Na tekst
slovozakona
Stranice

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Faza
Konačni prijedlog zakona
Upućen Saboru
6. studenoga 2026.
Predlagatelj
Vlada Republike Hrvatske
Primijenjen na
Zakon o porezu na dobit koji vrijedi od 1. siječnja 2026. (zaključno s NN 151/2025)
Izvor
dokument ↓ · objava ↗

Prema prijedlogu: izmijenjeno 7 članaka i dodan 1 članak.

Ostali dijelovi konačnog prijedloga (6)
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Zakonom o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22., 114/23. i 151/25.; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005., propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja porezne osnovice, porezne stope, mogućnosti korištenja poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja, rokovi, način plaćanja poreza i drugo. Porezne olakšice koje su državne potpore propisane su posebnim propisima i to Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (»Narodne novine«, br. 109/07., 152/08. i 14/14.), Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 63/22. i 139/24.), Zakonom u turizmu (»Narodne novine«, broj 156/23.) i Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (»Narodne novine«, br. 64/18. i 152/24.). Zakon je usklađen s direktivama koje uređuju oporezivanje dobiti.

Tijekom 2016. godine snižena je porezna stopa poreza na dobit s 20 % na 18 % za porezne obveznike koji ostvaruju prihode iznad 3 milijuna kuna, a za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna snižena je na 12 %. Međutim, već 2019. godine, dakle s primjenom od 2020. godine, podignut je prag za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 % s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Konačno za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna od 2021. godine snižena je porezna stopa s 12 % na 10 %. Također je smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12 % na 10 % te za nastupe inozemnih izvođača s 15 % na 10 %.

Nadalje, obzirom na potrebu pojednostavljenja poreznog sustava i obvezu očuvanja prihoda proračuna ukinuta je privremena olakšica za reinvestiranu dobit te olakšica za jedinice lokalne samouprave II. skupine. Kako bi se što više prilagodili potrebama poreznih obveznika 2017. godine uvedeno je »novčano načelo« odnosno način utvrđivanja porezne osnovice po principu »plaćeno – naplaćeno« i to za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna, a izmjenama propisa iz 2019. godine taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Uvedena je mogućnost utvrđivanja porezne osnovice za neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost ako ostvaruju prihod od te djelatnosti do 230 (odnosno 300) tisuća kuna, a izmjenama propisa iz 2019. godine taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Za obvezni prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit od 2020. godine jedini uvjet je ostvarivanje prihoda iznad 7,5 milijuna kuna.

Također je tijekom 2019. godine u potpunosti izvršeno usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016.) te Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (SL L 144, 7.6.2019.), a kojima je cilj spriječiti premještanje dobiti. Od 2019. godine za potrebe obračuna poreza po odbitku primjenjuje se EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe.

Pored navedenoga, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, propisano je isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima. Kako bi se potaknulo brže i efikasnije provođenje otpisa dugova građanima i poduzetnicima od strane kreditnih institucija, propisan je jednostavniji postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda otpisa.

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, tijekom 2022. godine izmijenjen je Zakon na način da su svi iznosi iskazani u kunama zamijenjeni iznosima iskazanim u valuti euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450 kuna za 1 euro i općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. - ispravak).

Tijekom 2023. godine u skladu s provedenom analizom poreznog sustava na području poreza na dobit zbog daljnjeg pojednostavljenja i rasterećenja poslovanja poreznih obveznika, izvršene su izmjene i dopune Zakona.

Došlo je do ukidanja poreza po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge koje obavi nerezident tuzemnom poreznom obvezniku. Također je propisano oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku, ali prema uvjetima propisanim Direktivom Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplata kamata i licencija između povezanih trgovačkih društava različitih država članica i Direktivom Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, pri isplati povezanim osobama na društva koja su za porezne svrhe rezidenti u državi članici Europskog gospodarskog prostora. Međutim, stopa poreza po odbitku podignuta je sa 20 % na 25 % za naknade i usluge koje se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe.

U sklopu projekta »Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama« kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (tada: Ministarstvo pravosuđa i uprave), Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development: u daljnjem tekstu: OECD) a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: »Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj«. Vezano uz postupke pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, slijedom preporuke OECD-a iz tog Izvješća propisana je odredba u Zakonu.

Zbog uočene potrebe za jasnijim uređenjem odredbe vezane za utvrđivanje porezno priznatog rashoda, Zakonom je jasnije propisan postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja iznad 2 % prihoda.

Također, godišnja obveza plaćanja poreza na dobit ili povrat preplaćenog poreza na dobit pomaknuta je do zadnjeg dana roka za podnošenje Prijave poreza na dobit.

U procesu zamjene kune s eurom kao službene valute u Republici Hrvatskoj u Zakonu svi iznosi iskazani u kunama su zamijenjeni prema pravilima za preračunavanje u euro temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, zbog čega su iznosi iskazani u decimalnim brojevima do cenata što je bilo nepraktično za primjenu. Stoga su određeni iznosi zaokruženi na cijele brojeve, ali u korist poreznih obveznika. Primjerice prag za plaćanje poreza na dobit primjenom porezne stope od 10 % je podignut sa 995.421,06 eura na 1.000.000,00 eura.

Nadalje, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 151/25.) koji je stupio na snagu 2026. godine donio je promjene u pogledu poreznog statusa mirovinskih i investicijskih fondova te se isti smatraju obveznicima izuzetim od oporezivanja, kako bi mogli koristiti pogodnosti iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kako ne bi došlo do iskorištavanja porezne pogodnosti predviđene za investicijske fondove bez pravne osobnosti, propisana je mogućnost da određeni investicijski fondovi bez pravne osobnosti, ipak, ne budu izuzeti od oporezivanja porezom na dobit, na temelju analize stvarne gospodarske svrhe i ekonomskog učinka investicijskog fonda.

Od 2026. godine na snazi je odredba prema kojoj se daje mogućnost dodatnog umanjenja porezne osnovice za već porezno priznate rashode sponzorstva, ako su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Međutim, za primjenu umanjenja porezne osnovice, ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom utvrđuju subjekte koji ispunjavaju navedene uvjete odnosno koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Preciznije je propisano postupanje s plaćenim porezom na dobit u inozemstvu za stalne poslovne jedinice ili druge prihode. Ujednačen je izričaj vezano za transferne cijene s onim iz OECD-ovih Smjernica o transfernim cijenama za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave. Propisani su izuzeci od primjene odredbi posebnih propisa koji se odnose na zastaru prava na naplatu ili ispravka porezne prijave vezano za dodijeljene državne potpore izražene u obliku porezne olakšice.

II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i komentarima Hrvatske narodne banke o kretanju inflacije, ukupna stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u travnju 2026. primjetno se ubrzala na 5,4 % s 4,6 % u ožujku gotovo isključivo kao rezultat nastavka snažnog ubrzavanja rasta cijena energije. Rast svjetskih cijena energenata uslijed ratnog sukoba na Bliskom istoku prelijeva se na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, koji je ublažen intervencijom Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

Naime, zaštita standarda građana i stabilnosti gospodarstva zbog rasta cijena energenata je već duže vrijeme u kontinuiranom fokusu Vlade. Tako je u ožujku 2026. godine na 155. sjednici Vlade donesen deseti paket mjera u kojem su, između ostalog, s ciljem ublažavanja zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva predložene izmjene u poreznom sustavu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i komentarima Hrvatske narodne banke, ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzala se u rujnu 2026. na 4,3 % s 3,7 % u kolovozu kao rezultat znatnog ubrzavanja temeljne inflacije (poglavito inflacije cijena usluga) i inflacije cijena energije. Cijene energije porasle su pod utjecajem nastavka rata na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi energentima, koji se, između ostalog, nepovoljno odražavaju na međunarodno tržište goriva. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u rujnu se također ubrzala, na 4,7 % s 4,2 % u kolovozu. Istodobno se ukupna inflacija u europodručju (HIPC) ubrzala na 3,8 % s 3,2 % u kolovozu, čemu je ponajviše pridonijelo ubrzavanje godišnjeg rasta cijena energije. Intenzitet ubrzavanja inflacije u rujnu bio je jednak u Hrvatskoj i na razini prosjeka europodručja pa je razlika između inflacije (HIPC) u Hrvatskoj i prosjeka europodručja ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz, te je iznosila 0,5 postotnih bodova, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine.

Geopolitičke napetosti i rast cijena energenata i dalje su prisutni, kao i rast domaće potražnje pa je u tim uvjetima potrebno spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka na širi rast cijena i inflacijskih očekivanja.

Kako bi se s poreznog aspekta moglo utjecati na suzbijanje inflacije, za porezno razdoblje 2026. godine uvodi se porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu putem ovoga Konačnog prijedloga zakona.

Ovaj Konačni prijedlog zakona jedna je od niza antiinflacijskih mjera i ima za cilj prevenirati stvaranje prekomjerno povećanih profitnih marži za vrijeme energetske krize i globalne nestabilnosti. Primarni cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda, već sprječavanje inflacije. Stoga se predlaže u ovom trenutku kao preventivna mjera iz paketa antiinflacijskih mjera Vlade za 2026. godinu.

Razuman je cilj svakog poduzetništva povećavati profitnu maržu. Profitne marže obično snažno rastu kod novoosnovanih društava nakon postizanja stabilnosti poslovanja ili nakon što poduzetniku počnu pristizati rezultati prethodno izvršenih ulaganja. Međutim, u situacijama kada se većina gospodarstva bori s posljedicama krize, strukturni poremećaji mogu postati prilika za pojedine porezne obveznike da dodatno povećaju svoje profitne marže u tolikoj mjeri da mogu utjecati na porast inflacije, što predstavlja izravnu štetu potrošačima. Neki sudionici na tržištu mogu pokušati podići cijene proizvoda znatno iznad razine rasta troškova proizvodnje ili nabave, pri čemu se potražnja za tim proizvodima ne može značajnije smanjiti. U takvim situacijama njihova profitna marža značajno raste, a korist, odnosno dobit dioničara i članova društva, povećava se.

