Neslužbeni prijepis prijedloga

Zakon o zaštiti zraka

Prijedlog: Nacrt prijedloga zakona od 22. listopada 2026.

Prijedlog nije zakon: zakon nastaje tek donošenjem u Hrvatskom saboru i objavom u Narodnim novinama.

Izvezen sa slovozakona.hr/prijedlozi/zakon-o-zastiti-zraka/2026-10-22/tekst/

ZAKON

O ZAŠTITI ZRAKA

DIO PRVI OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom utvrđuju odredbe o kvaliteti zraka za postizanje cilja nulte stope onečišćenja kako bi se kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj te posljedično i Europskoj uniji postupno poboljšavala do razina koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi, prirodne ekosustave i bioraznolikost, kako su definirane prema najboljim dostupnim i najnovijim znanstvenim dokazima, doprinoseći time postizanju cilja netoksičnog okoliša najkasnije do 2050. godine.

(2) Ovim Zakonom se određuju nadležnosti i odgovornosti za zaštitu zraka, procjenjivanje kvalitete zraka i razina taloženja, način i kriteriji procjenjivanja, praćenje i modeliranje kvalitete zraka, upravljanje kvalitetom zraka, planovi za kvalitetu zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, informiranje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, pristup pravosuđu, naknade za štetu na zdravlje ljudi, prekršajna odgovornost te upravni i inspekcijski nadzor.

(3) Sastavni dijelovi ovoga Zakona su:

1. Dodatak I. Standardi kvalitete zraka

2. Dodatak II. Pragovi procjene

3. Dodatak III. Standardi kvalitete življenja

4. Dodatak IV. Mjerenja onečišćujućih tvari na superlokacijama za praćenje

5. Dodatak V. Informacije koje treba uključiti u planove za kvalitetu zraka i planove djelovanja za kvalitetu zraka za poboljšanje kvalitete zraka

6. Dodatak VI. Obavješćivanje javnosti.

Pravni akti Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva (EU) 2024/2881 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (preinaka) (SL L, 20. 11. 2024.)

– Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 344, 17. 12. 2016.)

– Delegirana direktiva Komisije (EU) 2024/299 od 27. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu metodologije za izvješćivanje o projekcijama emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (Tekst značajan za EGP) (SL L, 17. 1. 2024.)

– Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kvaliteti benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 93/12/EEZ (SL L 350, 28. 12. 1998.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 31. 10. 2023.)

– Direktiva (EU) 2016/802 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima (kodificirani tekst) (SL L 132, 21. 5. 2016.)

– Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31. 10. 2009.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom Komisije 2014/99/EU od 21. listopada 2014. o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, Direktive 2009/126/EZ o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 304, 23. 10. 2014.)

– Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31. 12. 1994.)

– Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila, te o izmjeni Direktive 1999/13/EZ (SL L 143, 30. 4. 2004.)

– Direktiva 2008/112/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o izmjeni direktiva Vijeća 76/768/EEZ, 88/378/EEZ, 1999/13/EZ i direktiva 2000/53/EZ, 2002/96/EZ i 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća radi njihove prilagodbe Uredbi (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 23. 12. 2008.)

– Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17. 12. 2010.)

– Direktiva Komisije 2010/79/EU od 19. studenoga 2010. o prilagodbi tehničkom napretku Priloga III. Direktivi 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (SL L 304, 20. 11. 2010.)

– Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (Tekst značajan za EGP) (SL. L, 15. 7. 2024.)

– Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (Tekst značajan za EGP) (SL L 313, 28. 11. 2015.)

– Direktiva Vijeća 87/217/EEZ od 19. ožujka 1987. o sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom (SL L 85, 28. 3. 1987.)

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:

– Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 252, 16. 9. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/1628)

– Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 151/1, 14. 6. 2018.)

– Odluke Komisije 2002/159/EZ od 18. veljače 2002. o zajedničkom obrascu za podnošenje sažetih prikaza podataka o kakvoći nacionalnoga goriva (SL L 53, 23. 2. 2002.)

– Odluke Komisije 2004/279/EZ od 19. ožujka 2004. o smjernicama za provedbu Direktive 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ozonu u zraku (SL L 87/50, 25. 3. 2004.)

– Provedbene odluke Komisije 2011/850/EU od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 9068) (SL L 335, 17. 12. 2011.)

– Provedbena odluka Komisije (EU) 2026/1208 оd 9. lipnja 2026. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2024/2881 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkih pojedinosti za primjene modeliranja i određivanje prostorne reprezentativnosti točaka uzorkovanja (SL L, 10. 6. 2026.)

– Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/253 od 16. veljače 2015. o utvrđivanju pravila uzorkovanja i izvješćivanja u skladu s Direktivom Vijeća 1999/32/EZ za sadržaj sumpora u brodskim gorivima (SL L 41, 17. 2. 2015.)

– Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1522 оd 11. listopada 2018. o utvrđivanju zajedničkog formata nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (SL L 256/87, 11. 10. 2018.)

– Provedbene odluke Komisije 2019/1713 оd 9. 10. 2019. o utvrđivanju oblika informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 260, 11. 10. 2019.)

Primjena propisa

Članak 3.

(1) Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, u svrhu održivog razvoja, temelji se na načelima zaštite okoliša određenima u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i zahtjevima međunarodnog prava i pravne stečevine Europske unije.

(2) U zaštiti i poboljšanju kvalitete zraka primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje zaštita okoliša i odredbe drugih propisa iz područja gradnje, prijevoza, grijanja ili pripreme hrane, osim ako je ovim Zakonom propisano drukčije.

(3) Zaštita zraka od onečišćivanja uzrokovanih radioaktivnim tvarima, tehnološkim nesrećama i elementarnim nepogodama uređuje se zakonima kojima se uređuje zaštita od zračenja, zaštita okoliša i sustav civilne zaštite.

(4) Na zaštitu zraka od onečišćenja s pomorskih objekata primjenjuju se zakoni i propisi iz područja pomorstva.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na zaštitu zraka od onečišćenja s pomorskih objekata samo kada je tako izrijekom propisano ovim Zakonom.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. ACTRIS je istraživačka infrastruktura za aerosol, oblake i plinove u tragovima

2. aglomeracija je područje s više od 250 000 stanovnika ili područje s manje od 250 000 stanovnika na kojem je gustoća stanovništva veća od prosječne u Republici Hrvatskoj

3. arsen, kadmij, nikal, olovo i benzo(a)piren je ukupni sadržaj tih elemenata i spojeva u frakciji PM10

4. ciljana prosječna razina izloženosti je razina pokazatelja prosječne izloženosti, koju treba postići s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje

5. ciljna vrijednost je razina određena na temelju znanstvenih spoznaja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš koju treba, ako je to moguće, dostići u zadanom razdoblju

6. crni ugljik znači ugljikovi aerosoli mjereni svjetlosnom apsorpcijom

7. difuzni izvor je izvor onečišćavanja zraka kod kojeg se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka - uređaji, površine i druga mjesta

8. dimnjačarski poslovi su čišćenje i kontrola dimnjaka, dimovoda i uređaja za loženje u građevinama kao i poslovi evidencije uređaja za loženje u kućanstvu

9. distributer je svaka pravna osoba ili obrtnik kako je definirano Uredbom (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i Uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25. 6. 2019.)

10. dobavljač je pravna osoba ili obrtnik koja stavlja tekuće naftno gorivo i energiju na tržište i koja se, po posebnom zakonu kojim se uređuju trošarine, smatra trošarinskim obveznikom. Ako za gorivo ili energiju nije potrebno plaćati trošarine, dobavljač je pravna osoba ili obrtnik koja je u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuju trošarine ishodila akt nadležnog tijela da može u okviru svoje djelatnosti nabavljati trošarinsku robu bez plaćanja trošarine. Za dobavljača se smatra i proizvođač koji sam eksploatira i proizvodi gorivo ili energiju na teritoriju Republike Hrvatske te uvoznik

11. dugoročni cilj je razina onečišćenosti koju treba postići u dužem razdoblju, osim kada to nije moguće postići razmjernim mjerama, s ciljem postizanja učinkovite zaštite ljudskog zdravlja i okoliša

12. dušikovi oksidi su zbroj volumnog omjera (ppbv) dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2), izražen u jedinicama masene koncentracije dušikova dioksida (μg/m3)

13. EMEP (European Monitoring and Evaluation Programme) je Program suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom prijenosu onečišćujućih tvari iz 1979. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93)

14. emisija je ispuštanje/unošenje onečišćujućih tvari u zrak

15. emisijska kvota onečišćujućih tvari je ukupna dopuštena godišnja količina emisije, izražena u jedinicama mase u određenom vremenu, iz jednog ili više izvora zajedno odnosno s određenog područja i/ili na teritoriju Republike Hrvatske

16. emisijski podatak je vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje emisije

17. gradske pozadinske lokacije su mjesta u gradskim i prigradskim područjima na kojima su razine reprezentativne za izloženost općeg gradskog stanovništva

18. granična vrijednost emisije je najveća dopuštena emisija, izražena ili koncentracijom onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima i/ili količinom ispuštanja/unošenja onečišćujućih tvari u određenom vremenu

19. granična vrijednost je razina koja je određena na temelju znanstvenih spoznaja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš, te koju treba dostići u zadanom razdoblju i koja se nakon toga ne smije prekoračiti

20. hlapivi organski spojevi su organski spojevi iz antropogenskih i biogenskih izvora, osim metana, koji uz prisutnost sunčeve svjetlosti i uz reakciju s dušikovim oksidima proizvode fotokemijske oksidante

21. indikativna mjerenja su mjerenja koja se provode u redovitim intervalima tijekom kalendarske godine ili nasumičnim uzorkovanjem kako bi se utvrdile razine u skladu s ciljevima kvalitete podataka koji su manje strogi od onih koje se zahtijevaju za mjerenja na stalnim mjestima

22. isporučitelj je tijelo odgovorno za prolaz goriva ili energije kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, ako se ne plaća trošarina, koje posjeduje dozvolu za obavljanje navedenih poslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata

23. izvanredni događaj je svaki nenadani događaj ili okolnost, poput kvara u proizvodnom procesu, požara, eksplozije ili druge tehničko-tehnološke smetnje, koji nije definiran kao velika nesreća, a koji uzrokuje ili može uzrokovati prekomjerno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak, značajno narušavanje kvalitete zraka ili neposrednu ugrozu zdravlja ljudi i okoliša

24. kratkoročni akcijski plan je plan u kojem se utvrđuju hitne mjere koje treba kratkoročno poduzeti kako bi se smanjio neposredni rizik ili trajanje prekoračenja pragova upozorenja

25. kritična razina je iznad koje se mogu pojaviti izravni štetni učinci na nekim receptorima kao što su drveće, ostale biljke ili prirodni ekosustavi, ali ne i na ljudima

26. kritične točke onečišćenja zraka su lokacije unutar zone s najvišim koncentracijama kojima će stanovništvo vjerojatno biti izravno ili neizravno izloženo u razdoblju koje je znatno u odnosu na prosječno razdoblje graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti, uključujući lokacije u kojima na razinu onečišćenja snažno utječu emisije iz izvora teškog onečišćenja, kao što su obližnje zagušene ceste s velikim prometom, jedan industrijski izvor ili industrijsko područje s mnogo izvora, luke, zračne luke, intenzivno grijanje stambenih prostora ili kombinacija navedenog

27. kvaliteta zraka je svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti

28. metoda mjerenja je smislen niz postupaka koji se upotrebljavaju za provođenje mjerenja kvalitete zraka, koncentracija onečišćujućih tvari u zraku ili emisija onečišćujućih tvari u zrak

29. mjerenja na stalnim mjestima su mjerenja koja se obavljaju na točkama uzorkovanja, bilo da se radi o neprekinutim mjerenjima ili nasumičnom uzorkovanju, na stalnim mjestima tijekom najmanje jedne kalendarske godine kako bi se utvrdile razine u skladu s relevantnim ciljevima za kvalitetu podataka

30. mjerenje je skup postupaka kojima se određuju koncentracije onečišćujućih tvari u zraku, stope taloženja, emisije onečišćujućih tvari u zrak ili drugi pokazatelji kvalitete zraka

31. mjerenje posebne namjene je povremeno mjerenje i/ili uzorkovanje koncentracija onečišćujućih tvari na privremeno određenom mjernom mjestu radi definiranja procjene razine onečišćenosti zraka i daljnjeg postupanja u skladu s odredbama ovoga Zakona

32. mjerna postaja je nepokretni ili mobilni objekt opremljen za prikupljanje, obradu i prijenos mjernih/uzorkovanih rezultata te opažanje pojava značajnih za praćenje kvalitete zraka i može sadržavati jednu ili više točaka uzorkovanja

33. mjerni sustav je skup usklađenih metoda mjerenja, mjerne opreme, uređaja za uzorkovanje, komunikacijskih i računalnih mreža za prijenos i obradu podataka te pripadajućih laboratorija, namijenjen mjerenju jednog ili više pokazatelja kvalitete zraka na mjernom mjestu ili u mreži mjernih mjesta

34. motorno vozilo je svako cestovno vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama i pomoćnih pješačkih sredstava

35. mreža je skup dvije ili više mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka

36. nacionalni referentni laboratorij je tijelo državne uprave i/ili ustanova koja je imenovana za obavljanje poslova osiguravanja točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka kvalitete zraka kao i ostalih poslova definiranih ovim Zakonom. Nacionalni referentni laboratorij je i tijelo državne uprave i/ili ustanova koja je imenovana za obavljanje poslova praćenja emisija onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve

37. necestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, prenosiva oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje i kotačima ili bez njih koji nisu namijenjeni za cestovni prijevoz putnika ili robe i uključuju strojeve ugrađene na podvozje vozila namijenjenih za cestovni prijevoz putnika ili robe

38. neovisno inspekcijsko tijelo vrste A je pravna osoba koja obavlja poslove utvrđivanja kvalitete proizvoda i akreditirana je prema hrvatskoj normi koja utvrđuje opće zahtjeve za rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju

39. objektivna procjena su informacije o koncentraciji ili razini taloga pojedine onečišćujuće tvari koje su dobivene stručnom analizom i koje mogu uključivati upotrebu statističkih alata

40. obrtnik je fizička osoba koja samostalno obavlja obrt u skladu s propisom kojim se uređuje obrtništvo

41. obveza smanjenja prosječne izloženost je postotak smanjenja prosječne izloženosti stanovništva, izražen kao pokazatelj prosječne izloženosti za prostornu jedinicu prosječne izloženosti, utvrđen s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, koji treba postići u zadanom razdoblju i koji se nakon toga ne smije prekoračiti

42. oksidativni potencijal lebdećih čestica je mjera kapaciteta lebdećih čestica za oksidaciju potencijalnih ciljanih molekula

43. onečišćeni zrak je zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša

44. onečišćenja iz prirodnih izvora su emisije onečišćujućih tvari koje nisu izravno ni neizravno uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući prirodne pojave kao što su vulkanske erupcije, seizmičke aktivnosti, geotermalne aktivnosti, požari na nepristupačnim područjima, snažni vjetrovi, posolica ili atmosfersko resuspendiranje - ponovno atmosfersko podizanje ili prijenos prirodnih čestica iz sušnih područja

45. onečišćivač je pravna osoba ili obrtnik čija djelatnost izravno ili neizravno onečišćuje zrak

46. onečišćujuća tvar je svaka tvar prisutna u zraku koja može imati štetan učinak na ljudsko zdravlje ili okoliš

47. operater je pravna osoba ili obrtnik kako je definirano prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša

48. osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine su one skupine stanovništva koje su trajno ili privremeno osjetljivije ili ranjivije kada je riječ o učincima onečišćenja zraka od prosječnog stanovništva zbog posebnih obilježja zbog kojih su zdravstveni učinci izloženosti veći ili zato što imaju veću osjetljivost ili niži prag za učinke na zdravlje ili imaju smanjenu sposobnost samozaštite

49. ovlaštenik je pravna osoba ili obrtnik koja prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode

50. plan djelovanja za kvalitetu zraka je plan za kvalitetu zraka, donesen prije roka za postizanje graničnih vrijednosti i ciljnih vrijednosti, u kojem se utvrđuju politike i mjere za usklađivanje s tim graničnim vrijednostima i ciljnim vrijednostima unutar roka za postizanje

51. plan za kvalitetu zraka je plan u kojem su utvrđene politike i mjere za pridržavanje graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti ili obveza smanjenja prosječne izloženosti nakon što su one prekoračene

52. PM10 je frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulazni otvor selektivan za veličinu čestica PM10, kako je definirano u referentnoj metodi za uzorkovanje i mjerenje PM10, EN 12341, s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 10 μm

53. PM2,5 je frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulazni otvor selektivan za veličinu čestica PM2,5, kako je definirano u referentnoj metodi za uzorkovanje i mjerenje PM2,5, EN 12341, s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 2,5 μm

54. podatak kvalitete zraka je vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje kvalitete zraka

55. pokazatelj kvalitete zraka je mjerljiva veličina nekog kemijskog elementa i/ili spoja odnosno fizikalnog stanja i/ili pojave, što uzrokuje promjenu kvalitete zraka

56. pokazatelj prosječne izloženosti je prosječna razina onečišćenosti određena na temelju mjerenja na gradskim pozadinskim lokacijama na cijelom području prostorne jedinice prosječne izloženosti ili, ako u toj jedinici nema gradskih područja, na ruralnim pozadinskim lokacijama, i koja odražava izloženost stanovništva, koja se koristi za provjeru ispunjava li se obveza smanjenja prosječne izloženosti i ciljana prosječna razina izloženosti za tu prostornu jedinicu

57. policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) su oni organski spojevi koje čine najmanje dva spojena aromatska prstena sačinjena isključivo od ugljika i vodika

58. pomorski objekt je plovni objekt, plutajući objekt i nepomični odobalni objekt kako su definirani u skladu sa zakonom kojim se uređuje pomorstvo

59. praćenje emisije je mjerenje i/ili procjenjivanje emisije onečišćujućih tvari iz izvora onečišćivanja zraka

60. praćenje kvalitete zraka je sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu

61. prag obavješćivanja je razina iznad koje rizik za ljudsko zdravlje zbog kratkotrajnog izlaganja postoji za posebno osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine i o kojoj je potrebno hitno i na odgovarajući način izvijestiti

62. prag procjene je razina prema kojoj se određuje način procjene koji se treba koristiti za procjenu kvalitete zraka

63. prag upozorenja je razina iznad koje rizik za ljudsko zdravlje zbog kratkotrajnog izlaganja postoji za čitavo stanovništvo i kod koje se moraju poduzeti hitne mjere

64. prekursori prizemnog ozona su tvari koje doprinose stvaranju prizemnog ozona

65. primjena modeliranja je primjena sustava modeliranja, koji se tumači kao lanac modela i podmodela, uključujući sve potrebne ulazne podatke, i svaka naknadna obrada

66. procjena je svaka metoda koja se koristi za mjerenje, izračunavanje, predviđanje ili procjenjivanje razina

67. proizvođač je svaka pravna osoba ili obrtnik kako je definirano Uredbom (EU) 2019/1020 od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i Uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011

68. prostorna jedinica prosječne izloženosti je dio teritorija Republike Hrvatske određen za potrebe utvrđivanja pokazatelja prosječne izloženosti, koji odgovara regiji NUTS 1 ili NUTS 2 kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.) ili kombinaciji dviju ili više susjednih regija razine NUTS 1 ili NUTS 2, pod uvjetom da je njihova ukupna kombinirana veličina manja od cijelog državnog teritorija te države članice i nije veća od 85 000 km2

69. prostorna reprezentativnost je pristup procjeni pri kojem su parametri kvalitete zraka zabilježeni na točki uzorkovanja reprezentativni za izričito određeno zemljopisno područje u mjeri u kojoj se parametri kvalitete zraka unutar tog područja ne razlikuju od parametara uočenih na točki uzorkovanja više od unaprijed utvrđene razine tolerancije

70. provjera ispravnosti mjernog instrumenta je skup postupaka kojima se provjerava ima li mjerni instrument sustavnu pogrešku i provodi se u skladu s mjeriteljskim zahtjevima

71. provjera kvalitete mjerenja je provjera postojanosti, točnosti i ponovljivosti mjerila, sljedivosti mjernog rezultata, mjerne točnosti mjernog pretvornika te provjera mjernih načela, metode ili postupka

72. razina je koncentracija onečišćujuće tvari u zraku ili njezino taloženje na površini, u danom vremenu

73. ruralne pozadinske lokacije su mjesta u ruralnim područjima s niskom gustoćom stanovništva na kojima su razine onečišćenja zraka reprezentativne za izloženost općeg ruralnog stanovništva, vegetacije i prirodnih ekosustava

74. standardi kvalitete zraka su granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti, ciljne prosječne razine izloženosti, kritične razine, pragovi upozorenja, pragovi obavješćivanja i dugoročni ciljevi

75. stavljanje na raspolaganje na tržištu je svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Europske unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja

76. stavljanje na tržište je prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Europske unije

77. superlokacija za praćenje je postaja za praćenje na gradskoj pozadinskoj lokaciji ili ruralnoj pozadinskoj lokaciji koja kombinira više točaka uzorkovanja radi prikupljanja dugoročnih podataka o više onečišćujućih tvari

78. trgovac je pravna osoba ili obrtnik različita od proizvođača i/ili uvoznika proizvoda i kada proizvođač ili uvoznik nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, odgovorna osigurati da su proizvodi koje stavlja na raspolaganje na tržištu označeni u skladu s posebnim propisom kojim se utvrđuje kvaliteta određenih boja i lakova i/ili proizvoda za završnu obradu vozila

79. ugađanje je postupak dovođenja mjernog instrumenta u tehničko stanje prikladno za uporabu

80. ukupna plinovita živa su pare elementarne žive (Hg0) i reaktivna plinovita živa, tj. vrste žive topive u vodi s dovoljno visokim tlakom para da mogu postojati u plinovitom stanju

81. ukupno taloženje je ukupna masa onečišćujućih tvari koja se iz atmosfere prenosi na površine, na primjer tlo, biljke, vodu ili zgrade na određenom području unutar zadanog razdoblja

82. ultrafine čestice su čestice promjera manjeg ili jednakog 100 nm, ako se ultrafine čestice mjere kao brojčane koncentracije čestica po kubičnom centimetru za raspon veličine s donjom granicom 10 nm i za raspon veličine bez ograničenja gornje granice

83. umjeravanje mjernog instrumenta je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neki mjerni instrument ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referentna tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonom i provodi se u skladu s mjeriteljskim postupkom

84. upravljanje kvalitetom zraka je osiguravanje izvršenja mjera kojima se provodi sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka na svim razinama, tako da se time ne ometa održivi razvitak

85. uvoznik je svaka pravna osoba ili obrtnik kako je definirano Uredbom (EU) 2019/1020 od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i Uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011

86. uzorkovanje je postupak sakupljanja pojedinačnih uzoraka zraka i oborina

87. validirani podatak kvalitete zraka je podatak dobiven metodama mjerenja koje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i koji se koristi za procjenjivanje kvalitete zraka

88. velika nesreća je događaj kako je definirano zakonom kojim se uređuje područje zaštite okoliša i civilne zaštite te posebnim propisom kojim se uređuje sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari

89. veliki grad je grad kako je definirano zakonom kojim se uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave

90. vrijeme usrednjavanja je razdoblje propisanog trajanja, unutar kojeg srednja vrijednost po vremenu predstavlja pojedinačnu vrijednost razine onečišćenosti (prema zahtjevu norme HRN ISO 9169)

91. zainteresirana javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba na koje utječu ili bi mogle utjecati ili koje su zainteresirane za postupke odlučivanja povezane s provedbom članaka 24., 45. do 50. ili 52. ovoga Zakona. Za potrebe ovoga Zakona nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve koji proizlaze iz nacionalnog prava smatraju se zainteresiranima

92. zapovjednik pomorskog objekta je za potrebe ovoga Zakona osoba koja zapovijeda plovnim objektom, osoba koja upravlja plutajućim objektom i osoba koja upravlja nepomičnim odobalnim objektom i koji je dužan osigurati da pomorski objekt ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona i uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona

93. zona je dio državnog područja koji je Republika Hrvatska sama razgraničila za potrebe procjene i upravljanja kvalitetom zraka

94. zrak je zrak u troposferi, izuzev mjesta rada kako su definirana člankom 2. Direktive Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za mjesto rada (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 393, 30.12.1989., str. 1.) kada se primjenjuju odredbe o zdravlju i sigurnosti na radu i kojima javnost nema redovan pristup.

