Na tekst
slovozakona
Stranice
Zakon još nije donesen: tekst po nacrtu prijedloga zakona od 5. studenoga 2026.
PrijedlogZakon o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu

Zakon o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu - prijedlog

Neslužbeni prijepis prijedloga

Faza
Nacrt prijedloga zakona
Na savjetovanju
od 5. studenoga 2026. do 5. prosinca 2026.
Predlagatelj
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Izvor
dokument ↓ · objava ↗
Ostali dijelovi nacrta prijedloga (4)
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, broj 6/1973.) donesen je 1973. godine. Nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 26. lipnja 1991. donio Zakon o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu. Njime je Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, broj 6/1973.) preuzet kao republički zakon, uz odredbu da se u Republici Hrvatskoj primjenjuje u cijelosti. Zakon o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 53/91., te je stupio na snagu danom objave, 8. listopada 1991.

Legalizacija javnih isprava u međunarodnom prometu predstavlja postupak kojim se omogućuje uporaba javnih isprava izdanih u jednoj državi pred nadležnim tijelima druge države, u svrhu ostvarivanja određenog prava ili ispunjenja određene obveze. U praksi se radi o različitim vrstama isprava koje izdaju ili ovjeravaju nadležna tijela, kao što su isprave iz matičnih knjiga, isprave iz različitih registara i evidencija, potvrde, diplome, punomoći, ovjerene preslike i druge javne isprave.

Svrha legalizacije jest omogućiti državi u kojoj se javna isprava namjerava upotrijebiti da provjeri njezinu formalnu vjerodostojnost, odnosno vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala, svojstvo u kojem je ta osoba djelovala te vjerodostojnost pečata ili žiga na ispravi. Legalizacijom se pritom ne potvrđuje sadržaj isprave.

U Republici Hrvatskoj postupak legalizacije javnih isprava u međunarodnom prometu temelji se na više različitih pravnih temelja i režima. Ovisno o državi u kojoj će se javna isprava rabiti, primjenjuje se postupak tzv. pune legalizacije, postupak utvrđen Konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (»Narodne novine-Međunarodni ugovori«, broj 11/11.) stavljanjem potvrde apostil (Apostille) ili se legalizacija ne provodi zbog primjene međunarodnog ugovora ili pravno obvezujućeg akta Europske unije.

Postupak tzv. pune legalizacije primjenjuje se u slučajevima kada država u kojoj će se javna isprava koristiti nije stranka Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. i kada s Republikom Hrvatskom nije na snazi međunarodni ugovor kojim je legalizacija odnosno nadovjera isprava isključena, odnosno kada na konkretnu ispravu nije primjenjiv odgovarajući režim prava Europske unije. Puna legalizacija u pravilu uključuje sukcesivnu nadovjeru isprave kod nadležnog općinskog suda, nadovjeru potpisa suca i pečata suda kod ministarstva nadležnog za pravosuđe, nadovjeru potpisa službenika i pečata tog ministarstva kod ministarstva nadležnog za vanjske poslove te, kao završni korak, nadovjeru potpisa službenika i pečata ministarstva nadležnog za vanjske poslove kod nadležne diplomatske misije odnosno konzularnog ureda države u kojoj će se isprava koristiti.

Drugi način predstavlja postupak stavljanja potvrde apostil (Apostille) uređen Konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (»Konvencija o apostilu«) sastavljenom u Hagu 5. listopada 1961. Konvencijom je tradicionalni sustav višestrukih nadovjera zamijenjen jedinstvenom potvrdom apostil (»Apostille«) koju izdaje nadležno tijelo države iz koje javna isprava potječe. Apostil predstavlja pojednostavljeni oblik legalizacije koji omogućuje uporabu javne isprave u drugoj državi stranci Konvencije bez provođenja daljnjih stupnjeva nadovjere. U Republici Hrvatskoj potvrdu apostil u pravilu stavljaju mjesno nadležni općinski sudovi.

Treći način proizlazi iz prava Europske unije. Uredbom (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnog kretanja građana pojednostavnjenjem zahtjevâ za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 200, 26.7.2016.) za određene javne isprave koje izdaju nadležna tijela država članica Europske unije ukinuta je obveza legalizacije i sličnih formalnosti pri njihovom podnošenju tijelima druge države članice. Time je za određene vrste javnih isprava dodatno pojednostavljeno prekogranično ostvarivanje prava građana unutar Europske unije.