Kada se ostvari profitna marža koja znatno premašuje očekivanu u izrazito nepovoljnim globalnim poslovnim okolnostima, može se reći za porezne potrebe, kako je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu. Ako je prekomjerna profitna marža rezultat iskorištavanja negativnog gospodarskog poremećaja, s poreznog je aspekta korisno, ali i potrebno, odrediti da se takvi rezultati posebno oporezuju, stoga se i predlaže ovaj Konačni prijedlog zakona.

Naime, ovaj Konačni prijedlog zakona predlaže se u uvjetima izrazite globalne nestabilnosti i nemogućnosti pouzdane procjene kretanja međunarodnih cijena energenata, koje se brzo prelijevaju na cijene drugih proizvoda. Cilj je da porezni obveznici budu unaprijed upoznati sa svojim poreznim obvezama u slučaju da, u izrazito nepovoljnim gospodarskim okolnostima, podignu cijene svojih proizvoda, roba i usluga znatno više od rasta rashoda te na taj način ostvare značajan porast dobiti i profitne marže. Ako se to dogodi, ovim Konačnim prijedlogom zakona propisuje se plaćanje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu nastalu tijekom 2026. godine, primjenom porezne stope od 50 %.

Za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona profitna marža se izračunava stavljanjem u omjer i iskazivanjem u postotku, za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona posebno usklađene dobiti prije poreza koja je utvrđena u skladu s računovodstvenim standardima iskazane u prijavi poreza na dobit i također usklađenih ukupnih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi.

Naime, kako porast profitne marže može biti rezultat nekih izvanrednih događaja koji su kreirali određene visoke prihode, dobit ili rashode, odnosno koji nisu rezultat redovite poslovne aktivnosti tijekom 2026. godine i tijekom prethodnih poreznih razdoblja, ovim Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje se posebno usklađivanje prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka iskazanih u prijavama poreza na dobit kako bi se došlo do porezne osnovice prekomjerne profitne marže. Tako se predlaže isključiti određene izvanredne poslovne događaje te neke rashode i prihode koji nastaju kod poreznog obveznika neovisno o njegovoj poslovnoj aktivnosti odnosno porastu cijena roba i usluga.

Stoga se prema ovom Konačnom prijedlogu zakona prilikom izračuna profitne marže isključuju, primjerice, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao i prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, učinci odnosno efekti prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi ako je prodana do 30. lipnja 2026., porezno priznatih vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne imovine kao i učinci stjecanja ili prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima imaju više od 10 % udjela u kapitalu nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi pod istim uvjetima. Također bi se isključili rashodi amortizacije dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine te financijski prihodi i rashodi, osim u slučaju financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi. Isključili bi se prihodi i rashodi inozemnih poslovnih jedinica, kao i dobitci ili gubitci nastali u statusnim promjenama.

Navedeno se predlaže kako bi se porezna osnovica prekomjerne profitne marže približila onoj ciljanoj, koja je rezultat prekomjernog povećanja cijena proizvoda i usluga, a koje mogu utjecati na rast ili održavanje inflacije na visokoj razini. Stoga se profitna marža izračunava za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona na predloženi način za svako pojedino prethodno i tekuće porezno razdoblje neovisno o tome je li porezni obveznik u prijavi poreza na dobit iskazao dobit ili gubitak.

Prekomjernom profitnom maržom, za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona, smatra se profitna marža koja je za 15 % veća od prosjeka profitne marže, pojedinačno izračunate na propisani način, za svako od prethodna tri porezna razdoblja. Prethodna tri porezna razdoblja su 2023., 2024. i 2025. godina, za koje je utvrđena dobit nakon usklađivanja utvrđenih ovim Konačnim prijedlogom zakona. Ako je usklađena dobit utvrđena samo u dva ili jednom od prethodnih razdoblja odredba se odgovarajuće primjenjuje u odnosu na godine u kojima je utvrđena dobit.

Porezna osnovica poreza na dobit na prekomjerne profitne marže utvrđuje se za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona na način da se na usklađene prihode poreznog razdoblja primijeni identifikator porasta profitne marže. Za potrebe primjene ovoga Konačnog prijedloga zakona identifikator porasta profitne marže izračunava se kao postotak razlike profitne marže ostvarene u poreznom razdoblju 2026. godine i prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, uvećane za 15 %.

Uzimajući u obzir navedeni izračun može se zaključiti kako ovaj Konačni prijedlog zakona izdvaja dio ukupne usklađene dobiti poreznog razdoblja koji je rezultat prekomjerne profitne marže definirane ovim Konačnim prijedlogom zakona. Drugim riječima, porezna osnovica dobro odražava onaj dio dobiti koji je rezultat neprimjerenog povećanja cijena.

Također, prema ovome Konačnom prijedlogu zakona porezni obveznik koji je obveznik plaćanja poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu neće na istu osnovicu obračunati obvezu poreza na dobit, a isto će se provesti prilikom sastavljanja prijave poreza na dobit, dok će se predujam poreza na dobit za iduće porezno razdoblje utvrditi prema utvrđenoj osnovici i obvezi poreza na dobit prije izračuna ukupne porezne obveze odnosno kao da nema obveze poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Međutim, kao najvažnije za istaknuti, u skladu sa zadanim ciljem ovaj Konačni prijedlog zakona obuhvaća samo obveznika poreza na dobit:

1. koji se u poreznom razdoblju započetom u 2026. godini smatra velikim ili srednjim poduzetnikom temeljem kriterija visine neto prihoda, aktive i broja zaposlenih u skladu s Zakonom o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 85/24., 145/24., 151/25. i 59/26.) i

2. ako više od 50 % vrijednosti isporuka roba i usluga tijekom 2026. godine ostvari u Republici Hrvatskoj.

Zbog navedenog obuhvata ovim Konačnim prijedlogom zakona primijenjeno je načelo razmjernosti. Naime, mjerom su obuhvaćeni samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom, a to su srednji i veliki poduzetnici prema visini njihove aktive, prihoda i broja zaposlenih koji većinu vrijednosti isporuka roba i usluga ostvaruju u Republici Hrvatskoj. Ta dva kriterija, veličina poduzetnika odnosno gospodarska snaga i mjesto gdje se nalaze korisnici proizvoda ili usluga, odnosno potrošači, u velikoj mjeri označavaju poduzetnika koji može utjecati na inflaciju u Republici Hrvatskoj.

Iako je energetska kriza značajno utjecala na rast cijena energenata, što neosporno ima izravne negativne učinke i na velike i srednje poduzetnike, potrebno je osigurati zaštitnu mjeru kako bi se teret negativnih okolnosti ravnomjerno rasporedio. Negativne okolnosti na tržištu ne bi trebale dovesti do povećanja profitne marže utvrđene prema ovom Konačnom prijedlogu zakona, osim u slučajevima kada porezni obveznik poveća cijene roba i usluga nerazmjerno u odnosu na porast rashoda.

Međutim, trenutni energetski šok još se razvija, a njegovo trajanje ostaje neizvjesno. Ako poremećaji potraju ili se ograničenja opskrbe pojačaju tijekom 2026. godine, to može omogućiti poreznim obveznicima ostvarivanje prekomjerne profitne marže. Ako se to dogodi, neophodno je imati i poreznu mjeru koja će obuhvatiti porezno razdoblje 2026. godine. Stoga se ovim Konačnim prijedlogom zakona s poreznog aspekta utječe na sprječavanje prelijevanja izvanrednih tržišnih okolnosti u neopravdano povećanje cijena koje snose krajnji potrošači. Naime, neki porezni obveznici mogu koristiti dobrobit iz Vladinih antiinflacijskih mjera, a istovremeno podizati cijene proizvoda i usluga jer predviđaju kako potražnju za njihovim proizvodima ili uslugama nije moguće trenutno smanjiti.

Mjera uvođenja poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, kao jedna od niza antiinflacijskih mjera Vlade, u ovim gospodarskim uvjetima, nakon donošenja više antiinflacijskih mjera, od kojih samo deseti paket mjera vrijedi 449 milijuna eura, ima svoj legitimni cilj i svrhu.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona nastoji se ostvariti preventivni i odvraćajući učinak na neopravdano povećanje cijena proizvoda i usluga u okolnostima povećanih inflacijskih pritisaka. Cilj mjere nije ograničavanje redovitog poslovanja niti oporezivanje dobiti ostvarene kao rezultat učinkovitijeg poslovanja zbog čega su i predložena posebna usklađenja, već smanjenje poticaja za ostvarivanje prekomjerne profitne marže koja proizlazi iz povećanja cijena koje nije razmjerno rastu troškova poslovanja.

Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom, veliki i srednji poduzetnici ako više od 50 % vrijednosti isporuka tijekom 2026. godine ostvare u Republici Hrvatskoj. Mjerom uvođenja poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona, koji je ograničen primjenom načela razmjernosti i vremenski ograničenim trajanjem ove mjere.

Nadalje, trenutno je utvrđivanje porezno priznatih rashoda manjkova vezano uz propise o porezu na dodanu vrijednost. Radi otklanjanja dvojbi u primjeni, a s obzirom na razlike u utvrđivanju poreznih osnovica ovim Konačnim prijedlogom zakona, predlaže se to pitanje urediti zasebno. Obveznik poreza na dobit rashode utvrđuje u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima, dok se Zakonom uređuje jesu li oni porezno priznati. Dakle, i dalje će se, prema ovom Konačnom prijedlogu zakona, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit primjenjivati iznosi manjkova utvrđeni u smislu posebnih odluka Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore. U tom dijelu ovaj Konačni prijedlog zakona ne donosi suštinsku novost. Osim toga, ovim Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje se da svi rashodi vezani uz zalihe mogu biti porezno priznati ako se utvrdi da ih porezni obveznik nije mogao spriječiti. Nadalje, smanjenje vrijednosti zaliha i financijske imovine priznat će se ako odražava stvarno stanje imovine i gospodarsku opravdanost smanjenja.

