava rješenjem utvrdila poreznu obvezu, pri čemu bi porezna obveza dospjela na naplatu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Nadalje, prema Općem poreznom zakonu (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22., 152/24. i 151/25.), zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je porezna obveza nastala, pri čemu se sam trenutak njezina nastanka određuje posebnim poreznim propisima. U postupcima provjere porijekla imovine, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, obuhvaća se razdoblje do posljednjih šest godina, u skladu s pravilima zastare. U slučajevima utvrđenog nerazmjera između imovine i prijavljenih prihoda radi se o posebnoj kategoriji dohotka, no zakon ne propisuje jasno trenutak nastanka porezne obveze. Zbog toga se svaka porezna godina promatra zasebno, što u praksi, s obzirom na dugotrajnost poreznih postupaka, često dovodi do nastupa zastare za dio obuhvaćenog razdoblja. Iako je svrha zakonodavnog okvira utvrđivanje jedinstvenog dohotka temeljem potencijalnog nerazmjera u šestogodišnjem razdoblju, postojeća regulativa nije dovoljno precizna, slijedom čega je potrebno dodatno normativno urediti vrijeme nastanka porezne obveze. Nastavno na navedeno, predlaže se da u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine i prijavljenih dohodaka porezna obveza za ukupno obuhvaćeno razdoblje provjere nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje.
Demografska revitalizacija prepoznata je kao ključno nacionalno pitanje za budući razvoj zemlje, a time i jedan od ključnih prioriteta Vlade te se ovim Konačnim prijedlogom zakona nastavljaju provoditi mjere usmjerene na jačanje obitelji, poboljšanje uvjeta za odrastanje djece. Naime, predlaže se propisati kako se dohotkom ne smatraju potpore koje isplaćuje tijelo državne uprave nadležno za demografiju na temelju javnih poziva koji se provode u okviru strategije demografske revitalizacije. Svrha odredbe je dodjela namjenskih bespovratnih financijskih potpora obiteljima s djecom radi poboljšanja njihovih životnih uvjeta i ostvarivanja ciljeva demografske politike Republike Hrvatske bez obveze plaćanja poreza na dohodak jer bi njihovo oporezivanje znatno povećalo potrebna financijska sredstva za provedbu programa te umanjilo raspoložive iznose potpora namijenjene korisnicima. Potpore bi dodjeljivalo tijelo državne uprave nadležno za demografiju na temelju javnih poziva, prema unaprijed utvrđenim uvjetima i kriterijima.
Vlada je 26. ožujka 2025. usvojila Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. - 2030. te Akcijski plan za njegovu provedbu za 2025. i 2026. godinu. Riječ je o prvom dokumentu koji je na sveobuhvatan i strukturiran način adresirao ključne izazove tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj, ali i predložio konkretne mjere kako se s tim izazovima nositi. Kao horizontalna inicijativa, posebno se ističe optimizacija zakonodavnog okvira - kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje i osigurala konkurentnost investicijskog okruženja.
Kao jedna od mjera predlaže se uspostava hrvatskih investicijskih računa, koja podrazumijeva individualne račune za financijske instrumente te omogućuje dugoročnu štednju fizičkih osoba temeljem ulaganja u financijske instrumente. Osnovna značajka takvog računa je mogućnost uplata i trgovanja financijskim instrumentima unutar računa pod posebnim uvjetima, koji su porezno povoljniji i manje administrativno opterećeni. Cilj je da se, uvođenjem ovakvog računa, fizičkim osobama omogući dugoročna štednja u financijskim instrumentima koje će moći izabrati sami ili će ih po ovlaštenju izabrati upravitelj.
Prema Prijedlogu zakona o hrvatskom investicijskom računu, Hrvatski investicijski račun (HIR) poseban je individualni račun na kojem građanin može držati i trgovati dionicama, obveznicama i drugim financijskim instrumentima. Radi se o novom, zakonom uređenom obliku financijske štednje koji kombinira slobodu aktivnog upravljanja portfeljem te je potrebno urediti i porezni tretman primitaka ostvarenih ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se dodatno urediti način obračuna, obustave i uplate poreza u slučaju kada fizičke osobe – nerezidenti, imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. Predlaže se urediti način utvrđivanja i naplate poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama - nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima. Cilj je osigurati učinkovitu provedbu oporezivanja u slučajevima kada isplatitelj nema informaciju o korisnicima financijskih instrumenata na zbirnim računima, pri čemu SKDD preuzima tehničku provedbu obračuna, obustave i uplate poreza po odbitku u ime i za račun isplatitelja. Time se osigurava pravna sigurnost, učinkovita naplata poreza i dostava podataka o isplaćenom dohotku i plaćenom porezu po odbitku po osnovi isplata dividendi i udjela u dobiti za svaku fizičku osobu – nerezidenta. Tako se propisuje, da je u slučaju kada SKDD provodi isplatu dividendi i udjela u dobiti, SKDD odgovorno u ime i za račun isplatitelja dividendi i udjela u dobiti obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku.
Predloženim se ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Subjekt ovlašten za pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata i nadalje je dužan provoditi mjere dubinske analize stranke, utvrđivati i provjeravati identitet stvarnih vlasnika te provoditi druge mjere propisane posebnim propisima. Na taj se način osigurava učinkovita provedba poreznih obveza uz zadržavanje visokih standarda transparentnosti, integriteta tržišta kapitala i sprječavanja zlouporabe financijskog sustava.
III. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Uz članak 1.
Ovim člankom predlaže se propisati kako se dohotkom ne smatraju potpore koje isplaćuje tijelo državne uprave nadležno za demografiju na temelju javnih poziva koji se provode u okviru strategije demografske revitalizacije. S obzirom da je jedan od ciljeva strategije demografske revitalizacije učinkovitost mjera, propisivanjem neoporezivanja potpora koje su usmjerene na jačanje obitelji, poboljšanje uvjeta za odrastanje djece, dodatno se i poreznom politikom potiče ostvarivanja ciljeva demografske politike Republike Hrvatske. S obzirom da pri isplati potpore ne nastaje obveza plaćanja javnih davanja korisniku se povećava iznos raspoložive potpore.
Uz članak 2.
Ovim člankom predlaže se propisati da se porez na dohodak ne plaća na primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa na način i pod uvjetima propisnim propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
Uz članak 3.
Ovim člankom predlaže se propisati nastavak primjene već propisane porezne olakšice za umirovljenike prilikom utvrđivanja mjesečne porezne obveze na mirovinu uz povećanje postotka umanjenja s 50 % na 100 %. Odnosno predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća mjesečni porez po nižoj stopi. Dakle, predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze umirovljenika obračunate na mirovinu na iznos mjesečne porezne osnovice do 5.000,00 eura. Članak se dodatno nomotehnički uređuje na način da se primjena te olakšice propisuje posebnim stavkom zbog jasnije primjene propisa.
Uz članak 4.
Ovim člankom predlaže se izmijeniti odredbu na način da se izbriše povezanost manjkova s odredbama propisa kojima je uređen porez na dodanu vrijednost odnosno propisati da se poslovnim primicima smatraju manjkovi dobara koji prelaze iznose utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, a koje je porezni obveznik pažnjom dobrog gospodarstvenika mogao spriječiti te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak. U slučaju kada zbog određenih okolnosti nastane manjak, a isti je iznad iznosa utvrđenog odlukom, takav manjak ne smatra se poslovnim primitkom ako ga porezni obveznik nije mogao spriječiti pažnjom dobrog gospodarstvenika.
Nadalje, predlaže se propisati da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju potpore za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede koje se dodjeljuju na temelju programa potpora donesenih odlukom Vlade i iz sredstava koji su sastavni dio tih programa potpora, a radi se o potporama za otklanjanja šteta nastalih zbog nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom iz članka 25. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 ili zbog prirodnih nepogoda u sektoru poljoprivrede iz članka 37. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472, pod uvjetom da je šteta evidentirana u Registru šteta od prirodnih nepogoda u skladu s propisom kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, odnosno o potporama za otklanjanje štete nastale zbog bolesti životinja ili organizama štetnih za bilje iz članka 26. Uredbe Komisije (EU) 2022/247.
Navedeno izuzeće se primjenjuje samo u slučaju kada isplatitelj doznačuje sredstva koja su sastavni dio programa potpore donesenog odlukom Vlade, a ne iz vlastitih sredstava na temelju svojih općih i pojedinačnih akata.
Uz članak 5.
Ovim člankom predlaže se propisati nastavak primjene već propisane porezne olakšice za umirovljenike prilikom utvrđivanja godišnje porezne obveze na mirovinu uz povećanje postotka umanjenja s 50 % na 100 %. Odnosno predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi. Dakle, predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze umirovljenika obračunate na mirovinu na iznos godišnje porezne osnovice do 60.000,00 eura. Članak se dodatno nomotehnički uređuje na način da se primjena te olakšice propisuje posebnim stavcima zbog jasnije primjene propisa.
Uz članak 6.