(2) Uvoz proizvoda iz treće države na carinsko područje Europske unije na području Republike Hrvatske smatra se stavljanjem na tržište.

(3) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i pojmovi koji imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u aktima Europske unije iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Za norme i metode mjerenja za koje nije navedena godina izdanja u ovom Zakonu primjenjuju se njihova zadnja važeća izdanja objavljena u službenom glasilu Hrvatskog zavoda za norme.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI MATERIJALNE I POSTUPOVNE ODREDBE

GLAVA I. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Načelo održivosti i usklađenosti

Članak 6.

Mjere koje se poduzimaju radi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka ne smiju ugroziti ostale sastavnice okoliša, kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja te ne smiju biti u suprotnosti s propisima u područjima zaštite na radu i zaštite zdravlja ljudi.

Ciljevi mjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka

Članak 7.

Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka određuju se radi:

– izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih posljedica na ljudsko zdravlje, kvalitetu življenja i okoliš u cjelini

– sprječavanja i smanjivanja onečišćivanja koja utječu na kvalitetu zraka

– očuvanja kvalitete zraka ako je zrak čist te poboljšavanja kvalitete zraka u slučajevima onečišćenosti

– korištenja učinkovitijih tehnologija s obzirom na potrošnju energije te poticanja uporabe obnovljivih izvora energije u svrhu smanjenja doprinosa onečišćenju zraka

– uspostave, održavanja i unapređivanja cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka na teritoriju Republike Hrvatske

– procjene kvalitete zraka i pribavljanja odgovarajućih podataka o kvaliteti zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila koje se primjenjuju na području Europske unije

– osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o kvaliteti zraka i

– izvršenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Republika Hrvatska stranka te sudjelovanja u međunarodnoj suradnji u području zaštite zraka.

Provedba akata Europske unije

Članak 8.

Nadležno tijelo za provedbu akata Europske unije iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona je tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Nadležnosti

Članak 9.

(1) Učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave unutar svoje i ovim Zakonom određene nadležnosti.

(2) Upravne i stručne poslove zaštite i poboljšanja kvalitete zraka te provedbu mjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka provode i osiguravaju tijela državne uprave nadležna za zaštitu okoliša i prirode, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša te pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

(3) Procjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske provodi Državni hidrometeorološki zavod u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada.

(4) Osiguravanje adekvatnog funkcioniranja i održavanja državne mreže za praćenje kvalitete zraka u skladu sa člankom 30. ovoga Zakona provodi Državni hidrometeorološki zavod.

(5) Mjerenje kvalitete zraka na točkama uzorkovanja državne mreže za praćenje kvalitete zraka iz članka 27. ovoga Zakona, osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka provode Nacionalni referentni laboratoriji iz članka 11. ovoga Zakona.

(6) Potvrđivanje osposobljenosti referentnih i ispitnih laboratorija u području kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, metode, mjernu opremu, mjerne postaje i mjerne sustave, kroz postupak akreditacije, u skladu s nacionalnim propisima kojima se utvrđuju zahtjevi za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište, provodi Hrvatska akreditacijska agencija.

(7) Dostupnost izvješća, putem poveznica na akreditirane ispitne laboratorije u Europskoj uniji koji provode ispitivanje mjerne opreme za praćenje kvalitete zraka i izdaju ispitna izvješća, na vlastitim mrežnim stranicama osigurava Državni zavod za mjeriteljstvo.

(8) Promicanje točnosti primjene modeliranja provodi Državni hidrometeorološki zavod.

(9) Analizu metoda procjene provodi Povjerenstvo za praćenje rada Nacionalnih referentnih laboratorija iz članka 11. stavka 12. ovoga Zakona.

(10) Usklađivanje (koordinaciju) programa osiguranja kvalitete na svojem državnom području, ako ih za cijelu Europsku uniju organizira Europska komisija, provodi Ministarstvo uz podršku Nacionalnih referentnih laboratorija iz članka 11. ovoga Zakona.

(11) Ministarstvo surađuje s nadležnim tijelima država članica Europske unije i Europskom komisijom, među ostalim na prekograničnom onečišćenju zraka.

(12) Izradu plana za kvalitetu zraka iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona osigurava nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za svoje administrativno područje, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(13) Izradu plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona osigurava nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za svoje administrativno područje, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(14) Izradu plana za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona, plana djelovanja za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona i plana za kvalitetu zraka za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti iz članka 45. stavka 12. ovoga Zakona osigurava i predlaže Ministarstvo, a odlukom donosi Vlada.

(15) Izradu stručnih podloga, analiza i modeliranje kvalitete zraka za izradu plana za kvalitetu zraka iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, plana za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona, plana djelovanja za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona, plana za kvalitetu zraka za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti iz članka 45. stavka 12. ovoga Zakona i kratkoročnog akcijskog plana iz članka 52. ovoga Zakona obavlja Državni hidrometeorološki zavod.

(16) Izradu kratkoročnog akcijskog plana iz članka 52. ovoga Zakona osigurava nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za svoje administrativno područje, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(17) Pružanje i održavanje prikaza indeksa kvalitete zraka i drugih relevantnih javnih informacija osigurava Ministarstvo – Zavod za zaštitu okoliša i prirode (u daljnjem tekstu: Zavod) u suradnji s Nacionalnim referentnim laboratorijima iz članka 11. ovoga Zakona i ispitnim laboratorijima, temeljem Dodatka VI. ovoga Zakona.

(18) Praćenje kvalitete zraka, praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora obavljaju ispitni laboratoriji koji su ishodili dozvolu iz članka 78. ovoga Zakona.

(19) Poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama na nacionalnoj razini, a u okviru poslova osiguravanja točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka, provode referentni laboratoriji koji su ishodili dozvolu iz članka 83. ovoga Zakona.

(20) Praćenje kvalitete proizvoda obavljaju ispitni laboratoriji akreditirani za ispitivanje kvalitete proizvoda i/ili neovisna inspekcijska tijela vrste A.

(21) Poslove izrade nacionalnih inventara, godišnjih inventara emisija, projekcija emisija, prostorno raščlanjenih inventara, inventara velikih točkastih izvora, prilagođenih inventara emisija, prema potrebi i informativnih izvješća o inventaru emisija obavlja Zavod, a za pojedine stručne poslove Zavod može angažirati ovlaštenike u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(22) Dostavu podataka iz stavka 21. ovoga članka, u skladu s međunarodnim obvezama, obavlja Zavod.

(23) Za poslove iz stavka 21. ovoga članka tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za poslove zaštite okoliša, energetike, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, mora, prometa, poslove službene statistike, trgovačka društva i svi poslovni subjekti koji prikupljaju i/ili posjeduju podatke o djelatnostima po sektorima, kojima se ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak, u skladu s uredbom iz članka 62. ovoga Zakona moraju te podatke dostaviti Zavodu.

(24) Praćenje negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave, osobito zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz članka 63. ovoga Zakona, koordinira Zavod.

(25) Informacijski sustav zaštite zraka iz članka 55. ovoga Zakona vodi Zavod.

(26) Poslove evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona kao javnu ovlast provodi Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

(27) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadležna za registraciju vozila, tehničke preglede vozila, carinske poslove i službenu statistiku dužni su, bez naknade i u elektroničkom obliku, dostavljati podatke potrebne za obavljanje poslova iz stavka 26. ovoga članka.

(28) Ministarstvo u postupku izdavanja, izmjene i/ili dopune, te preispitivanja okolišne dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša, provodi i stručnu ocjenu zahtjeva operatera te izdaje mišljenje u kojem utvrđuje uvjete zaštite zraka.

(29) Nadležna tijela iz stavaka 3., 5., 8., 18. i 19. ovoga članka moraju biti usklađena sa zahtjevima za osiguranje kvalitete za procjenu kvalitete zraka i validaciju podataka.

(30) Građani, kao pojedinci i/ili organizirani radi zaštite zraka u strukovne udruge i udruge pridonose ostvarivanju ciljeva zaštite i poboljšanja kvalitete zraka te provedbi učinkovite zaštite i poboljšanja kvalitete zraka.

Promicanje točnosti modeliranja

Članak 10.

Promicanje točnosti primjena modeliranja iz članka 9. stavka 8. ovoga Zakona provodi se:

– primjenom modeliranja za potrebe procjene iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona

– primjenom modeliranja za potrebe određivanja prostorne reprezentativnosti mjernih mjesta

– primjenom modeliranja za potrebe izrade projekcija kvalitete zraka koji su sastavni dio planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona

– primjenom modeliranja za potrebe izvješćivanja iz članka 57. ovoga Zakona i

– primjenom modeliranja za određivanje doprinosa pojedinog izvora emisija razinama onečišćujućih tvari u zraku za potrebe izrade planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona.

Nacionalni referentni laboratoriji, poslovi nacionalnih referentnih laboratorija i Povjerenstvo za praćenje rada Nacionalnih referentnih laboratorija

Članak 11.

(1) Državni hidrometeorološki zavod je Nacionalni referentni laboratorij za:

– mjerenje plinovitih onečišćujućih tvari: sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i dušikovih oksida, benzena, ugljikovog monoksida, prizemnog ozona i ukupne plinovite žive i

– određivanje ukupnog taloženja arsena, kadmija, olova, nikla, žive, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika.

(2) Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada je Nacionalni referentni laboratorij za:

– uzorkovanje i fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica PM10 i PM2,5 u dijelu koji se odnosi na određivanje arsena, kadmija, olova, nikla, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, elementnog ugljika (EC) i organskog ugljika (OC) u zraku i

– uzorkovanje i određivanje SO42-, Cl-, NH4+, Na+, K+, Mg2+, Ca2+ u PM2,5 u zraku.

(3) Fakultet strojarstva i brodogradnje je Nacionalni referentni laboratorij za:

– mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve.

(4) Nacionalni referentni laboratoriji iz stavaka 1. i 2 ovoga članka obavljaju sljedeće poslove:

– sudjeluju na ispitivanjima sposobnosti međulaboratorijskim usporedbama s drugim referentnim laboratorijima država članica Europske unije koje organizira Europska komisija, najmanje svake tri godine za one referentne metode za koje se ispitivanja organiziraju

– surađuju s referentnim laboratorijima za praćenje kvalitete zraka država članica Europske unije u svrhu osiguranja usporedivosti i kvalitete mjerenja i s Europskom komisijom

– osiguravaju da se mjerenja provode referentnim metodama ili izdaju potvrde da se za druge metode mjerenja provode testovi ekvivalencije u skladu sa standardima Europske komisije

– izdaju ispitnim laboratorijima Potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti za svaku metodu mjerenja posebno na temelju provjere mjerne sljedivosti i rezultatima provedenog postupka ispitivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja za koje je ispitni laboratorij podnio dokaz

– osiguravaju i provjeravaju mjernu sljedivost ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka kojima su izdali Potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti u skladu s usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije jedanput godišnje

– podupiru rad Europske mreže referentnih laboratorija koju je osnovala Europska komisija

– prate, proučavaju i unapređuju stanje u području praćenja kvalitete zraka

– pružaju znanstveno-stručnu i tehničku pomoć iz područja praćenja kvalitete zraka na zahtjev Ministarstva i

– daju ocjene i mišljenja za metode, postupke i programe praćenja kvalitete zraka iz djelokruga nacionalnih referentnih laboratorija.

(5) Nacionalni referentni laboratoriji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavljaju poslove iz stavka 4. podstavaka 1. do 7. ovoga članka na način propisan pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(6) Nacionalni referentni laboratorij iz stavka 3. ovoga članka obavlja sljedeće poslove:

– mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz necestovnih pokretnih strojeva

– prikupljanje podataka i vođenje evidencije o emisijama onečišćujućih tvari iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona

– dostava podataka o emisijama onečišćujućih tvari iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona prema Zavodu za potrebe Registra iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona i

– izrada i dostava proračuna o emisijama onečišćujućih tvari iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona prema Zavodu za potrebe izrade nacionalnih inventara emisija i izvješćivanja.

(7) Uz poslove iz stavka 4. ovoga članka Nacionalni referentni laboratoriji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu obavljati i poslove iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona ako su akreditirani prema zahtjevu usklađene norme za ispitivanje sposobnosti i raspolažu mjernom opremom i radnim prostorom za potrebe provođenja redovitih ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama.

(8) Sredstva za sudjelovanje nacionalnih referentnih laboratorija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na međunarodnim ispitivanjima sposobnosti laboratorija i za suradnju s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom u svrhu osiguranja usporedivosti i kvalitete mjerenja osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i/ili iz proračuna nacionalnih referentnih laboratorija.

(9) Sredstva za obavljanje poslova Nacionalnog referentnog laboratorija iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(10) Nacionalni referentni laboratoriji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju Ministarstvu godišnji program rada za poslove iz stavka 4. ovoga članka.

(11) Nacionalni referentni laboratorij iz stavka 3. ovoga članka dostavlja Državnom zavodu za mjeriteljstvo i Ministarstvu godišnji program rada za poslove iz stavka 6. ovoga članka.

(12) Povjerenstvo za praćenje rada Nacionalnih referentnih laboratorija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osniva ministar odlukom, a način rada povjerenstva propisan je pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

Izvori onečišćenja zraka

Članak 12.

(1) Izvori onečišćivanja zraka su nepokretni i pokretni emisijski izvori.

(2) Nepokretni izvori jesu:

– točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste iz postrojenja, tehnoloških procesa, industrijskih pogona, uređaja, građevina i slično i

– difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određenog ispusta/dimnjaka iz uređaja, aktivnosti vezanih uz industrijska postrojenja i radne površine.

(3) Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak i to:

– cestovna motorna vozila

– necestovni pokretni strojevi

– željeznička vozila s vlastitim pogonom

– pomorski objekti i objekti unutarnje plovidbe i

– zrakoplovi.

(4) Izvori iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu narušiti kvalitetu zraka.

(5) Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima kojima se uređuju emisije za svaki od pokretnih izvora iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Nepokretni izvori u smislu stavka 2. ovoga članka nisu građevine i uređaji u kojima se priprema hrana ili su uvjeti i način rada za te građevine i uređaje određeni posebnim propisom kojim se uređuje područje obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

(7) Nepokretni izvori u smislu stavka 2. ovoga članka nisu površine i druga mjesta na kojima se jednokratno ili povremeno provodi agrotehnička mjera gnojidbe stajskim gnojem ili su uvjeti određeni posebnim propisima.

(8) Nepokretni izvori u smislu stavka 2. ovog članka nisu površine i druga mjesta na kojima se skladišti građevni materijal te drugi materijali i sirovine, uključujući i privremeno skladištenje.

(9) Nepokretni izvori u smislu stavka 2. ovog članka nisu lokacije na kojima se izvode građevinski radovi prema posebnom propisu kojim se uređuje građenje.

(10) Nepokretni izvori u smislu stavka 2. ovoga članka nisu kućna ložišta fizičkih osoba s obzirom na to da se ne smatraju postrojenjima u smislu ovoga Zakona i čiji su uvjeti rada i održavanja određeni posebnim propisima.

(11) Emisije iz nepokretnih izvora iz stavaka 6. do 10. ovoga članka uzimaju se u obzir pri procjenjivanju kvalitete zraka, izradi inventara emisija, modeliranju kvalitete zraka te izradi i provedbi planova za kvalitetu zraka, planova djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova iz ovoga Zakona, kada se procjenom utvrdi da je njihov utjecaj značajan.

GLAVA II. AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA

Plan zaštite zraka

Članak 13.

(1) Plan zaštite zraka određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka u Republici Hrvatskoj te je sastavni dio Plana zaštite okoliša koji se donosi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(2) Plan zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– ocjenu stanja kvalitete zraka

– prioritetne mjere i aktivnosti u području zaštite zraka

– preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka

– mjere za postizanje graničnih vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su prekoračene

– mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku

– mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari po djelatnostima

– mjere za smanjivanje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala

– mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljive energije

– mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa

– mjere za smanjivanje nepovoljnih učinaka zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja

– način provedbe, redoslijed ostvarivanja i rokove izvršavanja mjera

– obveznike provedbe mjera

– međunarodne obveze Republike Hrvatske

– procjenu sredstava za provedbu Plana i redoslijed korištenja sredstava i

– analizu troškova i time stvorene koristi poboljšanja kvalitete zraka.

(3) Plan zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada odlukom.

(4) Plan zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka se donosi za razdoblje od deset godina.

(5) Plan se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Izvješće o stanju kvalitete zraka za područje Republike Hrvatske

Članak 14.

(1) Za potrebe praćenja ostvarenja ciljeva Plana iz članka 13. ovoga Zakona i drugih dokumenata važnih za zaštitu zraka te za uvid u stanje kvalitete zraka izrađuje se Izvješće o stanju kvalitete zraka za područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Izvješće) za razdoblje od pet godina.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– stanje kvalitete zraka: područja i razine onečišćenosti, trajanje određenih znakovitih razina onečišćenosti, opće informacije o području, vrste i ocjene onečišćivanja, porijeklo onečišćenosti, analiza čimbenika koji su uzrokovali onečišćenost zraka, pojedinosti o poduzetim mjerama i projektima za poboljšanje kvalitete zraka

– ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti

– ostvarivanje mjera iz Plana i drugih dokumenata zaštite kvalitete zraka

– provedbu obveza iz međunarodnih ugovora iz područja zaštite zraka

– podatke o inspekcijskom postupanju i izrečenim kaznama prema odredbama ovoga Zakona

– podatke o korištenju financijskih sredstava za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka i

– prijedlog izmjena i dopuna postojećih dokumenata te druge podatke od značenja za zaštitu kvalitete zraka.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Zavod, a Ministarstvo ga podnosi Vladi.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

Program zaštite zraka

Članak 15.

(1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada donosi Program zaštite zraka koji može biti sastavni dio programa zaštite okoliša za područje područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada i koji se donosi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(2) Program zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– ocjenu stanja kvalitete zraka

– prioritetne mjere i aktivnosti u području zaštite zraka

– preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka

– mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari po djelatnostima

– mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa

– mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljive energije

– način provedbe, redoslijed ostvarivanja i rokove izvršavanja mjera

– obveznike provedbe mjera

– procjenu sredstava za provedbu programa i redoslijed korištenja sredstava i

– analizu troškova i time stvorene koristi poboljšanja kvalitete zraka.

(3) Program zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka se donosi za razdoblje od četiri godine.

(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Program zaštite zraka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje u službenom glasilu.

Izvješće o provedbi Programa zaštite zraka

Članak 16.

(1) O provedbi Programa zaštite zraka iz članka 15. ovoga Zakona upravno tijelo područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) izrađuje izvješće za razdoblje od četiri godine koje usvaja predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada.

(2) Sadržaj Izvješća iz stavka 1. ovoga članka sukladan je propisanom sadržaju Izvješća iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuje Izvješće u službenom glasilu.

Program kontrole onečišćenja zraka

Članak 17.

(1) U cilju postizanja sukladnosti s nacionalnim obvezama smanjenja emisija utvrđenih u uredbi iz članka 62. ovoga Zakona izrađuje se, usvaja i provodi Program kontrole onečišćenja zraka.

(2) Nositelj izrade Programa kontrole onečišćenja zraka je Ministarstvo.

(3) Sadržaj i način izrade Programa kontrole onečišćenja zraka se donosi u skladu s uredbom iz članka 62. ovoga Zakona.

(4) Program kontrole onečišćenja zraka na prijedlog Ministarstva donosi Vlada odlukom.

(5) Ministarstvo o prijedlogu Programa kontrole onečišćenja zraka i svim izmjenama i dopunama, prije dovršetka prijedloga te donošenja od strane Vlade, provodi savjetovanje s javnošću u skladu s nacionalnim propisima, kojima je uređeno sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša i savjetovanje s nadležnim tijelima za koja je vjerojatno da se, zbog njihovih posebnih okolišnih nadležnosti u području onečišćenja zraka, kvalitete i upravljanja na nacionalnoj razini, na njih odnosi provedba Programa kontrole onečišćenja zraka.

(6) Ministarstvo o prijedlogu Programa kontrole onečišćenja zraka i svim bitnim izmjenama i dopunama, prije dovršetka prijedloga te donošenja od strane Vlade, prema potrebi provodi i prekogranična savjetovanja.

(7) Program kontrole onečišćenja zraka izmjenjuje se i dopunjuje najmanje svake četiri godine.

(8) Politike i mjere smanjenja emisija sadržane u Programu kontrole onečišćenja zraka ažuriraju se u roku od 18 mjeseci od podnošenja najnovijeg inventara emisija ili nacionalnih projekcija emisija na području Republike Hrvatske ako se prema podnesenim podacima obveze smanjenja emisija utvrđenih u uredbi iz članka 62. ovoga Zakona ne poštuju ili postoji rizik nepoštovanja.

(9) Program kontrole onečišćenja zraka te njegove izmjene i dopune objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(10) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o donošenju Programa kontrole onečišćenja zraka i o donošenju izmjena i dopuna Programa kontrole onečišćenja zraka te dostavlja relevantne informacije iz Programa kontrole onečišćenja zraka u odgovarajućem formatu.

(11) O donošenju izmjena i dopuna Programa kontrole onečišćenja zraka Ministarstvo obavještava Europsku komisiju u roku od dva mjeseca od donošenja.

Savjetovanje s javnošću pri izradi Plana zaštite zraka, Programa zaštite zraka i Programa kontrole onečišćenja zraka

Članak 18.

(1) Tijela nadležna za donošenje Plana iz članka 13. ovoga Zakona i Izvješća iz članka 14. ovoga Zakona dužna su, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i uredbom kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša, o nacrtima tih planova, kao i o svim njihovim značajnim izmjenama i dopunama, provesti savjetovanje s javnošću i s nadležnim tijelima na koja će se, s obzirom na njihove odgovornosti u području onečišćenja zraka i kvalitete zraka, vjerojatno odnositi provedba plana.

(2) Ovaj članak primjenjuje se na odgovarajući način i na donošenje Programa zaštite zraka iz članka 15. ovoga Zakona i izvješća područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada iz članka 16. ovoga Zakona te na donošenje Programa kontrole onečišćenja zraka iz članka 17. ovoga Zakona.

Nacionalni planovi, programi i izvješća

Članak 19.

(1) Radi provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima iz područja zaštite zraka prema potrebi se donose nacionalni planovi, programi i izvješća.

(2) Prijedlog planova, programa i izvješća iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo, a odlukom donosi Vlada.

