Zakon o stočarstvu

Članak 1. #

(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).

(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:

1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,

2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,

3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,

4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.

Članak 2. #

U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:

1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.

2. Uzgojno valjana životinja matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:

– matična životinja čiste pasmine upisana u matičnu knjigu, čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,

– upisana životinja čiste pasmine ili križana poznatih roditelja, upisana u uzgojni upisnik,

– matično jato čiste pasmine ili hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.

3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.

4. Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.

5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.

6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.

7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.

8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.

9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.

10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.

11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.

12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.

13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.

14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.

15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.

16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.

17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni pripust.

18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.

19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).

20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.

21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.

22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.

23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.

24. Potvrda o podrijetlu je isprava o podrijetlu upisane životinje.

25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.

26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.

27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.

28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.

29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.

30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.

31. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.

32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.

33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, čiji je osnovni cilj genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.

34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.

35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.

36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.

37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.

Članak 3. #

(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.

(2) Uzgojni program određuje veličinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, načine njegova učinkovitog provođenja i načine objave rezultata njegove provedbe.

(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski stočarski centar (u daljnjem tekstu: ovlaštena ustanova) ili središnji savez uzgajivača, a potvrđuje ih ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).

(4) Ministar će potvrditi uzgojni program ako:

– se može utvrditi da će se njime ostvariti genetski napredak populacije na kojoj će se provoditi,

– se može utvrditi da je dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja na kojoj će se provoditi,

– su osigurane stručne, tehničke i organizacijske pretpostavke za provedbu uzgojnog programa,

– su u provedbi uzgojnog programa uključeni odgovarajući stručni djelatnici,

– je osigurano valjano vođenje sve propisane uzgojne dokumentacije,

– se osigurava održavanje genetske varijabilnosti,

– su osigurani uvjeti za sprečavanje sparivanja u srodstvu osim u slučaju kada je to uzgojnim programom predviđeno.

(5) Uzgojni programi iz stavka 1. ovoga članka obvezatni su za sve saveze uzgajivača (u daljnjem tekstu: savez), udruge uzgajivača (u daljnjem tekstu: udruga) uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.

(6) Savez i udruga donosi uzgojni program koji mora biti u suglasju s uzgojnim programom iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Uzgojne programe iz stavka 6. ovoga članka potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(8) Uzgojno društvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u kojem koristi kombinacijske sposobnosti pasmina i linija domaćih životinja.

Članak 3.a #

(1) Središnji savez uzgajivača, savezi, udruge (u daljnjem tekstu: uzgojne organizacije), ovlaštena ustanova te uzgajivači koji udovoljavaju uvjetima iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlašteni uzgajivači) vode matične knjige i uzgojni upisnik za one vrste i pasmine domaćih životinja za koje provode uzgojni program.

(2) Uzgojni upisnik vode i uzgojna društva.

(3) Način vođenja matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te uvjete koje treba udovoljiti da bi domaća životinja iz stavka 1. ovoga članka bila upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik propisuje ministar.

Članak 4. #

(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.

(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.

(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 5. #

(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.

(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 6. #

(1) Proizvodnjom genetskog materijala te prijenosom zametaka mogu se baviti pravne osobe kojima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izda odobrenje.

(2) Odobrenje za poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti pravne osobe koje imaju djelatnike odgovarajuće stručne spreme, posjeduju objekte i opremu te ispunjavaju propisane zootehničke i veterinarsko-zdravstvene uvjete.

(3) Pravne osobe koje proizvode sjeme moraju za dobivanje odobrenja posjedovati uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka i muška uzgojno valjana rasplodna grla.

(4) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 7. #

(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti znanstvene institucije kojima Ministarstvo izda odobrenje.

(2) Genetske manipulacije domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja pod stalnom su kontrolom Ministarstva.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja ne osiguravaju uspješno gospodarsko iskorištavanje ili su nepovoljni za rast i razvitak organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se uništiti uz nazočnost Državnog inspektorata.

(4) Kod postupka uništavanja iz stavka 3. ovoga članka obvezatno je vođenje zapisnika.

Članak 8. #

(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.

(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.

(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja ovlaštena ustanova.

(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 9. #

(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.

(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja ovlaštena ustanova propisanim postupcima.

(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 10. #

Uzgojno valjana perad može se proizvoditi samo od jaja koja potječu od peradi čistih pasmina i djedovskih matičnih jata.