Predlaže se propisati izmijenjeni raspon visine paušalnog poreza po krevetu/smještajnoj jedinici u kampu/smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj, a o kojoj odluku donosi predstavničko tijelo JLS sukladno kategoriji u koju je JLS razvrstana prema ITR-u sukladno posebnom propisu. Navedeno se predlaže propisati na način da se donje granice propisanih raspona za I i II kategoriju JLS prema ITR povećaju i to: sa 100,00 eura na 150,00 eura, sa 70,00 eura na 100,00 eura. Isto tako, predlažu se izmjene visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo JLS ne donese odluku za navedene kategorije i to sa: 200,00 eura na 225,00 eura, sa 135,00 eura na 150,00 eura.
Uz članak 7.
Ovim člankom predlaže se propisati iznimka od općeg pravila plaćanja poreza na dohodak od najamnine i zakupnine u slučajevima kada Porezna uprava utvrdi da se zbog načina ostvarivanja najamnine ili zakupnine porez ne plaća po postupku i na način propisan člankom 37. Zakona o porezu na dohodak, odnosno u mjesečnim predujmovima, te se određuje rok za plaćanje tako utvrđene porezne obveze. U tim slučajevima Porezna uprava utvrđuje poreznu obvezu rješenjem, pri čemu se porezna obveza utvrđuje jednokratno i dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Uz članak 8.
Radi dodavanja nove vrste dohotka od kapitala predlaže se proširiti odredbu za naziv: »primici po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa«.
Uz članak 9.
Ovim člankom predlaže se dodati naslov nove vrste dohotka od kapitala koji glasi: »Dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa«. Također, navedenim člankom predlaže se propisati koji se primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa (u daljnjem tekst: HIR) smatraju dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar HIR-a iz članka 64. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak. Konkretno, predlaže se propisati da se dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa smatraju primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi te da se porez na tako ostvareni dohodak plaća na iznos isplaćenog primitka s hrvatskog investicijskog računa koji u trenutku isplate prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika hrvatskog investicijskog računa na taj račun. Odnosno, sredstva isplaćena s HIR-a bi se oporezivala porezom na dohodak jedino u slučaju kada vlasnik HIR-a ne bi ispoštovao uvjete propisane Zakonom o HIR-u, a to je da na HIR-u mogu biti uneseni ili stjecani samo financijski instrumenti koji su taksativno nabrojani u Zakonu o HIR-u. Dakle, porez na dohodak plaćao bi se jedino u slučaju kada se utvrdi da vlasnik HIR-a nije ispoštovao te uvjete, i to na iznos razlike ukupno uloženog iznosa na HIR i isplaćenog iznosa s HIR-a neovisno o trenutku isplate. Primjerice, građanin koji je na HIR uložio 100.000,00 eura i nije ispoštovao uvjet ulaganja samo u dopuštene financijske instrumente, a vrijednost financijske imovine na HIR-u je porasla za 50.000,00 eura (ukupno 150.000,00 eura) kada mu se s HIR-a isplaćuje iznos od 80.000,00 eura isplata bi bila neoporeziva. Kada mu se naknadno s HIR-a isplaćuje 30.000,00 eura u tom slučaju iznos od 20.000,00 eura je neoporeziv, a iznos od 10.000,00 eura se oporezuje primjenjujući odredbe ovoga članka, budući da može se neoporezivo isplatiti sveukupno 100.000,00 eura, koliko je i uložio. Daljnje isplate s HIR-a (preostalih 40.000,00 eura) su u cijelosti oporezive. U slučaju da vlasnik HIR-a dok traje neusklađenost HIR-a želi da mu se isplati iznos s računa koji podliježe oporezivanju, a koji se primjerice odnosi na primljenu i već oporezovanu dividendu u inozemstvu, mogu se primijeniti odredbe međunarodnih ugovora, odnosno vlasnik HIR-a može samostalno podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu uz potvrdu inozemnog poreznog tijela odnosno odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje iznos poreza plaćenog u drugoj državi.
Uz članak 10.
Ovim člankom predlaže se propisati da porez na dohodak od kapitala na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ovlašteni posrednici sukladno propisu kojim je uređen hrvatski investicijski račun, istodobno s isplatom primitka kao porez po odbitku po stopi od 12%.
Također, predlaže se dodatno urediti postupak obračuna, obustave i uplate poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
S obzirom na to da kod vrijednosnih papira koji se vode na zbirnim računima isplatitelj dividende ili udjela u dobiti često ne raspolaže podacima o krajnjim imateljima financijskih instrumenata, ovom se odredbom, radi osiguranja učinkovite provedbe poreza po odbitku, predlaže propisati da se za potrebe utvrđivanja poreza po odbitku poreznim obveznikom smatra isplatitelj dividendi i udjela u dobiti. Istodobno se predlaže propisati obveza SKDD-a da u ime i za račun isplatitelja obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku.
Predloženim rješenjem osigurava se pravna sigurnost, učinkovita naplata poreza te jedinstvena i operativno provediva primjena propisa u slučajevima isplate dividendi i udjela u dobiti nerezidentima putem zbirnih računa, uz zadržavanje mogućnosti primjene odredbi međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uz članak 11.
Predloženom odredbom propisuje se iznimka od opće obveze izvješćivanja na način da je SKDD o isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama - nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima dužno dostaviti izvješće koje, uz podatke o fizičkoj osobi - nerezidentu kao ostvaritelju primitka, sadrži i podatke o subjektu ovlaštenom za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.
Uz članak 12.
Prema članku 108. stavku 2. Općeg poreznog zakona zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Nastanak porezne obveze propisan je posebnim poreznim zakonima.
Sukladno članku 89. stavku 8. Zakona o porezu na dohodak, postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. istoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak (prethodnih šest godina).
U slučaju nerazmjera imovine i prijavljenog dohotka radi se o posebnoj kategoriji konačnog drugog dohotka iz članka 76. Zakona o porezu na dohodak. Zbog činjenice da Zakonom o porezu na dohodak nije propisan trenutak nastanka porezne obveze, promatra se svaka godina posebno, što zbog dugotrajnosti prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka dovodi do nastupa zastare za znatni dio godina obuhvaćenih poreznim postupkom. Iz odredbi ovoga Prijedloga zakona proizlazi da je cilj utvrditi jedinstveni dohodak po osnovi potencijalnog nerazmjera nastalog na temelju provjere imovine stečene u prethodnih šest godina. Stoga je potrebno dodatno propisati vrijeme nastanka porezne obveze.
Uz članak 13.
Ovim člankom predlaže se propisati da se izvješće o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti, na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez u paušalnom iznosu, Poreznoj upravi podnosi najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, umjesto, kako je bilo do sada propisano, u roku od 15 dana od isteka godine za koju se izvješće podnosi.
Također, predlaže se nomotehničko uređenje odredbe budući da se člankom 12. ovoga Konačnog prijedloga zakona propisuje novi članak kojim se uređuju iznosi paušalnog dohotka, porezni razredi te primjena priznatih poreznih izdataka pri paušalnom oporezivanju dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti. Istim će biti uređena i primjena porezne stope pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak u paušalnom iznosu. Također se usklađuje pozivanje na odgovarajući stavak ovoga članka Zakona.
Uz članak 14.
Iznosi i razredi godišnjeg paušalnog dohotka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost trenutačno su uređeni Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Radi osiguranja veće pravne sigurnosti i jasnoće, predlaže se navedeno propisati zakonom. Uz zakonsko propisivanje navedenih odredbi, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka za više porezne razrede na način da se oni postupno smanjuju, što u konačnici dovodi do većeg poreznog opterećenja za više razrede ostvarenih primitaka. Takav model omogućuje prilagođavanje poreznog opterećenja, uz istodobno smanjivanje razlika u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti putem paušalnog obrta. Time se osigurava pravedniji i uravnoteženiji porezni okvir, smanjuje se razlika u opterećenju plaće radnika i paušalnog obrta te se jača fiskalna neutralnost, čime se doprinosi održivosti poreznog sustava i osigurava ravnopravniji položaj poreznih obveznika.
Uz članak 15.
Predloženom odredbom propisuje se temelj za uspostavljanje automatizirane razmjene podataka između nadležnih ureda koji izdaju rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i Porezne uprave. Cilj je osigurati da Porezna uprava pravodobno raspolaže podacima o početku, promjenama ili prestanku ostvarivanja dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, kao i o promjenama kapaciteta smještaja koji utječu na porezne obveze poreznog obveznika.
Uz članak 16.
Ovim člankom uređuje se postupanje Porezne uprave u slučajevima kada porezni obveznik ne ispuni svoju zakonsku obvezu prijave u registar poreznih obveznika u propisanom roku. Dakle, predlaže se propisati da Porezna uprava u takvim situacijama, primjerice ukoliko raspolaže podacima da porezni obveznik obavlja djelatnost ili se to utvrdi u poreznom postupku, može u postupku utvrđivanja poreza odlučiti o potrebi upisa poreznog obveznika u registar poreznih obveznika po službenoj dužnosti.
Predlaže se odredba prema kojoj se smatra da je izvršena prijava odnosno odjava poreznog obveznika u registru poreznih obveznika Porezne uprave po zaprimanju podataka od strane nadležnog ureda koji izdaje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, čime se ukida obveza poreznog obveznika za podnošenjem Obrasca RPO. Na taj način smanjuju se administrativna opterećenja građana, pojednostavljuju postupci te povećava učinkovitost i točnost porezne evidencije. Istodobno se osigurava automatsko evidentiranje fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kao paušalnih poreznih obveznika. Pri tome se porezni obveznik u Registar poreznih obveznika Porezne uprave evidentira obveznikom poreza na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti u paušalnom iznosu.