Također, ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se oslobođenje od poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti mirovinskim fondovima, društvima za mirovinsko osiguranje i društvima za životno osiguranje sa sjedištem na području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Navedeni subjekti upravljaju dugoročnom mirovinskom štednjom i dugoročnim sredstvima prikupljenima kroz životno osiguranje građana Europske unije, oslobođenje od poreza po odbitku povećava prinose ostvarene ulaganjem te posredno pridonosi rastu vrijednosti štednje građana, u skladu s ciljevima Strategije za Uniju za štednju i ulaganja.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da isplatitelji naknada koje podliježu porezu po odbitku umjesto izvješća o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku koje se trenutačno prilažu uz obrazac prijave poreza na dobit u papirnatom obliku, isto podnose elektroničkim putem.

S obzirom na to da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, broj 123/26.) propisuje određene obveze Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD), među ostalim i u vezi s isplatom dividendi, ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da SKDD, u ime i za račun isplatitelja, elektroničkim putem dostavlja Poreznoj upravi izvješće o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se dodatno urediti način obračuna, obustave i uplate poreza u slučaju kada imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. Cilj izmjene jest osigurati učinkovitu provedbu poreznih obveza prilikom isplate dividendi na zbirnim računima te uskladiti regulatorni okvir s praksama razvijenih tržišta kapitala, u kojima subjekti ovlašteni za pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata imaju važnu ulogu u zastupanju krajnjih ulagatelja i izvršavanju povezanih administrativnih obveza. Tako se propisuje, u slučaju kada SKDD provodi isplatu dividende, odgovorno je u ime i za račun isplatitelja dividende obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku te dostaviti izvješća o isplaćenim dividendama i uplaćenim obvezama poreza po odbitku elektroničkim putem.

Radi učinkovite provedbe poreznih obveza omogućuje se da SKDD, za potrebe obračuna, obustave i uplate poreza u odnosu na financijske instrumente koji se vode na zbirnim računima, koristi podatke, subjekta ovlaštenog za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata koji posluje u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj.

Predloženim se ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Subjekt ovlašten za pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata i nadalje je dužan provoditi mjere dubinske analize stranke, utvrđivati i provjeravati identitet stvarnih vlasnika te provoditi druge mjere propisane posebnim propisima. Na taj se način osigurava učinkovita provedba poreznih obveza uz zadržavanje visokih standarda transparentnosti, integriteta tržišta kapitala i sprječavanja zlouporabe financijskog sustava.

III. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Ovim člankom uređuje se pozivanje na primjenu članka 27.a ovoga Zakona.

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se povećanje porezne osnovice za porezno nepriznate rashode zaliha, a vezano uz izmjene članka 10. Zakona prema ovom Konačnom prijedlogu zakona.

Uz članak 3.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se trenutak priznavanja rashoda smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine za porezne potrebe u odnosu na razdoblje iskazivanja u poslovnim knjigama, tako da se oni porezno priznaju u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena, ako smanjenje vrijednosti odražava stvarno stanje imovine i gospodarsku opravdanost.

Stavkom 2. ovoga članka briše se povezanost s porezom na dodanu vrijednost, a utvrđuje se daljnja primjena odluka Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore koje u smislu navedenih odluka utvrđuju iznose manjkova prihvatljive za porezne potrebe, kao što se primjenjuju i sada.

Stavkom 3. ovoga članka propisuje se radi otklanjanja dvojbi u primjeni da se u slučaju kada zbog određenih okolnosti nastanu rashodi vezani uz zalihe koji prelaze iznose utvrđene odlukama Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore ili nisu obuhvaćeni, isti će biti porezno priznati ako ih porezni obveznik nije mogao spriječiti pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Stavkom 4. ovoga članka uređuje se da fizička osoba, obveznik poreza na dobit, prioritetno primjenjuje odluke Hrvatske obrtničke komore.

Uz članak 4.

Ovim člankom mijenja se pozicija članka 28. ovoga Zakona te on postaje članak 27.a ovoga Zakona.

Uz članak 5.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se stopa poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu od 50 % na utvrđenu poreznu osnovicu.

Porez na prekomjernu profitnu maržu odnosi se na porezno razdoblje 2026. godine, a obračunava se i plaća u 2027. ili 2028. godini, ovisno o tome je li porezno razdoblje izjednačeno s kalendarskom godinom ili je različito.

Stavkom 2. ovoga članka propisuje se što se, za potrebe primjene ovoga Zakona, smatra profitnom maržom. Profitna marža izračunava se stavljanjem u omjer i iskazivanjem u postotku dobiti i ukupnih prihoda iskazanih u prijavi poreza na dobit iz članka 35. ovoga Zakona, ali nakon predloženih usklađenja iz stavka 6. ovoga članka. Nakon primjene usklađenja iz stavka 6. ovoga članka porezna osnovica prekomjerne profitne marže približava se onoj ciljanoj, koja je rezultat prekomjernog povećanja cijena proizvoda i usluga.

Stavkom 3. ovoga članka propisuju se porezna razdoblja koja se promatraju radi utvrđivanja prekomjerne profitne marže. Porezna razdoblja su 2026. godina kao ogledno porezno razdoblje te prethodna porezna razdoblja 2023., 2024. i 2025. godina. Dodatno se ovim stavkom propisuje način izračuna prosjeka pojedinačno izračunanih profitnih marži za prethodna porezna razdoblja u kojima je utvrđena usklađena dobit. Ako je usklađena dobit utvrđena samo u dva ili jednom od prethodnih razdoblja odredba se odgovarajuće primjenjuje u odnosu na godine u kojima je utvrđena dobit odnosno prosjekom dva prethodna porezna razdoblja ili usporedbom jednog poreznog razdoblja s poreznim razdobljem 2026. godine.

Zbog usklađenja iz stavka 6. ovoga članka profitna marža se izračunava za svako pojedino porezno razdoblje neovisno o tome je li porezni obveznik u poreznoj prijavi poreza iskazao dobit ili gubitak, odnosno je li u poreznom razdoblju utvrdio računovodstvenu dobit ili gubitak.

Stavkom 4. ovoga članka propisuje se izračun indikatora porasta profitne marže. Ako je profitna marža u poreznom razdoblju 2026. godine izračunata prema ovom Konačnom prijedlogu zakona veća za više od 15 % od prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, također izračunate prema ovom Konačnom prijedlogu zakona, izračunava se indikator porasta profitne marže. Indikator porasta profitne marže izračunava se kao razlika između profitne marže poreznog razdoblja 2026. godine i prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, uvećane za 15 %.

Stavkom 5. ovoga članka propisuje se način izračuna porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Porezna osnovica izračunava se primjenom indikatora porasta profitne marže na ukupne prihode iskazane u prijavi poreza na dobit za 2026. godinu nakon što se usklade prema stavku 6. ovoga članka.

Stavkom 6. ovoga članka propisuje se kako se prilikom izračuna porezne osnovice prekomjerne profitne marže poreznog razdoblja 2026. godine i prethodnih poreznih razdoblja, podaci iskazani na rednim brojevima 1.- prihodi, 2. - rashodi, 3.- dobit i 4. - gubitak u poreznoj prijavi poreza na dobit, obvezno usklađuju isključivanjem određenih iznosa navedenih u ovom stavku.

Tako se prema stavku 6. ovoga članka prilikom izračuna profitne marže svakog poreznog razdoblja isključuju prihodi od dividendi i udjela u dobiti, prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao i prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Predlaže se isključiti učinke prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a ako je riječ o prodaji povezanoj osobi pod uvjetom da je prodana do 30. lipnja 2026. kao i učinci prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima imaju više od 10 % udjela u kapitalu nepovezanoj osobi ili ako je riječ o prodaji povezanoj osobi pod uvjetom da je prodana do 30. lipnja 2026. S obzirom na to da povezane osobe mogu zajedničkim transakcijama utjecati na izračun poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, a prodaja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine priznatih vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne imovine kao i stjecanje ili prodaja dionica i udjela povezanim osobama nije redovita poslovna aktivnost, potrebno je spriječiti taj rizik određivanjem datuma u točkama 5. i 6. iz stavka 6. ovoga članka. Stoga se predlaže datum 30. lipnja 2026. kao primjeren za sprječavanje tog poreznog rizika, s obzirom na to da je tada bila poznata informacija o uvođenju jednokratne antiinflacijske mjere poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Naime, Vlada je nakon 172. sjednice 28. svibnja 2026. predstavila Mjere antiinflacijske politike te je predstavljena i osnova poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Nadalje, isključit će se dobit ili gubitak iz statusnih promjena. Također se isključuju rashodi amortizacije dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je namijenjena za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, financijski prihodi i rashodi uključivo i realizirani i nerealizirani, osim kod financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi. Predložena odredba iz članka 28. stavka 6. točke 9. koja se mijenja člankom 5. ovoga Konačnog prijedloga zakona, podrazumijeva financijske institucije odnosno subjekte navedene u članku 30.a stavku 6. Zakona o porezu na dobit, a koji su: kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za upravljanje, UAIF, investicijski fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, mirovinsko društvo, mirovinski fond, središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, a koji se utvrđuju u skladu s posebnim propisima. Postoji dio poduzetnika koji nisu financijske institucije, a koji više od 50 % prihoda ostvaruju od financijskih prihoda, te će isti svoje financijske prihode uključiti u izračun.

Isključuju se i prihodi i rashodi inozemnih poslovnih jedinica.

Stavkom 7. ovoga članka propisuje se da će se prilikom izračuna prekomjerne profitne marže obvezno uzeti u obzir statusne promjene kod poreznih obveznika koje su nastupile u poreznom razdoblju ili prethodnim poreznim razdobljima, kako bi se došlo do prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka koji pripada poreznom obvezniku, pri čemu se navedeno u načelu odnosi na spajanja i pripajanja, kada porezni obveznik može provesti i usklađenja iz stavka 6. ovoga članka.

