Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Članak 1. #

Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osniva se Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 2. #

U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:

– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),

– pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska nacionalna manjina),

– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo).

Članak 3. #

Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom i bez hrvatskog državljanstva.

Članak 4. #

Hrvati izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.

Članak 5. #

S ciljem promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i aktima strateškog planiranja preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Članak 6. #

Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unapređenje položaja hrvatske nacionalne manjine u državama u kojima žive.

Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Republika Hrvatska putem diplomatskih misija i konzularnih ureda prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u državama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, sukladno međunarodnim i nacionalnim propisima, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku.

Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.

Članak 7. #

Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i sport.

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i integraciju hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim propisima Republike Hrvatska iz područja odgoja, obrazovanja i znanosti, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, rada i zapošljavanja, ali i druga prava sukladno posebnim propisima

Članak 8. #

Republika Hrvatska omogućava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske.

Članak 9. #

Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, sportskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Članak 10. #

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 11. #

Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljnije propisati kriterije za dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 12. #

Provedba aktivnosti, projekata i mjera iz ovoga Zakona u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) i Ministarstva demografije i useljeništva, kao i drugih tijela državne uprave, sukladno djelokrugu propisanom posebnim zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.

Članak 13. #

Nadležnost Ureda je:

– koordinacija aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,

– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,

– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,

– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Članak 14. #

U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatskog iseljeništva.

Članak 15. #

Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru.

Ostali nositelji odnosa i suradnje

Članak 16. #

Ostali nositelji odnosa i suradnje su:

– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– tijela državne uprave nadležna za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,

– Hrvatska matica iseljenika i

– Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– druga tijela, institucije i organizacije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili je njihova djelatnost od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 17. #

Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).

Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 18. #

Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.

Članak 19. #

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u pojedinoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Članak 20. #

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.

Članak 21. #

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– četiri iz Australije,

– tri iz Kanade,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.

Članak 22. #

Članovi Savjeta po položaju su:

– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– dužnosnici u tijelima državne uprave nadležnim za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnik akademske zajednice,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Članak 23. #

Članove Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Članak 24. #

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet.

Članak 25. #

Članak 26. #

Članak 27. #

Članak 28. #

Članak 29. #

Nadležna tijela državne uprave

Članak 30. #

Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.

Nadležna tijela državne uprave koja su propisani nositelji odnosa i suradnje, a koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za useljeništvo, dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Ministarstvom demografije i useljeništva.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 31. #

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona.

U obavljanju poslova vezanih za useljeništvo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje s Ministarstvom demografije i useljeništva.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva državnog tajnika Ureda i ministra nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Hrvatska matica iseljenika

Članak 32. #

Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem usmjerena je na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Osnivanje, status i poslovi Hrvatske matice iseljenika uređuje se Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.

Osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska.

Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Ured.

Statut Hrvatske matice iseljenika donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Članak 32.a #

Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Savjet mladih) s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatske zajednice diljem svijeta, promoviranja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj te osnaživanja za povratak u Hrvatsku.

Savjet mladih čine predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: imenovani predstavnici) te predstavnici državnih tijela i organizacija te udruga (dalje u tekstu: predstavnici po položaju).

Imenovani predstavnici istaknuti su pojedinci koji su snažno angažirani na promicanju hrvatskog identiteta i jačanju povezanosti s Republikom Hrvatskom.

Članovi Savjeta mladih po položaju su predstavnici tijela državne uprave, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.

Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mladih sudjeluju i u radu Savjeta.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet mladih predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine.

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu mladih određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– 13 članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– 17 članova predstavnika hrvatske nacionalne manjine,

– 35 članova predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatske nacionalne manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke.

Broj članova Savjeta mladih, predstavnika hrvatskog iseljeništva, po državama:

– po pet iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,

– četiri iz Australije,

– tri iz Kanade,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Dansku i Norvešku,

– jedan skupno za Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador i Peru,

– jedan skupno za Paragvaj, Urugvaj i Venezuelu.

Članovi Savjeta mladih po položaju su:

– državni tajnik Ureda i njegov zamjenik,

– predstavnici tijela državne uprave nadležnih za vanjske i europske poslove, unutarnje poslove, demografiju i useljeništvo, obranu, financije, gospodarstvo, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju, znanost, obrazovanje i mlade, kulturu i medije, turizam i sport, regionalni razvoj i fondove Europske unije, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, more, promet i infrastrukturu, prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, hrvatske branitelje, zdravstvo,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnik akademske zajednice,

– predstavnik Agencije za mobilnost i programe Europske unije,

– glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj (nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik Hrvatske gospodarske komore,

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik Matice hrvatske,

– predstavnik Hrvatskoga državnog arhiva,

– predstavnik znanstvenih institucija,

– predstavnik Savjeta mladih Republike Hrvatske,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Članove Savjeta mladih, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta mladih uredit će se poslovnikom, koji donosi Savjet mladih.

Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Članak 33. #

Republika Hrvatska omogućuje Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje pohađanje hrvatske nastave pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.

Republika Hrvatska omogućuje korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipendiranje studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na donošenje posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove učenika i studenata hrvatskoga podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju smještaj u učeničke domove i subvencionirano stanovanje u studentske domove.

Republika Hrvatska omogućava obavljanje studentskih poslova studentima Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Prava na obavljanje studentskih poslova studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima studenata koji imaju hrvatsko državljanstvo, u skladu s propisima koji uređuju obavljanje studentskih poslova.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije te druge organizacije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika, studenata i mladih Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik Ureda donijet će pravilnik o stipendiranju studenata iz stavka 5. ovoga članka.

Informiranje i povezivanje

Članak 34. #

Republika Hrvatska informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te pružanjem informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.

Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima, što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.

Članak 35. #

Republika Hrvatska potiče gospodarske aktivnosti Hrvata u susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja, opstanka i razvoja njihovih zajednica.

Primitak u hrvatsko državljanstvo

Članak 36. #

Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, ubrzat će se primitak u hrvatsko državljanstvo Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 37. #

Članak 38. #

Članak 39. #

Članak 40. #

Članak 41. #

Članak 42. #

Članak 43. #

Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske

Članak 44. #

Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 45. #

U provedbi vanjske politike Republika Hrvatska vodi brigu da diplomatsko-konzularna predstavništva rade na ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom.

Ured je putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove povezan i surađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, s ciljem obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

Članak 46. #

Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, sportsku i drugu suradnju.

S ciljem boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladih hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa te obavljanja studentskih poslova.

Kulturna suradnja

Članak 47. #

Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:

– suradnju udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i kulturnim institucijama izvan Republike Hrvatske,

– međusobnu suradnju hrvatskih udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske u svijetu,

– razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,

– predstavljanje i promidžbu umjetničkog i kulturnog stvaralaštva nastalih u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj te umjetničke i kulturne baštine Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske,

– jačanje postojećih i poticanje uspostave novih hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama.

Obrazovna i znanstvena suradnja

Članak 48. #

Republika Hrvatska povezuje svoje obrazovne i znanstvene institucije i pojedince s hrvatskim udrugama, institucijama i pojedincima izvan Republike Hrvatske, a sve s ciljem obostrane suradnje i ujedinjavanja hrvatskog ljudskog, profesionalnog, znanstvenog i stručnog potencijala u domovini i svijetu.

Znanstveno-istraživački rad o Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Članak 49. #

Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva.

Sportska suradnja

Članak 50. #

Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje sportskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.

Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske sportaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.

Članak 51. #

U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured od nadležnih tijela državne uprave prikuplja podatke i vodi evidencije o:

– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,

– udrugama, institucijama i istaknutim kulturnim djelatnicima i umjetnicima hrvatskog podrijetla,

– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,

– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,

– lobistima za hrvatske interese,

– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,

– sportskim udrugama, klubovima i istaknutim sportskim djelatnicima i sportašima hrvatskog podrijetla.

Nadležna tijela državne uprave dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Gospodarska suradnja

Članak 52. #

Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te potiče ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla potiče projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.

Članak 53. #

Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije.

Članak 54. #

Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.

U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica.

Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući način odnose se i na pripadnike hrvatske nacionalne manjine.

Članak 55. #

Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i razvoja gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske prikuplja podatke o:

– novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– vanjskotrgovinskim bilancama s državama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu i ministarstvu nadležnom za demografiju i useljeništvo dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 56. #

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.

Unaprjeđenje poticajnog okruženja

Članak 56.a #

Vlada Republike Hrvatske provodi mjere i pruža podršku razvojnim planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem unapređenja poticajnih uvjeta za povratak, useljavanje i integraciju pripadnika hrvatskog iseljeništva i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske razvija poticajne uvjete za transfer znanja, investiranja i primjenjivanja tehnološkog, inovacijskog i drugog stečenog kapitala pripadnika hrvatskog iseljeništva koji se prenosi useljavanjem u Republiku Hrvatsku.

Reguliranje boravka useljenika i povratnika pripadnika hrvatskog iseljeništava bez hrvatskog državljanstva

Članak 56.b #

Republika Hrvatska omogućava useljenicima i povratnicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva reguliranje boravka u Republici Hrvatskoj pod povoljnijim uvjetima sukladno posebnom propisu uz prilaganje potvrde ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Reguliranje boravka

Članak 56.c #

U svrhu reguliranja privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili reguliranja stalnog boravka ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo može izdati potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika.

U smislu odredbi ovoga Zakona članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i korisniku mjera, programa i projekata koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka može se izdati s rokom važenja do dvije godine.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članaka ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu.

Podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde
za reguliranje boravka

Članak 56.d #

O zahtjevu za izdavanjem potvrde iz članka 56.c stavka 1. ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo.