(3) Planovi, programi i izvješća iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.

GLAVA III. PRAĆENJE, PROCJENA KVALITETE ZRAKA I STOPA TALOŽENJA

Uspostavljanje zona i prostornih jedinica prosječne izloženosti

Članak 20.

(1) Za potrebe procjene kvalitete zraka i upravljanje kvalitetom zraka na teritoriju Republike Hrvatske uspostavljaju se zone, prostorne jedinice za prizemni ozon i prostorne jedinice prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2, uključujući, ako je primjereno i aglomeracije.

(2) Procjena kvalitete zraka i upravljanje kvalitetom zraka provode se u svim zonama, prostornim jedinicama za prizemni ozon i prostornim jedinicama prosječne izloženosti.

(3) Ocjenu kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za razdoblje od pet godina izrađuje Državni hidrometeorološki zavod na temelju procjenjivanja koje se provodi u skladu s člankom 9. stavkom 3. ovoga Zakona.

(4) Ocjenu kvalitete zraka iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar odlukom.

(5) Ocjena kvalitete zraka objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(6) Zone, prostorne jedinice za prizemni ozon i prostorne jedinice prosječne izloženosti te njihovu klasifikaciju prema razinama onečišćenosti zraka na temelju Ocjene kvalitete zraka iz stavka 3. ovoga članka propisuje Vlada uredbom.

(7) U slučaju značajnih promjena u djelatnostima koje mogu utjecati na koncentracije onečišćujućih tvari u zraku, klasifikacija zona iz stavka 6. ovoga članka se može provjeriti i ranije od roka utvrđenoga u stavku 3. ovoga članka.

(8) Ako se na temelju Ocjene kvalitete zraka iz stavka 3. ovoga članka utvrdi promjena u klasifikaciji zona ili prostornih jedinica prosječne izloženosti, Vlada izmjenjuje uredbu iz stavka 6. ovoga članka ili donosi novu u roku od 12 mjeseci od donošenja Ocjene.

Način procjene

Članak 21.

(1) Pragovi procjene utvrđeni u Dodatku II. ovoga Zakona primjenjuju se na sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice PM10 i PM2,5, benzen, ugljikov monoksid, arsen, kadmij, olovo, nikal, benzo(a)piren i prizemni ozon u zraku, a svaka zona klasificira se u odnosu na te pragove procjene.

(2) Klasifikacija iz stavka 1. ovoga članka preispituje se najmanje svakih pet godina u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 4. i 5. ovoga članka.

(3) Klasifikacija se češće preispituje u slučaju promjena u aktivnostima koje utječu na koncentracije u zraku sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica PM10, i PM2,5, benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, olova, nikla, benzo(a)pirena ili prizemnog ozona.

(4) Prekoračenja pragova procjene utvrđenih u Dodatku II. ovoga Zakona određuju se na temelju koncentracija tijekom prethodnih pet godina ako postoji dovoljno podataka, a prag procjene je prekoračen ako je prekoračen tijekom najmanje tri odvojene godine u prethodnih pet godina.

(5) Ako su dostupni podatci za manje od pet godina, mogu se kombinirati kratkotrajne mjerne kampanje indikativnim mjerenjima tijekom razdoblja od godinu dana i na lokacijama koje su vjerojatno tipične za najviše razine onečišćenja, s informacijama iz registra emisija i rezultatima dobivenima iz primjena modeliranja, kako bi odredile prekoračenja pragova procjene.

Kriteriji procjene

Članak 22.

(1) Procjenjivanje kvalitete zraka provodi se u svim zonama s obzirom na onečišćujuće tvari iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s kriterijima utvrđenima u stavcima od 2. do 13. ovoga članka i pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) U svim zonama klasificiranima iznad pragova procjene utvrđenih za onečišćujuće tvari iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, za procjenu kvalitete zraka koriste se mjerenja na stalnim mjestima.

(3) Mjerenja na stalnim mjestima iz stavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti primjenom modeliranja ili indikativnim mjerenjima za procjenu kvalitete zraka kako bi se dobile odgovarajuće informacije o prostornoj raspoređenosti onečišćujućih tvari u zraku i prostornoj reprezentativnosti mjerenja na stalnim mjernim mjestima.

(4) Dvije godine nakon donošenja provedbenog akta koji se odnosi na tehničke detalje primjene modeliranja i indikativnih mjerenja za procjenjivanje kvalitete zraka te određivanja prostorne reprezentativnosti za točke uzorkovanja, uz mjerenja na stalnim mjestima primjenjuje se modeliranje ili indikativna mjerenja kako bi se procijenila kvaliteta zraka u svim zonama u kojima razina onečišćujućih tvari prekoračuje relevantnu graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost utvrđenu u Dodatku I. ovoga Zakona.

(5) Primjene modeliranja ili indikativna mjerenja iz stavka 4. ovoga članka pružaju informacije o prostornoj raspoređenosti onečišćujućih tvari, a kada se upotrebljavaju primjene modeliranja, one pružaju i informacije o prostornoj reprezentativnosti mjerenja na stalnim mjestima i provode se onoliko često koliko je to primjereno, a najmanje svakih pet godina.

(6) U svim zonama klasificiranima ispod pragova procjene utvrđenih za onečišćujuće tvari iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, za procjenu kvalitete zraka dovoljno je koristiti primjene modeliranja, indikativna mjerenja ili objektivne procjene, ili njihovu kombinaciju.

(7) Rezultati modeliranja primijenjenoga u skladu sa stavcima 4. i 5. ili stavkom 6. ovoga članka ili člankom 24. stavkom 3. ovoga Zakona ili indikativnih mjerenja uzimaju se u obzir u svrhu procjene kvalitete zraka s obzirom na granične vrijednosti i ciljne vrijednosti.

(8) Ako primjene modeliranja koje se upotrebljavaju u skladu sa stavcima 4. i 5. ili 6. ovoga članka pokažu da je prekoračena bilo koja granična vrijednost ili ciljna vrijednost u području zone koje nije obuhvaćeno mjerenjima na stalnim mjestima i njihovom području prostorne reprezentativnosti, može se upotrijebiti barem jedno dodatno mjerenje na stalnim mjestima ili indikativno mjerenje na mogućim dodatnim kritičnim točkama onečišćenja zraka u zoni kako je utvrđeno primjenom modeliranja.

(9) Ako primjene modeliranja koje se upotrebljavaju u skladu s člankom 24. stavkom 3. ovoga Zakona pokažu prekoračenje bilo koje granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti u području zone koje nije obuhvaćeno mjerenjima na stalnim mjestima i njihovom području prostorne reprezentativnosti, na mogućim dodatnim kritičnim točkama onečišćenja zraka u zoni, kako je utvrđena primjenom modeliranja, upotrebljava se najmanje jedno dodatno mjerenje na stalnim mjestima ili indikativno mjerenje.

(10) Ako se upotrebljavaju dodatna mjerenja na stalnim mjestima, ta se mjerenja utvrđuju u roku od dvije kalendarske godine nakon prekoračenja utvrđenog primjenom modeliranja.

(11) Ako se upotrebljavaju dodatna indikativna mjerenja, ta se mjerenja utvrđuju u roku od jedne kalendarske godine nakon prekoračenja utvrđenog primjenom modeliranja.

(12) Mjerenja iz stavka 10. i 11. ovoga članka provode se najmanje jednu kalendarsku godinu u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu obuhvata podataka utvrđenima pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona kako bi se procijenila razina koncentracije relevantne onečišćujuće tvari.

(13) Ako se odabere ne provoditi dodatna mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja, za procjenu kvalitete zraka upotrebljava se prekoračenje koje je dobiveno primjenom modeliranja.

(14) Upotreba bio-indikatora razmatra se ako je potrebno procijeniti regionalne obrasce utjecaja na ekosustave, među ostalim u skladu s praćenjem koje se provodi na temelju nacionalnog propisa o smanjenju nacionalnih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku.

Praćenje kvalitete zraka

Članak 23.

Način praćenja kvalitete zraka, pravila za procjenjivanje kvalitete zraka i lokacije točaka uzorkovanja, razmještaj točaka uzorkovanja na makrorazini i mikrorazini, odabir lokacija, njihova preispitivanja i dokumentacija, kriteriji za određivanje najmanjeg broja točaka uzorkovanja, ciljevi kvalitete podataka za mjerenje i primjenu modeliranja, referentne metode za procjenjivanje koncentracija u zraku i stope taloženja, uvjeti primjene modeliranja kvalitete zraka, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere kvalitete mjerenja i podataka, kao i način obrade i prikaza rezultata i usklađenost s hrvatskim normama, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih instrumenata, mjerenja onečišćujućih tvari na gradskim pozadinskim i ruralnim pozadinskim superlokacijama za praćenje kvalitete zraka, način dostavljanja podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka i sadržaj godišnjeg izvješća propisuje ministar pravilnikom.

Točke uzorkovanja

Članak 24.

(1) Lokacije točaka uzorkovanja za mjerenje onečišćujućih tvari iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona određuju se u skladu s kriterijima iz pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) U svakoj zoni u kojoj razina onečišćujućih tvari prekoračuje prag procjene utvrđen u Dodatku II. ovoga Zakona broj točaka uzorkovanja za svaku onečišćujuću tvar ne smije biti manji od minimalnog broja točaka uzorkovanja utvrđenog u pravilniku iz članka 23. ovoga Zakona.

(3) Za zone u kojima razina onečišćujućih tvari prekoračuje relevantni prag procjene utvrđen u Dodatku II. ovoga Zakona, ali ne prekoračuje odgovarajuće granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i kritične razine utvrđene u Dodatku I. ovoga Zakona, broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima može se smanjiti do 50 % u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) indikativna mjerenja ili primjene modeliranja daju dovoljno informacija za procjenu kvalitete zraka s obzirom na granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, kritične razine, pragove upozorenja i pragove obavješćivanja, kao i odgovarajuće informacije za javnost, uz informacije koje daju točke uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima

b) broj točaka uzorkovanja koje treba postaviti i prostorna rezolucija indikativnog mjerenja i primjena modeliranja dovoljni su za određivanje koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari u skladu s ciljevima kvalitete podataka utvrđenima u pravilniku iz članka 23. ovoga Zakona i omogućuju da rezultati procjene ispune zahtjeve navedene u istom pravilniku

c) broj indikativnih mjerenja, ako se upotrebljava radi ispunjavanja zahtjeva ovoga stavka, barem je jednak broju mjerenja na stalnim mjestima koja se zamjenjuju, a indikativna mjerenja ravnomjerno su raspoređena tijekom kalendarske godine

d) za prizemni ozon, dušikov dioksid mjeri se na svim preostalim točkama uzorkovanja za mjerenje prizemnog ozona, osim na ruralnim pozadinskim lokacijama za mjerenje prizemnog ozona u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(4) U Republici Hrvatskoj uspostavljaju se jedna ili više točaka uzorkovanja za praćenje koncentracija prekursora prizemnog ozona u skladu s kriterijima opisanima u pravilniku iz članka 23. ovoga Zakona.

(5) Dušikov dioksid mjeri se na najmanje 50 % točaka uzorkovanja za prizemni ozon prema zahtjevima pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona, a to se mjerenje provodi kontinuirano, osim na ruralnim pozadinskim lokacijama.

(6) Osigurava se, u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, da raspodjela točaka uzorkovanja za izračunavanje pokazatelja prosječne izloženosti za PM2,5 i dušikov dioksid na odgovarajući način odražava opću izloženost stanovništva, a broj točaka uzorkovanja ne smije biti manji od onoga koji je određen istim pravilnikom.

(7) Točke uzorkovanja na kojima su u prethodne tri godine prekoračene bilo koje relevantne granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti utvrđene u Dodatku I. odjeljku 1. ovoga Zakona ne smiju se premjestiti, osim ako je premještanje potrebno zbog posebnih okolnosti, uključujući prostorni razvoj, a premještanje takvih točaka uzorkovanja podupire se primjenama modeliranja ili indikativnim mjerenjima i, kad god je to moguće, osigurava kontinuitet mjerenja i provodi se unutar njihova područja prostorne reprezentativnosti te se detaljno obrazloženje svakog premještanja takvih točaka uzorkovanja u potpunosti dokumentira u skladu sa zahtjevima pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona.

(8) Radi procjene doprinosa benzo(a)pirena u zraku, prate se drugi relevantni policiklički aromatski ugljikovodici na ograničenom broju točaka uzorkovanja, a uključuju barem: benzo(a) antracen, benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten, indeno(1,2,3-cd)piren i dibenz(a,h)antracen te se točke uzorkovanja tih policikličkih aromatskih ugljikovodika nalaze se na točkama uzorkovanja za benzo(a)piren te se odabiru tako da je moguće utvrditi geografske varijacije i dugoročne trendove.

(9) Osim praćenja koje se zahtijeva na temelju članka 25. ovoga Zakona, prate se razine ultrafinih čestica u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, a praćenje koncentracija crnog ugljika može se provoditi na istim lokacijama.

Superlokacije za praćenje

Članak 25.

(1) Na teritoriju Republike Hrvatske uspostavlja se najmanje jedna superlokacija za praćenje na gradskoj pozadinskoj lokaciji.

(2) Na teritoriju Republike Hrvatske uspostavlja se najmanje jedna superlokacija za praćenje na ruralnoj pozadinskoj lokaciji.

(3) Razmještaj superlokacija za praćenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(4) Mjerenja na superlokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama i ruralnim pozadinskim lokacijama uključuju onečišćujuće tvari navedene u Dodatku IV. odjeljku 1. tablicama 1. i 2. ovoga Zakona, a mogu uključivati i onečišćujuće tvari navedene u tablici 3. istog odjeljka.

(5) Prema potrebi praćenje kvalitete zraka na superlokacijama je usklađeno sa strategijom praćenja i programom mjerenja EMEP-a i ACTRIS-a te praćenjem utjecaja onečišćenja zraka koje se provodi na temelju nacionalnog propisa o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari.

Točke uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj

Članak 26.

Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se na:

– točkama uzorkovanja državne mreže

– točkama uzorkovanja na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

– točkama uzorkovanja onečišćivača.

Državna mreža za praćenje kvalitete zraka

Članak 27.

(1) Za praćenje kvalitete zraka u zonama u Republici Hrvatskoj uspostavlja se državna mreža za praćenje kvalitete zraka (u daljnjem tekstu: državna mreža).

(2) Državna mreža sastavni je dio praćenja stanja okoliša i financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i/ili sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(3) Praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži provode Nacionalni referentni laboratoriji u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

Točke uzorkovanja u državnoj mreži

Članak 28.

(1) Državna mreža iz članka 27. ovoga Zakona sastoji se od točaka uzorkovanja iz članaka 24. i 25. ovoga Zakona za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku za zaštitu zdravlja ljudi i kvalitetu življenja te zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava.

(2) Minimalni broj i lokacije točaka uzorkovanja, iz stavka 1. ovoga članka, za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku određuju se prema mjerilima određenim pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(3) Popis i lokacije točaka uzorkovanja iz stavka 1. ovoga članka te popis točaka uzorkovanja za praćenje koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica PM10 i PM2,5, olova, benzena, ugljikova monoksida, prizemnog ozona i prekursora prizemnog ozona, arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika te tvari koje izazivaju zabrinutost kao što su ultrafine čestice, crni i elementarni ugljik, amonijak te oksidativni potencijal lebdećih čestica u zraku koji se koriste za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka između Ministarstva i Europske komisije propisuje Vlada uredbom.

Program praćenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži

Članak 29.

(1) Praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se prema Programu praćenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži.

(2) Program praćenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži, za svaku točku uzorkovanja koja je definirana uredbom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona, popis pokazatelja kvalitete zraka, gustoću mjerenja i mjerno razdoblje.

(3) Program praćenja iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar odlukom.

Praćenje kvalitete zraka i funkcioniranje državne mreže

Članak 30.

(1) Državni hidrometeorološki zavod upravlja radom državne mreže, osigurava izgradnju novih postaja u državnoj mreži, osigurava praćenje kvalitete zraka što uključuje mjerenje plinovitih onečišćujućih tvari, fizikalno-kemijske analize oborine, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjere mjerenja i podataka, ugađanje i provjeru tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obradu i prikaz rezultata mjerenja i odgovoran je za provođenje programa praćenja iz članka 29. ovoga Zakona na tim postajama.

(2) Praćenje kvalitete zraka na postajama iz državne mreže za plinovite onečišćujuće tvari sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi, benzen, ugljikov monoksid, prizemni ozon, prekursori prizemnog ozona, amonijak, ukupna plinovita živa i sumporovodik, lebdećih čestica PM10 i PM2,5 automatskim metodama, crnog ugljika te ukupnog taloženja arsena, kadmija, olova, nikla, žive, benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika obavlja Državni hidrometeorološki zavod uz ispunjavanje uvjeta iz članka 88. ovoga Zakona.

(3) Praćenje kvalitete zraka na postajama iz državne mreže u dijelu koji se odnosi na fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica PM10 i PM2,5, određivanje arsena, kadmija, olova, nikla, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, elementnog ugljika (EC) i organskog ugljika (OC) u zraku te uzorkovanje i određivanje SO42-, Cl-, NH4+, Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ u PM2,5 u zraku, mjerenje ultrafinih čestica i raspodjele njihove veličine, levoglukozana i oksidativnog potencijal te ekvivalenciju nereferentnih metoda za određivanje masenih koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5 obavlja Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada uz ispunjavanje uvjeta iz članka 88. ovoga Zakona.

(4) Državni hidrometeorološki zavod obavlja i fizikalno-kemijsku analizu oborine u skladu s međunarodnim smjernicama i dobrom stručnom praksom (EMEP).

(5) Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada dostavljaju Ministarstvu godišnji plan provedbe Programa praćenja iz članka 29. ovoga Zakona do 30. rujna tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(6) Godišnji plan provedbe Programa iz stavka 5. ovoga članka odobrava Povjerenstvo za praćenje rada Nacionalnih referentnih laboratorija iz članka 11. stavka 12. ovoga Zakona.

(7) Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada dužni su osigurati kontinuirani prijenos jednosatnih ažuriranih podataka, dostaviti validirane podatke u Informacijski sustav zaštite zraka i dostaviti Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(8) Ako Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada nisu u mogućnosti obavljati poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka zbog neispunjavanja propisanih uvjeta iz članka 88. ovoga Zakona ili zbog više sile, dužni su osigurati provedbu tih poslova bez odgađanja, ali ne duže od šest mjeseci.

(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada mogu osigurati provedbu poslova na rok duži od šest mjeseci uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(10) Podaci kvalitete zraka iz državne mreže koriste se za potrebe Godišnjeg izvješća o praćenju kvalitete zraka iz članka 59. ovoga Zakona, sastavni su dio informacijskog sustava zaštite zraka iz članka 55. ovoga Zakona i objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(11) Ministarstvo provodi nadzor nad radom državne mreže.

Točke uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka jedinica lokalne i regionalne samouprave

Članak 31.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu uspostaviti točke uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka na svome području ako procijene da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti odnosno ako procijene da za to postoje opravdani razlozi, a osobito u slučaju pojačanog razvoja industrije, proširenja poslovnih i industrijskih zona i drugo.

(2) Predstavničko tijelo jedinica iz stavka 1. ovoga članka određuje lokacije točaka uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka, donosi program mjerenja razine onečišćenosti i osigurava uvjete njegove provedbe.

(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje uspostavljaju točke uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka na svome području, dužni su ih uspostaviti u skladu s odredbama pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona.

(4) Nadležno upravno tijelo jedinice iz stavka 1. ovoga članka obavlja nadzor nad provođenjem aktivnosti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka i objavljuje podatke o obavljenim mjerenjima.

(5) Nadležno upravno tijelo jedinice iz stavka 1. ovoga članka osigurava kontinuirani prijenos jednosatnih ažuriranih podataka u skladu s člankom 55. ovoga Zakona, osigurava dostavu validiranih podataka u Informacijski sustav zaštite zraka te dostavlja Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Točke uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka onečišćivača

Članak 32.

(1) Onečišćivač je dužan osigurati praćenje kvalitete zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili rješenju o okolišnoj dozvoli i/ili sanacijskom programu u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(2) Ispitni laboratorij koji obavlja mjerenja za onečišćivača iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati kontinuirani prijenos jednosatnih ažuriranih podataka u skladu s člankom 55. ovoga Zakona te validirane podatke i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka dostaviti nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(3) Nadležno upravno tijelo jedinice iz stavka 2. ovoga članka osigurava dostavu validiranih podataka u Informacijski sustav zaštite zraka i dostavlja Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Vidljivost podataka praćenja kvalitete zraka

Članak 33.

(1) Podaci praćenja iz članaka 31. i 32. ovoga Zakona su javni i objavljuju se jedanput godišnje na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sažetom opsegu i na način razumljiv širokoj javnosti.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koriste se za potrebe Godišnjeg izvješća o praćenju kvalitete zraka iz članka 59. ovoga Zakona i sastavni su dio informacijskog sustava zaštite zraka iz članka 55. ovoga Zakona.

Mjerenja posebne namjene

Članak 34.

(1) Na zahtjev inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: inspektor zaštite okoliša) ili po prijavi građana da je došlo do onečišćenja zraka, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba utvrđuje opravdanost zahtjeva ili prijave i u roku od pet dana od primitka zahtjeva ili prijave donosi odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene odnosno procjene razine onečišćenosti zraka.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži razdoblje mjerenja ili procjene razine onečišćenja zraka te način plaćanja troškova provedbe mjerenja posebne namjene ili procjene razine onečišćenosti zraka.

(3) Provedba mjerenja posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka mora se provesti u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(4) Ako izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donese odluku iz stavka 1. ovoga članka kojom se ne predviđa provedba mjerenja posebne namjene odnosno procjena razine onečišćenosti zraka, odluka mora sadržavati relevantne dokaze i obrazloženja na temelju kojih se dokazuje da nije potrebno obaviti mjerenja posebne namjene odnosno procjenu razine onečišćenosti zraka.

(5) Inspektor zaštite okoliša dostavlja Ministarstvu obavijest o zahtjevu upućenom izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba o potrebi donošenja odluke o provedbi mjerenja posebne namjene ili procjene razine onečišćenosti zraka.

(6) Ako se mjerenjem ili procjenom utvrdi da nije došlo do prekomjerne onečišćenosti ili je došlo do prekomjerne onečišćenosti zraka, a onečišćivač nije poznat, troškove snosi jedinica lokalne samouprave čije je izvršno tijelo donijelo odluku iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako se mjerenjem ili procjenom utvrdi prekomjerna onečišćenost zraka, a onečišćivač je poznat, troškove mjerenja ili procjene snosi onečišćivač prema odluci iz stavka 1. ovoga članka.

Izvanredni događaji i velike nesreće

Članak 35.

(1) U slučaju izvanrednog događaja i/ili velike nesreće koja narušava kvalitetu zraka i zdravlje ljudi, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave osigurava provedbu mjerenja kvalitete zraka u najkraćem mogućem roku.

(2) Provedbu mjerenja kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka provodi Državni hidrometeorološki zavod.

(3) Sredstva za provedbu mjerenja kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(4) Mjerenjima iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju se koncentracije sumporova dioksida, dušikova dioksida, prizemnog ozona te lebdećih čestica PM10 i PM2,5, za koje su pragovi upozorenja i pragovi obavješćivanja utvrđeni u Dodatku I. odjeljku 4. ovoga Zakona te po potrebi i druge onečišćujuće tvari za koje su propisane granične vrijednosti u Dodatku I. odjeljku 1. ovoga Zakona.