Stavkom 8. ovoga članka utvrđuje se postupak izbjegavanja dvostrukog oporezivanja iste osnovice. Tako će se iznimno od članka 32. ovoga Zakona kojim se uređuje obveza obračunavanja i plaćanja poreza na dobit, u slučaju utvrđene porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu osnovica poreza na dobit po osnovi koje je utvrđena obveza poreza na dobit, umanjiti za poreznu osnovicu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Stavkom 9. ovoga članka utvrđuje se način utvrđivanja predujma poreza na dobit za 2027. godinu, odnosno predujam poreza na dobit za 2027. godinu koji će se utvrditi prema poreznoj obvezi prije primjene poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Stavkom 10. ovoga članka utvrđuju se obveznici poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, a to su samo srednji i veliki poduzetnici utvrđeni prema kriterijima visine neto prihoda, aktive i broja zaposlenih u skladu s posebnim propisom o računovodstvu za 2026. godinu ako prema prijavama poreza na dodanu vrijednost koje se podnose u skladu s posebnim propisom o porezu na dodanu vrijednost utvrde kako su u poreznom razdoblju za koje podnose prijavu poreza na dobit, više od 50 % vrijednosti roba i usluga ostvarili u tuzemstvu.

Prema Zakonu o računovodstvu poduzetnik u smislu toga Zakona, razvrstava se na mikro, malog, srednjeg i velikog ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji financijski izvještaji. Obzirom da se ovaj Konačni prijedlog zakona odnosi samo na jedno porezno razdoblje i to razdoblje 2026. godine potencijalni obveznici plaćanja poreza na prekomjernu profitnu maržu su oni porezni obveznici koji se od početka 2026. godine smatraju velikim ili srednjim poduzetnicima u skladu s Zakonom o računovodstvu. Srednji poduzetnik je onaj koji prelazi jedan od kriterija, a veliki koji prelazi dva kriterija a to su: neto prihod veći od 50 milijuna eura, aktiva veća od 25 milijuna eura i više od 250 zaposlenih (oko 1.800 potencijalnih poduzetnika koji ispunjavaju navedene kriterije). Međutim nije moguće utvrditi koliko će potencijalnih obveznika ispuniti drugi kriterij koji se odnosi na vrijednost roba i usluga u tuzemstvu.

To su poduzetnici s najjačom gospodarskom snagom koji mogu utjecati na inflaciju. Navedeni kriteriji veličine poduzetnika i prisutnosti na domaćem tržištu, predstavljaju objektivan i razmjeran kriterij za određivanje obuhvata obveznika poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Takvi porezni obveznici, poduzetnici svoju gospodarsku aktivnost pretežito ostvaruju na domaćem tržištu te stoga imaju najveći potencijal utjecaja na kretanje cijena, inflacijske pritiske i gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj.

Riječ je o razmjernim svrsi mjere primjerenim kriterijima za određivanje obuhvata poreznih obveznika, s obzirom na to da je cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona preventivno djelovanje.

Stavkom 11. ovoga članka propisuje se da se ovaj članak ne odnosi na novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje, dok će poduzetnici nastali odvajanjem ili podjelom biti obuhvaćeni njegovom primjenom temeljem stavka 10. ovoga članka.

Stavkom 12. ovoga članka propisuje se razdoblje primjene i način prijave porezne obveze. Propisuje se da se porez prijavljuje na propisanom obrascu za cijelo porezno razdoblje započeto tijekom 2026. godine, pri čemu obveza dospijeva na dan dospijeća obveze poreza na dobit za isto porezno razdoblje te se uplaćuje na poseban račun, što će biti propisano pravilnikom iz stavka 16. ovoga članka.

Stavkom 13. ovoga članka se propisuje kako će u slučajevima promjene poreznog razdoblja tijekom 2026. godine ili prethodnim poreznim razdobljima za potrebe izračuna poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, kako bi se mogla napraviti usporedba poreznih razdoblja ista trebaju svesti na razdoblje od dvanaest mjeseci, obzirom da je u godini promjene poreznog razdoblja jedno porezno razdoblje kraće od dvanaest mjeseci.

Stavkom 14. ovoga članka propisuje se da se pri izračunu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu iznosi zaokružuju na dvije decimale.

Stavkom 15. ovoga članka dodatno se pojašnjava kako pri izračunu porezne obveze poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu iz ovoga članka porezni obveznik na odgovarajući način primjenjuje odredbe ovoga Zakona. To znači kako porezni obveznik prihode, rashode, dobit, ili gubitak utvrđuje u skladu s člankom 5. i člankom 33. Zakona o porezu na dobit. Tako će se porezna osnovica u prvom koraku, odnosno potrebni indikatori utvrditi na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Tako će se usklađeni prihodi, rashodi, dobit ili gubitak utvrditi na isti način kao što se utvrđuje obveza poreza na dobit. Primjerice porezni obveznik će utvrditi prihode od prodaje dugotrajne materijalne imovine i iskazati ih u prijavi poreza na dobit na rednom broju 1. Obrasca PD, ali ih neće uzeti u obzir prilikom izračuna poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu jer je riječ o izvanrednom prihodu. U skladu s općim poreznim propisom na temelju dokaza poreznog obveznika uzet će se u obzir i izvanredni poslovni događaj koji nije kao takav naveden u stavku 6. ovoga članka, a može se smatrati istovjetnim po svojoj gospodarskoj biti.

Stavkom 16. ovoga članka daje se ovlast ministru financija da pravilnikom propiše način na koji će se uzeti u obzir nastale statusne promjene u poreznom razdoblju 2026. godine i prethodnim poreznim razdobljima, utvrđivanja poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi, isključenih prihoda, rashoda, dobiti ili dobitka obuhvaćenih stavkom 6. ovoga članka, načina utvrđivanja vrijednosti isporuka roba i usluga u tuzemstvu, izračuna porezne obveze, sadržaja obrasca i uplatni račun.

S obzirom na navedeno, u stavku 15. ovoga članka propisano je da porezni obveznik u prijavi poreza na dobit, na temelju poslovnih knjiga koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu, zbirno na rednim brojevima 1., 2., 3. i 4. iskazuje događaje iz stavka 6. ovoga članka, koji se za potrebe primjene poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu ne uzimaju u obzir ni za razdoblje 2026. godine ni za prethodna porezna razdoblja.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona za 2026. godinu uvodi se, za mali broj obveznika poreza na dobit, odnosno za velike i srednje poduzetnike, potencijalno nova porezna osnovica koja će se utvrđivati na temelju poslovnih knjiga koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu. Potencijalni porezni obveznici će tijekom 2027. godine, na temelju tih poslovnih knjiga, utvrditi obvezu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu za 2026. godinu.

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se pozivanje na primjenu članka 27.a ovoga Zakona.

Uz članak 7.

Stavkom 1. ovoga članka radi jasnoće u primjeni mijenja se naziv primatelja naknade na koju se plaća porez po odbitku.

Stavkom 2. ovoga članka jasnije se uređuje izričaj te se jasnije propisuje odredba o plaćanju poreza po odbitku na usluge koje se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Stavkom 3. ovoga članka kojim se u članku 31. Zakona dodaje stavak 13. propisuje se oslobođenje od poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti mirovinskim fondovima, društvima za mirovinsko osiguranje i društvima za životno osiguranje sa sjedištem na području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Navedeni subjekti upravljaju dugoročnom mirovinskom štednjom i dugoročnim sredstvima prikupljenima kroz životno osiguranje građana Europske unije. To oslobođenje od poreza po odbitku povećava prinose ostvarene ulaganjem te posredno pridonosi rastu vrijednosti štednje građana, u skladu s ciljevima Strategije za Uniju za štednju i ulaganja.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 14. koji propisuje da isplatitelji naknada koje podliježu plaćanju poreza po odbitku uz prijavu poreza na dobit umjesto dostave izvješća o isplaćenim naknadama koje se oporezuju porezom po odbitku u papirnatom obliku, podnose izvješće elektroničkim putem.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 15. kojim se slijedom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, broj 123/26.) koji predlaže određene obveze Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), među ostalim i u vezi s isplatom dividendi, propisuje da se taj postupak uskladi i s poreznim obvezama. Tako se propisuje, u slučaju kada SKDD provodi isplatu dividende da je isto odgovorno u ime i za račun isplatitelja dividende obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku te dostaviti izvješća o isplaćenim dividendama i uplaćenim obvezama poreza po odbitku elektroničkim putem.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 16. kojim se uređuje način obračuna, obustave i uplate poreza u slučaju kada imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. U slučaju kada SKDD raspoređuje dividende za imatelja financijskih instrumenata koji svoje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, SKDD je dužan u skladu s utvrđenim pravilima rada, u ime i za račun isplatitelja obračunati obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri čemu u izvješću kao primatelja navodi tog ovlaštenog subjekta za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.

Uz članak 8.

Ovim člankom uređuje se prekršajna odredba.

Uz članak 9.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se primjena odredbi članaka 2. i 3. ovoga Zakona u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2027. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2027.

Stavkom 2. ovoga članka propisuje se primjena odredbe članka 31. stavka 14. koja je dodana člankom 7. ovoga Zakona na porezno razdoblje započeto u 2027. godini, a koje ne završava prije 31. prosinca 2027.

Nadalje u stavku 3. ovoga članka daje se ovlast ministru financija da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Pravilnik o porezu na dobit s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

IV. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Konačnog prijedloga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Ovaj Konačni prijedlog zakona predlaže se u sklopu Mjera antiinflacijske politike Vlade Republike Hrvatske u 2026. godini. Porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu uvodi se prema ovom Konačnom prijedlogu zakona kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2027. godini za porezno razdoblje 2026. godine.

Ako bi obveznik poreza na dobit u 2026. godini utvrdio indikator postojanja prekomjerne profitne marže, važno je istaknuti i nakon primjene usklađenja, odnosno ako utvrdi poreznu osnovicu prekomjerne profitne marže prema ovom Konačnom prijedlogu zakona, to indicira na značajno povećanje prihoda bez značajnog povećanja rashoda, čime se posljedično ostvaruje i veća dobit koja pripada dioničarima ili članovima društva. Stoga je u trenutnim gospodarskim okolnostima legitimno, ali i potrebno posebno oporezivati dobit od prekomjerne profitne marže primjenom stope od 50 %.

Međutim, nije moguće procijeniti utjecaj ovoga Konačnog prijedloga zakona na prihode proračuna, budući da nije moguće procijeniti hoće li porezni obveznici prilagoditi poslovanje uvjetima na tržištu kako se inflacija ne bi prelila u maržu obveznika.