Osim navedenih načina, Republika Hrvatska s pojedinim državama ima sklopljene dvostrane međunarodne ugovore kojima se za određene javne isprave, odnosno za određene postupke i područja primjene, isključuje obveza legalizacije ili se predviđa pojednostavljeni način njihove uporabe. Stoga se prije provođenja postupka legalizacije mora utvrditi postoji li međunarodni ugovor ili pravno obvezujući akt Europske unije koji za konkretnu ispravu i državu uporabe predviđa drukčiji režim.

Posebnu važnost u suvremenom sustavu legalizacije ima digitalizacija postupka izdavanja i provjere apostila. U okviru elektroničkog programa Apostille (Electronic Apostille Programme – e-APP), koji je pokrenula Haška konferencija za međunarodno privatno pravo, razvijaju se mehanizmi za elektroničko izdavanje apostila (e-Apostille) i elektroničku provjeru njihove vjerodostojnosti putem elektroničkih registara (e-Registers). e-APP predstavlja tehnološku nadogradnju sustava uspostavljenog Konvencijom o apostilu, pri čemu elektronički apostil zadržava istu funkciju kao apostil izdan u fizičkom obliku, dok se postupak izdavanja, dostave i provjere prilagođava digitalnom okruženju.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Zakonom uređuje se postupak legalizacije javnih isprava u međunarodnom prometu, odnosno način potvrđivanja vjerodostojnosti potpisa osobe koja je javnu ispravu potpisala, svojstva u kojem je potpisnik djelovao te vjerodostojnosti pečata ili žiga stavljenog na javnu ispravu. Legalizacijom se pritom ne potvrđuje vjerodostojnost sadržaja javne isprave.

Za potrebe Zakona, javne isprave definiraju se kao isprave koje se u državi koja ih je izdala smatraju javnim ispravama i koje su izdane u obliku i na način propisan unutarnjim pravom te države. To uključuje i javne isprave izdane u elektroničkom obliku.

Zakonom se uređuju pravila koja se primjenjuju na domaće javne isprave namijenjene uporabi u inozemstvu, kao i na strane javne isprave namijenjene uporabi u Republici Hrvatskoj. Propisuje se postupak pune legalizacije domaćih javnih isprava, uključujući nadležnost općinskih sudova, ministarstva nadležnog za pravosuđe i ministarstva nadležnog za vanjske poslove te način nadovjere potpisa i službenih pečata.

Posebno se uređuje postupak legalizacije domaćih javnih isprava za uporabu u državama strankama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, odnosno izdavanje apostila kao pojednostavljenog oblika potvrđivanja vjerodostojnosti javne isprave. Utvrđuje se nadležnost općinskih sudova i ministarstva nadležnog za pravosuđe za izdavanje apostila te krug ovlaštenih osoba koje ga mogu izdavati.

Uređuje se i način utvrđivanja vjerodostojnosti potpisa ovlaštenih osoba te pečata i žigova kojima se koriste tijela koja izdaju javne isprave, uključujući polaganje potpisa i otisaka pečata i žigova kod nadležnih tijela. Također se propisuje sadržaj potvrde o nadovjeri koja se stavlja na legaliziranu javnu ispravu.

U odnosu na strane javne isprave propisuje se njihova legalizacija za uporabu u Republici Hrvatskoj, uz mogućnost izuzeća od legalizacije u slučajevima predviđenima međunarodnim ugovorima, pravno obvezujućim aktima Europske unije ili na temelju uzajamnosti. Uređuje se i postupak provjere vjerodostojnosti strane javne isprave u slučaju osnovane sumnje tijela kojem je isprava predočena.

Naputak za provedbu ovoga Zakona donijeti će ministar nadležan za pravosuđe, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem ovoga Zakona osigurat će se suvremenije, jasnije i sustavnije uređenje postupka legalizacije javnih isprava u međunarodnom prometu. Iako je temeljni koncept legalizacije javnih isprava ostao nepromijenjen, postojeći Zakon nije cjelovito prilagođen promjenama koje su nastupile u međuvremenu, prije svega u pogledu njegove terminologija, strukture i institucionalnih rješenja. Posebno su važni razvoj i široka primjena Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, instrumenti Europske unije u ovom području (Uredba (EU) 2016/1191), kao i međunarodni ugovori kojima se uređuje pitanje legalizacije javnih isprava, odnosno njegovo pojednostavljenje i ukidanje.