(5) Ocjenu utjecaja izmjerenih razina onečišćenosti na zdravlje ljudi i preporuke za zaštitu zdravlja daje ministarstvo nadležno za zdravstvo ili ured za zdravstvo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na temelju podataka mjerenja koje dostavlja Državni hidrometeorološki zavod.

(6) Ukoliko izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave nije postupilo prema stavku 1. ovoga članka, inspektor tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u području civilne zaštite (u daljnjem tekstu: inspektor civilne zaštite) donosi usmeno rješenje o provedbi mjerenja kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Protiv usmenog rješenja iz stavka 6. ovoga članka može se izjaviti žalba Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova u roku od 15 dana od dana izricanja rješenja.

(8) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba žurno informira javnost putem svih dostupnih medija o zabilježenim i očekivanim razinama onečišćenja zraka i mjerama koje se mogu poduzeti u svrhu zaštite zdravlja ljudi.

(10) Onečišćivač za kojeg je u inspekcijskom nadzoru utvrđeno da je uzrokovao izvanredni događaj i/ili veliku nesreću iz stavka 1. ovoga članka, dužan je osigurati i financirati sve mjere za smanjivanje onečišćenja zraka.

(11) Šumski požari se ne smatraju izvanrednim događajem ni velikom nesrećom iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVA IV. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA

Zahtjevi u slučajevima kada su razine niže od graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti i ciljanih prosječnih koncentracija izloženosti

Članak 36.

(1) U zonama u kojima su razine onečišćujućih tvari u zraku niže od graničnih vrijednosti utvrđenih u Dodatku I. odjeljku 1. tablicama 1. i 2. ovoga Zakona održavaju se razine tih onečišćujućih tvari ispod graničnih vrijednosti.

(2) U zonama u kojima su razine onečišćujućih tvari u zraku niže od predmetnih ciljnih vrijednosti utvrđenih u Dodatku I. odjeljku 1. tablici 3. ovoga Zakona poduzimaju se nužne mjere koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove da se te razine zadrže ispod ciljnih vrijednosti.

(3) U zonama u kojima su razine prizemnog ozona u zraku niže od predmetnih ciljnih vrijednosti utvrđenih u Dodatku I. odjeljku 2. točki B. ovoga Zakona poduzimaju se nužne mjere koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove da se te razine zadrže ispod ciljnih vrijednosti.

(4) Dugoročni ciljevi za prizemni ozon utvrđeni u Dodatku I. odjeljku 2. točki C. ovoga Zakona nastoje se postići, a kada se postignu nastoje se održati razine prizemnog ozona ispod predmetnih dugoročnih ciljeva u mjeri u kojoj to faktori, uključujući prekograničnu narav onečišćenja prizemnim ozonom, hlapive organske spojeve (HOS) iz biogenskih izvora i meteorološke prilike, dozvoljavaju i uz uvjet da nužne mjere ne podrazumijevaju nerazmjerne troškove.

(5) U prostornim jedinicama prosječne izloženosti u kojima su pokazatelji prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2 niži od predmetne vrijednosti ciljane prosječne razine izloženosti za te onečišćujuće tvari kako je utvrđeno u Dodatku I. odjeljku 5. ovoga Zakona, održavaju se razine tih onečišćujućih tvari ispod ciljanih prosječnih razina izloženosti.

(6) Najbolja kvaliteta zraka i visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša i razine kvalitete zraka ispod pragova procjene utvrđenih u Dodatku II ovoga Zakona, nastoje se postići i zadržati radi ostvarenja cilja nulte stope onečišćenja iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i obveze smanjenja prosječne izloženosti

Članak 37.

(1) U zonama na teritoriju Republike Hrvatske osigurava se da razine onečišćujućih tvari u zraku ne prelaze granične vrijednosti utvrđene u Dodatku I. odjeljku 1. ovoga Zakona.

(2) U zonama na teritoriju Republike Hrvatske, poduzimanjem svih potrebnih mjera koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, osigurava se da razine onečišćujućih tvari ne prekoračuju ciljne vrijednosti utvrđene u Dodatku I. odjeljku 1. tablici 3. ovoga Zakona.

(3) U zonama na teritoriju Republike Hrvatske, poduzimanjem svih potrebnih mjera koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, osigurava se da razine prizemnog ozona ne prekoračuju ciljne vrijednosti utvrđene u Dodatku I. odjeljku 2. točki B ovoga Zakona.

(4) Osigurava se postizanje obveza smanjenja prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2 kako su utvrđene u Dodatku I. odjeljku 5. točki B ovoga Zakona u prostornim jedinicama prosječne izloženosti ako prekoračuju ciljane prosječne razine izloženosti utvrđene u Dodatku I. odjeljku 5. točki C ovoga Zakona.

(5) Usklađenost sa stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka procjenjuje se u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

(6) Pokazatelji prosječne izloženosti procjenjuju se u skladu s Dodatkom I. odjeljkom 5. točkom A ovoga Zakona.

(7) Rokovi za postizanje graničnih vrijednosti utvrđeni u Dodatku I. odjeljku 1. tablici 1. ovoga Zakona mogu se odgoditi u skladu s člankom 43. ovoga Zakona.

(8) U zonama na teritoriju Republike Hrvatske osigurava se da razine onečišćujućih tvari u zraku ne prelaze granične vrijednosti za kvalitetu življenja utvrđene u Dodatku III. ovoga Zakona.

Kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava

Članak 38.

Osigurava se usklađenost razina sumporovog dioksida i dušikovih oksida s kritičnim razinama utvrđenima u Dodatku I. odjeljku 3. ovoga Zakona, prema razinama kvalitete zraka procijenjenim u skladu pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

Kategorije kvalitete zraka

Članak 39.

(1) Prema razinama onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednost i ciljne vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi, granične vrijednosti za kvalitetu življenja te kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava utvrđuju se sljedeće kategorije kvalitete zraka:

– prva kategorija kvalitete zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i/ili ciljane prosječne razine izloženosti i

– druga kategorija kvalitete zraka – onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i/ili ciljane prosječne razine izloženosti.

(2) Kategorije kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za svaku onečišćujuću tvar posebno za granične, ciljne i kritične vrijednosti iz Dodatka I. i granične vrijednosti iz Dodatka III. i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava te kvalitetu življenja.

(3) Kategorije kvalitete zraka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu.

Prekoračenja pragova upozorenja ili pragova obavješćivanja

Članak 40.

(1) Pragovi upozorenja za koncentracije sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica PM10 i PM2,5 i prizemnog ozona u zraku utvrđeni su u Dodatku I. odjeljku 4. točki A. ovoga Zakona.

(2) Pragovi obavješćivanja za koncentracije sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica PM10 i PM2,5 i prizemnog ozona u zraku utvrđeni su u Dodatku I. odjeljku 4. točki B. ovoga Zakona.

(3) Prognozu kvalitete zraka i obavješćivanje jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba o prekoračenjima i/ili predviđanju prekoračenja pragova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi Državni hidrometeorološki zavod.

(4) U slučaju prekoračenja bilo kojeg praga upozorenja utvrđenog u Dodatku I. odjeljku 4. točki A. ovoga Zakona, ili, prema potrebi, ako se primjenama modeliranja ili drugim prognostičkim alatima predviđa njegovo prekoračenje, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provodi hitne mjere navedene u kratkoročnim akcijskim planovima utvrđenima u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.

(5) U slučaju prekoračenja bilo kojeg praga upozorenja ili praga obavješćivanja utvrđenog u Dodatku I. odjeljku 4. ovoga Zakona ili, prema potrebi, ako se primjenama modeliranja ili drugim prognostičkim alatima predviđa njegovo prekoračenje, jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provode potrebne mjere kako bi se obavijestila javnost o tome u najkraćem mogućem vremenskom okviru i ako je moguće u roku od najviše nekoliko sati, u skladu s Dodatkom VI. točkama 2. i 3. ovoga Zakona koristeći se različitim medijima i komunikacijskim kanalima i osiguravajući širok javni pristup.

Onečišćenja iz prirodnih izvora

Članak 41.

(1) Za određenu kalendarsku godinu mogu se utvrditi:

– zone u kojima se prekoračenja graničnih vrijednosti za zadane onečišćujuće tvari mogu pripisati prirodnim izvorima

– prostorna jedinica prosječne izloženosti ili dijelovi prostorne jedinice u kojima se prekoračenja razine određene obvezama smanjenja prosječne izloženosti mogu pripisati prirodnim izvorima

(2) Ministarstvo osigurava prikupljanje podataka o zonama i/ili prostornoj jedinici prosječne izloženosti iz stavka 1. ovoga članka, zajedno s informacijama o koncentracijama i izvorima, i dokazima da se prekoračenja mogu pripisati prirodnim izvorima.

(3) Ministarstvo, u suradnji s Nacionalnim referentnim laboratorijima, dostavlja podatke iz stavka 2. ovoga članka Europskoj komisiji u skladu s provedbenim aktom Europske komisije kojim se uređuje uzajamna razmjena podataka o kvaliteti zraka.

Prekoračenja koja se mogu pripisati zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju

Članak 42.

(1) Za određenu godinu Ministarstvo može utvrditi zone u kojima su granične vrijednosti za lebdeće čestice PM10 u zraku prekoračene zbog resuspendiranja lebdećih čestica zbog zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.

(2) Zavod vodi evidenciju o zonama iz stavka 1. ovoga članka, zajedno s podacima o koncentracijama i izvorima PM10 koji se nalaze u tim zonama.

(3) Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava pribavljanje potrebnih dokaza da su prekoračenja uzrokovana resuspendiranim lebdećim česticama PM10, a jedinica lokalne samouprave osigurava da su poduzete razumne mjere za snižavanje takvih koncentracija.

(4) Prekoračenja uzrokovana resuspendiranim lebdećim česticama iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio izvješća o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka iz članka 30. stavka 7. i članka 31. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Na temelju dostavljenih izvješća iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona i članka 31. stavka 5. ovoga Zakona Ministarstvo utvrđuje zone iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji podatke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(7) Ne dovodeći u pitanje onečišćenja iz članka 41. ovoga Zakona, u slučaju zona iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi plan za kvalitetu zraka iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona samo ako se prekoračenje može pripisati izvorima lebdećih čestica PM10 koji nisu posljedica zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.

Odgoda krajnjeg roka za postizanje usklađenosti i izuzeće od obaveze primjene određenih graničnih vrijednosti

Članak 43.

(1) Ako se u određenoj zoni ne može postići sukladnost s graničnim vrijednostima za lebdeće čestice PM10 i PM2,5, dušikov dioksid, benzen ili benzo(a)piren do 1. siječnja 2030., Republika Hrvatska može odgoditi taj krajnji rok za tu određenu zonu na razdoblje opravdano planom djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 6. ovoga članka.

(2) Odgoda iz stavka 1. ovoga članka može biti:

a) do 1. siječnja 2040., ako je to opravdano disperzijskim karakteristikama određenog mjesta, graničnim orografskim uvjetima, nepovoljnim klimatskim uvjetima ili prekograničnim prijenosom onečišćujućih tvari ili ako se potrebna smanjenja mogu postići samo zamjenom značajnog dijela postojećih sustava grijanja u kućanstvima koji su izvor onečišćenja koji uzrokuje prekoračenja ili

b) do 1. siječnja 2035., ako je to opravdano projekcijama koje pokazuju da čak i uzimajući u obzir očekivani utjecaj učinkovitih mjera za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u planu djelovanja za kvalitetu zraka, granične vrijednosti ne mogu biti dosegnute do roka za postizanje usklađenosti.

(3) Ako je rok za postizanje usklađenosti odgođen u skladu sa stavkom 2. točkom b) ovoga članka, ali se usklađenost ne može postići do tog odgođenog roka, Republika Hrvatska može odgoditi rok za tu određenu zonu drugi i posljednji put za razdoblje koje nije dulje od dvije godine od kraja prvog razdoblja odgode.

(4) Odgoda iz stavka 3. ovoga članka mora biti opravdana ažuriranim planom djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka.

(5) Zahtjev za odgodom iz stavka 3. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dostavlja Ministarstvu, a Ministarstvo podnosi Europskoj komisiji do 31. prosinca 2028..

(6) Republika Hrvatska može odgoditi rok za postizanje usklađenosti u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) donesen je plan djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona do 31. prosinca 2028. koji ispunjava zahtjeve navedene u člancima 49. i 50. te članku 51. stavku 8. ovoga Zakona za zonu na koju se odnosi odgoda

b) plan djelovanja za kvalitetu zraka iz točke a) ovoga stavka dopunjen je informacijama koje se odnose na mjere za smanjenje onečišćenja iz Dodatka V. točke B. ovoga Zakona i pokazuje kako će se postići da razdoblja prekoračenja graničnih vrijednosti budu što kraća

c) plan djelovanja za kvalitetu zraka iz točke a) ovoga stavka temelji se na projekcijama kvalitete zraka, uključujući projekcije provedene za potrebe Dodatka V. točke A., točke 5. i točke 7. podtočke (e) ovoga Zakona, koje pokazuju kako će se granične vrijednosti postići što je prije moguće, a najkasnije do kraja odgođenog roka za postizanje usklađenosti, uzimajući u obzir razumne i razmjerne mjere

d) u planu djelovanja za kvalitetu zraka iz točke a) ovoga stavka navodi se kako će javnost, a osobito osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, na dosljedan i lako razumljiv način biti obaviješteni o posljedicama te odgode za zdravlje ljudi i okoliš

e) u planu djelovanja za kvalitetu zraka iz točke a) ovoga stavka navodi se kako će se mobilizirati dodatna sredstva, među ostalim u okviru relevantnih nacionalnih programa i, ako je primjenjivo, programa financiranja sredstvima Europske unije, za brže poboljšanje kvalitete zraka u zoni na koju bi se odgoda primjenjivala

f) uvjeti utvrđeni u stavku 7. ovoga članka ispunjeni su tijekom cijelog razdoblja odgode roka za postizanje usklađenosti

g) ako je rok za postizanje ciljeva odgođen u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, ažurirani plan djelovanja za kvalitetu zraka iz navedenoga stavka pokazuje da je prvi plan djelovanja za kvalitetu zraka proveden ili da su poduzeti koraci s ciljem njegove provedbe te je dopunjen analizom koja pokazuje da polazne projekcije usklađenosti provedene u skladu s točkom c) ovoga stavka nisu ostvarene.

(7) Tijekom razdoblja odgode roka za postizanje usklađenosti u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, osigurava se da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) provode se mjere iz plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, gdje je primjenjivo ažurirane u skladu s točkom (d) ovoga stavka, što se dokazuje putem izvješća o provedbi plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 48. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: izvješće o provedbi).

b) izvješće o provedbi iz članka 48. ovoga Zakona, dostavljeno Komisiji svake dvije i pol godine, a prvi put do 30. lipnja 2031., uključuje ažurirane projekcije emisija i, gdje je moguće, projekcije koncentracija kvalitete zraka

c) u izvješću o provedbi iz članka 48. ovoga Zakona, gdje je relevantno, može se uputiti na najnovije programe i projekcije emisija o kojima se izvješćuje u skladu s uredbom iz članka 62. ovoga Zakona i prateće informativno izvješće o inventaru te se, gdje je relevantno, izvješće o provedbi može uključiti u ažurirani plan djelovanja za kvalitetu zraka

d) plan djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona ažurira se u skladu s člankom 48. ovoga Zakona

e) od 1. siječnja 2035. razine koncentracije relevantne onečišćujuće tvari pokazuju opći trend smanjenja u skladu s indikativnom putanjom prema usklađenosti procijenjenom u ažuriranom planu djelovanja za kvalitetu zraka utvrđenom u skladu s Dodatkom V. točkom A., točkom 7. (e) ovoga Zakona i

f) izvješća o provedbi i ažurirani planovi djelovanja za kvalitetu zraka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji u roku od 2 mjeseca od njihova donošenja.

(8) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju najkasnije do 31. siječnja 2029. o slučajevima u kojima se, primjenjuje stavak 2. točke (a) i (b) ovoga članka te dostavlja plan djelovanja za kvalitetu zraka iz stavka 1. ovoga članka i sve relevantne informacije koje su nužne kako bi Europska komisija procijenila jesu li razlozi za odgodu opravdani.

(9) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju najkasnije do 31. siječnja 2034. o slučajevima u kojima se, usklađenost ne može postići do odgođenog roka postizanja usklađenosti u skladu sa stavkom 3. ovoga članka te dostavljaju plan djelovanja za kvalitetu zraka iz stavka 1. ovoga članka i sve relevantne informacije koje su nužne kako bi Europska komisija procijenila jesu li navedeni razlozi za odgodu opravdani.

(10) Kad je riječ o projekcijama dostavljenima kao razlog za odgodu, Ministarstvo obrazlaže metode i podatke upotrijebljene za dobivanje tih projekcija.

(11) Ako Europska komisija ne uputi primjedbe u roku od 9 mjeseci od primitka obavijesti iz stavaka 8. i 9. ovoga članka, smatra se da su ispunjeni uvjeti za primjenu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(12) Ako Europska komisija uputi primjedbe, može od Republike Hrvatske zahtijevati da prilagodi postojeće ili izradi nove planove djelovanja za kvalitetu zraka kako bi ispunila uvjete utvrđene u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka.

(13) Dodatne tehničke pojedinosti o zahtjevima za projekcije, te o razumnim i razmjernim mjerama i informacijama koje treba uključiti u izvješća o provedbi iz stavka 7. ovoga članka definirane su u provedbenim aktima Europske unije iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

GLAVA V. PLANOVI

Vrste planova

Članak 44.

U cilju poboljšanja kvalitete zraka radi zaštite zdravlja ljudi i kvalitete življenja te vegetacije i prirodnih ekosustava donose se:

– plan za kvalitetu zraka za određenu zonu u skladu s člankom 45. stavkom 1. ovoga Zakona

– plan za kvalitetu zraka za prizemni ozon u skladu s člankom 45. stavkom 4. ovoga Zakona

– plan za kvalitetu zraka za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti u skladu s člankom 45. stavkom 12. ovoga Zakona

– plan djelovanja za kvalitetu zraka u skladu s člankom 46. ovoga Zakona i

– kratkoročni akcijski plan u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.

Planovi za kvalitetu zraka

Članak 45.

(1) Ako u određenim zonama razine onečišćujućih tvari u zraku prekorače bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost utvrđenu u Dodatku I. odjeljku 1. i Dodatku III. ovoga Zakona donose se planovi za kvalitetu zraka za tu zonu.

(2) Planovi za kvalitetu zraka iz stavka 1. ovoga članka sadrže odgovarajuće mjere za postizanje predmetne granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti i održavanje razdoblja prekoračenja što kraćim, a u svakom slučaju da razdoblje prekoračenja ne bude dulje od četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je zabilježeno prvo prekoračenje.

(3) Ako je u određenoj zoni prekoračenje granične vrijednosti već obuhvaćeno planom djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, osigurava se da su mjere utvrđene u tom planu djelovanja primjerene kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće i, ako je relevantno, poduzimaju se dodatne i učinkovitije mjere i slijedi se postupak za izmjene i dopune plana djelovanja za kvalitetu zraka kako je utvrđeno u članku 48. ovoga Zakona.

(4) Ako u prostornoj jedinici za prizemni ozon, određenoj prema uredbi iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona koja obuhvaća barem jednu zonu, razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju ciljnu vrijednost za prizemni ozon utvrđenu u Dodatku I. odjeljku 2. ovoga Zakona, donosi se plan za kvalitetu zraka za prizemni ozon za tu prostornu jedinicu.

(5) Plan za kvalitetu zraka iz stavka 4. ovoga članka sadrži odgovarajuće mjere za postizanje ciljne vrijednosti za prizemni ozon i održavanje razdoblja prekoračenja što kraćim.

(6) Ako je u određenoj prostornoj jedinici prekoračenje ciljne vrijednosti za prizemni ozon već obuhvaćeno planom djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, Ministarstvo osigurava da su mjere utvrđene u tom planu djelovanja primjerene kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće i, kada je primjenjivo, slijedi postupak izmjena i dopuna plana djelovanja za kvalitetu zraka kako je utvrđeno u članku 48. ovoga Zakona.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo ne donosi plan za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz stavka 4. ovoga članka ili plan djelovanja za kvalitetu zraka za prizemni ozon iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postoji znatan potencijal za smanjenje koncentracija prizemnog ozona, uzimajući u obzir geografske i meteorološke uvjete, i ako bi mjere podrazumijevale nerazmjerne troškove.

(8) O ne donošenju plana za kvalitetu zraka ili plana djelovanja za kvalitetu zraka iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvo donosi Odluku.

(9) Odluka iz stavka 8. ovoga članka sadrži obrazloženje o razlozima ne postojanja potencijala za smanjenje prekoračenja te o njenom donošenju Ministarstvo informira javnost i Europsku komisiju.

(10) Ministarstvo najmanje svakih pet godina ponovno procjenjuje potencijal za smanjenje koncentracija prizemnog ozona.

(11) Za prostornu jedinicu u kojoj je prekoračena ciljna vrijednost za prizemni ozon, Ministarstvo osigurava da Program kontrole onečišćenja zraka iz članka 17. ovoga Zakona uključuje mjere koje se odnose na prekursore prizemnog ozona definirane uredbom iz članka 62. ovoga Zakona.

(12) Ako u prostornoj jedinici prosječne izloženosti nije postignuta obveza smanjenja prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2 utvrđena u Dodatku I. odjeljku 5. ovoga Zakona donosi se plan za kvalitetu zraka kojim se utvrđuju odgovarajuće mjere za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti i održavanje razdoblja prekoračenja što kraćim.

Planovi djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 46.

(1) Ako su u razdoblju od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2029. u zoni, zabilježene razine onečišćujućih tvari iznad bilo koje granične vrijednosti koju treba postići do 1. siječnja 2030., kako je utvrđeno u Dodatku I. odjeljku 1. tablici 1. ovoga Zakona, donosi se plan djelovanja za kvalitetu zraka kako bi se do isteka roka za postizanje usklađenosti postigle odgovarajuće granične vrijednosti.

(2) Ako su u razdoblju od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2029. u prostornoj jedinici za prizemni ozon, zabilježena prekoračenja bilo koje ciljne vrijednosti za prizemni ozon, kako je utvrđeno u Dodatku I. odjeljku II. točki B. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 45. stavka 7. ovoga Zakona, donosi se plan djelovanja za kvalitetu zraka kako bi se do isteka roka za postizanje usklađenosti postigla odgovarajuća ciljna vrijednost.

(3) Iznimno, tijela nadležna za donošenje planova djelovanja za kvalitetu zraka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mogu donijeti odluku o ne donošenju plana ako se na temelju informacija iz Dodatka V. točke A. podtočke 5. (opis osnovnog scenarija) ovoga Zakona pokaže da se granična ili ciljna vrijednost postižu mjerama koje su na snazi, uključujući i prekoračenja uzrokovana privremenim aktivnostima koje utječu na razine onečišćujućih tvari u jednoj godini.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka sadrži detaljno obrazloženje o tome zašto se ne donosi plan djelovanja za kvalitetu zraka iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ako odluku iz stavka 3. ovoga članka donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba oni informiraju javnost i Ministarstvo koje o istome obavještava Europsku komisiju.

(6) Ako odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi Ministarstvo, ono informira javnost i Europsku komisiju.

Izrada i donošenje planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 47.