Druge izmjene koje se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona dodatno uređuju određena oslobođenja od plaćanja poreza po odbitku te mogu utjecati na smanjenje proračunskih prihoda u malom iznosu, ali nije moguće procijeniti iznos budućih isplata. Izmjene koje se odnose na postupanja vezana uz porez po odbitku i vrijednosna usklađenja te manjkove, nemaju direktan utjecaj na naplatu poreza na dobit.

V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE

U Hrvatskome saboru nakon rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, na sjednici održanoj 25. rujna 2026. donesen je Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog zakona.

U odnosu na Prijedlog zakona, predlagatelj je u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenio ili dodao sljedeće:

U Konačnom prijedlogu zakona dodan je članak 2. kojim se uređuje povećanje porezne osnovice vezano uz zalihe, a vezano uz izmjene članka 10. Zakona.

Dodan je članak 3. kojim se mijenja članak 10. Zakona, koji uređuje postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda vrijednosnog usklađenja financijske imovine i zaliha te manjkova zaliha.

U članku 5. (prije članak 3.) kojim se mijenja članak 28. u stavku 6. točki 5. dodan je nastavak kojim se pojašnjava kako se isključuju učinci vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne imovine koji se smatraju porezno priznatima. Također je u točki 6. dodan nastavak kako bi se učinci prodaje i otuđenja dionica ili udjela u trgovačkim društvima utvrđivali kod prodavatelja i stjecatelja na isti način. U stavku 10. pojašnjeno je kako se u obzir uzimaju isporuke kako bi odredba bila jasnija, dok je u stavku 15. dodano kako će se u skladu s općim poreznim propisom na temelju dokaza poreznog obveznika uzeti u obzir i izvanredni poslovni događaj koji nije kao takav naveden u stavku 6. ovoga članka, a može se smatrati istovjetnim po svojoj gospodarskoj biti.

Dodan je članak 7. kojim se u članku 31. Zakona uređuju obveze vezane uz plaćanje poreza po odbitku za određene usluge inozemnim primateljima, te je izmijenjen izričaj u članku 31. stavcima 4. i 12. Zakona.

Dodanim člankom 7. u članku 31. Zakona dodan je stavak 13. kojim se propisuje oslobođenje od poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti mirovinskim fondovima, društvima za mirovinsko osiguranje i društvima za životno osiguranje sa sjedištem na području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.

Nadalje, dodan je stavak 14. koji propisuje da isplatitelji naknada koje podliježu plaćanju poreza po odbitku uz prijavu poreza na dobit umjesto dostave izvješća o isplaćenim naknadama u papirnatom obliku, podnose izvješće elektroničkim putem.

Dodan je stavak 15., koji propisuje da u slučaju kada SKDD provodi isplatu dividende je isti odgovoran u ime i za račun isplatitelja dividende obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku te dostaviti izvješća o isplaćenim dividendama i uplaćenim obvezama poreza po odbitku elektroničkim putem.

Nadalje, dodan je stavak 16. kojim se uređuje način obračuna, obustave i uplate poreza u slučaju kada imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. U slučaju kada SKDD raspoređuje dividende za imatelja financijskih instrumenata koji svoje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, SKDD je dužan u skladu s utvrđenim pravilima rada, u ime i za račun isplatitelja obračunati obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri čemu u izvješću kao primatelja navodi tog ovlaštenog subjekta za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.

U članku 9. (prije članak 6.) dodani su stavci 1. i 2. kako bi se odredilo stupanje na snagu pojedinih odredbi.

VI. PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MIŠLJENJA KOJI SU DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA, A KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO, TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA

Tijekom prvoga čitanja u Hrvatskome saboru iznijeti su i neki prijedlozi koji nisu prihvaćeni. U nastavku se navode prijedlozi te razlozi zašto isti nisu prihvaćeni.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnika Borisa Lalovca, u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske da se prihodi od poreza na prekomjernu profitnu maržu usmjere umirovljenicima kao 2022. godine, koji od ukidanja poreza na mirovine neće ostvariti korist, odnosno umirovljenicima s najnižim mirovinama iz razloga jer je Zakonom već određeno da je prihod od poreza na dobit prihod državnog proračuna. Naime, porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu je dio Zakona o porezu na dobit, a obveze poreza na dobit i poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu će se utvrditi podnošenjem jednog obrasca, dok se za 2022. godinu dodatni porez na dobit proveo putem posebnog Zakona o dodatnom porezu na dobit te je bilo moguće zakonom odrediti pripadnost.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnika Darka Klasića, u ime Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka prema kojemu je potrebno jasnije razlikovati povećanje dobiti nastale zbog inovacija, ulaganja i produktivnosti od povećanja koje proizlazi iz prekomjernog podizanja marži jer predloženi način utvrđivanja porezne osnovice pretpostavlja usporedbu usklađene profitne marže s prosjekom prethodne tri godine odnosno, predviđena su posebna usklađenja određenih prihoda, rashoda, dobiti i gubitka.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnika Hrvoje Zekanovića prema kojemu bi se trebali izuzeti od poreza na prekomjernu profitnu maržu poduzetnici kojima je država u prethodnom razdoblju ograničavala cijene roba ili usluga iz razloga jer je riječ o antiinflacijskoj horizontalnoj mjeri koja obuhvaća porezne obveznike s najjačom gospodarskom snagom koji ispunjavaju predložene uvjete, a primjenjuje se kako dodatna preventivna mjera u odnosu na druge antiinflacijske neporezne mjere.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnika Dalibora Pausa, u ime Kluba Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika – Partito Istriano dei Pensionati (ISU – PIP) prema kojemu bi se porez trebalo usmjeriti samo na pojedine sektore za koje postoje pokazatelji izvanrednih zarada (npr. energetika, banke), a ne primjenjivati ga široko na sve obveznike koji zadovolje kriterije iz razloga jer je riječ o horizontalnoj mjeri koja obuhvaća porezne obveznike s najjačom gospodarskom snagom koji ispunjavaju predložene uvjete.

Nije prihvaćen prijedlog zastupnika Bože Petrova, u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića kako je potrebno propisati razlike za povećanje dobiti ostvareno zbog ulaganja, povećanja produktivnosti i razvoja poslovanja od povećanja dobiti koje proizlazi iz neopravdanog povećanja cijena i profitnih marži, te izbjeći narušavanje pravne sigurnosti i predvidivosti poreznog sustava, jer predloženi način utvrđivanja porezne osnovice pretpostavlja usporedbu usklađene profitne marže s prosjekom prethodne tri godine odnosno, predviđena su posebna usklađenja određenih prihoda, rashoda, dobiti i gubitka, a predložena preventivna antiinflacijska mjera koja se donosi u sklopu paketa mjera s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata te zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva, ne utječe negativno na gospodarstvo odnosno ne može se razmatrati izdvojeno od drugih mjera.

Razlike u tekstu

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Članak 6. izmijenjenčlankom 1. prijedloga

(1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona smanjuje se:

1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti koji su utvrđeni na način propisan ovim Zakonom.

1.1. Prihodima iz točke 1. ovoga stavka smatraju se prihodi:

a) čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit prema ovom Zakonu ili istovjetne vrste poreza, i

b) čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit prema ovom Zakonu, i

c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak.

1.2. Kada su prihodi od dividendi ili udjela u dobiti ostvareni iz država članica EU smatra se da su ispunjeni uvjeti iz točke 1. podtočke 1.1. a) i b) ovoga stavka ako je isplatitelj:

a) obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit koji donosi ministar financija, i

b) društvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit koji donosi ministar financija, i

c) rezident države članice EU u skladu s pravom te države i ne odnosi se na rezidente izvan EU prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama,

2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu,

3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod,

4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. ovoga Zakona,

5. za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima.

6. za sponzorstava učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koji navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona može se smanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu.

(3) Za svote iz stavka 1. ovoga članka može se iskazati porezni gubitak, odnosno gubitak se može povećati, uz uvažavanje pravila o državnim potporama i potporama male vrijednosti.

(4) Poticaji iz stavka 1. točke 5. ovoga članka koji sadrže državnu potporu moraju biti odobreni sukladno posebnim propisima o državnim potporama i potporama male vrijednosti.

(5) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 7. ovog Zakona koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu primjenjuje odredbe ovoga članka na odgovarajući način uz primjenu novčanog načela.

(6) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona smanjuje se za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa.

(7) Iznos primljene potpore iz stavka 6. ovoga članka ne utječe na prag prihoda iz članka 2. stavka 4., članka 5. stavka 7., članka 5.b stavka 1. i članka 28. 27.a ovoga Zakona.

(8) Ministar nadležan za aktivnosti iz stavka 1. točke 6. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra financija odlukom utvrđuje subjekte koji ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi sa smanjenjem porezne osnovice.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 1. prijedloga

Uz članak 1.

Ovim člankom uređuje se pozivanje na primjenu članka 27.a ovoga Zakona.

Članak 7. izmijenjenčlankom 2. prijedloga

(1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona povećava se:

1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima,

2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. ovoga Zakona,

3. za 50% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom,

4. za 50% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća,

5. za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost porezno nepriznate rashode zaliha iz članka 10. ovoga Zakona, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak,

6. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,

7. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,

8. za zatezne kamate između povezanih osoba,

9. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti,

10. za darovanja iznad svote iz stavaka 7. i. 9. ovoga članka i za darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist,

11. za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ovoga Zakona,

12. za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama,

13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.

(2) Za rashode iz stavka 1. ovoga članka, osim za rashode iz točke 9. i 12. toga stavka, ne povećava se porezna osnovica kada se sukladno Zakonu o porezu na dohodak obračunava i plaća porez na dohodak.

(3) U troškove iz stavka 1. točke 4. ovoga članka spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:

1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije i amortizacije,

2. za rent-a-car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva,

3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

(6) Iznimno od stavka 1. točke 3. ovoga članka, ne smatraju se reprezentacijom proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 22,00 eura.