Članak 11. #

(1) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama.

(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.

Članak 12. #

(1) Izvorne i zaštićene pasmine i sojevi domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske predstavljaju dio nacionalne biološke baštine.

(2) Očuvanje i iskorištavanje pasmina i sojeva iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema posebnim programima za pojedine pasmine i sojeve.

(3) Zaštita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se držanjem potrebitog broja životinja za održavanje uzgoja i čuvanjem njihova genetskog materijala.

(4) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za zaštitu određenog uzgojno potrebitog broja domaćih životinja i genetskog materijala pojedinih pasmina i sojeva iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja te potrebiti broj grla određuje ministar.

Članak 13. #

(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.

(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.

(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači, uzgojne organizacije i uzgojna društva Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.

(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.

(6) Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu u upisnik iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Naziv priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stavka 6. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 13.a #

Kada u Republici Hrvatskoj dođe do smanjenja brojnog stanja domaćih životinja pojedine vrste, pasmine i kategorije, zbog čega se umanjuje opseg stočarske proizvodnje, ministar može donijeti odluku o ograničenju ili zabrani klanja njihova podmlatka.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na podmladak koji se mora izlučiti zbog ozljede, zaostajanja u rastu ili bolesnih stanja koja nisu razlog zabrane klanja, o čemu se mora pribaviti odobrenje ovlaštenog veterinara iz ovlaštene veterinarske organizacije.

Članak 14. #

Oplođivanje domaćih životinja zootehnička je i zdravstvena mjera. Obavlja se umjetnim osjemenjivanjem i prirodnim pripustom.

Članak 15. #

(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.

(2) U prirodnom pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.

(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.

(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.

(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ovlaštene ustanove i/ili uzgojne organizacije i veterinarske službe te predstavnika ureda državne uprave u Županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.

(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 16. #

(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.

(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu.

Članak 17. #

(1) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za tu djelatnost.

(2) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati uzgajivači na vlastitom stadu ako su za to osposobljeni i raspolažu propisanom opremom i priborom.

(3) Uvjete koje mora udovoljiti pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje djelatnosti umjetnog osjemenjivanja te način osposobljavanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 18. #

(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu osim u slučaju korištenja pastuha i nerastova.

(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.

(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 19. #

(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.

(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.

(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.

(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.

(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.

(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.

(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.

(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.

Članak 20. #

(1) Osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje i držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su voditi popis o osjemenjivanju i prirodnom pripustu te vlasniku plotkinje izdati potvrdu.

(2) Način vođenja popisa te oblik i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 21. #

(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi od koje su preuzele sjeme dostavljati izvješća o osjemenjenim životinjama.

(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.

(3) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 22. #

U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.

Članak 23. #

(1) Sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice smije staviti u prodaju pravna osoba na temelju rješenja o odobrenoj proizvodnji ili prodaji ovoga genetskog materijala izdanog od Ministarstva.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete glede stručnih djelatnika i odgovarajućih objekata i opreme, a uvjete propisuje ministar.

Članak 24. #

(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.

(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.

(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu.

(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i Državnog inspektorata.

(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.

Članak 25. #

(1) Zameci i jajne stanice moraju prije stavljanja u prodaju biti ispitani, propisno obilježeni i praćeni propisanom dokumentacijom (rodovnik i potvrda o zdravstveno higijenskom stanju).

(2) Propise o obilježavanju i ispitivanju iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 26. #

(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.

(2) Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:

1. za uzgojno valjane životinje:

– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su označene na propisani način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

2. za sjeme:

– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,

– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da je označeno na propisan način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

3. za zametke i jajne stanice:

– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da su označeni na propisan način,

– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.

(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.

(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona.

(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 27. #

(1) Iznimno od odredbi članka 26. ovoga Zakona, u znanstvene i pokusne svrhe mogu se uvoziti rasplodna grla koja ne pripadaju kategoriji uzgojno valjane.

(2) Rješenje o uvozu grla iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 28. #

(1) Izvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal, koji glede uzgojne i rasplodne vrijednosti te zdravstvenog stanja ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu, ako s inozemnim kupcem nije drukčije ugovoreno.

(2) Izvorne i zaštićene pasmine mogu se izvoziti ako izvoz ne ugrožava potrebito brojno stanje životinja i njihovu zaštitu.