(1) Osiguravanje izrade i donošenje planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona provodi se u skladu s nadležnostima iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Tijelo nadležno za osiguravanje izrade plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona može određene poslove izrade povjeriti stručnom izrađivaču koji posjeduje znanja iz područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti.

(3) Ako više jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, pripada istoj zoni u kojoj razine onečišćujućih tvari prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost, one mogu zajednički surađivati u izradi, planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, radi harmonizacije mjera.

(4) Planovi za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona dodatno mogu sadržavati obvezu poštivanja strožih graničnih vrijednosti emisija za srednje uređaje za loženje, srednje plinske turbine i/ili postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole na temelju procjene o njihovoj potrebi i uz uvjet da će primjena takvih graničnih vrijednosti emisija učinkovito pridonijeti znatnom poboljšanju kvalitete zraka.

Izmjene i dopune planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 48.

(1) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb prati provedbu mjera za smanjivanje onečišćenja zraka, vremenski plan provedbe i praćenje razina onečišćenosti zraka kao rezultat provedbe mjera utvrđenih u planu za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planu djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba osigurava izradu izvješća o provedbi mjera za razdoblje od tri godine nakon isteka roka za donošenje plana.

(3) Nositelji pojedinih aktivnosti i mjera za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u planu za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planu djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona dužni su, za potrebu izrade izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti izvješće o provedbi i financiranju mjera na zahtjev nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(4) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

– stanje kvalitete zraka

– pregled provedbe mjera i procjena njihove učinkovitosti

– podatke o korištenju financijskih sredstava za provedbu mjera i

– prijedlog izmjena i dopuna postojećeg plana te druge podatke od značenja za kvalitetu zraka.

(5) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka usvaja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba najkasnije 42 mjeseca nakon isteka roka za donošenje prethodnoga plana i objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama.

(6) Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu.

(7) Ako u trećoj kalendarskoj godini nakon isteka roka za donošenje plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona i dalje postoje prekoračenja bilo koje granične vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti ili ciljne vrijednosti, ne odstupajući od odredbi iz članka 45. stavka 7. ovoga Zakona, tijela nadležna za njihovo donošenje pokreću postupak izmjena i dopuna.

(8) U izmjenama i dopunama plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona ažuriraju se postojeće mjere, uključujući njihov utjecaj na predviđene emisije i koncentracije te se dopunjuju s dodatnim i učinkovitijim mjerama kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće.

(9) Izmjene i dopune plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona donose se najkasnije pet godina nakon isteka roka za donošenje prethodnoga plana.

Sadržaj planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 49.

(1) Planovi za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planovi djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona sadržavaju barem sljedeće informacije:

a) informacije navedene u Dodatku V. točki A. podtočkama od 1. do 7. ovoga Zakona

b) ako je primjenjivo, informacije navedene u Dodatku V. točki A podtočkama 8., 9. i 10. ovoga Zakona i

c) informacije o relevantnim mjerama za smanjenje emisija iz Dodatka V. točke B. podtočke 2. ovoga Zakona

(2) Planovi za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planovi djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona uključuju, prema potrebi, mjere iz kratkoročnog akcijskog plana definirane u članku 52., stavcima 6., 7. i 8. ovoga Zakona kao i posebne mjere kojima je cilj zaštita osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, uključujući i djecu.

(3) Prilikom pripreme planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka provodi se modeliranje za potrebe procjene rizika od prekoračenja odgovarajućih pragova upozorenja za predmetne onečišćujuće tvari.

(4) Za usklađenost sadržaja planova iz stavka 1. ovoga članka s Dodatkom V. ovoga Zakona odgovorno je tijelo nadležno za osiguravanje izrade plana u skladu s nadležnostima iz članka 9. ovoga Zakona.

(5) Ako planove za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona ili planove djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona treba donijeti za više onečišćujućih tvari ili standarda kvalitete zraka, nadležna tijela donose integrirane planove za kvalitetu zraka ili planove djelovanja za kvalitetu zraka, koji obuhvaćaju sve predmetne onečišćujuće tvari i standarde kvalitete zraka.

(6) Planovi za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planovi djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je to izvedivo, trebaju biti usklađeni s ostalim planovima koji imaju bitan učinak na kvalitetu zraka, uključujući one koji se zahtijevaju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju procjena i upravljanje bukom, integrirano sprječavanje i kontrola industrijskih emisija te smanjenje nacionalnih emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak te na temelju sektorskih propisa o klimi, bioraznolikosti, energiji, prijevozu i poljoprivredi.

Savjetovanje s javnošću pri izradi planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 50.

(1) Prije dovršetka izrade planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, tijela nadležna za donošenje planova dužna su, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i uredbom kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša, o nacrtima tih planova, kao i o svim njihovim značajnim izmjenama i dopunama, provesti savjetovanje s javnošću i s nadležnim tijelima na koja će se, s obzirom na njihove odgovornosti u području onečišćenja zraka i kvalitete zraka, vjerojatno odnositi provedba plana.

(2) Tijekom savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je javnosti omogućiti pristup nacrtima planova koji sadržavaju minimalne informacije koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom V. ovoga Zakona i, kada je primjenjivo, ne-tehnički sažetak informacija.

(3) Prilikom pripreme, provedbe i ažuriranja planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona, tijela nadležna za donošenje planova potiču na aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti te osiguravaju da dionici čije aktivnosti doprinose prekoračenju budu pozvani da predlože mjere koje mogu poduzeti kako bi se zaustavila prekoračenja te da se nevladine organizacije, kao što su organizacije za zaštitu okoliša i zdravstvene organizacije, organizacije potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, druga relevantna zdravstvena tijela, uključujući organizacije koje zastupaju zdravstvene djelatnike i relevantna gospodarska udruženja, potiče na sudjelovanje u tim savjetovanjima.

Način donošenja plana za kvalitetu zraka i plana djelovanja za kvalitetu zraka

Članak 51.

(1) Nacrt plana za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona ili nacrt plana djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dostavlja na mišljenje o prihvatljivosti Ministarstvu prije njegova donošenja, a najkasnije u roku od 18 mjeseci od kraja godine u kojoj je utvrđeno prekoračenje.

(2) Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona, mišljenje o prihvatljivosti iz stavka 1. ovoga članka daje se na temelju prethodno pribavljenih mišljenja nadležnih tijela državne uprave, nadležnih tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i drugih nadležnih tijela nositelja pojedinih aktivnosti i mjera u postupku izrade plana te izvješća o savjetovanju s javnošću koje se provodi u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(3) Mišljenje o prihvatljivosti iz stavka 1. ovoga članka daje se u roku od 30 dana od dana njegova primitka.

(4) Prethodno pribavljena mišljenja iz stavka 2. ovoga članka prilog su planova iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Mišljenje o prihvatljivosti iz stavka 2. ovoga članka sastavni je dio donesenih planova iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Planovi za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planovi djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona donose se u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 21 mjeseca od kraja godine u kojoj je utvrđeno prekoračenje.

(7) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dostavlja Ministarstvu i Zavodu donesene planove iz stavka 1. ovoga članka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka iz članka 55. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana donošenja.

(8) Zavod donesene planove iz članaka 45. i 46. ovoga Zakona dostavlja Europskoj komisiji u roku od dva mjeseca od njihova donošenja.

(9) Onečišćivač je dužan provesti i financirati mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u planovima iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te javna poduzeća ili druge pravne osobe koje nisu u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i druga nadležna tijela nositelji pojedinih aktivnosti i mjera dužni su provesti i financirati mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđene u planovima za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona ili planovima djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona.

Kratkoročni akcijski planovi

Članak 52.

(1) Ako u određenoj zoni postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti jedan ili više pragova upozorenja utvrđenih u Dodatku I. odjeljku 4. ovoga Zakona predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi kratkoročni akcijski plan koji sadrži hitne mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja.

(2) Rezultati modeliranja iz članka 49. stavka 3. ovoga Zakona koriste se za izradu kratkoročnih akcijskih planova.

(3) Kratkoročni akcijski plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 60 dana od utvrđenog rizika prekoračenja jednog ili više pragova upozorenja.

(4) Iznimno od odredbi iz stavka 1. ovoga članka, ako postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja za prizemni ozon, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, vodeći računa o nacionalnim geografskim, meteorološkim i gospodarskim uvjetima, može odustati od izrade kratkoročnih akcijskih planova ako ne postoji znatan potencijal za smanjenje rizika, trajanja ili ozbiljnosti takvog prekoračenja.

(5) Za zone u kojima je za lebdeće čestice PM10 i PM2,5 potencijal za smanjenje rizika od takvog prekoračenja vrlo ograničen, uzimajući u obzir lokalne zemljopisne i meteorološke uvjete i posebnosti sustava grijanja u kućanstvima, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba može izraditi i donijeti kratkoročni akcijski plan koji je usmjeren samo na posebne mjere kojima je cilj zaštita šire javnosti i osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, kao i lako razumljive informacije o preporučenom ponašanju kako bi se smanjila izloženost izmjerenom ili predviđenom prekoračenju.

(6) Prilikom donošenja kratkoročnih akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka može se, ovisno o pojedinačnom slučaju, predvidjeti učinkovite mjere za kontrolu i, gdje je potrebno, privremeno obustavljanje aktivnosti koje pridonose riziku prekoračenja određenih graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti ili praga upozorenja.

(7) Prilikom donošenja kratkoročnih akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka uzima se u obzir popis mjera propisanih u članku 53. ovoga Zakona, a ovisno o udjelu glavnih izvora onečišćenja ili prekoračenjima u odnosu na koja treba djelovati razmatra se uključivanje mjera usmjerenih na aktivnosti kao što su prijevoz, građevinski radovi, industrijska postrojenja i upotreba industrijskih proizvoda te grijanje kućanstava.

(8) U okviru kratkoročnih akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka moraju se uzeti u obzir i specifične aktivnosti s ciljem zaštite osjetljivog stanovništva, ranjivih skupina i djece.

(9) Osiguravanje izrade i donošenje kratkoročnih akcijskih planova provodi se u skladu s nadležnostima iz članka 9. ovoga Zakona.

(10) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dostavlja Ministarstvu i Zavodu doneseni kratkoročni akcijski plan iz stavka 1. ovoga članka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka iz članka 55. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana donošenja.

(11) Onečišćivač je dužan provesti i financirati mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u kratkoročnom akcijskom planu iz stavka 1. ovoga članka.

(12) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i druga nadležna tijela nositelji pojedinih aktivnosti i mjera dužni su provesti i financirati mjere utvrđene u kratkoročnom akcijskom planu iz stavka 1. ovoga članka.

(13) Prije dovršetka kratkoročnih akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka i svih njihovih značajnih ažuriranja tijela nadležna za donošenje planova savjetuju se s javnošću, u skladu s nacionalnim propisom o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i pristup pravosuđu i nacionalnim propisom o pravu na pristup informacijama, i nadležnim tijelima na koja će se, zbog njihovih odgovornosti u području onečišćenja zraka i kvalitete zraka, vjerojatno odnositi provedba kratkoročnih akcijskih planova.

(14) Nakon donošenja kratkoročnih akcijskih planova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo i izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba omogućuju javnosti i relevantnim organizacijama kao što su organizacije za zaštitu okoliša i zdravstvene organizacije, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, organizacije koje zastupaju zdravstvene djelatnike, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja, uvid u rezultate svojih istraživanja o izvedivosti i sadržaj specifičnih kratkoročnih akcijskih planova, kao i informacije o provedbi tih planova.

(15) Kratkoročne akcijske planove Zavod dostavlja Europskoj komisiji u roku od jedne godine nakon njegova donošenja u okviru godišnjeg izvješćivanja o kvaliteti zraka.

Žurne mjere za uključivanje u kratkoročne akcijske planove

Članak 53.

Žurne mjere koje treba razmotriti za uključivanje u kratkoročne akcijske planove u kratkom roku usmjerene na uklanjanje izvora koji doprinose riziku prekoračenja praga upozorenja, ovisno o lokalnim okolnostima i predmetnoj onečišćujućoj tvari su:

a) ograničavanje kretanja vozila, posebno oko lokacija koje posjećuju osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine

b) niske cijene javnog prijevoza ili besplatan javni prijevoz

c) obustava građevinskih radova

d) čišćenje ulica i

e) fleksibilan način rada.

Prekogranično onečišćenje zraka

Članak 54.

(1) Ako prekogranični prijenos onečišćujućih tvari u zraku iz jedne ili više država članica Europske unije znatno doprinese prekoračenju bilo koje granične vrijednosti, ciljne vrijednosti za prizemni ozon, obveze smanjenja prosječne izloženosti ili praga upozorenja, Ministarstvo o tome obavješćuje nadležna tijela susjednih država članica Europske unije iz kojih dolazi onečišćenje zraka te Europsku komisiju.

(2) Ministarstvo surađuje s državama članicama iz stavka 1. ovoga članka, među ostalim u osnivanju zajedničkih timova stručnjaka i uz tehničku potporu Europske komisije, kako bi utvrdile izvore onečišćenja zraka, doprinos tih izvora prekoračenjima u drugoj državi članici i mjere koje treba poduzeti pojedinačno i u koordinaciji s drugim državama članicama za rješavanje tih izvora te kako bi se izradile koordinirane aktivnosti, kao što je koordinacija planova za kvalitetu zraka u skladu s člankom 45. ovoga Zakona, u kojima svaka država članica rješava pitanje izvora onečišćenja koji se nalaze na njezinu državnom području, kako bi se uklonila takva prekoračenja.

(3) Na međusobne obavijesti iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo odgovara pravodobno te najkasnije tri mjeseca od obavijesti o tome obavješćuje i poziva Europsku komisiju da sudjeluje i pomogne u suradnji iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ministarstvo, u suradnji s nadležnim tijelima susjednih država članica Europske unije, prema potrebi u skladu s člankom 52. ovoga Zakona, izrađuje i provodi koordinirane kratkoročne akcijske planove koji obuhvaćaju susjedne zone u drugim državama članicama te osiguravaju da susjedne zone u drugim državama članicama dobiju sve odgovarajuće podatke o tim kratkoročnim akcijskim planovima bez nepotrebne odgode.

(5) Ako su prekoračeni pragovi upozorenja ili pragovi obavješćivanja u područjima zona koje se nalaze u blizini državnih granica, podaci o tim prekoračenjima se što je prije moguće dostavljaju nadležnim tijelima susjednih država članica Europske unije uz osiguranje javne dostupnosti tih informacija.

(6) Ministarstvo u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka za relevantnu godinu utvrđuje:

– zone u kojima prekogranični prijenos onečišćenja zraka iz jedne ili više država članica znatno doprinosi prekoračenjima graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti u tim zonama

– prostornu jedinicu prosječne izloženosti u kojoj prekogranični prijenos onečišćenja zraka iz jedne ili više država članica znatno doprinosi prekoračenjima razine utvrđene obvezama smanjenja prosječne izloženosti u toj jedinici.

(7) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o koncentracijama i dokazima kojima se dokazuje da onečišćenje zraka iz prekograničnih izvora, uključujući one iz trećih zemalja, nad kojima Republika Hrvatska nema kontrolu, znatno doprinosi prekoračenjima u određenim zonama i/ili u prostornoj jedinici prosječne izloženosti.

(8) Analizu prekograničnog onečišćenja iz stavka 7. ovoga članka provodi Državni hidrometeorološki zavod.

(9) Prilikom izrade planova iz stavaka 2. i 4. ovoga članka te obavješćivanja javnosti iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo nastoji surađivati s trećim zemljama, a posebno sa zemljama kandidatkinjama.

GLAVA VI. OBAVJEŠĆIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE O KVALITETI ZRAKA I EMISIJAMA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK

Informacijski sustav zaštite zraka

Članak 55.

(1) Informacijski sustav zaštite zraka (u daljnjem tekstu: ISZZ) sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode koji se vodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša koji čini dio Europskog informacijskog sustava zaštite okoliša.

(2) ISZZ vodi Zavod.

(3) ISZZ sadrži:

– podatke o kvaliteti zraka iz državne mreže za praćenje kvalitete zraka

– podatke o kvaliteti zraka s točaka uzorkovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mjerenja koje osigurava onečišćivač

– planove za kvalitetu zraka i planove djelovanja za kvalitetu zraka

– podatke o prekoračenju pragova upozorenja, pragova obavješćivanja i kratkoročne akcijske planove sa žurnim mjerama

– programe za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka

– podatke o emisijama izvora onečišćivanja zraka

– podatke o pravnim osobama koje obavljaju djelatnost praćenja kvalitete zraka, organiziranja međulaboratorijskih usporedbi za osiguranje standarda kvalitete mjerenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

– podatke o kvaliteti proizvoda i opreme na benzinskim postajama i terminalima

– podatke o kvaliteti proizvoda

– podatke iz registra onečišćavanja okoliša

– podatke iz registra emisija iz pokretnih izvora

– podatke iz registra malih kućnih ložišta i

– druge podatke važne za zaštitu zraka.

(4) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužna su pravodobno i bez naknade dostaviti podatke iz svoje nadležnosti koji su potrebni za vođenje ISZZ-a i za izradu planskih i programskih dokumenata te izvješća.

(5) ISZZ se usklađuje i povezuje s informacijskim sustavima koje vode druga tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

(6) Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koji posjeduju podatke od značaja za upravljanje kvalitetom zraka i vođenjem ISZZ-a obvezni su ih ustupiti ili učiniti dostupnima u elektroničkom obliku Zavodu na njegov zahtjev.

Obavješćivanje javnosti

Članak 56.

(1) Ministarstvo, Zavod, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s nadležnostima iz članka 9. ovoga Zakona, osiguravaju da javnost, kao i prikladne organizacije kao što su organizacije za zaštitu okoliša i zdravstvene organizacije, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, organizacije koje zastupaju zdravstvene djelatnike te ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja budu na odgovarajući način i na vrijeme, barem putem ISZZ-a, obaviješteni o sljedećem:

a) kvaliteti zraka u skladu s Dodatkom VI. ovoga Zakona

b) lokaciji točaka uzorkovanja za sve onečišćujuće tvari u zraku, kao i informacijama o svim problemima u ispunjavanju zahtjeva u pogledu obuhvatu s podatcima po točki uzorkovanja i onečišćujućoj tvari

c) svakoj odluci o odgodi iz članka 43. ovoga Zakona

d) planovima za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planovima djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona

e) kratkoročnim akcijskim planovima iz članka 52. ovoga Zakona

f) učincima prekoračenja graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti, obveza smanjenja prosječne izloženosti i ciljane prosječne razine izloženosti, pragova upozorenja i pragova obavješćivanja u sažetku o procjeni, a sažetak procjene mora uključivati, prema potrebi, dodatne informacije i procjene o okolišu kao i informacije o onečišćujućim tvarima koje se mjere na superlokacijama za praćenje iz članka 25. ovoga Zakona i Dodatka IV. ovoga Zakona.

(2) Zavod uspostavlja i putem ISZZ-a na lako razumljiv način svaki sat ažurira indeks kvalitete zraka koji obuhvaća barem sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice PM10 i PM2,5 i prizemni ozon, može uključivati dodatne onečišćujuće tvari prema potrebi, pod uvjetom da postoji obveza praćenja tih onečišćujućih tvari u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima temeljem ovoga Zakona.

(3) Indeks kvalitete zraka iz stavka 2. ovoga članka usporediv je u svim državama članicama te slijedi najnovije preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a temelji se na indeksu kvalitete zraka na europskoj razini koje pruža Europska agencija za okoliš, i sadržava informacije u pogledu utjecaja na zdravlje, uključujući informacije prilagođene osjetljivom stanovništvu i ranjivim skupinama.

(4) Za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u stavku 3. ovoga članka koristi se indeks kvalitete zraka koji je usklađen s indeksom koji osigurava Europska agencija za okoliš.

(5) Ministarstvo nadležno za zdravlje ljudi objavljuje dostupne informacije o simptomima povezanima s vršnim razinama onečišćenja zraka te ponašanju kojim se smanjuje izloženost onečišćenju zraka i štiti od njega i promiču njihovo prikazivanje u zgradama koje posjećuje osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, kao što su zdravstvene ustanove.

(6) Ministarstvo o relevantnim nadležnostima iz članka 9. ovoga Zakona obavješćuje javnost.

(7) Informacije iz ovoga članka dostupne su javnosti besplatno putem lako dostupnih medija i komunikacijskih kanala na dosljedan i lako razumljiv način u skladu s posebnim propisom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka i posebnim propisom o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, te je osiguran širok javni pristup tim informacijama.

Uzajamna razmjena informacija i izvješćivanje o kvaliteti zraka

Članak 57.

(1) Zavod osigurava dostupnost podataka i provodi uzajamnu razmjenu informacija o mjerenjima kvalitete zraka i izvješćivanje o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka u skladu s provedbenom odlukom Europske komisije i odredbama zakona kojim se uređuje nacionalna infrastruktura prostornih podataka.

(2) Za uzajamnu razmjenu i izvješćivanje iz stavka 1. ovoga članka koriste se podaci iz ISZZ-a za točke uzorkovanja iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Zavod dostavlja Europskoj komisiji do 30. rujna tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(4) Zadaće tijela, način, rokove, sadržaj i format podataka te način prikupljanja podataka radi uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka definirane su odredbama ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

Izvješćivanje o emisijama

Članak 58.

(1) Zavod posreduje i razmjenjuje podatke o emisijama s međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država u skladu s potvrđenim međunarodnim ugovorima.

(2) Zavod posreduje i razmjenjuje podatke s nadležnim tijelima Europske unije na način i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(3) Zavod izvješća i podatke o emisijama onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora iz članka 12. ovoga Zakona i kvaliteti proizvoda dostavlja nadležnim tijelima Europske unije na način i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka

Članak 59.

(1) Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske izrađuje Zavod do 31. listopada tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(2) Način izrade i sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisani su pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

GLAVA VII. MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SMANJIVANJE ONEČIŠĆIVANJA ZRAKA

Načela

Članak 60.

Djelotvorna zaštita i poboljšanje kvalitete zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka osigurava se primjenom načela održivog razvoja, načela cjelovitog pristupa i primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera.

Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja

Članak 61.

Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka provodi se:

– kroz postupak izrade prostornih planova

– propisivanjem emisijskih kvota odnosno nacionalnih obveza smanjivanja za pojedine onečišćujuće tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja

– propisivanjem graničnih vrijednosti emisija iz nepokretnih izvora i graničnih vrijednosti u vezi sa sastavom određenih proizvoda i/ili drugih značajki kvalitete proizvoda

– primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenju ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili okolišnoj dozvoli u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša

– primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u projektu koji je sastavni dio dozvole koju izdaje nadležno tijelo prema posebnom propisu kojim se uređuje područje građenja ako za određeni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš i obveza ishođenja okolišne dozvole

– primjenom najboljih raspoloživih tehnika

– poticanjem primjene čistijih tehnologija i obnovljivih izvora energije

– poticanjem uvođenja mjera energetske učinkovitosti i

– provedbom mjera iz planova za kvalitetu zraka, planova djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova.

Nacionalne obveze smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku

Članak 62.

(1) Nacionalne obveze smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja za određeno razdoblje u Republici Hrvatskoj, način izračuna emisija i izrade inventara emisija, sadržaj i način izrade Programa kontrole onečišćenja zraka iz članka 17. ovoga Zakona, praćenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave te način dostave podataka nadležnim međunarodnim tijelima i tijelima Europske unije propisuje Vlada uredbom.