Obveza podnošenja Obrasca RPO zadržava se samo u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik mijenja ili odabire način oporezivanja ostvarenog dohotka, primjerice odabire oporezivanje te djelatnosti na temelju vođenja poslovnih knjiga.
Također, ovim člankom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propisuje i način provedbe upisa u registar poreznih obveznika.
Uz članak 17.
Ovim člankom se nomotehnički uređuje pozivanje na ispravan stavak članka 46. Zakona s obzirom na promjene broja stavaka u tom članku.
Uz članak 18.
Ovim člankom predlaže se propisati da su JLS obvezne za 2027. godinu donijeti odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj u rasponima predloženima ovim Zakonom i to do 1. ožujka 2027. te ih u istom roku dostaviti Poreznoj upravi. Donesena odluka primjenjivat će se sve do donošenja nove odluke. Ako predstavničko tijelo JLS ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj odredit će se sukladno iznosima predloženim ovim Zakonom.
Uz članak 19.
Ovim člankom predlaže se propisati da će se dohodak ostvaren do 31. prosinca 2026. oporezivati po Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.) te da će se postupci koji su započeti po članku 76. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti po odredbama toga Zakona.
Uz članak 20.
Ovim člankom predlaže se propisati da će ministar financija uskladiti provedbene propise i to: Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 3/23. – ispravak, 56/23., 143/23., 16/25. i 157/25), Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (»Narodne novine«, br. 1/19., 1/20., 1/21., 156/22., 1/24. i 16/25.) te Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23., 1/24. i 16/25.) u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
Uz članak 21.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
IV. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
S obzirom na predložene promjene u vezi s oslobođenjem plaćanja poreza na dohodak na mirovine, procjenjuje se da će isto imati financijski učinak na proračune odnosno smanjenje prihoda u proračunima JLS s osnove poreza na dohodak za oko 180 milijuna eura.
Financijski učinak predložene izmjene u vezi paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti procjenjuje se na 23,5 milijuna eura, što predstavlja očekivano povećanje prihoda JLS-a. Ovaj iznos proizlazi iz povećanja porezne osnovice obveznika koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu, budući da se smanjenjem priznatih izdataka povećava dio primitaka koji ulazi u oporezivanje.
U vezi s promjenama koje se odnose na izmjene visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu učinak na proračune JLS-a se ne može procijeniti s obzirom na to da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina JLS s obzirom na njezin ITR na osnovu koje se utvrđuje visina paušalnog poreza u propisanim granicama.
Također, u vezi promjena koje se odnose na neoporezivanje ostvarenih primitaka na temelju ulaganja putem hrvatskog investicijskog računa sve dok su zadovoljeni svi uvjeti koje propisuje propis kojim je uređeno ulaganje u financijske instrumente putem hrvatskog investicijskog računa učinak na proračune JLS ne može se procijeniti budući da je riječ o instrumentu koji se tek uvodi na tržište kapitala .
Nadalje, u vezi s promjenama koje se odnose na izdvajanje ostvarenih potpora za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede iz poslovnih primitaka, učinak na proračune JLS ne može se procijeniti budući da se iste ostvaruju u ovisnosti o štetama nastalim u određenim nepovoljnim okolnostima i prirodnim nepogodama te dodijeljenim po posebno utvrđenim uvjetima.
V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru i izglasan je na 12. sjednici održanoj 25. rujna 2026., u tekstu Konačnog prijedloga zakona predlagatelj je izvršio sljedeće izmjene:
Dodan je novi članak 1. kojim se u članku 8. stavku 2. Zakona dodaje točka 12. kojom se propisuje da se potpore koje isplaćuje tijelo nadležno za demografiju na temelju javnih poziva koje provodi u okviru strategije demografske revitalizacije ne smatraju dohotkom.
Dodan je novi članak 4. kojim se u članku 31. Zakona mijenja stavak 5. na način da se propisuje da se poslovnim primicima smatraju manjkovi dobara koji prelaze iznose utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, a koje je porezni obveznik pažnjom dobrog gospodarstvenika mogao spriječiti odnosno izbrisana je povezanost manjkova s odredbama propisa kojima je uređen porez na dodanu vrijednost. Također, dodaje se stavak 10. kojim se propisuje da se potpore za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede ne smatraju poslovnim primicima. Naime, s obzirom na sve učestalije vremenske nepogode i tržišne poremećaje koji uzrokuju značajne štete u sektoru poljoprivrede, što dovodi do nestabilnosti u proizvodnji i izravnog pritiska na rast cijena hrane, a s ciljem zaštite poljoprivrednika i stabilnosti cijena domaće hrane, predloženo je izuzimanje takvih potpora iz poslovnih primitaka.
Dodan je novi članak 7. kojim se u članku 62. Zakona dodaje novi stavak 11. kojim se propisuje iznimka od općeg pravila plaćanja poreza na dohodak od najamnine i zakupnine u slučajevima kada Porezna uprava zbog načina ostvarivanja najamnine ili zakupnine utvrdi da se porez plaća jednokratno te se određuje rok za plaćanje tako utvrđene porezne obveze.
U članku 10. Konačnog prijedloga zakona (prije članak 7.) kojim se dopunjuje članak 70. Zakona dodaju se stavci 22. i 23. kojima se propisuje postupak obračuna, obustave i uplate poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala. Istodobno se predlaže propisati obveza Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (SKDD) da u ime i za račun isplatitelja obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku.
Dodan je novi članak 11. kojim se u članku 71. Zakona dodaje novi stavak 2. kojim se propisuje iznimka od opće obveze izvješćivanja na način da je SKDD o isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama - nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima dužno dostaviti izvješće koje, uz podatke o fizičkoj osobi - nerezidentu kao ostvaritelju primitka, sadrži i podatke o subjektu ovlaštenom za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.
U članku 13. Konačnog prijedloga zakona (prije članak 9.) dorađen je izričaj budući da se dodatno propisuje produljenje roka za predaju izvješća o ostvarenom paušalnom dohotku.
Dodan je novi članak 15. kojim se u članku 84. Zakona dodaje novi stavak 2. kojim se propisuje temelj za uspostavljanje automatizirane razmjene podataka između nadležnih ureda koji izdaju rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i Porezne uprave te se dosadašnji stavak 2. nomotehnički uređuje.
U članku 16. Konačnog prijedloga zakona (prije članak 11). kojim se dopunjuje članak 87. Zakona dodaju se stavci 8. i 9. kojima se propisuje automatski upis i ispis obveznika koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova u registar poreznih obveznika, te način oporezivanja tih obveznika. Također se propisuje obveza dostave Obrasca RPO za takve obveznike u iznimnim slučajevima. Dosadašnji stavak 7. se nomotehnički uređuje.
Dodatno su izvršene nomotehničke dorade članka 18. Konačnog prijedloga zakona (prije članak 13.) te je zbog navedenih izmjena u Konačnom prijedlogu zakona izvršena renumeracija članaka.
VI. PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MIŠLJENJA KOJI SU DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA, A KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA
Tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju Hrvatskoga sabora iznijeti su neki prijedlozi koji nisu prihvaćeni. U nastavku se navode prijedlozi koje predlagatelj nije prihvatio.
Zastupnik Damir Bakić u ime Kluba zastupnika Možemo, zastupnik Mišo Krstičević i zastupnik Boris Lalovac u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, zastupnik Dalibor Paus u ime Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei pensionati (ISU - PIP), zastupnik Božo Petrov u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnica Mirela Ahmetović, zastupnica Sabina Glasovac, zastupnica Branka Juričev-Martinčev, zastupnica Anka Mrak-Taritaš smatraju da predloženo ukidanje poreza na mirovine nije dovoljno socijalno pravedno jer najveću korist ostvaruju umirovljenici s višim mirovinama, dok najsiromašniji umirovljenici uglavnom ostaju bez koristi, odnosno kako će od predloženih zakonskih izmjena korist imati 541.000 umirovljenika dok se ostatak umirovljenika na koje se ove izmjene neće odnositi uopće ne spominje. Predlagatelj nije suglasan s navedenim mišljenjima, budući da se predloženom mjerom provodi porezno rasterećenje umirovljenika koji trenutno plaćaju porez na mirovinu. Umirovljenici s najnižim mirovinama već sada ne plaćaju porez na dohodak te zbog toga ne mogu ostvariti izravnu korist od njegova ukidanja. Činjenica da će više od 541.000 umirovljenika ostvariti veća neto primanja odnosno povećanje raspoloživog potvrđuje široki doseg mjere i njezin cilj.