(3) Rješenje o izvozu iz stavka 2. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 29. #

Držanje i iskorištavanje domaćih životinja u gospodarske svrhe mora biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša i propisima koji određuju uvjete dobrobiti životinja.

Članak 29.a #

(1) Vlasnik domaćih životinja ima pravo ograditi svoj posjed zaštitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj životinja, ako pri tome ne ograničava zakonska prava drugih.

(2) Vlasnik domaćih životinja ima pravo zabraniti neovlašten ulaz tuđih domaćih životinja na svoj posjed, odnosno vlastito ili zakupljeno poljoprivredno zemljište.

(3) Vlasnik domaćih životinja ne smije sa svojim životinjama neovlašteno ulaziti niti koristiti tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište.

(4) Vlasnik domaćih životinja koji je neovlaštenim ulazom ili korištenjem tuđeg posjeda, odnosno tuđeg poljoprivrednog zemljišta, prouzročio materijalnu štetu vlasniku istog, dužan je snositi sve proizašle troškove. U slučaju da je vlasnik domaćih životinja koje su prouzročile štetu nepoznat, životinje zatečene na tuđem posjedu, odnosno poljoprivrednom zemljištu, nadležna tijela državne uprave imaju pravo ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja učinjene štete.

Članak 30. #

(1) Kod izgradnje novog i obnove staroga smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o minimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima proizvodnje i etološki prihvatljivim postupcima sa životinjama, pribavljeno od ovlaštene ustanove ili poljoprivredne savjetodavne službe.

(2) Tehnološko-tehničke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

(3) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.

Članak 30.a #

(1) Uzgajivač mora biti osposobljen i imati osnovna znanja o uzgoju i postupanju s domaćim životinjama, njihovoj zdravstvenoj zaštiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda životinjskog podrijetla.

(2) Vrstu i razinu znanja te način osposobljavanja uzgajivača propisuje ministar.

Članak 31. #

Uzgajivaču je dopušteno obavljati u vlastitom stadu na domaćim životinjama zootehničke zahvate: odrožavanje mladih životinja, kupiranje repova i sječenje zubi prasadi, skraćivanje kljunova, obrezivanje papaka, njegu kože i dlake, davanje mineralnih i vitaminskih preparata prema uputama proizvođača.

Članak 32. #

Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.

Članak 33. #

(1) Preseljenje pčela dopušteno je samo ako su sve pčelinje zajednice zdrave što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinja sukladno propisima o veterinarskim mjerama.

(2) Način premještanja pčela, položaj pčelinjaka u odnosu na zemljište, javni put, ljude i životinje, način zaštite, postupak s odbjeglim rojem i druge postupke s pčelama propisuje ministar.

Članak 34. #

U opravdanim slučajevima (sigurnost ljudi, masovna pojava bolesti, prenapučenost i drugo) županijski ured može zabraniti držanje pčela na određenom prostoru ili zabraniti premještanje pčela.

Članak 35. #

(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom stočnom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.

(2) Stočna hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.

(3) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.

(4) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 36. #

(1) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.

(2) Uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 37. #

(1) Stočna hrana smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.

(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane.

(3) Stočna hrana u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.

(4) Stočna hrana iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.

(5) Stočna hrana smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.

Članak 38. #

(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.

(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.

(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo izda rješenje.

(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar.

Članak 39. #

Članak 40. #

(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije i ovlaštena ustanova.

(2) Uzgajivači se mogu u cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.

(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama i uvjetima koje propisuje ministar.

(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.

(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 41. #

(1) Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se može utvrditi da:

1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,

2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu uzgojnog programa,

3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,

4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:

– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,

– će se uredno voditi matične knjige,

– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,

5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,

6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,

7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.

(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na provođenje pojedinih stručnih poslova uzgojna organizacija može dokazati na način da ih ispunjava sama ili na temelju ugovora s drugim stručnim ili znanstvenim ustanovama.

Članak 41.a #

(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:

1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,

2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,

3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,

4. podatke o predviđenom broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,

5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,

6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.

(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.

(3) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.

Članak 42. #

Ministarstvo će uskratiti suglasnost uzgojnoj organizaciji ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.

Članak 43. #

(1) Ministarstvo vodi očevidnik uzgojnih organizacija u koji ih upisuje nakon registracije pri tijelu državne uprave.