(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka Vlada može propisati i mjere za smanjenje emisija određenih onečišćujućih tvari.

Praćenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave

Članak 63.

(1) Praćenje negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave, osobito zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona, provodi se u mreži lokacija za praćenje koja je reprezentativna za glavne kategorije ekosustava, uključujući travnjake, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska područja, vrištine i grmlje, močvarna područja te rijeke i jezera na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: mreža lokacija), a koja se uspostavlja i pobliže uređuje Programom praćenja iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Mreža lokacija sastavni je dio postojećeg sustava praćenja stanja okoliša, pri čemu se, kad je to moguće, koriste postojeće lokacije praćenja uspostavljene na temelju posebnih propisa, financiranje mreže lokacija osigurava se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a može se osigurati i iz drugih izvora tijela javne vlasti nadležnih za provedbu praćenja negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave.

(3) Praćenje negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave provodi se prema programu praćenja negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave, koji osobito sadrži metodologiju mjerenja i procjene, plan osiguranja kvalitete podataka, uključujući postupke osiguranja i kontrole kvalitete, plan razvoja i unaprjeđenja sustava, procjenu potrebnih financijskih sredstava za provedbu Programa te rokove i način izvještavanja.

(4) Program praćenja negativnih utjecaja onečišćenja zraka na ekosustave iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar za razdoblje od pet godina, objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva te se prema potrebi revidira.

(5) Prihvat podataka i izvješća iz mreže lokacija u ISZZ-u osigurava Zavod, a tijela i institucije iz članka 64. ovoga Zakona, nadležne za provedbu praćenja, dužna su osigurati potpunost, točnost, konzistentnost i pravodobnost podataka.

(6) Podatke iz stavka 5. ovoga članka Zavod dostavlja Europskoj agenciji za okoliš u rokovima koji su određeni uredbom iz članka 62. ovoga Zakona.

Informacije i podaci o praćenju negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave

Članak 64.

(1) Informacije i podatke o praćenju negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave u skladu s uredbom iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona i članka 63. ovoga Zakona osiguravaju Zavod, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Hrvatski šumarski institut i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu svaki u svojoj nadležnosti u skladu s propisima kojima se uređuju kvaliteta zraka, vode, šume i tla.

(2) Praćenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave u skladu s člankom 63. ovoga Zakona provode:

– Državni hidrometeorološki zavod za praćenje taloženja onečišćenja iz zraka i praćenje prizemnog ozona

– Institut za vode Josip Juraj Strossmayer za praćenje površinskih kopnenih voda u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode

– Hrvatski šumarski institut za praćenje ekosustava na šumskom zemljištu u skladu sa zakonom kojim se uređuju šume i

– Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu za praćenje ekosustava na poljoprivrednom zemljištu u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

Obveze onečišćivača

Članak 65.

(1) Onečišćivači koji su vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćivanja iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona dužni su:

– osigurati redovito praćenje emisije onečišćujućih tvari i o tome voditi evidenciju

– osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnog izvora

– voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja te o učestalosti mjerenja emisija

– voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu koji se koristi prilikom procesa suspaljivanja i spaljivanja otpada

– voditi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija

– posjedovati uporabnu dozvolu za rad nepokretnog izvora ukoliko je njeno ishođenje obvezno po posebnom propisu

– prijaviti svaku promjenu na nepokretnom izvoru te promjenu vezanu uz rad i status nepokretnog izvora nadležnom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka promjene i

– obustaviti rad, bez odgode, postrojenja u kojemu se koriste hlapivi organski spojevi, u slučaju neposredne opasnosti za zdravlje ljudi ili prijetnje uzrokovanja neposrednog znatnog negativnog učinka na okoliš zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija.

(2) Podaci iz stavka 1. podstavaka 1. do 5. ovoga članka dostavljaju se u Registar onečišćavanja okoliša u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje Registar onečišćavanja okoliša.

(3) Za izvore onečišćivanja zraka iz članka 12. stavka 3. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona podaci o izvorima emisije vode se u skladu s posebnim propisom iz članka 69. ovoga Zakona i zakonom kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama.

Obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 66.

(1) U području prve kategorije kvalitete zraka novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona ne smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka.

(2) U području druge kategorije kvalitete zraka može se izdati lokacijska, građevinska i uporabna dozvola za novi izvor onečišćivanja zraka ili za rekonstrukciju postojećeg iznimno u slučaju:

– ako se tom gradnjom osigurava zamjena postojećega, nezadovoljavajućega nepokretnog izvora novim, kojim se smanjuje onečišćenost zraka i/ili

– ako se u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrdi da se navedenim zahvatom neće narušavati kvaliteta zraka odnosno ako su propisane mjere sprječavanja onečišćenosti zraka.

Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

Članak 67.

(1) Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, praćenje i vrednovanje emisija, upis podataka o uređajima za loženje i plinskim turbinama u registar, upis podataka o nepokretnim izvorima u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve u registar, način smanjivanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, način i rok dostave izvješća o emisijama Zavodu, način obavješćivanja javnosti i način dostave podataka nadležnim tijelima Europske unije propisuje Vlada uredbom.

(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka Vlada će odrediti za postojeće izvore razinu dopuštenog prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti emisija za određeno razdoblje.

(3) Za postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole granične vrijednosti emisija u zrak i uvjeti praćenja emisija utvrđuju se okolišnom dozvolom u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša. Na ta se postrojenja primjenjuju i dodatni i/ili stroži zahtjevi te druge obveze propisane Uredbom iz stavka 1. ovoga članka.

Tehnički standardi zaštite zraka

Članak 68.

(1) Za određene proizvode, postrojenja, pogone, uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost od onečišćenja zraka, određuju se tehnički standardi zaštite zraka.

(2) Tehnički standardi zaštite zraka dio su tehničkih standarda zaštite okoliša.

(3) Tehničkim standardima iz stavka 1. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme te pokazatelja sastavnica i/ili drugih značajki kvalitete proizvoda.

(4) Tehničkim standardima iz stavka 1. ovoga članka propisuju se: način izrade, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka te način utvrđivanja i praćenja njihove kvalitete.

(5) Tehničke standarde iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada uredbom.

(6) Uredbom iz stavka 5. ovoga članka određuje se postupak i rokovi za postizanje tehničkih standarda zaštite zraka te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.

(7) Za tehničke standarde zaštite okoliša pravna osoba - operater obvezna je provoditi usklađivanje postrojenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora

Članak 69.

(1) Za potrebe praćenja i evidenciju onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona uspostavlja se Registar emisija onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je sastavni dio ISZZ iz članka 55. ovoga Zakona i vodi ga Zavod.

(3) Praćenje i evidencija emisija onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, sadržaj Registra iz stavka 1. ovoga članka i upis podataka u Registar, način i rok dostave izvješća o emisijama prema Zavodu, kriterije i mjerila za izračun naknade za obavljanje poslova evidencije te obveznike njezina plaćanja, način obavješćivanja javnosti i način dostave podataka nadležnim tijelima Europske unije propisuje Vlada uredbom.

(4) Praćenje i evidencija emisija iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona propisuju se posebnim propisima koji uređuju željeznički, zračni, pomorski i riječni promet.

Kvaliteta proizvoda

Članak 70.

(1) Granične vrijednosti sastavnica i/ili značajki kvalitete tekućih naftnih goriva, način njihova utvrđivanja i praćenja, uvjete za rad laboratorija za uzorkovanje i analizu, način dokazivanja sukladnosti, naziv i označavanje, način i rokove dostave izvješća o kvaliteti te format izvješća i način izvješćivanja nadležnih tijela Europske unije propisuje Vlada uredbom.

(2) Granične vrijednosti sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila koji se smiju stavljati na tržište odnosno na raspolaganje na tržištu, način utvrđivanja i praćenja kvalitete proizvoda, način dokazivanja sukladnosti, naziv i označivanje proizvoda, način i rok dostave izvješća o kvaliteti proizvoda ministarstvu propisuje Vlada uredbom.

(3) Granične vrijednosti značajki kvalitete biogoriva koja se stavljaju u promet na domaće tržište, način utvrđivanja kvalitete biogoriva te način dokazivanja sukladnosti propisuje Vlada uredbom.

(4) Uredbom iz stavka 2. ovoga članka Vlada će odrediti za postojeće proizvode razinu dopuštenog prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti sastavnica i/ili drugih značajki kvalitete proizvoda za određeno razdoblje.

Praćenje emisija na pomorskom objektu

Članak 71.

(1) Pravna ili fizička osoba koja upravlja pomorskim objektom te zapovjednik pomorskog objekta kao njegov predstavnik, obvezni su na pomorskom objektu posjedovati zapise, dokumentaciju i uzorke vezane za primitak, izmjenu i upotrebu brodskih goriva, dokumentaciju vezanu za korištenje metoda smanjenja emisija te nadležnim inspektorima tijela državne uprave nadležne za inspekcijske poslove u području sigurnosti plovidbe omogućiti utvrđivanje kvalitete brodskog goriva na način propisan uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Metode smanjenja emisija na pomorskom objektu obvezno je koristiti na način propisan uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

Praćenje kvalitete goriva

Članak 72.

(1) Praćenje kvalitete goriva kao proizvoda definiranog uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona provodi se radi praćenja i provjere kvalitete goriva koja se stavljaju na tržište Republike Hrvatske.

(2) Praćenje kvalitete goriva obavlja se prema Programu praćenja kvalitete goriva.

(3) Sadržaj i način izrade Programa praćenja kvalitete goriva propisuje se uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Program praćenja kvalitete goriva donosi ministar odlukom do kraja tekuće godine za iduću godinu i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

Utvrđivanje kvalitete goriva

Članak 73.

(1) Utvrđivanje kvalitete goriva kao proizvoda definiranih uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona obavlja se na temelju izvršenog uzorkovanja i laboratorijske analize te ocjene laboratorijske analize u skladu sa zahtjevima usklađenih normi za uzorkovanje, laboratorijsku analizu i ocjenjivanje sukladnosti.

(2) Laboratorijsku analizu proizvoda iz stavka 1. ovoga članka obavlja ispitni laboratorij koji posjeduje potvrdu o akreditaciji za ispitivanje kvalitete proizvoda izdanu od strane tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju.

(3) Uzorkovanje i ocjenu laboratorijske analize kvalitete proizvoda iz stavka 1. ovoga članka obavlja neovisno inspekcijsko tijelo vrste A koje posjeduje potvrdu o akreditaciji izdanu od strane tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju.

(4) Popis pravnih osoba koje posjeduju potvrdu o akreditaciji iz stavaka 2. i 3. ovoga članka objavljuje se u registru akreditacija na mrežnim stranicama tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju.

Suglasnost za kupovinu i korištenje proizvoda koji odstupaju od graničnih vrijednosti sadržaja hlapivih organskih spojeva

Članak 74.

(1) U svrhu održavanja i/ili obnove građevine i starodobnog vozila (oldtimer) koji su zaštićena kulturna dobra, Ministarstvo izdaje suglasnost za kupovinu i korištenje strogo ograničenih količina proizvoda koji odstupaju od graničnih vrijednosti sadržaja hlapivih organskih spojeva propisanih uredbom iz članka 70. stavka 2. ovoga Zakona koja se odnosi na boje i lakove koji se koriste u graditeljstvu i proizvode za završnu obradu vozila.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.

(3) U zahtjevu pravna osoba i/ili obrtnik koji obavlja održavanje i/ili obnovu građevine i starodobnog vozila (oldtimer) koji su zaštićena kulturna dobra mora navesti vrstu i količinu proizvoda za kupovinu izraženu u kg ili l te vrijednost sadržaja hlapivih organskih spojeva u g/l.

(4) Uz zahtjev iz stavka 3. ovoga članka potrebno je dostaviti sljedeće:

– dokaz o vlasništvu ili pravu nad građevinom odnosno vlasništvu starodobnog vozila

– dokaz da je građevina odnosno starodobno vozilo zaštićeno kulturno dobro i

– izvješće o ispitivanju proizvoda za kupovinu.

(5) Rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za izdavanje suglasnosti donosi se i dostavlja stranki u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(6) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka upravni je akt i izdaje se na rok od dvije godine.

(7) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(8) O izdanim suglasnostima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vodi evidenciju.

Praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

Članak 75.

(1) Način praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, opseg i vrsta mjerenja, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih instrumenata, način provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, postupak uzorkovanja i vrednovanja rezultata mjerenja, način dostave podataka za potrebe ISZZ-a o emisijama i način redovitog informiranja javnosti o praćenju emisija propisuje ministar pravilnikom.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka detaljno se propisuju kriteriji, metodologija i način kvantifikacije pri utvrđivanju graničnih vrijednosti emisija, uvjeti praćenja i pravila za ocjenu sukladnosti emisija, primjena standarda kvalitete zraka pri utvrđivanju strožih uvjeta, način procjene utjecaja i praćenja strožih uvjeta kao i pravila postupanja i evidentiranja tijekom uvjeta koji nisu normalni uvjeti rada za postrojenja i izvore onečišćavanja zraka.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i način praćenja emisija neugodnih mirisa za postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole i/ili koja posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom za vrste otpada koje mogu uzrokovati dodijavanje mirisima u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

Registar malih kućnih ložišta

Članak 76.

(1) Za potrebe praćenja i ocjenjivanja kvalitete zraka, izrade i provedbe planova, programa i drugih dokumenata zaštite zraka, izrade nacionalnih inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak, modeliranja kvalitete zraka, praćenja učinaka mjera za smanjenje emisija iz malih kućnih ložišta, planiranja mjera energetske obnove i zamjene uređaja za loženje uspostavlja se Registar malih kućnih ložišta.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode.

(3) Sadržaj Registra iz stavka 1. ovoga članka, podatke koji se prikupljaju, način, rokove i tehničke uvjete unosa podataka, način vođenja Registra, način razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima, pravo pristupa i korištenja podataka te druga pitanja potrebna za uspostavu i vođenje Registra propisuje ministar pravilnikom.

Nadležnost i upravljanje Registrom malih kućnih ložišta

Članak 77.

(1) Uspostavu, vođenje i održavanje Registra iz članka 76. ovoga Zakona obavlja Zavod.

(2) Ministarstvo osigurava uspostavu i funkcioniranje registra iz stavka 1. ovoga članka, njegovu usklađenost s drugim informacijskim sustavima, zaštitu podataka u skladu s zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te dostupnost podataka nadležnim tijelima u okviru njihove zakonom propisane nadležnosti.

(3) Prikupljanje podataka i upis istih u Registar iz članka 76. ovoga Zakona obavljaju osobe koje obavljaju dimnjačarske poslove sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo tijekom redovitog obavljanja dimnjačarskih poslova.

(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka ako podatke iz članka 76. ovoga Zakona nije moguće utvrditi tijekom obavljanja dimnjačarskih poslova, oni se u registar unose na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva koje vlasnik ili korisnik malog kućnog ložišta dostavlja temeljem zakona kojim se uređuje središnji registar stanovništva.

(5) Jedinice lokalne samouprave, u okviru svojih ovlasti propisanih zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, osiguravaju uvjete za provedbu obveza iz ovoga Zakona koje se odnose na obavljanje dimnjačarskih poslova.

(6) Ako provedba obveza iz ovoga Zakona zahtijeva prilagodbu načina obavljanja dimnjačarskih poslova ili financiranja njihove provedbe, jedinice lokalne samouprave mogu odgovarajuće uskladiti svoje opće akte i ugovore sklopljene za obavljanje dimnjačarskih poslova, u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

GLAVA VIII. DJELATNOST PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA I EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK

Dozvola za obavljanje djelatnosti za ispitni laboratorij

Članak 78.

(1) Ispitni laboratorij može obavljati djelatnost praćenja kvalitete zraka, djelatnost praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora ako ishodi dozvolu Ministarstva.

(2) O dozvoli iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Uvjeti za izdavanje dozvole za ispitni laboratorij

Članak 79.

(1) Dozvola iz članka 78. ovoga Zakona izdaje se ispitnom laboratoriju koji udovoljava sljedećim uvjetima:

– registriran je za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnosti provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

– za praćenje kvalitete zraka, raspolaže mjernom opremom za obavljanje poslova praćenja kvalitete zraka prema referentnim metodama mjerenja propisanima pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona i da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za svaku referentnu metodu mjerenja posebno, odnosno ima potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdanu od nacionalnog referentnog laboratorija za osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka kvalitete zraka za svaku referentnu metodu mjerenja posebno

– za praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, raspolaže mjernom opremom za obavljanje poslova praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora prema metodama mjerenja propisanim pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona i da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za svaku referentnu metodu mjerenja posebno odnosno za svaku metodu posebno u skladu s CEN i ISO normama propisanima pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona i

– za provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora, da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za referentne metode mjerenja emisija propisanih pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, a koje su u skladu s normom HRN EN 14181.

(2) Za praćenje kvalitete zraka ispitni laboratorij može koristiti i druge metode mjerenja onečišćujućih tvari u zraku za koje su propisane referentne metode mjerenja pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona ako je za njih akreditiran ili ima potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdanu od nacionalnog referentnog laboratorija za osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka za svaku metodu mjerenja posebno i ima potvrdu nacionalnog referentnog laboratorija da su provedeni testovi ekvivalencije drugih metoda mjerenja s referentnim metodama u skladu sa standardima Europske komisije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za praćenje kvalitete zraka za one onečišćujuće tvari u zraku za koje nisu propisane referentne metode mjerenja ispitni laboratorij može koristiti druge metode mjerenja ako je za njih akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije.

(4) Za praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, osim referentnih metoda mjerenja propisanih pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, ispitni laboratorij može koristiti i druge metode mjerenja ako je za njih akreditiran, uz dokazivanje ekvivalentnosti prema zahtjevu norme HRN CEN/TS 14793.

(5) Iznimno od stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, uvjet za izdavanje dozvole za djelatnost praćenja kvalitete zraka iz članka 78. ovoga Zakona za automatske metode ili druge metode mjerenja sumporovodika, amonijaka ili merkaptana je sljedeći:

– za automatske metode mjerenje sumporovodika da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za metodu mjerenja sumporova dioksida ili ima potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdanu od nacionalnog referentnog laboratorija za mjerenje sumporova dioksida

– za automatske metode mjerenje amonijaka da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za metodu mjerenja dušikova dioksida ili ima potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdanu od nacionalnog referentnog laboratorija za mjerenje dušikova dioksida

– za automatske metode mjerenje merkaptana da je akreditiran prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije za metodu mjerenja benzena ili ima potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdanu od nacionalnog referentnog laboratorija za mjerenje benzena

– za druge metode mjerenja sumporovodika, amonijaka i merkaptana da je akreditiran u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije za mjerenje onečišćujuće tvari za koju traži dozvolu ili dokaz o posjedovanju sljedivog mjerača protoka u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije te dokaz da je analiza uzoraka provedena opremom dokazive sljedivosti u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.

(6) Ispitni laboratorij može obavljati djelatnost praćenja kvalitete zraka, djelatnost praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i/ili djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora prema referentnoj metodi mjerenja odnosno drugoj metodi mjerenja za koju je ishodio dozvolu iz članka 78. ovoga Zakona.

(7) Odredba stavka 1. podstavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na tijelo državne uprave.

Dokazi za izdavanje dozvole za ispitni laboratorij

Članak 80.

(1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz članka 78. ovoga Zakona prilaže se:

– za praćenje kvalitete zraka, potvrda o akreditaciji praćenja kvalitete zraka prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije ili potvrda o stručno-tehničkoj osposobljenosti izdana od nacionalnog referentnog laboratorija za osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka kvalitete zraka, s popisom referentnih metoda mjerenja ili drugih metoda mjerenja za koje je proveden postupak dokazivanja ekvivalentnosti s referentnim metodama mjerenja propisanima pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, za koje se traži dozvola

– za praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, potvrda o akreditaciji praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije s popisom referentnih metoda mjerenja ili drugih metoda mjerenja za koje je proveden postupak dokazivanja ekvivalentnosti s referentnim metodama mjerenja odnosno za svaku metodu posebno u skladu s CEN i ISO normama propisanima pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona za koje se traži dozvola i

– za provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora, potvrda o akreditaciji praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije s popisom referentnih metoda mjerenja emisija koje su u skladu s normom HRN EN 14181 za koje se traži dozvola.

(2) Potvrdu o akreditaciji iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje tijelo koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju.

(3) Potvrdu o stručno-tehničkoj osposobljenosti iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izdaje Nacionalni referentni laboratorij iz članka 11. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određenu referentnu metodu mjerenja ne postoji Nacionalni referentni laboratorij iz članka 11. ovoga Zakona, priznaje se potvrda o stručno-tehničkoj osposobljenosti nacionalnog referentnog laboratorija za osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka kvalitete zraka za pojedine metode mjerenja iz države članice Europske unije, a potvrda mora biti prevedena na hrvatski jezik po ovlaštenoj osobi.

(5) Potvrdu o provedenom postupku dokazivanja ekvivalentnosti drugih metoda mjerenja kvalitete zraka s referentnim metodama propisanima pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, za koje se traži dozvola, izdaje Nacionalni referentni laboratorij iz članka 11. ovoga Zakona.

Dozvola za obavljanje djelatnosti za vlasnika ili korisnika izvora onečišćivanja zraka

Članak 81.

(1) Vlasnik ili korisnik izvora onečišćivanja zraka, koji na odgovarajući način ispunjava uvjete iz članka 79. ovoga Zakona, može započeti samostalno obavljati djelatnost praćenja kvalitete zraka i/ili praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, unutar svoje registrirane djelatnosti, ako ishodi dozvolu Ministarstva.

(2) O dozvoli iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi iz članka 80. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Dozvola za obavljanje djelatnosti za ispitni laboratorij sa sjedištem unutar ili izvan Europskog gospodarskog prostora

Članak 82.

(1) Ispitni laboratorij koji ima sjedište u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 78. ovoga Zakona ako ishodi dozvolu Ministarstva.

(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se ispitnom laboratoriju koji udovoljava sljedećim uvjetima:

– ima registriranu djelatnost prema kojoj u državi svoga sjedišta ima pravo obavljanja poslova praćenja kvalitete zraka odnosno praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora te da prema registriranoj djelatnosti u državi svoga sjedišta smije obavljati iste poslove u svezi s kojim zaključuje ugovor s naručiteljem iz Republike Hrvatske odnosno da u tom pogledu nema ograničenja i

– na odgovarajući način ispunjava uvjete propisane u članku 79. ovoga Zakona.

(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilažu se na odgovarajući način dokazi iz članka 80. ovoga Zakona.

(4) Ispitni laboratorij koji ima sjedište u državi izvan Europskog gospodarskog prostora može u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 78. ovoga Zakona ako ishodi dozvolu Ministarstva.

(5) Dozvola iz stavka 4. ovoga članka izdaje se ispitnom laboratoriju koji udovoljava sljedećim uvjetima:

– na odgovarajući način ispunjava uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka

– zapošljava radnike sa znanjem stručnih poslova praćenja kvalitete zraka ili praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i

– raspolaže radnim prostorom unutar kojeg je laboratorij za obavljanje dijela postupka analize uzoraka, obrade i prikaza mjernih rezultata i provjere mjernih postupaka i podataka dobivenih mjerenjem ili uzorkovanjem osim onih koji se po prirodi stvari obavljaju na otvorenom prostoru odnosno izravno na ispustu otpadnih plinova.