Poseban razlog za donošenje novog zakona predstavlja razvoj elektroničkog poslovanja i činjenica da se javne isprave sve više izdaju u elektroničkom obliku. Postojeći Zakon, s obzirom na vrijeme njegova donošenja, ne sadrži pravila kojima bi se uredila legalizacija izvorno elektroničkih javnih isprava te provjera elektroničkih potpisa i pečata. Normativnim okvirom stvorit će se, između ostalog, preduvjeti za prilagodbu suvremenom načinu izdavanja javnih isprava i tehnologijama koje se koriste za provjeru njihove vjerodostojnosti. Takvim uređenjem stvaraju se pravne pretpostavke za daljnju digitalizaciju postupka legalizacije te uvođenje elektroničkog apostila (e-Apostille), u skladu s razvojem međunarodnih standarda u okviru elektroničkog programa Apostille (e-Apostille).

Uvođenjem mogućnosti postupanja s elektroničkim javnim ispravama i elektroničkim potvrdama o legalizaciji omogućit će se postupno smanjivanje potrebe za fizičkim dokumentima i neposrednim dolascima korisnika, kao i učinkovitija razmjena i provjera javnih isprava u međunarodnom prometu. Time se stvaraju pretpostavke za jednostavnije, brže i učinkovitije ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza u slučajevima u kojima je potrebno koristiti javnu ispravu u drugoj državi.

Jasnim određivanjem nadležnosti pojedinih tijela pridonijet će se pravnoj sigurnosti građana, pravnih osoba i drugih korisnika javnih isprava koje se koriste u međunarodnom prometu, kao i učinkovitijem postupanju nadležnih tijela.

Donošenjem Zakona prestat će važiti Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, broj 6/73. i »Narodne novine«, broj 53/91.).

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Poslovi koji se ovim Zakonom stavljaju u nadležnost općinskih sudova, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske obavljat će se u okviru njihovih postojećih nadležnosti i raspoloživih ljudskih i materijalnih kapaciteta.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje predmet Zakona te propisuje da se postupak legalizacije domaćih javnih isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu i stranih javnih isprava namijenjenih uporabi u Republici Hrvatskoj prema odredbama ovoga Zakona, uz prvenstvo primjene međunarodnih ugovora i pravno obvezujućih akata Europske unije.

Uz članak 2.

Ovim se člankom određuje pojam javne isprave za potrebe ovoga Zakona.

Uz članak 3.

Ovim se člankom određuje sadržaj legalizacije javnih isprava te se propisuje da se legalizacijom ne potvrđuje vjerodostojnost sadržaja isprave.

Uz članak 4.

Ovim se člankom propisuje ovlaštenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa da, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, donese naputak kojim će se pobliže urediti način postupanja u provedbi ovoga Zakona.

Uz članak 5.

Ovim se člankom uređuje postupak pune legalizacije domaćih javnih isprava te se određuju nadležna tijela za ovjeru i nadovjeru potpisa, svojstva potpisnika i pečata ili žiga.

Uz članak 6.

Ovim se člankom uređuje način utvrđivanja vjerodostojnosti potpisa, pečata i žigova te postupanje s javnim ispravama izdanima u elektroničkom obliku.

Uz članak 7.

Ovim se člankom propisuje sadržaj potvrde o nadovjeri koja se stavlja na javnu ispravu koja se legalizira.

Uz članak 8.

Ovim se člankom uređuje izdavanje apostila za domaće javne isprave namijenjene uporabi u državama strankama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava te se određuju nadležna tijela i ovlaštene osobe za njegovo izdavanje.

Uz članak 9.

Ovim se člankom uređuje legalizacija stranih javnih isprava namijenjenih uporabi u Republici Hrvatskoj te se propisuje iznimka od legalizacije na temelju načela uzajamnosti, uz uvažavanje međunarodnih ugovora i pravno obvezujućih akata Europske unije.

Uz članak 10.

Ovim se člankom uređuje postupak provjere vjerodostojnosti legalizirane strane javne isprave u slučaju osnovane sumnje u njezinu vjerodostojnost.

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje da će se naputka za provedbu ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu.

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje prestanak važenja Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, broj 6/73. i »Narodne novine«, broj 53/91.).

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

ZAKON

O LEGALIZACIJI JAVNIH ISPRAVA U MEĐUNARODNOM PROMETU

I. OPĆE ODREBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje legalizacija javnih isprava u međunarodnom prometu.

(2) Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: domaće javne isprave) namijenjene uporabi u inozemstvu legaliziraju se prema odredbama ovoga Zakona ako je njihova legalizacija propisana u državi u kojoj će se predočiti, osim ako međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili pravno obvezujućim aktima Europske unije nije određeno drukčije.