Zastupnik Damir Bakić u ime Kluba zastupnika Možemo smatra da je predloženi prag za oporezivanje mirovina od 5.000,00 eura previsok te predlaže postavljanje praga oporezivanja mirovina ispod iznosa od 5.000,00 eura mjesečno ili propisivanje uvećanog koeficijenta pri utvrđivanju osobnog odbitka za umirovljenike u iznosu od 2 ili 2,5 kako bi umirovljenici imali 1.500,00 eura osnovnog osobnog odbitka (neoporezivi dio plaće). Nije prihvaćen prijedlog zastupnika budući da prag od 5.000,00 eura predstavlja razumnu granicu koja omogućuje porezno rasterećenje gotovo svih umirovljenika, uz zadržavanje oporezivanja samo iznimno visokih mirovina. Nije prihvaćen niti prijedlog za povećanjem osobnog odbitka umirovljenika kroz povećanje propisanih koeficijenta na 2 ili 2,5 s obzirom da na to da bi navedeno dovelo do narušavanja jedinstvenosti poreznog sustava, stvaranja dodatnih administrativnih složenosti, a pritom ne bi bio najučinkovitiji instrument za pomoć umirovljenicima s najnižim primanjima.
Zastupnik Boris Lalovac u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, zastupnica Sabina Glasovac, zastupnica Branka Juričev-Martinčev i zastupnica Mirela Ahmetović predlažu da Vlada kroz preraspodjelu proračunskih sredstava osigura dodatnu pomoć umirovljenicima s najnižim mirovinama, koji žive na rubu siromaštva ili da se novac prikupljen od predloženih olakšica za umirovljenike usmjeri na umirovljenike s najnižim mirovina te da se dio prihoda od poreza na dobit na prekomjernu maržu usmjeri prema umirovljenicima s najnižim mirovinama. Prijedlog nije prihvaćen. Predložene izmjene imaju za cilj ukloniti porezno opterećenje postojećim poreznim obveznicima među umirovljenicima. Dodatna izdvajanja i osiguranje održivih izvora financiranja nije opravdano rješavati kroz predmetni porezni propis stoga se prijedlog ne prihvaća.
Zastupnik Darko Klasić u ime Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, zastupnik Dalibor Paus u ime Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei pensionati (ISU - PIP), zastupnik Božo Petrov i zastupnik Miro Bulj u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnik Ivica Baksa u ime Kluba zastupnika Centra, Nezavisne platforme Sjevera i Građansko-liberalnog saveza, zastupnik Nino Raspudić u ime Kluba nezavisnih zastupnika i zastupnica Sabina Glasovac i zastupnica Branka Juričev-Martinčev protive se dodatnom poreznom opterećenju paušalnih obrtnika jer smatraju da ono kažnjava poduzetništvo, rast poslovanja i legitimne oblike samozapošljavanja. Ne prihvaća se prijedlog o ne uvođenju dodatne porezne obveze obrtnika. Naime, cilj mjere nije destimulirati poduzetništvo, rast poslovanja ili samozapošljavanje, već osigurati pravedniji doprinos u skladu s gospodarskom snagom poreznog obveznika. Paušalni porezni režim zadržava svoju administrativnu jednostavnost, dok se predloženim izmjenama nastoji smanjiti neravnoteža između poreznog opterećenja različitih oblika rada te osigurati ujednačeniji i pravedniji porezni sustav.
Zastupnik Mišo Krstičević u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske zagovara smanjenje poreznog opterećenja rada te predlaže oporezivati kapital a ne samo rad. Navodi kako će paušalni obrtnik koji zaradi više od 40 tisuća eura godišnje plaćati veće doprinose, međutim istim paketom izmjena zakona se uvodi hrvatski investicijski račun i porezni obveznici koji ispoštuju propisane uvjete neće platiti ništa. Predlaže oporezivati kapital onoliko koliko se oporezuje i rad. Prijedlog nije prihvaćen. Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od kapitala nisu usporedivi oblici dohodaka te stoga ne zahtijevaju jednak porezni tretman. Hrvatski investicijski račun uvodi se radi poticanja dugoročne štednje i ulaganja građana te razvoja domaćeg tržišta kapitala, pri čemu se porezna pogodnost ostvaruje samo uz ispunjenje propisanih uvjeta. Naime, potpuno izjednačavanje poreznog opterećenja rada i kapitala moglo bi smanjiti investicijsku aktivnost i negativno utjecati na razvoj tržišta kapitala. Predložene izmjene ne ugrožavaju opstanak obrta, samozapošljavanje ni poslovanje malih poduzetnika, već imaju za cilj usklađivanje poreznog opterećenja s gospodarskom snagom poreznih obveznika, čime se jača načelo porezne pravednosti.
Zastupnik Dalibor Paus u ime Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei pensionati (ISU - PIP)te zastupnik Božo Petrov u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića smatraju da je upitna antiinflacijska učinkovitost predloženih mjera navodeći da predložene izmjene nemaju jasno dokazani antiinflacijski učinak. Također smatraju da postoje drugi načini za suzbijanje prikrivenog nesamostalnog rada, odnosno da Porezna uprava već ima alate za utvrđivanje prikrivenog rada te da će mjere pogoditi mnoge legitimne obrtnike koji posluju s više klijenata. Predlagatelj nije suglasan s navedenim mišljenjima. Naime, predložene izmjene promatraju se kao dio šireg paketa poreznih mjera čiji je cilj osigurati pravedniji porezni sustav te smanjiti razlike u opterećenju usporedivih oblika rada. Stoga se njihova opravdanost ne može ocjenjivati isključivo kroz neposredan i pojedinačan antiinflacijski učinak. Nadalje, činjenica da Porezna uprava raspolaže instrumentima za utvrđivanje prikrivenog nesamostalnog rada ne isključuje potrebu za normativnim unaprjeđenjem poreznog okvira. Porezni sustav mora voditi računa o tome da osobe koje ostvaruju usporedive primitke i imaju usporedivu gospodarsku snagu ne budu neopravdano različito porezno opterećene ovisno o formalnom obliku kroz koji ostvaruju dohodak.
Zastupnik Dalibor Paus u ime Kluba zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei pensionati (ISU - PIP), zastupnik Miro Bulj u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnik Nino Raspudić u ima Kluba nezavisnih zastupnika, zastupnica Sabina Glasovac, zastupnica Branka Juričev-Martinčev i zastupnica Anka Mrak-Taritaš protive se jedinstvenom pristupu oporezivanju privatnih iznajmljivača ističući njihovu važnost za hrvatski turizam te predlažu kategorizaciju iznajmljivača na domaćine, male iznajmljivače, srednje iznajmljivače i profesionalne iznajmljivače naglašavajući da bi porezni tretman trebao ovisiti o opsegu i vrsti djelatnosti, a ne biti jednak za sve. Zastupnik Nino Raspudić protivi se povećanju poreza za male iznajmljivače te upozorava da bi dio njih mogao prijeći u sivu ekonomiju. Prijedlog nije prihvaćen. Naime, prema trenutno važećim propisima o porezu na dohodak već je propisan različit porezni tretman fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja, a kojima ostvareni primici po toj osnovi prelaze propisani iznos za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV-a) ili koji su po toj osnovi obveznici PDV-a (primjerice veliki iznajmljivači) od poreznog tretmana fizičkih osoba koje ostvaruju primitke po toj osnovi ispod iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno koji po toj osnovi nisu u sustavu PDV-a (primjerice mali obiteljski iznajmljivači). Naime, fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja, a kojima ostvareni primici po toj osnovi prelaze propisani iznos za obvezni ulazak u sustav PDV-a ili su po toj osnovi obveznici PDV-a imaju obvezu vođenja poslovnih knjiga odnosno za iste nije propisana mogućnost utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak u paušalnom iznosu. Predloženim izmjenama ne dovodi se u pitanje važnost privatnog smještaja za hrvatski turizam niti doprinos domaćina lokalnim gospodarstvima već se želi osigurati ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim destinacijama. Nadalje, tvrdnja da bi dio iznajmljivača zbog povećanja poreznog opterećenja mogao prijeći u sivu ekonomiju ne može sama po sebi biti razlog za odustajanje od mjera kojima se nastoji osigurati pravedniji porezni sustav. Također, obavljanje neregistrirane djelatnosti predstavlja kršenje poreznih i drugih propisa te podliježe odgovarajućim nadzornim i sankcijskim mehanizmima. Stoga se ne može pretpostaviti da će porezni obveznici zbog promjene visine poreznog opterećenja odustati od zakonitog poslovanja, osobito imajući u vidu koristi koje proizlaze iz registriranog obavljanja djelatnosti, uključujući pravnu sigurnost i mogućnost nesmetanog poslovanja na turističkom tržištu.
Zastupnik Mišo Krstičević i zastupnik Boris Lalovac u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske, zastupnik Miro Bulj u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića zastupnik Nino Raspudić u ima Kluba nezavisnih zastupnika smatraju da je trebalo dodatno rasteretiti dohotke od rada kako bi zaposlenim radnicima ostalo više raspoloživog dohotka. Zastupnik Nino Raspudić u ima Kluba nezavisnih zastupnika kritizira izostanak poreznog rasterećenja zaposlenih radnika usprkos višegodišnjoj inflaciji te predlaže podizanje iznosa osnovnog osobnog odbitka kako bi se ostalim građanima koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada olakšale i porezne posljedice inflacije. Prijedlog se ne prihvaća budući da bi povećanje osnovnog osobnog odbitka dovelo u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak, a imalo bi neznatan učinak i to samo na dio poreznih obveznika obuhvaćenim oporezivanjem, dok za veći broj poreznih obveznika (koji imaju nisku razinu dohotka) ne bi imalo utjecaja. Također, podizanje iznosa osnovnog osobnog odbitka ne prihvaća se budući da bi povećanje osnovnog osobnog odbitka imalo značajan fiskalni učinak na proračune jedinica lokalne samouprave.