(6) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 4. ovoga članka prilažu se na odgovarajući način dokazi iz članka 80. ovoga Zakona te dodatno:

– dokaz o stručnoj osposobljenosti radnika - elektronički zapis o radnom stažu ili potvrda o radnom stažu i diploma

– opis radnog iskustva radnika te popis stručnih poslova praćenja kvalitete zraka ili praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora u kojima je sudjelovao

– izvadak iz zemljišne knjige odnosno ugovor o zakupu radnog prostora uz izvadak iz zemljišne knjige zakupodavca i

– dokaz o postojanju uzajamnosti, odnosno podatke o propisu kojim je propisana uzajamnost za pravne osobe u Republici Hrvatskoj u državi njegova sjedišta i službenom glasilu u kojem je propis objavljen.

(7) Za potrebe izdavanja dozvole iz stavaka 1. ili 4. ovoga članka i provjere o ispunjavanju uvjeta iz članka 79. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na potvrdu nacionalnog referentnog laboratorija za osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka za svaku referentnu metodu mjerenja, Ministarstvo traži mišljenje nacionalnog referentnog laboratorija iz članka 11. ovoga Zakona.

(8) O dozvoli iz stavaka 1. ili 4. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(9) Protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Dozvola za referentni laboratorij za ispitivanja sposobnosti za praćenje kvalitete zraka

Članak 83.

(1) Poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama na nacionalnoj razini obavlja referentni laboratorij ako ishodi dozvolu Ministarstva.

(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se referentnom laboratoriju koji ispunjava uvjete iz članka 79. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona te posebne uvjete:

– registriran je za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka

– akreditiran je prema zahtjevu usklađene norme za ispitivanje sposobnosti za praćenje kvalitete zraka i raspolaže mjernom opremom i radnim prostorom za potrebe provođenja redovitih ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama i

– uspješno je sudjelovao u ispitivanjima sposobnosti referentnih laboratorija u međunarodnim programima međulaboratorijskih usporedbi za referentne metode propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona za koje je akreditiran i za koje se ispitivanja organiziraju, a najmanje svake tri godine.

(3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka prilažu se sljedeći dokazi:

– potvrda o akreditaciji za praćenje kvalitete zraka prema zahtjevu usklađene norme za ispitne i umjerne laboratorije s popisom referentnih metoda mjerenja propisanih pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, za koje se traži dozvola

– potvrda o akreditaciji u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitivanje sposobnosti za poslove iz stavka 1. ovoga članka i

– dokaz o uspješnom sudjelovanju u ispitivanjima sposobnosti referentnih laboratorija u međunarodnim programima međulaboratorijskih usporedbi.

(4) O dozvoli iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(6) Odredbe stavka 2. podstavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na tijelo državne uprave.

Rokovi važenja dozvola

Članak 84.

(1) Dozvola iz članka 78., članka 81., članka 82. stavaka 1. i 4. i članka 83. ovoga Zakona izdaje se na rok do isteka roka važenja potvrde o akreditaciji.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvola za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka izdana na temelju potvrde nacionalnog referentnog laboratorija iz članka 80. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona izdaje se na rok do pet godina uz uvjet da za svaku godinu važenja dozvole ispitni laboratorij dostavi Ministarstvu novu potvrdu nacionalnog referentnog laboratorija.

(3) Ako ispitni laboratorij koji je ishodio dozvolu iz stavka 2. ovoga članka ne dostavi potvrdu nacionalnog referentnog laboratorija iz članka 80. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona za pojedinu godinu važenja te dozvole, Ministarstvo rješenjem ukida tu dozvolu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako potvrda o akreditaciji ne sadrži rok važenja, dozvola iz članka 78., članka 81., članka 82. stavaka 1. i 4. i članka 83. ovoga Zakona izdaje se na rok do pet godina.

(5) U slučaju promjene ispunjavanja uvjeta za izdavanje dozvole iz članka 78., članka 81., članka 82. stavaka 1. i 4. i članka 83. ovoga Zakona, pravna osoba dužna je u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome izvijestiti Ministarstvo.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Obveze i odgovornosti ispitnih laboratorija

Članak 85.

(1) Pravna osoba koja je dobila dozvolu Ministarstva za poslove praćenja kvalitete zraka, emisija onečišćujućih tvari u zrak, godišnju provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora te organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija, dužna je te poslove obavljati kvalitetno i odgovorno u skladu s pravilima struke te je odgovorna za istinitost i stručnu utemeljenost podataka i obavljenih poslova.

(2) Pravna osoba koja je dobila dozvolu Ministarstva mora osigurati nepristranost svojih radnika koji ne smiju biti izloženi poslovnim, financijskim i drugim pritiscima koji mogu utjecati na njihovu tehničku prosudbu.

Ukidanje dozvola

Članak 86.

(1) Ministarstvo će po službenoj dužnosti ili po prijedlogu inspektora zaštite okoliša rješenjem ukinuti pravnoj osobi iz članka 78., članka 81., članka 82. stavaka 1. i 4. i članka 83. ovoga Zakona dozvolu i prije isteka roka iz članka 84. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

– ako Ministarstvo utvrdi da osoba koja je ishodila dozvolu ne ispunjava propisane uvjete ili obveze i/ili

– kada pravna osoba koja je ishodila dozvolu u svom radu ne provodi poslove propisane ovim Zakonom ili podzakonskim propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo dostavlja rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspekciji nadležnoj za poslove zaštite okoliša.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Popis pravnih osoba kojima je izdana dozvola

Članak 87.

Popis pravnih osoba kojima je izdana dozvola za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak i organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija objavljuje se na ISZZ-u.

Uvjeti za obavljanje poslova Nacionalnih referentnih laboratorija

Članak 88.

(1) Nacionalni referentni laboratoriji iz članka 11. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obavljaju poslove osiguravanja točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

– ima dozvolu iz članka 78. ovoga Zakona za ispitne metode za onečišćujuće tvari utvrđene u članku 30. stavku 2. i 3. ovoga Zakona i

– uspješno je sudjelovao u ispitivanjima sposobnosti Nacionalnih referentnih laboratorija u međunarodnim programima međulaboratorijskih usporedbi za referentne metode mjerenja propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona za koje je akreditiran i za koje se ispitivanja organiziraju.

(2) Nacionalni referentni laboratoriji iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona obavlja poslove mjerenja emisija onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve na području Republike Hrvatske ako ispunjava sljedeći uvjet:

– imenovan je od strane Državnog zavoda za mjeriteljstvo kao tehnička služba za obavljanje poslova ispitivanja iz Uredbe (EU) 2016/1628.

(3) Nacionalni referentni laboratoriji iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev Ministarstva dostaviti dokaz o uspješnom sudjelovanju u ispitivanjima sposobnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka.

GLAVA IX. FINANCIRANJE ZAŠTITE ZRAKA

Financiranje zaštite zraka

Članak 89.

(1) Sredstva za financiranje zaštite zraka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, proračunima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz drugih izvora, prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se za financiranje:

– državne mreže za praćenje kvalitete zraka

– mjernih postaja i mjerenja posebne namjene jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– procjenjivanja kvalitete zraka

– modeliranja za potrebe procjene iz članaka 21. i 22. ovoga Zakona i za potrebe izvješćivanja iz članka 57. ovoga Zakona

– modeliranja za potrebe stručnih analiza podataka o emisijama onečišćujućih tvari i određivanje doprinosa pojedinog izvora emisija razinama onečišćujućih tvari u zraku za potrebe planova za kvalitetu zraka, planova djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova

– modeliranja za potrebe određivanja prostorne reprezentativnosti mjernih mjesta

– modeliranja za potrebe izrade projekcija kvalitete zraka koji su sastavni dio planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona

– izrade i provedbe planova za kvalitetu zraka, planova djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova

– uspostavu, vođenje, održavanje, razvoj i nadogradnju ISZZ-a

– mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz necestovnih pokretnih strojeva

– prikupljanje podataka te praćenje i evidencija emisija onečišćujućih tvari u zrak iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona

– izrada proračuna o emisijama onečišćujućih tvari iz pokretnih izvora iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona

– izradu nacionalnih inventara emisija, projekcija emisija i pripadajućih izvješća

– obveza prema međunarodnim ugovorima

– izrade programa mjerenja posebne namjene

– mjera zaštite ljudi pri pojavi pragova upozorenja

– programa za zaštitu zraka i pripadajućih mjera

– stručnih i znanstvenih istraživanja potrebnih za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona

– poticanja korištenja ekološki prihvatljivih vozila, čišćih tehnologija i obnovljivih izvora energije

– poticanja uvođenja mjera energetske učinkovitosti

– uspostave, održavanja i nadogradnje Registra iz članka 69. ovoga Zakona

– uspostave, održavanja i nadogradnje Registra iz članka 76. ovog Zakona i

– provedbu praćenja negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave.

(3) Drugi izvori iz stavka 1. ovoga članka jesu: sredstva onečišćivača, donacije, zajmovi, sredstva državne potpore, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka.

GLAVA X. PRISTUP PRAVOSUĐU I NAKNADA ŠTETE

Pristup pravosuđu i naknada štete

Članak 90.

(1) Pripadnici zainteresirane javnosti, udruge i druge organizacije civilnoga društva koje djeluju u području zaštite okoliša ili zaštite zdravlja ljudi, imaju pravo osporavati zakonitost odluka, radnji ili propusta nadležnih tijela u području zaštite zraka u skladu s odredbama zakona koji uređuje upravni spor.

(2) Predmet osporavanja osobito se odnosi na sljedeće:

– određivanje lokacija i broja točaka uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka iz članka 24. ovoga Zakona

– planove za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona

– planove djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona i

– kratkoročne akcijske planove iz članka 52. ovoga Zakona.

Članak 91.

(1) Zainteresirana javnost iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo pred nadležnim sudom osporavati zakonitost upravnog akta javnopravnog tijela u vezi sa zaštitom zraka.

(2) Zainteresirana javnost iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo pred nadležnim sudom osporavati zakonitost odluke u vezi sa zaštitom zraka ako smatra da je odlukom, radnjom ili propustom fizičke ili pravne osobe - onečišćivača u pitanjima zaštite zraka povrijeđen ovaj Zakon odnosno posebni propisi kojim je uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša ili zaštita od utjecaja opterećenja.

(3) Postupak pred sudom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokreće se sukladno propisu kojim se uređuje upravni spor.

Članak 92.

Sudski postupak iz područja zaštite zraka sukladno ovom Zakonu hitan je.

Članak 93.

(1) Ako je šteta za zdravlje ljudi nastala postupanjem ili propuštanjem nadležnog tijela u provedbi odredbi koje se odnose na planove kvalitete zraka iz članka 45. ovoga Zakona, planove djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona i kratkoročne akcijske planove iz članka 52. ovoga Zakona za štetu odgovara izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba prema propisima kojima se uređuju obvezni odnosi.

(2) Ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kršenjem odredbi vezanih za hlapive organske spojeve za određene aktivnosti propisane uredbom iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, za štetu je odgovoran onečišćivač koji je prouzročio štetu prema propisima kojima se uređuju obvezni odnosi.

Članak 94.

U slučaju štete za zdravlje ljudi rok za ostvarivanje prava na naknadu štete ne počinje teći prije nego što je povreda prestala i prije nego što je osoba koja traži naknadu znala ili se razumno moglo očekivati da će znati da je pretrpjela štetu zbog povrede iz članka 93. ovoga Zakona.

Članak 95.

Na pitanja odgovornosti za štetu i postupke koji nisu uređeni ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i zakona kojim se uređuje upravni spor.

DIO TREĆI NADZOR

GLAVA I. UPRAVNI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 96.

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te radom i postupanjem nadležnih upravnih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nad povjerenim im poslovima državne uprave u području zaštite zraka obavlja Ministarstvo.

GLAVA II. INSPEKCIJSKI NADZOR

Inspekcijski nadzor

Članak 97.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i akata Europske unije iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona provodi inspektor zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Na inspekcijski nadzor koji se provodi na temelju odredbi ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita okoliša, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 98.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega kojima se propisuju granične vrijednosti sastavnica i/ili značajke kvalitete proizvoda, način utvrđivanja kvalitete proizvoda, dokazivanje sukladnosti te stavljanje proizvoda na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu provodi tržišni inspektor Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: tržišni inspektor).

(2) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na provedbu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega kojima se propisuju granične vrijednosti u vezi sa sastavom brodskih goriva i/ili drugih značajki kvalitete brodskih goriva prilikom njihova stavljanja na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu, način utvrđivanja kvalitete brodskih goriva prilikom njihova stavljanja na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu te način dokazivanja sukladnosti brodskih goriva prilikom njihova stavljanja na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu provodi tržišni inspektor.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor koji se odnosi na provedbu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega kojima se propisuju granične vrijednosti u vezi sa sastavom brodskih goriva i/ili drugih značajki kvalitete brodskih goriva koja se koriste na pomorskim objektima, način utvrđivanja kvalitete brodskih goriva koja se koriste na pomorskim objektima odnosno nalaze na pomorskim objektima s namjerom njihova korištenja te način dokazivanja sukladnosti brodskih goriva prilikom njihove neposredne isporuke pomorskim objektima provod inspektor tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u području sigurnosti plovidbe (u daljnjem tekstu: inspektor sigurnosti plovidbe).

(4) Inspekcijski nadzor koji se odnosi na provedbu odredbi ovoga Zakona kojima se propisuje postupanje u slučaju izvanrednog događaja i/ili velike nesreće koja narušava kvalitetu zraka i zdravlje ljudi provodi inspektor tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u području civilne zaštite i/ili inspektor zaštite okoliša.

Članak 99.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora tržišni inspektor će rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti i odrediti primjereni rok u kojem nepravilnosti treba otkloniti ako utvrdi da proizvodi definirani uredbama iz članka 70. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koji su stavljeni na tržište i/ili stavljeni na raspolaganje na tržištu nisu označeni ili su nepotpuno označeni, ako nije utvrđena kvaliteta proizvoda na propisani način ili dokazivanje sukladnosti proizvoda nije obavljeno ili nije obavljeno na propisani način.

(2) U slučaju sumnje, a zbog koje je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovara li proizvod iz stavka 1. ovoga članka propisanim zahtjevima označivanja i/ili kvalitete, tržišni inspektor može rješenjem privremeno zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu u vremenu potrebnom za dodatne preglede i ispitivanje.

(3) Tržišni inspektor rješenjem će zabraniti stavljanje na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu proizvoda i/ili narediti povlačenje s tržišta proizvoda definiranih uredbama iz članka 70. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ako utvrdi da ne odgovaraju propisanoj kvaliteti ili ne zadovoljavaju granične vrijednosti ili u svom sastavu sadrže tvari koje nisu dozvoljene.

(4) Mjera iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na proizvod uzorkovan i ispitan za potrebe Programa praćenja kvalitete goriva iz članka 72. ovoga Zakona za koji je u najkraćem mogućem roku od utvrđivanja rezultata dostavljena obavijest s rezultatima ispitivanja i ocjenom rezultata ispitivanja da proizvod ne odgovara propisanoj kvaliteti.

Članak 100.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor sigurnosti plovidbe provodi izravni uvid u brodske isprave, zapise i knjige te poduzima druge radnje radi utvrđivanja kvalitete brodskih goriva na pomorskim objektima u skladu s odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da pomorski objekt koristi brodska goriva koja ne ispunjavaju zahtjeve kvalitete u skladu s odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, zapovjednik pomorskog objekta, kao predstavnik pravne ili fizičke osobe koja upravlja pomorskim objektom, obvezan je omogućiti:

– predočenje evidencije postupaka koji su poduzeti u pokušaju postizanja sukladnosti s propisanom kvalitetom i

– predočenje dokaza da je pomorski objekt pokušao kupiti brodsko gorivo koje je u skladu s uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona i planom plovidbe pomorskog objekta i, ako gorivo nije bilo dostupno tamo gdje je to planirano, da je pokušao locirati alternativne izvore takvih brodskih goriva te da, unatoč najvećim naporima da se nabavi brodsko gorivo koje je u skladu s uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, takvo brodsko gorivo nije bilo moguće kupiti.

(3) Inspektor sigurnosti plovidbe ne može zahtijevati od pomorskog objekta da u svrhu postizanja sukladnosti s propisanom kvalitetom brodskog goriva u skladu s odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona odstupi od predviđene plovidbe ili odgodi plovidbu u slučaju da takvo gorivo nije bilo moguće kupiti.

(4) Inspektor sigurnosti plovidbe rješenjem će zabraniti uporabu brodskog goriva na pomorskom objektu koje ne odgovara odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona i koje u svom sastavu sadrži nedopuštene tvari i/ili onečišćujuće tvari iznad propisanih graničnih vrijednosti.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako pomorski objekt dostavi informacije iz stavka 2. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe uzima u obzir sve relevantne okolnosti i dostavljene dokaze radi pokretanja odgovarajućeg postupka i uklanjanja brodskog goriva čija kvaliteta ne odgovara odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući i nepoduzimanje mjera dodatnih pregleda i analiza.

(6) U slučaju sumnje i/ili prijave da brodsko gorivo ne odgovara odredbama uredbe iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor sigurnosti plovidbe može rješenjem privremeno zabraniti korištenje brodskog goriva u vremenu potrebnom za dodatne preglede i analize.

(7) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da su na pomorskom objektu prekršene odredbe propisane uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona, rješenjem će narediti otklanjanje nepravilnosti i odrediti primjereni rok u kojem nepravilnosti treba otkloniti te poduzeti i druge mjere u skladu s odredbama ovoga Zakona, što može uključiti i zabranu isplovljenja iz luke, odnosno zadržavanje pomorskog objekta dok ne podmiri izrečenu kaznu i trošak prekršajnog postupka te druge štete nastale onečišćenjem zraka ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

Članak 101.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor zaštite okoliša provodi izravni uvid u opće i pojedinačne akte, nadzire uvjete i način rada nadziranih pravnih osoba i obrtnika te poduzima ovim Zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se utvrđeno stanje uskladi s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor zaštite okoliša osobito nadzire:

– nepokretne izvore onečišćivanja zraka

– redovitost praćenja emisije iz nepokretnih izvora onečišćivanja zraka

– rad uređaja za smanjivanje emisija

– vođenje evidencija o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja, o upotrijebljenom gorivu i otpadu prilikom suspaljivanja i spaljivanja otpada i dostavljanje podataka o kvaliteti zraka i emisijama iz nepokretnih izvora

– primjenu tehničkih standarda zaštite zraka za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš

– izvršenje obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisanih ovim Zakonom

– usklađenost planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona i planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona

– provedbu planova za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona

– provedbu planova djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona

– provedbu kratkoročnih akcijskih planova iz članka 52. ovoga Zakona

– praćenje kvalitete zraka na točkama uzorkovanja za praćenje kvalitete zraka

– provedbu mjera zaštite kvalitete zraka utvrđenih u rješenju o procjeni utjecaja na okoliš i rješenju o okolišnoj dozvoli po posebnom propisu

– provedbu mjerenja kvalitete zraka iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona

– obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora te poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama

– obavljanje poslova Nacionalnih referentnih laboratorija iz članka 11. ovoga Zakona i

– provedbu međunarodnih ugovora iz područja zaštite zraka.

Članak 102.

Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega mogu biti onečišćivač, operater, dobavljač, distributer, isporučitelj, trgovac, pravna osoba koja obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka, djelatnost praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama, pravna osoba koja obavlja djelatnosti osiguravanja točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka, ovlaštenici iz članka 9. stavka 21. ovoga Zakona, nositelji mjera iz planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: nadzirana osoba).

Članak 103.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, u slučaju povrede ovoga Zakona i/ili propisa donesenih na temelju njega, inspektor zaštite okoliša ima pravo i obvezu nadziranoj osobi rješenjem narediti mjere s rokom izvršenja, i to:

– otklanjanje nedostataka

– otklanjanje nezakonitosti u postupanju

– zabranu obavljanja radnji u proizvodnom postupku

– zabranu uporabe postrojenja i uređaja

– mjerenje emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora

– zabranu uporabe postrojenja i uređaja koji su prouzročili prekoračenje granične vrijednosti emisije

– zabranu uporabe pogona, uređaja, opreme, proizvodnog postupka i određenih proizvoda ako ne ispunjava propisane tehničke standarde zaštite zraka

– zabranu obavljanja djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, djelatnosti provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama

– zabranu obavljanja djelatnosti osiguravanja točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka

– provedbu mjera zaštite zraka iz rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili rješenja o okolišnoj dozvoli odnosno okolišne dozvole

– provedbu mjera zaštite zraka iz plana za zaštitu zraka i plana djelovanja za kvalitetu zraka koje je izdalo nadležno tijelo u jedinici lokalne samouprave i/ili

– provedbu mjera zaštite zraka iz kratkoročnog akcijskog plana koji je izdalo nadležno tijelo u jedinici lokalne samouprave te poduzimati i druge radnje u svrhu sprječavanja onečišćenja zraka protivno ovome Zakonu.

(2) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u radu, inspektor zaštite okoliša ukazuje nadziranoj osobi nad kojom se provodi nadzor na nedostatke i nepravilnosti i određuje rok njihova otklanjanja, koji ne može biti duži od 8 radnih dana, što se unosi u zapisnik, od kojeg se jedan primjerak daje nadziranoj osobi nad kojom je proveden nadzor.

(3) Ako nadzirana osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku, inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje otklanjanje nedostataka i poduzima druge radnje za koje je ovlašten u slučaju utvrđenja prekršaja ili kaznenog djela.

Članak 104.

(1) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti otklanjanje nezakonitosti u postupanju u primjerenom roku ako utvrdi da:

– ne vodi i ne izrađuje propisane očevidnike, evidencije, bilance odnosno ne donosi propisane odluke, planove i programe

– ne izrađuje propisana izvješća, evidencije i obrasce

– nije izradila izvješća o prvim, povremenim, posebnim i kontinuiranim mjerenjima u skladu s propisom kojim se uređuje praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

– izvješća, evidencije, bilance, obrasce i podatke iz očevidnika ne dostavlja nadležnim tijelima

– nije u registre Ministarstva prijavila nepokretne izvore iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona i/ili

– nije u registar emisija iz članka 69. ovoga Zakona dostavila podatke o pokretnim izvorima iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti otklanjanje nedostataka ako utvrdi da dokumente iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne izrađuje na propisani način.

(3) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da nadzirana osoba ne radi u skladu s provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i akata Europske unije iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 105.

(1) Inspektor zaštite okoliša će onečišćivaču rješenjem narediti uklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti u radu zbog kojih je došlo ili može doći do prekoračenja graničnih vrijednosti i/ili ciljnih vrijednosti u određenom roku.

(2) Ako onečišćivač iz stavka 1. ovoga članka ne izvrši rješenje, inspektor zaštite okoliša će rješenjem zabraniti uporabu postrojenja odnosno uređaja koji su prouzročili prekoračenja granične vrijednosti i/ili ciljne vrijednosti.

Članak 106.

Inspektor zaštite okoliša će onečišćivaču rješenjem narediti zabranu obavljanja radnji u proizvodnom postupku, uporabu postrojenja i uređaja koji su prouzročili onečišćenost zraka iznad praga upozorenja dok se nedostaci ne uklone.

Članak 107.