(7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava mogu biti utvrđena u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja na temelju Odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(9) U darovanja iz stavka 7. ovoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

(10) Porezna osnovica povećava se za privremeno nepriznate rashode.

(11) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 7. ovoga Zakona koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu primjenjuje odredbe ovoga članka na odgovarajući način uz primjenu novčanog načela.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak priznavanja rashoda iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.

Primjenu izmjene članka 7. prijedlog uređuje odredbom koja glasi: Odredbe članaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2027. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2027.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 2. prijedloga

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se povećanje porezne osnovice za porezno nepriznate rashode zaliha, a vezano uz izmjene članka 10. Zakona prema ovom Konačnom prijedlogu zakona.

Članak 10. izmijenjenčlankom 3. prijedloga

(1) Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju i zaliha utvrđuju se kao porezno priznati u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. (2) Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom, ako smanjenje vrijednosti odražava stvarno stanje imovine i gospodarsku opravdanost.

(2) Iznosi rashoda koji se smatraju manjkovima u smislu posebnih odluka Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost. utvrđuju se kao porezno priznati rashodi do visine utvrđene tim odlukama, na temelju vjerodostojne dokumentacije.

(3) Porezno priznati su i rashodi vezani uz zalihe koji prelaze iznose utvrđene stavkom 2. ovoga članka ili nisu obuhvaćeni odlukama iz stavka 2. ovoga članka, ako ih porezni obveznik nije mogao spriječiti pažnjom dobrog gospodarstvenika.

(4) Fizička osoba, obveznik poreza na dobit, prioritetno primjenjuje odluke Hrvatske obrtničke komore.

Primjenu izmjene članka 10. prijedlog uređuje odredbom koja glasi: Odredbe članaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2027. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2027.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 3. prijedloga

Uz članak 3.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se trenutak priznavanja rashoda smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine za porezne potrebe u odnosu na razdoblje iskazivanja u poslovnim knjigama, tako da se oni porezno priznaju u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena, ako smanjenje vrijednosti odražava stvarno stanje imovine i gospodarsku opravdanost.

Stavkom 2. ovoga članka briše se povezanost s porezom na dodanu vrijednost, a utvrđuje se daljnja primjena odluka Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore koje u smislu navedenih odluka utvrđuju iznose manjkova prihvatljive za porezne potrebe, kao što se primjenjuju i sada.

Stavkom 3. ovoga članka propisuje se radi otklanjanja dvojbi u primjeni da se u slučaju kada zbog određenih okolnosti nastanu rashodi vezani uz zalihe koji prelaze iznose utvrđene odlukama Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore ili nisu obuhvaćeni, isti će biti porezno priznati ako ih porezni obveznik nije mogao spriječiti pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Stavkom 4. ovoga članka uređuje se da fizička osoba, obveznik poreza na dobit, prioritetno primjenjuje odluke Hrvatske obrtničke komore.

Članak 27.a dodančlankom 4. prijedloga

Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi:

1. 10% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 eura, ili

2. 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi veći od 1.000.000,00 eura.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 4. prijedloga

Uz članak 4.

Ovim člankom mijenja se pozicija članka 28. ovoga Zakona te on postaje članak 27.a ovoga Zakona.

Članak 28. izmijenjenčlankom 5. prijedloga

(1) Porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi: 1. 10% ako iz stavka 5. ovoga članka, za porezno razdoblje započeto u 2026. godini primjenom porezne stope od 50 %.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka profitna marža se izračunava stavljanjem u omjer i iskazivanjem u postotku dobiti i ukupnih prihoda, iskazanih u poreznoj prijavi iz članka 35. ovoga Zakona i usklađenih prema stavku 6. ovoga članka.

(3) Profitna marža iz stavka 2. ovoga članka izračunava se za:

1. porezno razdoblje započeto u 2026. godini i

2. za prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine) pri čemu se za prethodna razdoblja izračunava prosjek pojedinačno izračunatih profitnih marži, za koja je utvrđena dobit nakon usklađenja iz stavka 6. ovoga članka.

(4) Ako je razlika između profitne marže iz stavka 3. točke 1. ovoga članka veća za 15 % od prosječne profitne marže iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, izračunava se identifikator porasta profitne marže kao razlika odnosno postotno odstupanje profitne marže u 2026. godini od prosjeka profitnih marži prethodnih poreznih razdoblja uvećano za 15 %.

(5) Porezna osnovica iz stavka 1. ovoga članka izračunava se primjenom identifikatora porasta prosječne profitne marže iz stavka 4. ovoga članka, na ukupne prihode iskazane u poreznoj prijavi iz članka 35. ovoga Zakona za 2026. godinu usklađene prema stavku 6. ovoga članka.

(6) Prilikom utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu poreznog razdoblja i prethodnih poreznih razdoblja iz stavka 3. ovoga članka, podaci iskazani na rednim brojevima 1., 2., 3. i 4. u poreznoj prijavi iz članka 35. ovoga Zakona, usklađuju se isključivanjem:

1. prihoda koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima

2. prihoda u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika

3. prihoda od dividendi i udjela u dobiti

4. prihoda od naplaćenih naknada štete te iznosa dosuđenih u sudskim postupcima

5. prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugo otuđenje provedeno do 30. lipnja 2026. te porezno priznatih vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne imovine

6. prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka od prodaje ili drugog otuđenja dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima porezni obveznik ima više od 10 % udjela u kapitalu, nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi ako je prodaja ili drugo otuđenje provedeno do 30. lipnja 2026. ili od stjecanja udjela u kapitalu pod istim uvjetima

7. dobiti ili gubitka iz statusnih promjena

8. rashoda amortizacije dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine

9. financijskih prihoda i rashoda, osim kod financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi

10. realizirani dobici (prihodi) i nerealizirani (gubici) rashodi od financijske imovine, osim kod financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi

11. prihoda i rashoda koji pripadaju inozemnim poslovnim jedinicama.

(7) Kod poreznih obveznika koji su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 eura, ili 2026. godine ili u prethodnim poreznim razdobljima iz stavka 3. točke 2. ovoga članka imali statusne promjene iste se uzimaju u obzir prilikom izračuna prekomjerne profitne marže.

2. 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi veći od 1.000.000,00 eura.

(8) Iznimno od članka 32. ovoga Zakona u slučaju primjene stavka 1. ovoga članka osnovica poreza na dobit po osnovi koje je utvrđena obveza poreza na dobit, umanjuje se iznosom porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu utvrđene prema ovom članku.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka predujam poreza na dobit za 2027. godinu utvrđuje se prije primjene stavka 8. ovoga članka.

(10) Izračun prekomjerne profitne marže prema stavcima 1. do 9. ovoga članka primjenjuje porezni obveznik:

1. koji se na početku poreznog razdoblja 2026. godine smatra srednjim ili velikim poduzetnikom prema kriterijima visine neto prihoda, aktive i broja zaposlenih u skladu s posebnim propisom o računovodstvu i

2. ako prema prijavama poreza na dodanu vrijednost koje se podnose u skladu s posebnim propisom o porezu na dodanu vrijednost utvrdi kako je u poreznom razdoblju iz točke 1. ovoga stavka više od 50 % vrijednosti isporuka roba i usluga ostvario u tuzemstvu.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izračun prekomjerne profitne marže ne primjenjuje novoosnovani samostalni poduzetnik koji podnosi Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje.

(12) Porez iz stavka 1. ovoga članka prijavljuje se na obrascu za cijelo porezno razdoblje započeto tijekom 2026. godine, a dospijeva na dan dospijeća obveze poreza na dobit za isto porezno razdoblje i uplaćuje se na poseban račun.

(13) U slučajevima promjene poreznog razdoblja tijekom 2026. godine ili ako je promjena poreznog razdoblja nastala u prethodnim poreznim razdobljima, za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka porezni obveznik će potrebne izračune utvrditi prema poreznim razdobljima koja traju najmanje dvanaest mjeseci.

(14) Prilikom izračuna iznosa iz stavka 1. ovoga članka iznosi se zaokružuju na dvije decimale.

(15) Pri izračunu porezne obveze poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu iz ovoga članka porezni obveznik na odgovarajući način primjenjuje odredbe ovoga Zakona, a u skladu s općim poreznim propisom na temelju dokaza poreznog obveznika uzet će se u obzir i izvanredni poslovni događaj koji nije kao takav naveden u stavku 6. ovoga članka, ako porezni obveznik dokaže da se taj izvanredni poslovni događaj može smatrati istovjetnim po svojoj gospodarskoj biti.

(16) Ministar financija pravilnikom propisuje način, na koji će se uzeti u obzir nastale statusne promjene u poreznom razdoblju 2026. godine i prethodnim poreznim razdobljima, utvrđivanja financijskih institucija i drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi, isključenih prihoda, rashoda, dobiti ili dobitka obuhvaćenih stavkom 6. ovoga članka, utvrđivanja vrijednosti roba i usluga, izračuna porezne obveze, sadržaja obrasca i uplatni račun.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 5. prijedloga

Uz članak 5.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se stopa poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu od 50 % na utvrđenu poreznu osnovicu.

Porez na prekomjernu profitnu maržu odnosi se na porezno razdoblje 2026. godine, a obračunava se i plaća u 2027. ili 2028. godini, ovisno o tome je li porezno razdoblje izjednačeno s kalendarskom godinom ili je različito.

Stavkom 2. ovoga članka propisuje se što se, za potrebe primjene ovoga Zakona, smatra profitnom maržom. Profitna marža izračunava se stavljanjem u omjer i iskazivanjem u postotku dobiti i ukupnih prihoda iskazanih u prijavi poreza na dobit iz članka 35. ovoga Zakona, ali nakon predloženih usklađenja iz stavka 6. ovoga članka. Nakon primjene usklađenja iz stavka 6. ovoga članka porezna osnovica prekomjerne profitne marže približava se onoj ciljanoj, koja je rezultat prekomjernog povećanja cijena proizvoda i usluga.