Zastupnica Anka Mrak-Taritaš se protivi oporezivanju isplate sredstava iz drugog mirovinskog stupa. Napominje se kako su predloženim izmjenama i dopunama propisa vezanim uz umanjenje porezne obveze po osnovi mirovina obuhvaćene i isplate sredstava iz drugog mirovinskog stupa, odnosno, pri isplati tih sredstava vrijede ista pravila kao pri isplati ostalih mirovina što znači da se primjenjuje 100 % umanjenje porezne obveze.
Razlike u tekstu
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 8. izmijenjenčlankom 1. prijedloga
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje se određuju i isplaćuju u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina
2. obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava i/ili
5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.
(2) Dohotkom se ne smatraju niti:
1. primici po posebnim propisima:
a) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
b) socijalne potpore
c) doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica
d) primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina
e) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
3. nasljedstva i darovi, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno
4. primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. ovoga Zakona
5. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Pod odštetom se smatraju i isplate po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine
6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu
7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa
8. jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe
9. pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit te članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. ovoga Zakona
10. udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica i/ili
11. formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova. i/ili
12. potpore koje isplaćuje tijelo nadležno za demografiju na temelju javnih poziva koje provodi u skladu sa strategijom demografske revitalizacije.
(3) Dohotkom se ne smatraju niti primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
(4) Ako su primici iz stavka 2. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.
(6) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s primicima koji se ne smatraju dohotkom.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 1. prijedloga
Uz članak 1.
Ovim člankom predlaže se propisati kako se dohotkom ne smatraju potpore koje isplaćuje tijelo državne uprave nadležno za demografiju na temelju javnih poziva koji se provode u okviru strategije demografske revitalizacije. S obzirom da je jedan od ciljeva strategije demografske revitalizacije učinkovitost mjera, propisivanjem neoporezivanja potpora koje su usmjerene na jačanje obitelji, poboljšanje uvjeta za odrastanje djece, dodatno se i poreznom politikom potiče ostvarivanja ciljeva demografske politike Republike Hrvatske. S obzirom da pri isplati potpore ne nastaje obveza plaćanja javnih davanja korisniku se povećava iznos raspoložive potpore.
Članak 9. izmijenjenčlankom 2. prijedloga
(1) Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske
2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda
3. naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, državnog proračuna i centara za socijalnu skrb
4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima
6. primitke učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj
9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa
11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje do trenutka isplate navedenih primitaka u istom poreznom razdoblju nisu ostvarile primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa
12. primitke po osnovi službenih putovanja po osnovi prijevoza i noćenja koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovoga djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju
13. potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. ovoga Zakona, ukupno do propisanog iznosa
14. stipendije učenicima za redovito školovanje na srednjim školama te studentima u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima, ukupno do propisanog iznosa
15. stipendije studenata u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima odnosno stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima i studenata na poslijediplomskoj razini te poslijedoktoranada za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima
16. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa
17. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa
18. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 67,00 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 804,00 eura godišnje
19. stipendije studentima u redovitom statusu na visokim učilištima, izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja
20. novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju
21. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa
22. Primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih novčanih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti ili mjere trajnog ukidanja prava na obavljanje ribolova obalnim mrežama potegačama, malim plivaricama i gospodarskog sakupljanja crvenog koralja uz uništenje plovila ili ribolovnih alata, u skladu s posebnim propisima, i knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila odnosno ribolovnih alata
23. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 14., 15. i 19. ovoga stavka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju studentima na poslijediplomskoj razini, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 15. i 19. ovoga stavka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa
24. premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa
25. nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnim propisima
26. primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu i/ili
27. primitke, po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do propisanog iznosa. i/ili
28. primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa na način i pod uvjetima propisanim propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točaka 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21., 23., 24. i 27. ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 2. prijedloga
Uz članak 2.
Ovim člankom predlaže se propisati da se porez na dohodak ne plaća na primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa na način i pod uvjetima propisnim propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
Članak 24. izmijenjenčlankom 3. prijedloga
Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. ovoga Zakona.
(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se primjenom stopa utvrđenih prema članku 19.a ovoga Zakona, i to:
– niže stope na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 5000,00 eura te
– više stope na mjesečnu poreznu osnovicu koji prelazi iznos od 5000,00 eura.
(4) Na način propisan stavcima 1. – 3. ovoga članka, dužna je postupiti i inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj pri isplati primitaka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju te primitke.
(5) Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine ili 50 % poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. po osnovi dohotka od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Obračunani predujam poreza na dohodak iz stavaka 2. i 3. ovoga članka na dio porezne osnovice na koju se primjenjuje niža porezna stopa umanjuje se za 100 % umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 3. prijedloga
Uz članak 3.
Ovim člankom predlaže se propisati nastavak primjene već propisane porezne olakšice za umirovljenike prilikom utvrđivanja mjesečne porezne obveze na mirovinu uz povećanje postotka umanjenja s 50 % na 100 %. Odnosno predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća mjesečni porez po nižoj stopi. Dakle, predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze umirovljenika obračunate na mirovinu na iznos mjesečne porezne osnovice do 5.000,00 eura. Članak se dodatno nomotehnički uređuje na način da se primjena te olakšice propisuje posebnim stavkom zbog jasnije primjene propisa.
Članak 31. izmijenjenčlankom 4. prijedloga
Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
(1) Primici po osnovi samostalnih djelatnosti (dalje u tekstu: poslovni primici) su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(2) Poslovni primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine koji prelaze iznose utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, a koje je porezni obveznik pažnjom dobrog gospodarstvenika mogao spriječiti te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
(6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.
(8) U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka porezni obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunane amortizacije.
(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se primici po osnovi potpora za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede koje se dodjeljuju na temelju programa potpora donesenih odlukom Vlade Republike Hrvatske i iz sredstava koji su sastavni dio tih programa potpora, a radi se o potporama za otklanjanja šteta nastalih zbog nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom iz članka 25. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 od 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327, 21.12.2022.) kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2023/2607 od 22. studenoga 2023. o ispravku Uredbe (EU) 2022/2472 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L, 2023/2607, 23.11.2023.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2022/2472) ili zbog prirodnih nepogoda u sektoru poljoprivrede iz članka 37. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472, pod uvjetom da je šteta evidentirana u Registru šteta od prirodnih nepogoda u skladu s propisom kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, odnosno o potporama za otklanjanje štete nastale zbog bolesti životinja ili organizama štetnih za bilje iz članka 26. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 4. prijedloga
Uz članak 4.
Ovim člankom predlaže se izmijeniti odredbu na način da se izbriše povezanost manjkova s odredbama propisa kojima je uređen porez na dodanu vrijednost odnosno propisati da se poslovnim primicima smatraju manjkovi dobara koji prelaze iznose utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, a koje je porezni obveznik pažnjom dobrog gospodarstvenika mogao spriječiti te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak. U slučaju kada zbog određenih okolnosti nastane manjak, a isti je iznad iznosa utvrđenog odlukom, takav manjak ne smatra se poslovnim primitkom ako ga porezni obveznik nije mogao spriječiti pažnjom dobrog gospodarstvenika.
Nadalje, predlaže se propisati da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju potpore za otklanjanje štete odnosno ublažavanje posljedica štete u sektoru poljoprivrede koje se dodjeljuju na temelju programa potpora donesenih odlukom Vlade i iz sredstava koji su sastavni dio tih programa potpora, a radi se o potporama za otklanjanja šteta nastalih zbog nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom iz članka 25. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 ili zbog prirodnih nepogoda u sektoru poljoprivrede iz članka 37. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472, pod uvjetom da je šteta evidentirana u Registru šteta od prirodnih nepogoda u skladu s propisom kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, odnosno o potporama za otklanjanje štete nastale zbog bolesti životinja ili organizama štetnih za bilje iz članka 26. Uredbe Komisije (EU) 2022/247.
Navedeno izuzeće se primjenjuje samo u slučaju kada isplatitelj doznačuje sredstva koja su sastavni dio programa potpore donesenog odlukom Vlade, a ne iz vlastitih sredstava na temelju svojih općih i pojedinačnih akata.
Članak 46. izmijenjenčlankom 5. prijedloga
Godišnji porez na dohodak
(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:
– fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)
– fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona).
(3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100 % razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju od pet godina.
(4) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i na fizičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene u skladu s tim propisom, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno propisu kojim se uređuju boravci stranaca u Republici Hrvatskoj.
(5) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se umirovljenicima i to za 100 % razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na mirovinu.
(6) prije (5) Razdoblje od pet godina iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
(7) prije (6) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo na umanjenje iz stavka 3. ovoga članka, iznimno može isto dokazivati podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na način iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ili do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona.
(8) prije (7) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.
(9) prije (8) Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojem obveznik navršava određenu godinu života.
(10) prije (9) Umanjenje iz stavka 3. ovoga članka isključuje korištenje umanjenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(11) prije (10) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, sukladno stavcima 1. do 3. i stavku 5. ovoga članka, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
(12) prije (11) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(13) prije (12) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave.