Protiv odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjeti za izdavanje potvrde u svrhu reguliranja boravka

Članak 56.e #

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde za reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva prilaže se valjana putna isprava, potvrda o prijavi kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj, izvadak iz matice rođenih, životopis, dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu te druga dokumentacija kojom se dokazuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva, preporuka diplomatske misije / konzularnog ureda Republike Hrvatske, udruga i institucija hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Korisnici mjera, programa i projekata osim dokaza iz stavka 1. ovoga članka prilažu i dokaz o korištenju mjere, programa i projekta koje provodi ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo samostalno ili u suradnji s drugim tijelima javne vlasti.

Uz zahtjev za izdavanjem potvrde u svrhu reguliranja stalnog boravka prilaže se valjana strana putna isprava, dokaz o reguliranom privremenom boravku u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva zadnje tri godine u Republici Hrvatskoj i važeća biometrijska dozvola boravka. U rok neprekidnog boravka od tri godine uračunava se i vrijeme odobrenih privremenih boravaka iz humanitarnih razloga uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske odnosno ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo sukladno zakonu kojim se uređuje boravak stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o načinu izdavanja potvrde za reguliranje boravka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka i ispravama koje se prilažu zahtjevu.

Prava s odobrenim boravkom u Republici Hrvatskoj

Članak 56.f #

Na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu useljeništva i povratka hrvatskog iseljeništva odnosno stalnog boravka uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo ostvaruje se pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje, kao i druga prava sukladno posebnim propisima.

Savjetodavna potpora

Članak 56.g #

Povratnicima i useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva pruža se savjetodavna potpora u rješavanju statusnih pitanja u području reguliranja boravka i primitka u hrvatsko državljanstvo.

Specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti

Članak 56.h #

Republika Hrvatska pruža podršku razvoju i provodi specijalizirane integracijske mjere i aktivnosti za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva za uključivanje u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska omogućuje i provodi program stipendiranja za povratnike i useljenike odnosno pripadnike hrvatskog iseljeništva radi učenja hrvatskoga jezika.

Republika Hrvatska omogućuje dostupnost informacija i savjetodavnu potporu useljenicima pripadnicima hrvatskog iseljeništva u prvim koracima njihove integracije u Republiku Hrvatsku.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi specijaliziranih integracijskih mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.

Ministar nadležan za demografiju i useljeništvo donijet će pravilnik o provedbi programa stipendiranja učenja hrvatskog jezika iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu.

Članak 57. #

Članak 58. #

Članak 59. #

Članak 60. #

Članak 61. #

Privlačenje znanstvenika

Članak 62. #

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela razvija programe financiranja znanstvenih projekata, u cilju privlačenja znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta.

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela uspostavlja stalni program »virtualnog mentorstva« između studenata i znanstvenika iz Republike Hrvatske sa studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu s ciljem transfera posebnih znanja i iskustava.

Zapošljavanje u skladu s potrebama tržišta rada

Članak 63. #

Ministarstvo nadležno za rad odnosno ministarstvo nadležno za demografiju i useljeništvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje provodi projekte zapošljavanja povratnika, useljenika i pripadnika hrvatskoga iseljeništva.

Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj te u suradnji s drugim tijelima javne vlasti provodi edukacije i radionice za povratnike, useljenike i pripadnike hrvatskoga iseljeništva.

Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba

Članak 64. #

Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.

Članak 65. #

Članak 66. #

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave prema propisanom djelokrugu i ureda državne uprave u županijama.

Članak 67. #

Tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske prilagodit će svoj ustroj, djelovanje i razinu poslova odredbama ovoga Zakona.

Članak 68. #

Vlada Republike Hrvatske imenovat će državnog tajnika Ureda u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja državnog tajnika.

Državni tajnik Ureda dužan je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 69. #

Vlada Republike Hrvatske i predstojnik Ureda donijet će provedbene propise za koje su ovlašteni odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do stupanja na snagu zakona iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska matica iseljenika djeluje sukladno Zakonu o Hrvatskoj matici iseljenika (»Narodne novine«, br. 59/90.).

Članak 70. #

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga, koje preuzima Ured sukladno ovom Zakonu, do stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda.

Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima od Ministarstva vanjskih i europskih poslova opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva osigurana za plaće i druga prava iz radnog odnosa, kao i druga financijska sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima državne službenike i namještenike Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji su zatečeni na obavljanju preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Državni službenici i namještenici zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom u Uredu i zadržavaju stečena diplomatska zvanja i status.

Po potrebi posla, državni službenici i namještenici Ureda mogu biti upućeni na rad u diplomatsko-konzularna predstavništva, na poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i druge poslove u skladu s njihovim kompetencijama, što će se urediti sporazumom između Ureda i ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

Državni službenici i namještenici iz stavka 3. ovoga članka nastavljaju s radom i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima do donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ureda.

Članak 71. #

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.