Stavkom 3. ovoga članka propisuju se porezna razdoblja koja se promatraju radi utvrđivanja prekomjerne profitne marže. Porezna razdoblja su 2026. godina kao ogledno porezno razdoblje te prethodna porezna razdoblja 2023., 2024. i 2025. godina. Dodatno se ovim stavkom propisuje način izračuna prosjeka pojedinačno izračunanih profitnih marži za prethodna porezna razdoblja u kojima je utvrđena usklađena dobit. Ako je usklađena dobit utvrđena samo u dva ili jednom od prethodnih razdoblja odredba se odgovarajuće primjenjuje u odnosu na godine u kojima je utvrđena dobit odnosno prosjekom dva prethodna porezna razdoblja ili usporedbom jednog poreznog razdoblja s poreznim razdobljem 2026. godine.

Zbog usklađenja iz stavka 6. ovoga članka profitna marža se izračunava za svako pojedino porezno razdoblje neovisno o tome je li porezni obveznik u poreznoj prijavi poreza iskazao dobit ili gubitak, odnosno je li u poreznom razdoblju utvrdio računovodstvenu dobit ili gubitak.

Stavkom 4. ovoga članka propisuje se izračun indikatora porasta profitne marže. Ako je profitna marža u poreznom razdoblju 2026. godine izračunata prema ovom Konačnom prijedlogu zakona veća za više od 15 % od prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, također izračunate prema ovom Konačnom prijedlogu zakona, izračunava se indikator porasta profitne marže. Indikator porasta profitne marže izračunava se kao razlika između profitne marže poreznog razdoblja 2026. godine i prosječne profitne marže iz prethodna tri porezna razdoblja, uvećane za 15 %.

Stavkom 5. ovoga članka propisuje se način izračuna porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Porezna osnovica izračunava se primjenom indikatora porasta profitne marže na ukupne prihode iskazane u prijavi poreza na dobit za 2026. godinu nakon što se usklade prema stavku 6. ovoga članka.

Stavkom 6. ovoga članka propisuje se kako se prilikom izračuna porezne osnovice prekomjerne profitne marže poreznog razdoblja 2026. godine i prethodnih poreznih razdoblja, podaci iskazani na rednim brojevima 1.- prihodi, 2. - rashodi, 3.- dobit i 4. - gubitak u poreznoj prijavi poreza na dobit, obvezno usklađuju isključivanjem određenih iznosa navedenih u ovom stavku.

Tako se prema stavku 6. ovoga članka prilikom izračuna profitne marže svakog poreznog razdoblja isključuju prihodi od dividendi i udjela u dobiti, prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao i prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Predlaže se isključiti učinke prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a ako je riječ o prodaji povezanoj osobi pod uvjetom da je prodana do 30. lipnja 2026. kao i učinci prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima imaju više od 10 % udjela u kapitalu nepovezanoj osobi ili ako je riječ o prodaji povezanoj osobi pod uvjetom da je prodana do 30. lipnja 2026. S obzirom na to da povezane osobe mogu zajedničkim transakcijama utjecati na izračun poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, a prodaja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine priznatih vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne imovine kao i stjecanje ili prodaja dionica i udjela povezanim osobama nije redovita poslovna aktivnost, potrebno je spriječiti taj rizik određivanjem datuma u točkama 5. i 6. iz stavka 6. ovoga članka. Stoga se predlaže datum 30. lipnja 2026. kao primjeren za sprječavanje tog poreznog rizika, s obzirom na to da je tada bila poznata informacija o uvođenju jednokratne antiinflacijske mjere poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Naime, Vlada je nakon 172. sjednice 28. svibnja 2026. predstavila Mjere antiinflacijske politike te je predstavljena i osnova poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Nadalje, isključit će se dobit ili gubitak iz statusnih promjena. Također se isključuju rashodi amortizacije dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je namijenjena za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, financijski prihodi i rashodi uključivo i realizirani i nerealizirani, osim kod financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi. Predložena odredba iz članka 28. stavka 6. točke 9. koja se mijenja člankom 5. ovoga Konačnog prijedloga zakona, podrazumijeva financijske institucije odnosno subjekte navedene u članku 30.a stavku 6. Zakona o porezu na dobit, a koji su: kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za upravljanje, UAIF, investicijski fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, mirovinsko društvo, mirovinski fond, središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, a koji se utvrđuju u skladu s posebnim propisima. Postoji dio poduzetnika koji nisu financijske institucije, a koji više od 50 % prihoda ostvaruju od financijskih prihoda, te će isti svoje financijske prihode uključiti u izračun.

Isključuju se i prihodi i rashodi inozemnih poslovnih jedinica.

Stavkom 7. ovoga članka propisuje se da će se prilikom izračuna prekomjerne profitne marže obvezno uzeti u obzir statusne promjene kod poreznih obveznika koje su nastupile u poreznom razdoblju ili prethodnim poreznim razdobljima, kako bi se došlo do prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka koji pripada poreznom obvezniku, pri čemu se navedeno u načelu odnosi na spajanja i pripajanja, kada porezni obveznik može provesti i usklađenja iz stavka 6. ovoga članka.

Stavkom 8. ovoga članka utvrđuje se postupak izbjegavanja dvostrukog oporezivanja iste osnovice. Tako će se iznimno od članka 32. ovoga Zakona kojim se uređuje obveza obračunavanja i plaćanja poreza na dobit, u slučaju utvrđene porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu osnovica poreza na dobit po osnovi koje je utvrđena obveza poreza na dobit, umanjiti za poreznu osnovicu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Stavkom 9. ovoga članka utvrđuje se način utvrđivanja predujma poreza na dobit za 2027. godinu, odnosno predujam poreza na dobit za 2027. godinu koji će se utvrditi prema poreznoj obvezi prije primjene poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu.

Stavkom 10. ovoga članka utvrđuju se obveznici poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, a to su samo srednji i veliki poduzetnici utvrđeni prema kriterijima visine neto prihoda, aktive i broja zaposlenih u skladu s posebnim propisom o računovodstvu za 2026. godinu ako prema prijavama poreza na dodanu vrijednost koje se podnose u skladu s posebnim propisom o porezu na dodanu vrijednost utvrde kako su u poreznom razdoblju za koje podnose prijavu poreza na dobit, više od 50 % vrijednosti roba i usluga ostvarili u tuzemstvu.

Prema Zakonu o računovodstvu poduzetnik u smislu toga Zakona, razvrstava se na mikro, malog, srednjeg i velikog ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji financijski izvještaji. Obzirom da se ovaj Konačni prijedlog zakona odnosi samo na jedno porezno razdoblje i to razdoblje 2026. godine potencijalni obveznici plaćanja poreza na prekomjernu profitnu maržu su oni porezni obveznici koji se od početka 2026. godine smatraju velikim ili srednjim poduzetnicima u skladu s Zakonom o računovodstvu. Srednji poduzetnik je onaj koji prelazi jedan od kriterija, a veliki koji prelazi dva kriterija a to su: neto prihod veći od 50 milijuna eura, aktiva veća od 25 milijuna eura i više od 250 zaposlenih (oko 1.800 potencijalnih poduzetnika koji ispunjavaju navedene kriterije). Međutim nije moguće utvrditi koliko će potencijalnih obveznika ispuniti drugi kriterij koji se odnosi na vrijednost roba i usluga u tuzemstvu.

To su poduzetnici s najjačom gospodarskom snagom koji mogu utjecati na inflaciju. Navedeni kriteriji veličine poduzetnika i prisutnosti na domaćem tržištu, predstavljaju objektivan i razmjeran kriterij za određivanje obuhvata obveznika poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Takvi porezni obveznici, poduzetnici svoju gospodarsku aktivnost pretežito ostvaruju na domaćem tržištu te stoga imaju najveći potencijal utjecaja na kretanje cijena, inflacijske pritiske i gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj.

Riječ je o razmjernim svrsi mjere primjerenim kriterijima za određivanje obuhvata poreznih obveznika, s obzirom na to da je cilj ovoga Konačnog prijedloga zakona preventivno djelovanje.

Stavkom 11. ovoga članka propisuje se da se ovaj članak ne odnosi na novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje, dok će poduzetnici nastali odvajanjem ili podjelom biti obuhvaćeni njegovom primjenom temeljem stavka 10. ovoga članka.

Stavkom 12. ovoga članka propisuje se razdoblje primjene i način prijave porezne obveze. Propisuje se da se porez prijavljuje na propisanom obrascu za cijelo porezno razdoblje započeto tijekom 2026. godine, pri čemu obveza dospijeva na dan dospijeća obveze poreza na dobit za isto porezno razdoblje te se uplaćuje na poseban račun, što će biti propisano pravilnikom iz stavka 16. ovoga članka.

Stavkom 13. ovoga članka se propisuje kako će u slučajevima promjene poreznog razdoblja tijekom 2026. godine ili prethodnim poreznim razdobljima za potrebe izračuna poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu, kako bi se mogla napraviti usporedba poreznih razdoblja ista trebaju svesti na razdoblje od dvanaest mjeseci, obzirom da je u godini promjene poreznog razdoblja jedno porezno razdoblje kraće od dvanaest mjeseci.

Stavkom 14. ovoga članka propisuje se da se pri izračunu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu iznosi zaokružuju na dvije decimale.

Stavkom 15. ovoga članka dodatno se pojašnjava kako pri izračunu porezne obveze poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu iz ovoga članka porezni obveznik na odgovarajući način primjenjuje odredbe ovoga Zakona. To znači kako porezni obveznik prihode, rashode, dobit, ili gubitak utvrđuje u skladu s člankom 5. i člankom 33. Zakona o porezu na dobit. Tako će se porezna osnovica u prvom koraku, odnosno potrebni indikatori utvrditi na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Tako će se usklađeni prihodi, rashodi, dobit ili gubitak utvrditi na isti način kao što se utvrđuje obveza poreza na dobit. Primjerice porezni obveznik će utvrditi prihode od prodaje dugotrajne materijalne imovine i iskazati ih u prijavi poreza na dobit na rednom broju 1. Obrasca PD, ali ih neće uzeti u obzir prilikom izračuna poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu jer je riječ o izvanrednom prihodu. U skladu s općim poreznim propisom na temelju dokaza poreznog obveznika uzet će se u obzir i izvanredni poslovni događaj koji nije kao takav naveden u stavku 6. ovoga članka, a može se smatrati istovjetnim po svojoj gospodarskoj biti.