(14) prije (13) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.
(15) prije (14) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje ostvarivanje prava na umanjenja i primjene umanjenja propisanih ovim člankom te način provedbe ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 5. prijedloga
Uz članak 5.
Ovim člankom predlaže se propisati nastavak primjene već propisane porezne olakšice za umirovljenike prilikom utvrđivanja godišnje porezne obveze na mirovinu uz povećanje postotka umanjenja s 50 % na 100 %. Odnosno predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi. Dakle, predlaže se 100 % umanjenje porezne obveze umirovljenika obračunate na mirovinu na iznos godišnje porezne osnovice do 60.000,00 eura. Članak se dodatno nomotehnički uređuje na način da se primjena te olakšice propisuje posebnim stavcima zbog jasnije primjene propisa.
Članak 57. izmijenjenčlankom 6. prijedloga
Dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava
(1) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(2) Iznimno od članka 56. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. ovoga Zakona.
(3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 2. ovoga članka je fizička osoba – građanin, iznajmljivač kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost.
| Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti | Iznos paušalnog poreza u eurima i centima |
| I | 100,00 − 300,00 |
| II | 70,00 − 200,00 |
| III | 30,00 − 150,00 |
| IV,0 | 20,00 − 100,00 |
(4) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Odluku o visini iznosa paušalnog poreza predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenom za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim Zakonom, i to:
| Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti | Iznos paušalnog poreza u eurima i centima |
|---|---|
| I | 150,00 - 300,00 |
| II | 100,00 - 200,00 |
| III | 30,00 - 150,00 |
| IV,0 | 20,00 -100,00 |
(5) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovoga članka može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine do donošenja nove odluke kojom će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.
(6) Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana njezina donošenja radi objave na mrežnim stranicama Porezne uprave.
| Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti | Iznos paušalnog poreza u eurima i centima |
| I | 200,00 |
| II | 135,00 |
| III | 90,00 |
| IV, 0 | 60,00 |
(7) Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještanoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj, određuje se:
| Kategorija jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti | Iznos paušalnog poreza u eurima i centima |
|---|---|
| I | 225,00 |
| II | 150,00 |
| III | 90,00 |
| IV,0 | 60,00 |
(8) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na prijedlog izvršnog tijela.
(9) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se mogu priznati u izvješću koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, utvrđena porezna obveza plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(11) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj izvješća o stvarno nastalim izdacima iz stavka 9. ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 6. prijedloga
Uz članak 6.
Predlaže se propisati izmijenjeni raspon visine paušalnog poreza po krevetu/smještajnoj jedinici u kampu/smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj, a o kojoj odluku donosi predstavničko tijelo JLS sukladno kategoriji u koju je JLS razvrstana prema ITR-u sukladno posebnom propisu. Navedeno se predlaže propisati na način da se donje granice propisanih raspona za I i II kategoriju JLS prema ITR povećaju i to: sa 100,00 eura na 150,00 eura, sa 70,00 eura na 100,00 eura. Isto tako, predlažu se izmjene visine paušalnog poreza u slučaju da predstavničko tijelo JLS ne donese odluku za navedene kategorije i to sa: 200,00 eura na 225,00 eura, sa 135,00 eura na 150,00 eura.
Članak 62. izmijenjenčlankom 7. prijedloga
Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava
(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 82. ovoga Zakona, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Porez na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 37. ovoga Zakona, a po stopi od 12 %.
(2) Porez na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao porez po odbitku istodobno s isplatom primitka, i to od ukupne naknade primjenom stope od 24 %.
(3) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona primjenom stope od 24 %.
(4) Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona primjenom stope od 24 %.
(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.
(6) Porez na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 59. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao porez po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Porez na dohodak se plaća po stopi od 12 %.
(7) Radi utvrđivanja poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je javni bilježnik na ispravi o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina ovjerio potpis poreznog obveznika ili je takvu ispravu potvrdio (solemnizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljene službene radnje jedan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od imovine iz stavka 1. ovog članka, u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja isprave prema stavku 7. ovoga članka.
(9) Smatra se da je ostvarena najamnina i zakupnina i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, najamnina i zakupnina nije ostvarena u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovu bračnom drugu, njegovu krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira na to je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.
(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada zbog načina ostvarivanja najamnine ili zakupnine Porezna uprava utvrdi da se porez na dohodak ne može plaćati po postupku i na način iz članka 37. ovoga Zakona, porez na dohodak utvrđuje se rješenjem Porezne uprave i plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(12) prije (11) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 7. prijedloga
Uz članak 7.
Ovim člankom predlaže se propisati iznimka od općeg pravila plaćanja poreza na dohodak od najamnine i zakupnine u slučajevima kada Porezna uprava utvrdi da se zbog načina ostvarivanja najamnine ili zakupnine porez ne plaća po postupku i na način propisan člankom 37. Zakona o porezu na dohodak, odnosno u mjesečnim predujmovima, te se određuje rok za plaćanje tako utvrđene porezne obveze. U tim slučajevima Porezna uprava utvrđuje poreznu obvezu rješenjem, pri čemu se porezna obveza utvrđuje jednokratno i dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Članak 64. izmijenjenčlankom 8. prijedloga
Dohodak od kapitala
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici, primici po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 8. prijedloga
Uz članak 8.
Radi dodavanja nove vrste dohotka od kapitala predlaže se proširiti odredbu za naziv: »primici po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa«.
Članak 67.a dodančlankom 9. prijedloga
Dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa
(1) Dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa, u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaća se po stopi iz članka 70. stavka 21. ovoga Zakona na iznos isplaćenog primitka s hrvatskog investicijskog računa koji u trenutku isplate prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika hrvatskog investicijskog računa na taj račun, utvrđen sukladno propisu kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 9. prijedloga
Uz članak 9.
Ovim člankom predlaže se dodati naslov nove vrste dohotka od kapitala koji glasi: »Dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa«. Također, navedenim člankom predlaže se propisati koji se primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa (u daljnjem tekst: HIR) smatraju dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar HIR-a iz članka 64. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak. Konkretno, predlaže se propisati da se dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa smatraju primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi te da se porez na tako ostvareni dohodak plaća na iznos isplaćenog primitka s hrvatskog investicijskog računa koji u trenutku isplate prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika hrvatskog investicijskog računa na taj račun. Odnosno, sredstva isplaćena s HIR-a bi se oporezivala porezom na dohodak jedino u slučaju kada vlasnik HIR-a ne bi ispoštovao uvjete propisane Zakonom o HIR-u, a to je da na HIR-u mogu biti uneseni ili stjecani samo financijski instrumenti koji su taksativno nabrojani u Zakonu o HIR-u. Dakle, porez na dohodak plaćao bi se jedino u slučaju kada se utvrdi da vlasnik HIR-a nije ispoštovao te uvjete, i to na iznos razlike ukupno uloženog iznosa na HIR i isplaćenog iznosa s HIR-a neovisno o trenutku isplate. Primjerice, građanin koji je na HIR uložio 100.000,00 eura i nije ispoštovao uvjet ulaganja samo u dopuštene financijske instrumente, a vrijednost financijske imovine na HIR-u je porasla za 50.000,00 eura (ukupno 150.000,00 eura) kada mu se s HIR-a isplaćuje iznos od 80.000,00 eura isplata bi bila neoporeziva. Kada mu se naknadno s HIR-a isplaćuje 30.000,00 eura u tom slučaju iznos od 20.000,00 eura je neoporeziv, a iznos od 10.000,00 eura se oporezuje primjenjujući odredbe ovoga članka, budući da može se neoporezivo isplatiti sveukupno 100.000,00 eura, koliko je i uložio. Daljnje isplate s HIR-a (preostalih 40.000,00 eura) su u cijelosti oporezive. U slučaju da vlasnik HIR-a dok traje neusklađenost HIR-a želi da mu se isplati iznos s računa koji podliježe oporezivanju, a koji se primjerice odnosi na primljenu i već oporezovanu dividendu u inozemstvu, mogu se primijeniti odredbe međunarodnih ugovora, odnosno vlasnik HIR-a može samostalno podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu uz potvrdu inozemnog poreznog tijela odnosno odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje iznos poreza plaćenog u drugoj državi.
Članak 70. izmijenjenčlankom 10. prijedloga
Utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala
(1) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz članka 65. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12 %.
(2) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 66. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 36 %.
(3) Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 66. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 2. ovoga članka, i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.
(4) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 67. stavka 11. ovoga Zakona po stopi od 12 %.
(5) Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).
(6) Evidencija iz stavka 5. ovoga članka za financijsku imovinu ostvarenu na inozemnom tržištu može se voditi u valuti stjecanja financijske imovine.
(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, vođenje evidencije iz stavka 5. ovoga članka, utvrđivanje dohotka od kapitala te obračun poreza na dohodak od kapitala i izvješćivanje o istom može u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine preuzeti investicijsko društvo i kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge kako je određeno zakonom koji uređuje poslovanje na tržištu kapitala, subjekt za zajednička ulaganja, društvo za upravljanje, osoba koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, financijska organizacija ili institucionalni investitor (dalje u tekstu: financijski posrednik).