(3) Javne isprave izdane u stranoj državi (u daljnjem tekstu: strane javne isprave) namijenjene uporabi u Republici Hrvatskoj legaliziraju se prema odredbama ovoga Zakona, osim ako međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili pravno obvezujućim aktima Europske unije nije određeno drukčije.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje predmet Zakona te propisuje da se postupak legalizacije domaćih javnih isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu i stranih javnih isprava namijenjenih uporabi u Republici Hrvatskoj prema odredbama ovoga Zakona, uz prvenstvo primjene međunarodnih ugovora i pravno obvezujućih akata Europske unije.

Javne isprave

Članak 2.

Javne isprave, u smislu ovoga Zakona, jesu isprave koje se u državi koja ih je izdala smatraju javnim ispravama i koje su izdane u obliku i na način propisan unutarnjim pravom te države.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 2.

Ovim se člankom određuje pojam javne isprave za potrebe ovoga Zakona.

Legalizacija javnih isprava

Članak 3.

(1) Legalizacija javnih isprava, u smislu ovoga Zakona, jest postupak kojim se potvrđuju vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala, svojstvo u kojem je potpisnik te isprave djelovao i vjerodostojnost pečata ili žiga stavljenoga na tu ispravu.

(2) Legalizacijom javnih isprava u skladu s ovim Zakonom ne potvrđuje se vjerodostojnost sadržaja isprave.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 3.

Ovim se člankom određuje sadržaj legalizacije javnih isprava te se propisuje da se legalizacijom ne potvrđuje vjerodostojnost sadržaja isprave.

Naputak za provedbu ovoga Zakona

Članak 4.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, donijet će naputak kojim se pobliže uređuje način postupanja u provedbi ovoga Zakona.

(2) Naputkom iz stavka 1. ovoga članka osobito će se urediti način podnošenja i zaprimanja zahtjeva, postupanje s javnim ispravama, način obavljanja legalizacije te druga pitanja od značaja za provedbu ovoga Zakona.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 4.

Ovim se člankom propisuje ovlaštenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa da, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, donese naputak kojim će se pobliže urediti način postupanja u provedbi ovoga Zakona.

II. DOMAĆE JAVNE ISPRAVE

Postupak legalizacije domaće javne isprave

Članak 5.

(1) Domaće javne isprave, prije predočenja u drugoj državi, legaliziraju se na zahtjev potpisnika ili drugog donositelja isprave na način predviđen ovim člankom (»puna legalizacija«).

(2) Ovjeru vjerodostojnosti potpisa ovlaštene osobe koja je javnu ispravu potpisala, svojstva u kojem je potpisnik te isprave djelovao i vjerodostojnosti pečata ili žiga stavljenoga na tu ispravu obavlja ovlašteni sudac općinskog suda na čijem području tijelo koje je tu ispravu izdalo ima sjedište.

(3) Vjerodostojnost potpisa ovlaštenog suca općinskog suda koji je ovjerio javnu ispravu i pečat općinskog suda stavljen na ispravu u skladu s prethodnim stavkom nadovjerava se potom u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nakon čega će potpis ovlaštene osobe i pečat ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa nadovjeriti ministarstvo nadležno za vanjske poslove, odnosno diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu.

(4) Domaće javne isprave koje je potpisao čelnik tijela državne uprave i koje su ovjerene službenim pečatom toga tijela može legalizirati neposredno ministarstvo nadležno za vanjske poslove.

(5) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nadovjeravaju potpise svojih službenih osoba i svoje službene pečate sukladno odredbama ovoga Zakona.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 5.

Ovim se člankom uređuje postupak pune legalizacije domaćih javnih isprava te se određuju nadležna tijela za ovjeru i nadovjeru potpisa, svojstva potpisnika i pečata ili žiga.

Polaganje potpisa i otisaka pečata i žigova

Članak 6.

(1) Istovjetnost potpisa osobe koja je domaću javnu ispravu potpisala te istovjetnost pečata ili žiga stavljenoga na tu ispravu utvrđuje se na temelju položenih potpisa i otisaka pečata i žigova.

(2) Državna tijela te pravne i fizičke osobe kojima su povjerene javne ovlasti polažu kod općinskog suda na čijem području imaju sjedište potpise ovlaštenih osoba te otiske pečata ili žigova kojima se koriste pri izdavanju javnih isprava.

(3) Radi legalizacije javnih isprava u skladu s člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona, tijela državne uprave polažu kod ministarstva nadležnog za vanjske poslove potpise čelnika tijela državne uprave te otiske pečata i žigova kojima se koriste pri izdavanju javnih isprava.