Stavkom 16. ovoga članka daje se ovlast ministru financija da pravilnikom propiše način na koji će se uzeti u obzir nastale statusne promjene u poreznom razdoblju 2026. godine i prethodnim poreznim razdobljima, utvrđivanja poreznih obveznika kod kojih više od 50 % prihoda čine financijski prihodi, isključenih prihoda, rashoda, dobiti ili dobitka obuhvaćenih stavkom 6. ovoga članka, načina utvrđivanja vrijednosti isporuka roba i usluga u tuzemstvu, izračuna porezne obveze, sadržaja obrasca i uplatni račun.

S obzirom na navedeno, u stavku 15. ovoga članka propisano je da porezni obveznik u prijavi poreza na dobit, na temelju poslovnih knjiga koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu, zbirno na rednim brojevima 1., 2., 3. i 4. iskazuje događaje iz stavka 6. ovoga članka, koji se za potrebe primjene poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu ne uzimaju u obzir ni za razdoblje 2026. godine ni za prethodna porezna razdoblja.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona za 2026. godinu uvodi se, za mali broj obveznika poreza na dobit, odnosno za velike i srednje poduzetnike, potencijalno nova porezna osnovica koja će se utvrđivati na temelju poslovnih knjiga koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu. Potencijalni porezni obveznici će tijekom 2027. godine, na temelju tih poslovnih knjiga, utvrditi obvezu poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu za 2026. godinu.

Članak 30. izmijenjenčlankom 6. prijedloga

(1) Porezni obveznik koji u inozemstvu obavlja djelatnost putem stalne poslovne jedinice odnosno poslovne jedinice koja se u inozemstvu smatra poreznim obveznikom i za koju u inozemstvu za porezne potrebe vodi poslovne knjige, podnosi poreznu prijavu i plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, inozemnu pozitivnu poreznu osnovicu uključuje u tuzemnu poreznu osnovicu, a plaćeni porez se uračunava u tuzemni porez u istom poreznom razdoblju, i to do propisanog iznosa prema stavku 2. ovoga članka.

(2) Iznos poreza plaćenog u inozemstvu prema stavku 1. ovoga članka koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na poreznu osnovicu ostvarenu u inozemstvu na koju je obračunan inozemni porez na dobit primijeni tuzemna porezna stopa u skladu s člankom 28. 27.a ovoga Zakona u istom poreznom razdoblju, ali najviše do iznosa porezne obveze utvrđene u tuzemstvu i ne više od iznosa plaćanog poreza u inozemstvu.

(3) U slučaju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik na odgovarajući način uz taj ugovor primjenjuje odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Kada porezni obveznik u državi s kojom je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja plati porez po odbitku na prihode uključene u poreznu osnovicu, taj porez može uračunati u tuzemni porez u istom poreznom razdoblju u skladu s ugovorom, ali najviše do iznosa porezne obveze utvrđene u tuzemstvu i ne više od iznosa plaćenog poreza u inozemstvu.

(5) Ako porezni obveznik u inozemstvu plati porez po odbitku ili neki drugi porez na ostvarene prihode uključene u poreznu osnovicu, a koji nisu obuhvaćeni ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili takav ugovor ne postoji, tako plaćeni porez može umanjiti poreznu osnovicu u istom poreznom razdoblju.

(6) Ovaj članak primjenjuje se pod uvjetom da je utvrđeni plaćeni porez u inozemstvu bez prava na povrat i na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak uračunavanja ili uključivanja u tuzemnu poreznu osnovicu poreza plaćenog u inozemstvu.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 6. prijedloga

Uz članak 6.

Ovim člankom uređuje se pozivanje na primjenu članka 27.a ovoga Zakona.

Članak 31. izmijenjenčlankom 7. prijedloga

(1) Porez po odbitku u smislu ovoga Zakona jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj.

(2) Porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj.

(3) Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju.

(4) Porez po odbitku iz stavka 1. ovoga članka plaća se na kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) koje se plaćaju inozemnim osobama koje nerezidentnima koji nisu fizičke osobe.

(5) Iznimno od odredaba stavka 4. ovoga članka, porez po odbitku ne plaća se na kamate isplaćene:

1. na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnosti,

2. na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija,

3. imateljima obveznica, državnih i korporativnih, inozemnim pravnim osobama.

(6) Porez po odbitku plaća se po stopi od 15 %.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti plaća se po stopi od 10 %.

(8) Porez po odbitku plaćaju i poslovne jedinice inozemnog poduzetnika kada plaćaju naknade iz stavka 4. ovoga članka matičnom poduzeću.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako se naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika, ne plaća se porez po odbitku.

(10) Porez po odbitku iz stavka 1. ovoga članka plaća se po stopi od 10% na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača.

(11) Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka obvezan je obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri plaćanju naknada iz ovoga članka.

(12) Porez po odbitku plaća se po stopi od 25 % na sve vrste naknada usluga kao i usluga oporezivih na naknade oporezive prema ovom članku te na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, kada se plaćaju osobama koje primateljima koji imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(13) Iznimno od stavka 4. ovoga članka porez po odbitku ne plaća se prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti dobrovoljnim mirovinskim fondovima, društvima za mirovinsko osiguranje, društvima za životno osiguranje, na području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.

(14) Isplatitelj naknada iz ovoga članka, osim naknada iz stavka 10. ovoga članka, dužan je uz prijavu poreza na dobit, odnosno najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine, elektroničkim putem dostaviti izvješće o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku.

(15) Kada Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. provodi isplatu dividende, odgovorno je u ime i za račun isplatitelja dividende obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku u skladu s ovim člankom, te dostaviti izvješće iz stavka 14. ovoga članka u roku iz stavka 14. ovoga članka.

(16) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. postupa u skladu sa stavkom 15. ovoga članka, za imatelja financijskih instrumenata koji svoje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. dužno je u skladu s utvrđenim pravilima rada, u ime i za račun isplatitelja obračunati obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri čemu u izvješću iz stavka 14. ovoga članka kao primatelja navodi tog ovlaštenog subjekta za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.

Primjenu izmjene članka 31. stavka 14. prijedlog uređuje odredbom koja glasi: Odredba članka 31. stavka 14. koja je dodana člankom 7. ovoga Zakona kojom se propisuje obveza dostave izvješća o plaćenom porezu po odbitku primjenjuje se na porezno razdoblje započeto u 2027. godini, a koje ne završava prije 31. prosinca 2027.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 7. prijedloga

Uz članak 7.

Stavkom 1. ovoga članka radi jasnoće u primjeni mijenja se naziv primatelja naknade na koju se plaća porez po odbitku.

Stavkom 2. ovoga članka jasnije se uređuje izričaj te se jasnije propisuje odredba o plaćanju poreza po odbitku na usluge koje se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Stavkom 3. ovoga članka kojim se u članku 31. Zakona dodaje stavak 13. propisuje se oslobođenje od poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti mirovinskim fondovima, društvima za mirovinsko osiguranje i društvima za životno osiguranje sa sjedištem na području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Navedeni subjekti upravljaju dugoročnom mirovinskom štednjom i dugoročnim sredstvima prikupljenima kroz životno osiguranje građana Europske unije. To oslobođenje od poreza po odbitku povećava prinose ostvarene ulaganjem te posredno pridonosi rastu vrijednosti štednje građana, u skladu s ciljevima Strategije za Uniju za štednju i ulaganja.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 14. koji propisuje da isplatitelji naknada koje podliježu plaćanju poreza po odbitku uz prijavu poreza na dobit umjesto dostave izvješća o isplaćenim naknadama koje se oporezuju porezom po odbitku u papirnatom obliku, podnose izvješće elektroničkim putem.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 15. kojim se slijedom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, broj 123/26.) koji predlaže određene obveze Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), među ostalim i u vezi s isplatom dividendi, propisuje da se taj postupak uskladi i s poreznim obvezama. Tako se propisuje, u slučaju kada SKDD provodi isplatu dividende da je isto odgovorno u ime i za račun isplatitelja dividende obračunati i uplatiti obvezu poreza po odbitku te dostaviti izvješća o isplaćenim dividendama i uplaćenim obvezama poreza po odbitku elektroničkim putem.

Ovim stavkom se u članku 31. Zakona dodaje stavak 16. kojim se uređuje način obračuna, obustave i uplate poreza u slučaju kada imatelji financijskih instrumenata drže svoje financijske instrumente na računima koji omogućuju zbirnu pohranu. U slučaju kada SKDD raspoređuje dividende za imatelja financijskih instrumenata koji svoje financijske instrumente drže na zbirnim računima subjekata ovlaštenih za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata sukladno zakonu kojim je uređeno tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, SKDD je dužan u skladu s utvrđenim pravilima rada, u ime i za račun isplatitelja obračunati obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri čemu u izvješću kao primatelja navodi tog ovlaštenog subjekta za zbirnu pohranu i administriranje financijskih instrumenata klijenata.

Članak 38. izmijenjenčlankom 8. prijedloga

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik poreza na dobit:

1. ako ne utvrdi poreznu osnovicu sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. stavci 1., 2. i 4.),

2. ako ne utvrdi u propisanom roku obvezu poreza po odbitku u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ga ne uplati u utvrđenoj svoti (članak 31. stavak 11.),

3. ako nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne utvrdi poreznu obvezu u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ne uplati porez u utvrđenoj svoti i u propisanom roku (članak 32.),

4. ako u propisanom roku ne uplati predujam poreza (članak 34. stavak 1.),

5. ako ne izvijesti Poreznu upravu u slučaju promjene pravnog oblika, likvidacije, stečaja, spajanja, pripajanja ili podjele u propisanom roku (članak 39. stavak 1.). 1.)

6. ne utvrdi poreznu osnovicu prema članku 28. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura do 2650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik poreza na dobit novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura do 39.810,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura do 3980,00 eura.

Obrazloženje predlagatelja uz članak 8. prijedloga

Uz članak 8.

Ovim člankom uređuje se prekršajna odredba.