(8) Iznimno od stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka, porezni obveznik – imatelj financijske imovine može izabrati da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d. (dalje u tekstu: SKDD) u njegovo ime i za njegov račun vodi evidenciju iz stavka 5. ovoga članka, utvrđuje dohodak od kapitala te obračunava porez na dohodak od kapitala i o istom izvješćuje Poreznu upravu za cjelokupnu financijsku imovinu.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka financijski posrednik odnosno sam porezni obveznik za imovinu ili sam porezni obveznik za kapitalne dobitke ostvarene u inozemstvu bez tuzemnog posrednika, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, dužni su dostavljati SKDD-u sve podatke bitne za utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 67. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a osobito podatke o stanju istovrsne financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, kao i podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, subjekti za zajednička ulaganja i upravitelji portfelja mogu dostavljati SKDD-u samo podatke o ostvarenim oporezivim kapitalnim dobicima i porezno priznatim kapitalnim gubicima u poreznom razdoblju.
(11) Podaci iz stavaka 9. i 10. ovoga članka dostavljaju se SKDD-u tijekom poreznog razdoblja, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako osobe navedene u stavcima 9. i 10. ovoga članka nemaju podatak o ostvarenim kapitalnim dobicima koji sukladno članku 67. stavku 8. ovoga Zakona ne podliježu oporezivanju, dužni su to posebno navesti.
(12) SKDD je dužan temeljem podataka iz stavaka 9. i 10. ovoga članka u ime i za račun poreznog obveznika – imatelja financijske imovine utvrditi dohodak od kapitala te obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka po stopi iz stavka 4. ovoga članka.
(13) SKDD je dužan o obračunu iz stavka 12. ovoga članka do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu obavijestiti poreznog obveznika – imatelja financijske imovine o svim podacima temeljem kojega je napravljen obračun, kao i o podacima o načinu i roku uplate obračunanog poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.
(14) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine je obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka prema obračunu iz stavka 12. ovoga članka uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine. U istom roku SKDD je dužan Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće.
(15) Ako porezni obveznik – imatelj financijske imovine osporava obračun iz stavka 12. ovoga članka može sam Poreznoj upravi dostaviti propisano izvješće u propisanom roku te priložiti evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO), kao i ostalu dokumentaciju kojom se može dokazati stanje drugačije od stanja koje je utvrdila SKDD.
(16) Porezna uprava će, nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, a vezano uz izvješće poreznog obveznika iz stavka 15. ovoga članka, ili prihvatiti izvješće i o tome izvijestiti SKDD ili zaprimljeno izvješće odbiti rješenjem.
(17) Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12 %. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.
(18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 24 %.
(19) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12 %.
(20) Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 69. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 9. ovoga članka.
(21) Porez na dohodak od kapitala na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa iz članka 67.a stavka 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ovlašteni posrednici sukladno propisu kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, istodobno s isplatom primitka kao porez po odbitku po stopi od 12%.
(22) U slučaju isplate primitaka od dividendi i udjela u dobiti fizičkima osobama - nerezidentima, a koji financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, poreznim obveznikom smatra se isplatitelj dividendi i udjela u dobiti za potrebe utvrđivanja poreza po odbitku u skladu sa stavkom 19. ovoga članka osim u slučaju primjene odredbi međunarodnih ugovora.
(23) Pri isplati primitaka od dividendi i udjela u dobiti fizičkima osobama - nerezidentima iz stavka 22. ovoga članka SKDD je dužan u ime i za račun isplatitelja obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu sa stavkom 19. ovoga članka.
(24) prije (21) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencije iz stavka 5. ovoga članka te način provedbe ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 10. prijedloga
Uz članak 10.
Ovim člankom predlaže se propisati da porez na dohodak od kapitala na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ovlašteni posrednici sukladno propisu kojim je uređen hrvatski investicijski račun, istodobno s isplatom primitka kao porez po odbitku po stopi od 12%.
Također, predlaže se dodatno urediti postupak obračuna, obustave i uplate poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
S obzirom na to da kod vrijednosnih papira koji se vode na zbirnim računima isplatitelj dividende ili udjela u dobiti često ne raspolaže podacima o krajnjim imateljima financijskih instrumenata, ovom se odredbom, radi osiguranja učinkovite provedbe poreza po odbitku, predlaže propisati da se za potrebe utvrđivanja poreza po odbitku poreznim obveznikom smatra isplatitelj dividendi i udjela u dobiti. Istodobno se predlaže propisati obveza SKDD-a da u ime i za račun isplatitelja obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku.
Predloženim rješenjem osigurava se pravna sigurnost, učinkovita naplata poreza te jedinstvena i operativno provediva primjena propisa u slučajevima isplate dividendi i udjela u dobiti nerezidentima putem zbirnih računa, uz zadržavanje mogućnosti primjene odredbi međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Članak 71. izmijenjenčlankom 11. prijedloga
Izvješćivanje
(1) Isplatitelji ili sami porezni obveznici, ako im je ovim Zakonom propisana obveza izvješćivanja, obvezni su o isplaćenim primicima po osnovi koji se utvrđuje dohodak od kapitala i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak dostavljati Poreznoj upravi izvješća u propisanom roku na propisanom obrascu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka o isplati primitaka od dividendi i udjela u dobiti fizičkima osobama - nerezidentima iz članka 70. stavka 22. ovoga Zakona SKDD je dužan dostaviti izvješće u kojem kao primatelja navodi fizičku osobu - nerezidenta i subjekt ovlašten za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj.
(3) prije (2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 11. prijedloga
Uz članak 11.
Predloženom odredbom propisuje se iznimka od opće obveze izvješćivanja na način da je SKDD o isplati dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama - nerezidentima koje financijske instrumente drže na zbirnim računima dužno dostaviti izvješće koje, uz podatke o fizičkoj osobi - nerezidentu kao ostvaritelju primitka, sadrži i podatke o subjektu ovlaštenom za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.
Članak 78. izmijenjenčlankom 12. prijedloga
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
(1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona obračunava Porezna uprava po stopi od 36 %.
(2) Obračunani porez na dohodak iz stavka 1. uvećava se za 100%.
(3) O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak iz stavka 2. ovoga članka Porezna uprava donosi porezno rješenje.
(4) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunan drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Porezna obveza za ukupno obuhvaćeno razdoblje iz članka 89. stavka 8. ovoga Zakona nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 12. prijedloga
Uz članak 12.
Prema članku 108. stavku 2. Općeg poreznog zakona zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Nastanak porezne obveze propisan je posebnim poreznim zakonima.
Sukladno članku 89. stavku 8. Zakona o porezu na dohodak, postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. istoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak (prethodnih šest godina).
U slučaju nerazmjera imovine i prijavljenog dohotka radi se o posebnoj kategoriji konačnog drugog dohotka iz članka 76. Zakona o porezu na dohodak. Zbog činjenice da Zakonom o porezu na dohodak nije propisan trenutak nastanka porezne obveze, promatra se svaka godina posebno, što zbog dugotrajnosti prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka dovodi do nastupa zastare za znatni dio godina obuhvaćenih poreznim postupkom. Iz odredbi ovoga Prijedloga zakona proizlazi da je cilj utvrditi jedinstveni dohodak po osnovi potencijalnog nerazmjera nastalog na temelju provjere imovine stečene u prethodnih šest godina. Stoga je potrebno dodatno propisati vrijeme nastanka porezne obveze.
Članak 82. izmijenjenčlancima 13. i 14. prijedloga
(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.
(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona (iznajmljivanje kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranje kampova), a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nerezident upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, a ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka te ispunjava uvjete prema posebnim propisima, može utvrđivati i plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu.
(4) Porezni obveznik iz stavaka 1. – 3. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.
(5) Poreznim obveznicima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12 % utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Utvrđeni godišnji porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.
(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12 % utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10 11. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10 11. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka do kraja siječnja tekuće godine za koju se izvješće podnosi prethodnu godinu. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10 11. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak, u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 30. – 35. ovoga Zakona.
(10) Ako je uvjet vezan za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ispunjen tijekom mjeseca, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu do kraja mjeseca u kojem je isti ispunjen, osim u slučaju ispunjenja uvjeta tijekom zadnjeg mjeseca poreznog razdoblja.
(11) Ministar financija pravilnikom propisuje samostalne djelatnosti prema stavku 1. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati, visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak, rokove plaćanja poreza te evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem.
(12) Ministar financija pravilnikom propisuje evidencije i izvješća u svezi s paušalnim oporezivanjem prema stavcima 2. i 3. ovoga članka te kriterije i postupke po kojima će predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom propisati visine paušalnog poreza na dohodak u Zakonom predviđenom rasponu.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 13. prijedloga
Uz članak 13.
Ovim člankom predlaže se propisati da se izvješće o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti, na temelju kojeg se utvrđuje godišnji porez u paušalnom iznosu, Poreznoj upravi podnosi najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, umjesto, kako je bilo do sada propisano, u roku od 15 dana od isteka godine za koju se izvješće podnosi.