(4) Za javne isprave izdane u elektroničkom obliku vjerodostojnost potpisa i pečata utvrđuje se validacijom kvalificiranog elektroničkog potpisa ovlaštene osobe, odnosno kvalificiranog elektroničkog pečata tijela.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 6.

Ovim se člankom uređuje način utvrđivanja vjerodostojnosti potpisa, pečata i žigova te postupanje s javnim ispravama izdanima u elektroničkom obliku.

Potvrde o nadovjeri

Članak 7.

(1) Na javnu ispravu koja se legalizira stavljaju se potvrde o nadovjeri.

(2) Potvrda o nadovjeri mora sadržavati datum ovjere, broj pod kojim je nadovjerena javna isprava upisana u odgovarajuću evidenciju te potpis ovlaštenog suca ili državnog službenika i pečat tijela koje je tu ispravu nadovjerilo.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 7.

Ovim se člankom propisuje sadržaj potvrde o nadovjeri koja se stavlja na javnu ispravu koja se legalizira.

Legalizacija domaće javne isprave za uporabu u državama strankama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava

Članak 8.

(1) Na domaće javne isprave izdane radi njihovog predočavanja u državama koje su stranke Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (»Narodne novine-Međunarodni ugovori«, broj 11/11.) stavlja se apostil kojeg izdaje nadležni općinski sud, odnosno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na zahtjev potpisnika ili drugog donositelja isprava.

(2) Nadležni općinski sud, u smislu stavka 1. ovoga članka, jest općinski sud na čijem području ima sjedište tijelo koje je izdalo javnu ispravu.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može staviti apostil samo na one javne isprave iz ovoga članka koje su potpisali čelnici tijela državne uprave te ovjerili službenim pečatom tog tijela.

(4) U općinskom sudu apostil izdaje ovlašteni sudac općinskog suda kojeg određuje predsjednik toga suda, a u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa državni službenik kojeg ovlasti ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(5) Osobe iz stavka 4. ovoga članka mogu rabiti kvalificirani elektronički potpis i kvalificirani elektronički pečat, odnosno ovlaštenje za korištenje kvalificiranog elektroničkog pečata.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 8.

Ovim se člankom uređuje izdavanje apostila za domaće javne isprave namijenjene uporabi u državama strankama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava te se određuju nadležna tijela i ovlaštene osobe za njegovo izdavanje.

III. STRANE JAVNE ISPRAVE

Legalizacija stranih javnih isprava namijenjenih uporabi u Republici Hrvatskoj

Članak 9.

(1) Strane javne isprave mogu se uporabiti u Republici Hrvatskoj samo ako ih legalizira ministarstvo nadležno za vanjske poslove, odnosno diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu, na zahtjev potpisnika ili drugog donositelja isprave, osim ako međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili pravno obvezujućim aktima Europske unije nije određeno drukčije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strane javne isprave ne podliježu legalizaciji u smislu ovoga članka ako, pod uvjetom uzajamnosti, ni domaće javne isprave ne podliježu legalizaciji u državi izdavanja te strane javne isprave.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 9.

Ovim se člankom uređuje legalizacija stranih javnih isprava namijenjenih uporabi u Republici Hrvatskoj te se propisuje iznimka od legalizacije na temelju načela uzajamnosti, uz uvažavanje međunarodnih ugovora i pravno obvezujućih akata Europske unije.

Sumnja u vjerodostojnost strane javne isprave

Članak 10.

Ako tijelo kojemu je predočena legalizirana strana javna isprava osnovano sumnja u njezinu vjerodostojnost, može zatražiti od ministarstva nadležnog za vanjske poslove da provjeri je li tu javnu ispravu izdalo tijelo koje je u njoj označeno, osim ako međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku ili pravno obvezujućim aktima Europske unije nije predviđen drukčiji postupak provjere vjerodostojnosti te strane javne isprave.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 10.

Ovim se člankom uređuje postupak provjere vjerodostojnosti legalizirane strane javne isprave u slučaju osnovane sumnje u njezinu vjerodostojnost.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje provedbenog propisa

Članak 11.

Naputak iz članka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje da će se naputka za provedbu ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu.

Prestanak važenja ranijeg Zakona

Članak 12.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, br. 6/73. i »Narodne novine«, br. 53/91.)

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje prestanak važenja Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (»Službeni list SFRJ«, broj 6/73. i »Narodne novine«, broj 53/91.).

Stupanje na snagu

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje predlagatelja

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.