(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.

Članak 44. #

(1) Ministarstvo će zabraniti uzgojnoj organizaciji bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da ne ispunjuje uvjete iz članka 41. ovoga Zakona.

(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.

(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.

Članak 45. #

(1) Uzgojna organizacija i ovlašteni uzgajivač mora najkasnije do kraja prvog tromjesečja tekuće godine poslati ovlaštenoj ustanovi izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu.

(2) Ovlaštena ustanova može zatražiti sve podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlaštenog uzgajivača te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne organizacije.

(3) Ovlaštena ustanova izvještava Ministarstvo o rezultatima rada uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača.

Članak 46. #

(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,

3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,

4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.

(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,

3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.

(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,

2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,

3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,

4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,

5. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,

6. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.

Članak 46.a #

Ovlašteni uzgajivač u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja na svojem stadu obavlja:

1. provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja

2. vodi matične knjige za uzgojno valjane životinje na svojem stadu te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi.

Članak 47. #

Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,

2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,

3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,

4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,

5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,

8. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,

9. sudjeluje u izradi i provedbi uzgojnih programa,

10. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva.

Članak 48. #

(1) Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.

(2) Način raspodjele sredstava državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka, pojedinim sudionicima za provedbu poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 49. #

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: stočarska inspekcija).

(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla u prometu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.

Članak 49.a #

(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva u struci.

(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 49.b #

(1) Stočarski inspektor ima službenu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 49.c #

Stočarska inspekcija:

1. nadzire provedbu uzgojnih programa,

2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,

3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,

5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,

6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,

7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,

8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,

9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,

10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,

11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,

12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,

13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,

14. nadzire proizvodnju i trgovinu stočne hrane,

15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,

16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,

17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,

18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,

19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.

Članak 49.d #

(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenja određena ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.

(3) Protiv rješenja stočarskog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu koje imenuje ministar.

Članak 49.e #

Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.

Članak 50. #

Članak 51. #

Članak 52. #

Članak 53. #

Članak 54. #

Članak 55. #

Članak 56. #

(1) Ako gospodarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.

(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.

Članak 57. #

(1) Superanalizu može tražiti proizvođač u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili gospodarski inspektor, ako posumnja u rezultat analize.

(2) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.

Članak 58. #

(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troškove pakiranja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći.

(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzorka podmiruje tijelo državne uprave čiji je gospodarski inspektor dostavio uzorke na analizu.

(3) Vlasnik proizvoda od kojega je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.

Članak 59. #

(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara propisanoj ili deklariranoj kakvoći, gospodarski inspektor će zabraniti trgovinu i uporabu toga proizvoda.

(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisanu kakvoću, ali udovoljava uvjetima za uporabu u druge svrhe, inspektor može dopustiti tu uporabu.

(3) Gospodarski inspektor može dopustiti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklariranu kakvoću, ali je istekao rok uporabe označen na deklaraciji pod uvjetom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrđenim analizom, odnosno superanalizom.

(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za uporabu, gospodarski inspektor će narediti njegovo uništenje.

Članak 60. #

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),

2. se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),

3. za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,

4. koristi rasplodnjake koji su izlučeni iz uzgoja (članak 19. stavak 8.),

5. postupi suprotno odredbi članka 27. ovoga Zakona,

6. utvrđuje ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla suprotno propisima o njihovoj kakvoći (članak 38. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 61. #

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),

2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

4. prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,

5. prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,

6. uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. ovoga Zakona,

7. izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

8. postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,

9. daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ovoga Zakona,

10. obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,

11. u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 35. stavak 3.),

12. obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,

13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),

14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 62. #

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),

2. ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),

4. proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,

5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,

6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,

7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

8. prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,

9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),

10. drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),

11. kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,

12. na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),

13. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),

14. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 49.e).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

Članak 63. #

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve započete postupke u kojima nije do stupanja na snagu ovoga Zakona donijeto konačno rješenje.

Članak 64. #

(1) Propise za donošenje kojih je ovlašten, ministar će donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provedbu Zakona o mjerama za unapređivanje stočarstva ("Narodne novine", br. 11/79., 26/93. i 29/94.) ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 65. #

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mjerama za unapređivanje stočarstva ("Narodne novine", br. 11/79., 26/93. i 29/94.) i članak 3. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.).

Članak 66. #

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".