Također, predlaže se nomotehničko uređenje odredbe budući da se člankom 12. ovoga Konačnog prijedloga zakona propisuje novi članak kojim se uređuju iznosi paušalnog dohotka, porezni razredi te primjena priznatih poreznih izdataka pri paušalnom oporezivanju dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti. Istim će biti uređena i primjena porezne stope pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak u paušalnom iznosu. Također se usklađuje pozivanje na odgovarajući stavak ovoga članka Zakona.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 14. prijedloga
Uz članak 14.
Iznosi i razredi godišnjeg paušalnog dohotka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost trenutačno su uređeni Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Radi osiguranja veće pravne sigurnosti i jasnoće, predlaže se navedeno propisati zakonom. Uz zakonsko propisivanje navedenih odredbi, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka za više porezne razrede na način da se oni postupno smanjuju, što u konačnici dovodi do većeg poreznog opterećenja za više razrede ostvarenih primitaka. Takav model omogućuje prilagođavanje poreznog opterećenja, uz istodobno smanjivanje razlika u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti putem paušalnog obrta. Time se osigurava pravedniji i uravnoteženiji porezni okvir, smanjuje se razlika u opterećenju plaće radnika i paušalnog obrta te se jača fiskalna neutralnost, čime se doprinosi održivosti poreznog sustava i osigurava ravnopravniji položaj poreznih obveznika.
Članak 82.a dodančlankom 14. prijedloga
Utvrđivanje godišnjeg paušalnog dohotka i poreza na dohodak
(1) Poreznom obvezniku iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se:
1. u iznosu 1.695,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 11.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 11.300,00 eura
2. u iznosu 2.295,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 15.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 11.300,01 eura do 15.300,00 eura
3. u iznosu 2.985,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 19.900,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 15.300,01 eura do 19.900,00 eura
4. u iznosu 4.590,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 30.600,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 19.900,01 eura do 30.600,00 eura
5. u iznosu 6.000,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 40.000,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 30.600,01 eura do 40.000,00 eura
6. u iznosu 15.000,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 50.000,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 70 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 40.000,01 eura do 50.000,00 eura
7. u iznosu 27.000,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 60.000,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 55 %, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak od 50.000,01 eura do 60.000,00 eura.
(2) Godišnji paušalni dohodak iz stavka 1. ovoga članka jest i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza.
(3) Porezno priznati izdaci iz stavka 1. ovoga članka uključuju sve nastale izdatke i iznos izdatka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja po posebnim propisima.
(4) Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se primjenom porezne stope od 12 % na godišnji paušalni dohodak utvrđen stavkom 1. ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 14. prijedloga
Uz članak 14.
Iznosi i razredi godišnjeg paušalnog dohotka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost trenutačno su uređeni Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Radi osiguranja veće pravne sigurnosti i jasnoće, predlaže se navedeno propisati zakonom. Uz zakonsko propisivanje navedenih odredbi, predlaže se izmjena iznosa priznatih izdataka za više porezne razrede na način da se oni postupno smanjuju, što u konačnici dovodi do većeg poreznog opterećenja za više razrede ostvarenih primitaka. Takav model omogućuje prilagođavanje poreznog opterećenja, uz istodobno smanjivanje razlika u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti putem paušalnog obrta. Time se osigurava pravedniji i uravnoteženiji porezni okvir, smanjuje se razlika u opterećenju plaće radnika i paušalnog obrta te se jača fiskalna neutralnost, čime se doprinosi održivosti poreznog sustava i osigurava ravnopravniji položaj poreznih obveznika.
Članak 84. izmijenjenčlankom 15. prijedloga
(1) Nadležna tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.
(2) Podaci iz stavka 1. Nadležni uredi za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu dužni su Poreznoj upravi dostaviti podatke iz izdanih rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, rješenja o prestanku važenja odobrenja te o odobrenju promjene broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu i/ili kamp-odmorištu odnosno broja smještajnih jedinica u objektu za robinzonski smještaj, a temeljem kojih porezni obveznik pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu po izvršnosti rješenja.
(3) prije (2) Podaci iz ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem, odnosno na nosačima podataka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 15. prijedloga
Uz članak 15.
Predloženom odredbom propisuje se temelj za uspostavljanje automatizirane razmjene podataka između nadležnih ureda koji izdaju rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i Porezne uprave. Cilj je osigurati da Porezna uprava pravodobno raspolaže podacima o početku, promjenama ili prestanku ostvarivanja dohotka od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, kao i o promjenama kapaciteta smještaja koji utječu na porezne obveze poreznog obveznika.
Članak 87. izmijenjenčlankom 16. prijedloga
(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici, odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.
(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:
1. obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 29. ovoga Zakona
2. imovine prema člancima 56. – 58. ovoga Zakona
3. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet
4. samostalne djelatnosti iz inozemstva
5. imovine i imovinskih prava iz inozemstva
6. kapitala i drugog dohotka iz inozemstva
7. obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 82. ovoga Zakona i/ili
8. djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 29. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona koje se oporezuju prema članku 39. ovoga Zakona.
(3) Prijavu u registar poreznih obveznika podnose i porezni obveznicu koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom iz inozemstva te primitke koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije drukčije uređeno.
(4) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.
(5) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 82. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada javni bilježnik dostavi ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina sukladno članku 62. stavku 8. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava upisa u registar poreznih obveznika.
(7) Ako porezni obveznik u roku iz članka 87. stavka 4. ovoga Zakona ne podnese prijavu u registar poreznih obveznika, Porezna uprava može na temelju podataka prikupljenih na temelju odredaba ovoga Zakona i podataka prikupljenih kroz porezne postupke iz nadležnosti Porezne uprave u postupku utvrđivanja poreza odlučiti o potrebi upisa poreznog obveznika u registar poreznih obveznika po službenoj dužnosti.
(8) Iznimno od stavaka 1. i 5. ovoga članka, kada nadležni ured dostavi Poreznoj upravi podatke sukladno članku 84. stavku 2. ovoga Zakona, smatra se da je izvršena prijava odnosno odjava upisa u registar poreznih obveznika. Po takvoj prijavi se porezni obveznik smatra obveznikom poreza na dohodak po osnovi pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u paušalnom iznosu u skladu s člankom 57. stavkom 2. ovoga Zakona.
(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga članka radi odabira ili promjene načina oporezivanja dužan je postupiti u skladu sa stavcima 1. i 5. ovoga članka.
(10) prije (7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj prijave radi te način provedbe upisa u registar poreznih obveznika poreza na dohodak iz stavka 1 stavaka 1., 7. i 8. ovoga članka.
Obrazloženje predlagatelja uz članak 16. prijedloga
Uz članak 16.
Ovim člankom uređuje se postupanje Porezne uprave u slučajevima kada porezni obveznik ne ispuni svoju zakonsku obvezu prijave u registar poreznih obveznika u propisanom roku. Dakle, predlaže se propisati da Porezna uprava u takvim situacijama, primjerice ukoliko raspolaže podacima da porezni obveznik obavlja djelatnost ili se to utvrdi u poreznom postupku, može u postupku utvrđivanja poreza odlučiti o potrebi upisa poreznog obveznika u registar poreznih obveznika po službenoj dužnosti.
Predlaže se odredba prema kojoj se smatra da je izvršena prijava odnosno odjava poreznog obveznika u registru poreznih obveznika Porezne uprave po zaprimanju podataka od strane nadležnog ureda koji izdaje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, čime se ukida obveza poreznog obveznika za podnošenjem Obrasca RPO. Na taj način smanjuju se administrativna opterećenja građana, pojednostavljuju postupci te povećava učinkovitost i točnost porezne evidencije. Istodobno se osigurava automatsko evidentiranje fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kao paušalnih poreznih obveznika. Pri tome se porezni obveznik u Registar poreznih obveznika Porezne uprave evidentira obveznikom poreza na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti u paušalnom iznosu.
Obveza podnošenja Obrasca RPO zadržava se samo u iznimnim slučajevima kada porezni obveznik mijenja ili odabire način oporezivanja ostvarenog dohotka, primjerice odabire oporezivanje te djelatnosti na temelju vođenja poslovnih knjiga.
Također, ovim člankom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propisuje i način provedbe upisa u registar poreznih obveznika.
Članak 92. izmijenjenčlankom 17. prijedloga
(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti, a koja:
1. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 46. stavak 11.) 13.)
2. ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni porez na dohodak prema rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 37. stavak 5. i članak 62. stavci 1., 3. i 4. i članak 82. stavak 8.)
3. u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez na dohodak (članak 81. stavak 1.)
4. u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 83. stavak 1. i članak 87. stavak 1.)
5. ako radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine ne dostavi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku od osam dana od dana nastanka ili promjena činjenica bitnih za oporezivanje, ispravu o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (članak 62. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 2650,00 eura kaznit će se fizička osoba:
1. za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka
2. ako kao imatelj financijske imovine ne uplati ili uplati manji porez na dohodak od kapitala (članak 70. stavci 4. i 14.)
3. ako na plati ili plati manji porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu koji nisu prenosivi na tržištu kapitala (članak 70. stavak 17.)
4. ako ne uplati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine (članak 81. stavak 2.).
Obrazloženje predlagatelja uz članak 17. prijedloga
Uz članak 17.
Ovim člankom se nomotehnički uređuje pozivanje na ispravan stavak članka 46. Zakona s obzirom na promjene broja stavaka u tom članku.