(1) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora:

– ako je došlo do izmjene goriva

– ako nije obavila povremena mjerenja emisija

– ako nije obavila povremena mjerenja emisija u propisanim rokovima

– ako nije obavila mjerenje iz novih ili rekonstruiranih nepokretnih izvora

– ako utvrdi nepravilnosti u obavljenom mjerenju, a na trošak osobe koja je mjerila i/ili

– ako utvrdi da je mjerenje obavila neovlaštena osoba.

(2) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti mjerenja emisija iz nepokretnih izvora u slučaju osnovane sumnje da je došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak.

(3) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti provedbu kontinuiranog mjerenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora u primjerenom roku ako utvrdi da ih ne provodi ili ih ne provodi na propisani način.

Članak 108.

(1) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti provjeru učinkovitosti sustava u primjeni tehničkih standarda zaštite zraka pri uporabi pogona, uređaja, opreme, proizvodnog postupka i određenih proizvoda:

– ako nije obavila provjeru učinkovitosti sustava

– ako nije obavila provjeru učinkovitosti sustava u propisanim rokovima

– ako utvrdi nepravilnosti u obavljenom mjerenju, a na trošak osobe koja je mjerila i/ili

– ako utvrdi da je provjeru učinkovitosti sustava obavila neovlaštena osoba.

(2) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti posebnu provjeru učinkovitosti sustava u slučaju osnovane sumnje da je došlo do prekomjernog ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak.

Članak 109.

Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti zabranu uporabe postrojenja i uređaja koji su prouzročili prekoračenje granične vrijednosti emisije dok se nedostaci ili nepravilnosti ne otklone.

Članak 110.

(1) Inspektor zaštite okoliša nadziranoj će osobi rješenjem narediti provedbu odluke iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona, provedbu mjera iz rješenja o procjeni utjecaja na okoliš ili okolišne dozvole, provedbu mjera zaštite zraka iz plana za kvalitetu zraka, plana djelovanja za kvalitetu zraka odnosno kratkoročnog akcijskog plana, ako ih ne provodi, te u slučaju prijave za narušenu kvalitetu zraka onečišćivaču provedbu ispitivanja kvalitete zraka na mjestu najbližem od nepokretnog izvora na kojem se nalaze objekti u kojem trajno borave ljudi.

(2) Ako se tijekom inspekcijskog nadzora inspektora zaštite okoliša utvrdi da nema povrede ovoga Zakona i/ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te da nema opravdanog razloga za daljnje vođenje postupka po službenoj dužnosti, a podnositelj prijave zahtijeva daljnje izvođenje dokaza, postupak se nastavlja voditi po zahtjevu podnositelja prijave.

(3) Troškove daljnjeg vođenja postupka iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti snosi podnositelj prijave.

(4) Ako se nakon provedbe ispitivanja kvalitete zraka, na mjestu najbližem od nepokretnog izvora na kojem se nalaze objekti u kojima trajno borave ljudi iz stavka 1. ovoga članka, utvrdi da nema povrede ovoga Zakona i/ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, sve troškove predmetnog ispitivanja kvalitete zraka snosi podnositelj prijave.

(5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka inspektor zaštite okoliša će zaključkom zatražiti od podnositelja prijave da unaprijed položi novčani iznos za troškove izvođenja drugih dokaza.

Članak 111.

(1) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti zabranu obavljanja djelatnosti praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora:

– ako nema dozvolu Ministarstva

– ako ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dobila dozvolu Ministarstva, do ispunjavanja uvjeta

– ako obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora prema referentnoj metodi odnosno drugoj metodi mjerenja za koju nema dozvolu i/ili

– ako obavlja poslove organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama za koju nema dozvolu.

(2) Inspektor zaštite okoliša će nadziranoj osobi rješenjem narediti zabranu obavljanja djelatnosti osiguravanja točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka:

– ako ne ispunjava uvjete iz članka 88. ovoga Zakona i/ili

– ako obavlja osiguravanje točnosti mjerenja te prijenosa i dijeljenja mjernih podataka kvalitete zraka prema referentnoj metodi za koju nije akreditirana.

(3) Ako su rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donesena jer nadzirana osoba ne udovoljava uvjetima stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. odnosno stavka 2. podstavaka 1. i 2. ovoga članka, inspektor zaštite okoliša predložit će Ministarstvu ukidanje dozvole.

Članak 112.

(1) Ako inspektor zaštite okoliša utvrdi prekoračenje granične vrijednosti emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora na temelju emisijskih podataka može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.

(2) Inspektor zaštite okoliša može donijeti usmeno rješenje u slučaju pojave prekoračenja praga upozorenja poznatom onečišćivaču koji je prouzročio onečišćenost zraka.

(3) Inspektor zaštite okoliša može donijeti usmeno rješenje u slučaju kada je potrebno otkloniti neposrednu opasnost za zdravlje ljudi i okoliš i u slučaju izvanrednog događaja i/ili velike nesreće.

(4) Pisani otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranki u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(5) Ako je doneseno usmeno rješenje inspektor može narediti izvršenje istoga bez donošenja rješenja o izvršenju.

Članak 113.

(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 105. stavka 2., članka 106., članka 108., članka 109. i članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona inspektor zaštite okoliša može pečaćenjem radnih prostorija, postrojenja, prostora i sredstva za rad, uređaja i druge opreme ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(2) Način pečaćenja iz stavka 1. ovoga članka određen je zakonom kojim se uređuje Državni inspektorat.

Članak 114.

(1) Ako nadzirana osoba ne izvrši rješenjem naređenu mjeru iz članka 104., članka 105. stavka 1., članka 107. i članka 110. ovoga Zakona, inspektor zaštite okoliša donosi rješenje o izvršenju koje sadrži opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne.

(2) Ako izvršenik ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, inspektor donosi rješenje o novčanoj kazni.

(3) Novčanu kaznu iz stavka 2. ovoga članka izvršenik uplaćuje u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o izvršenju.

(4) Ako izvršenik istekom roka iz stavka 3. ovoga članka ne dostavi inspektoru dokaz o uplati novčane kazne, naplati će se pristupiti prisilnim putem u skladu s propisima koji se primjenjuju na sudsko izvršenje.

Članak 115.

(1) Ako izvršenik ni nakon izrečene novčane kazne ne postupi po izvršnom rješenju iz članka 104. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na trošak izvršenika.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor zaštite okoliša će Ministarstvu predložiti ukidanje dozvole.

(3) Ako izvršenik ni nakon izrečene novčane kazne ne postupi po izvršnom rješenju iz članka 107. stavka 2. ovoga Zakona, izvršenje rješenja će se provesti putem treće osobe na trošak izvršenika.

(4) Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja namiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske do naplate od nadzirane pravne odnosno fizičke osobe kojoj je izvršenje naređeno.

Članak 116.

(1) Protiv rješenja inspektora zaštite okoliša i tržišnog inspektora može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu.

(2) Žalba iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

DIO ČETVRTI PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 117.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 39.810,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba – onečišćivač ako:

– koristi izvore onečišćenja zraka iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona koji nisu izgrađeni ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu narušiti kvalitetu zraka (članak 12. stavak 4.)

– ne osigura praćenje kvalitete zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili okolišnoj dozvoli (članak 32. stavak 1.)

– ne provede i ne financira mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u planu za kvalitetu zraka ili planu djelovanja za kvalitetu zraka (članak 51. stavak 9.)

– ne provede i ne financira mjere za smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak utvrđenih u kratkoročnom akcijskom planu (članak 52. stavak 11.)

– ne obustavi rad postrojenja u slučaju neposredne opasnosti za zdravlje ljudi ili prijetnje uzrokovanja neposrednog znatnog negativnog učinka na okoliš (članak 65. stavak 1. podstavak 8.)

– ne osigura primjenu tehničkih standarda i provjeru učinkovitosti na način propisan uredbom iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona (članak 68. stavak 5.)

– koristi proizvode stavljene na tržište čije sastavnice i/ili druge značajke kvalitete prekoračuju granične vrijednosti propisane uredbama iz članka 70. ovoga Zakona (članak 70. stavak 1., 2. i 3.)

– metode smanjenja emisija na pomorskom objektu ne koristi na način propisan uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona (članak 71. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 66.360,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1., 7. i 8. ovoga članka kaznit će se i zapovjednik pomorskog objekta novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura (članak 71. stavak 1. ).

Članak 118.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja upravlja pomorskim objektom ako na pomorskom objektu ne posjeduje zapise, dokumentaciju ili uzorke vezano za primitak, izmjenu ili upotrebu brodskih goriva ili dokumentaciju vezanu za korištenje metoda smanjenja emisija ili nadležnim inspektorima tijela državne uprave nadležne za inspekcijske poslove u području sigurnosti plovidbe ne omogući utvrđivanje kvalitete brodskog goriva, i to na način propisan uredbom iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona (članak 71. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i zapovjednik pomorskog objekta koji upravlja pomorskim objektom novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik koji upravlja pomorskim objektom novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 13.270,00 eura.

Članak 119.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 39.810,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba – dobavljač, distributer, proizvođač, trgovac i/ili uvoznik koja stavlja na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu proizvode čije sastavnice i/ili druge značajke kvalitete ne zadovoljavaju granične vrijednosti propisane uredbama iz članka 70. ovoga Zakona (članak 70. stavak 1., 2. i 3.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 66.360,00 eura.

Članak 120.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– ne obavlja poslove Nacionalnog referentnog laboratorija iz članka 11. ovoga Zakona (članak 11.)

– ne provodi praćenje kvalitete zraka u skladu sa člankom 23. ovoga Zakona (članak 23.)

– izvorne i validirane podatke o obavljenim mjerenjima kvalitete zraka određenima u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o okolišnoj dozvoli i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka ne dostavi nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 32. stavak 2.)

– ne dostavi izvješće o provedbi i financiranju mjera na zahtjev nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba (članak 48. stavak 3.)

– ne provede i/ili ne financira mjere za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđene u planovima za kvalitetu zraka iz članka 45. ovoga Zakona ili planovima djelovanja za kvalitetu zraka iz članka 46. ovoga Zakona (članak 51. stavak 10.)

– ne primjenjuje mjere zaštite zraka utvrđene u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenju ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili okolišnoj dozvoli (članak 61. podstavak 4.)

– ne primjenjuje mjere zaštite zraka utvrđene u projektu koji je sastavni dio dozvole koju izdaje nadležno tijelo (članak 61. podstavak 5.)

– ne primjenjuje najbolje raspoložive tehnike (članak 61. podstavak 6.)

– ne osigura redovito praćenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i/ili o tome ne vodi evidenciju (članak 65. stavak 1. podstavak 1.)

– ne osigura obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora (članak 65. stavak 1. podstavak 2.)

– ne vodi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja te učestalosti mjerenja emisije (članak 65. stavak 1. podstavak 3.)

– ne vodi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu prilikom procesa suspaljivanja (članak 65. stavak 1. podstavak 4.)

– ne vodi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija (članak 65. stavak 1. podstavak 5.)

– ne posjeduje uporabnu dozvolu za rad nepokretnog izvora ukoliko je njeno ishođenje obvezno po posebnom propisu (članak 65. stavak 1. podstavak 6.)

– ne prijavi svaku promjenu na nepokretnom izvoru nadležnom tijelu (članak 65. stavak 1. podstavak 7.)

– ne osigura primjenu tehničkih standarda i provjeru njihove učinkovitosti iz članka 68. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona (članak 68. stavak 3. i 4.)

– ne provodi utvrđivanje kvalitete proizvoda, i dokazivanje sukladnosti i ne označava proizvode iz članka 70. ovoga Zakona (članak 70. stavak 1., 2. i 3.)

– ne provodi praćenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora u skladu sa člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 75. stavak 1.)

– ne provodi provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora u skladu sa člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona (članak 75. stavak 1.)

– obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora bez dozvole Ministarstva (članak 78. stavak 1.)

– obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora prema referentnoj metodi mjerenja odnosno drugoj metodi mjerenja za koju nije ishodila dozvolu Ministarstva (članak 79. stavak 6.)

– obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka i/ili praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora unutar svoje registrirane djelatnosti bez dozvole Ministarstva (članak 81. stavak 1.)

– obavlja djelatnost praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora bez dozvole Ministarstva (članak 82. stavci 1. i 4.)

– obavlja djelatnost organizacije i provođenja ispitivanja sposobnosti ispitnih laboratorija za praćenje kvalitete zraka međulaboratorijskim usporedbama na nacionalnoj razini bez dozvole Ministarstva (članak 83. stavak 1.)

– u roku od osam dana od nastale promjene ne izvijesti Ministarstvo o promjeni ispunjavanja uvjeta za izdavanje dozvole iz članaka 78., članka 81., članka 82. stavaka 1. i 4. te članka 83. ovoga Zakona (članak 84. stavak 5.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 6.630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 19.900,00 eura.

Članak 121.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– ne dostavlja ili ne upisuje podatke u registre Ministarstva na propisani način (članak 65. stavak 2., članak 67. stavak 1.)

– ne dostavlja godišnje izvješće o emisijama onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora (članak 67. stavak 1.)

– ne dostavlja podatke o primjeni tehničkih standarda pri uporabi pogona, uređaja, opreme, proizvodnog postupka i određenih proizvoda (članak 68. stavak 5.)

– ne dostavlja podatke o izvorima iz članka 12. stavka 3. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona u registar emisija iz pokretnih izvora (članak 69. stavak 3.)

– ne dostavlja izvješće o kvaliteti i količinama proizvoda koji se stavljaju u promet na tržište Republike Hrvatske (članak 70. stavak 1.)

– ne ishodi suglasnost Ministarstva za kupovinu i korištenje strogo ograničenih količina proizvoda koji odstupaju od graničnih vrijednosti sadržaja hlapivih organskih spojeva koja se odnosi na boje i lakove koji se koriste u graditeljstvu u svrhu održavanja i/ili obnove građevine i proizvode za završnu obradu starodobnog vozila (oldtimer) koji su zaštićena kulturna dobra (članak 74. stavak 1.)

– ne prikuplja podatke i ne upisuje ih u Registar iz članka 76. ovoga Zakona (članak 77. stavak 3.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 3.310,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 9.290,00 eura.

Članak 122.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba jedinice područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba i velikoga grada ako:

– ne donese Program iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona (članak 15. stavak 1.)

– ne objavi Program iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)

– ne izradi izvješće o provedbi Programa za razdoblje od četiri godine (članak 16. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu ako:

– ne donese plan za kvalitetu zraka (članak 9. stavak 12.)

– ne donese plan djelovanja za kvalitetu zraka (članak 9. stavak 13.)

– ne donese kratkoročni akcijski plan (članak 9. stavak 16.)

– ne izradi izvješće o provedbi mjera iz plana za kvalitetu zraka ili plana djelovanja za kvalitetu zraka (članak 48. stavak 2.).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.260,00 eura kaznit će se odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili tijela državne uprave ako ne provede i ne osigura financiranje mjera za smanjivanje onečišćenja zraka utvrđenih u planu za kvalitetu zraka ili planu djelovanja za kvalitetu zraka (članak 51. stavak 10.)

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:

– za uspostavljene mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svome području ne dostavi Ministarstvu izvorne i validirane podatke i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 31. stavak 5.)

– za mjerne postaje onečišćivača ne dostavi validirane podatke u ISZZ i ne dostavi Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 32. stavak 3.).

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu ako:

– ne osigura provedbu odluke iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona (članak 34. stavak 4.).

– ne naredi provedbu mjera iz kratkoročnih akcijskih planova (članak 40. stavak 4.)

– ne obavijesti javnost o prekoračenju ili predviđanju prekoračenja praga upozorenja ili praga obavješćivanja utvrđenog u Dodatku I. odjeljku 4. ovoga Zakona putem priopćenja u medijima koji pokrivaju područje te jedinice lokalne samouprave (članak 40. stavak 5.)

– ne prati provedbu mjera za smanjivanje onečišćenja zraka, vremenski plan provedbe i praćenje razina onečišćenosti zraka kao rezultat provedbe mjera iz plana za kvalitetu zraka ili plana djelovanja za kvalitetu zraka (članak 48. stavak 1.)

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu ako po utvrđivanju opravdanosti zahtjeva ili prijave građana da je došlo do onečišćenja u roku od pet dana ne donese odluku o mjerenjima posebne namjene ili procjeni razine onečišćenosti (članak 34. stavak 1.).

Članak 123.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u Državnom hidrometeorološkom zavodu ako:

– ne osigura provedbu izrade stručne podloge, analize i modeliranja kvalitete zraka za izradu planova za kvalitetu zraka, planova djelovanja za kvalitetu zraka kratkoročnih akcijskih planova (članak 9. stavak 15.)

– ne osigura provedbu praćenja kvalitete zraka na postajama u državnoj mreži (članak 30. stavak 1.)

– ne osigura kontinuirani prijenos jednosatnih ažuriranih podataka, ne dostavi validirane podatke u ISZZ ili ne dostavi Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 30. stavak 7.)

– ne osigura provedbu modeliranja za potrebe procjene rizika od prekoračenja odgovarajućih pragova upozorenja za predmetne onečišćujuće tvari (članak 49. stavak 3.).

Članak 124.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 13.260,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada ako:

– ne osigura kontinuirani prijenos jednosatnih ažuriranih podataka, ne dostavi validirane podatke u ISZZ ili ne dostavi Ministarstvu izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka do 30. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu (članak 30. stavak 7.).

DIO PETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne i završne odredbe

Članak 125.

(1) Upravni postupci pokrenuti temeljem odredbi Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(2) Prekršajni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, 127/19, 57/22, 136/24) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prekršajni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19, 57/22, 136/24) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je to povoljnije za počinitelja.

Članak 126.

(1) Akcijski planovi za poboljšanje kvalitete zraka doneseni na temelju članka 54. stavka 1. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) vrijede do isteka razdoblja na koji su doneseni odnosno do donošenja planova iz članka 45. ovoga Zakona ili članka 46. ovoga Zakona.

(2) Kratkoročni akcijski planovi doneseni na temelju članka 55. stavka 1. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) vrijede do isteka razdoblja na koja su doneseni.

(3) Mjere za smanjivanje razina prizemnog ozona koje su donesene na temelju članka 54. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) vrijede do isteka razdoblja na koja su donesene.

Članak 127.

(1) Dozvole za obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, djelatnosti praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnosti provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora izdane na temelju odredbi Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) vrijede do isteka roka na koji su izdane.

(2) Dozvole za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske izdane na temelju odredbi Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.) vrijede do isteka roka na koji su izdane.

(3) Pravne osobe koje su ishodile dozvolu iz stavka 2. ovoga članka, dužne su u roku do 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za izdavanjem dozvole iz članka 83. ovoga Zakona.

(4) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na Nacionalne referentne laboratorije iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 128.

(1) Vlada će uredbe iz članka 20. stavka 6. i članka 28. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada će uredbe iz članka 62. stavka 1., članka 67. stavka 1., članka 68. stavka 5., članka 69. stavka 3. i članka 70. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar će pravilnik iz članka 23. i program praćenja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar će pravilnike iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Ministar će Ocjenu iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Ministar će Program iz članka 63. stavka 4. ovoga Zakona donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Ministarstvo će Registar iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona i Registar iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona uspostaviti u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 129.

(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 128. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Uredba o kakvoći biogoriva (»Narodne novine«, br. 141/05. i 33/11.)

– Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (»Narodne novine«, br. 86/21.)

– Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 1/14.)

– Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, br. 107/22.)

– Uredba o kvaliteti tekućih naftnih goriva (»Narodne novine«, br. 131/21 i 83/25.)

– Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine«, br. 42/21.)

– Uredba o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 76/18 i 140/24.)

– Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine«, br. 47/21.)

– Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine«, br. 72/20.) i

– Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, br. 12/23.).

(2) Do stupanja na snagu uredbi iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) i to:

– Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (»Narodne novine«, broj 135/06.) i

– Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša za smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila benzinom na benzinskim postajama (»Narodne novine«, br. 44/16 i 107/19.).

Članak 130.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine«, br. 77/20.) i

– Pravilnik o sadržaju, formatu i postupku donošenja akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka, te uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka i obvezama za provedbu Odluke Komisije 2011/850/EU (»Narodne novine«, br. 26/23.)

Članak 131.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 127/19., 57/22. i 136/24.).

Članak 132.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članka 35. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2029 i uspostave provedbe mjerenja iz članka 35. stavka 2.

DODATAK I.

STANDARDI KVALITETE ZRAKA

Odjeljak 1. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi

Tablica 1. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi koje treba postići do 1. siječnja 2030.

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Granična vrijednost
PM2,5 1 dan 25 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 10 µg/m3 -
PM10 1 dan 45 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 20 µg/m3 -
Dušikov dioksid (NO2) 1 sat 200 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 3 puta u kalendarskoj godini
1 dan 50 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 20 µg/m3 -
Sumporov dioksid (SO2) 1 sat 350 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 3 puta u kalendarskoj godini
1 dan 50 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 20 µg/m3 -
Benzen kalendarska godina 3,4 µg/m3 -
Ugljikov monoksid (CO) najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (1) 10 mg/m3 -
1 dan 4 mg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
Olovo (Pb) kalendarska godina 0,5 µg/m3 -
Arsen (As) kalendarska godina 6,0 ng/m3 -
Kadmij (Cd) kalendarska godina 5,0 ng/m3 -
Nikal (Ni) kalendarska godina 20 ng/m3 -
Benzo(a)piren kalendarska godina 1,0 ng/m3 -

(1) Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabire se na temelju ispitivanja osmosatnih pomičnih prosjeka, izračunanih iz jednosatnih podataka i ažuriranih svaki sat. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisuje se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za 1 dan bit će razdoblje od 16 sati do 24 sata tog dana.

Tablica 2. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi koje treba postići do 11. prosinca 2026.

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Granična vrijednost
PM2,5 kalendarska godina 25 µg/m3 -
PM10 1 dan 50 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 35 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 40 µg/m3 -
Dušikov dioksid (NO2) 1 sat 200 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini
kalendarska godina 40 µg/m3
Sumporov dioksid (SO2) 1 sat 350 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 24 puta u kalendarskoj godini
1 dan 125 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 3 puta u kalendarskoj godini
Benzen kalendarska godina 5 µg/m3 -
Ugljikov monoksid (CO) najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (1) 10 mg/m3 -
Olovo (Pb) kalendarska godina 0,5 µg/m3 -

(1) Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabire se na temelju ispitivanja osmosatnih pomičnih prosjeka, izračunanih iz jednosatnih podataka i ažuriranih svaki sat. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisuje se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za 1 dan bit će razdoblje od 16 sati do 24 sata tog dana.

Tablica 3. – Ciljne vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi koje treba postići do 11. prosinca 2026.

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Ciljna vrijednost
Arsen (As) kalendarska godina 6,0 ng/m3
Kadmij (Cd) kalendarska godina 5,0 ng/m3
Nikal (Ni) kalendarska godina 20 ng/m3
Benzo(a)piren kalendarska godina 1,0 ng/m3

Odjeljak 2. – Ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon

A. Definicije i kriteriji

»Akumulirana izloženost prizemnom ozonu viša od praga od 40 dijelova na milijardu« (AOT40), izražena u »(μg/m3) × sati«, označava zbroj razlike između koncentracija svakog sata koje su veće od 80 μg/m3 (= 40 dijelova na milijardu) i 80 μg/m3 u zadanom razdoblju, koristeći samo jednosatne vrijednosti, izmjerene svakog dana između 8 i 20 sati po srednjoeuropskom vremenu (CET).

B. Ciljne vrijednosti za prizemni ozon

Cilj Razdoblje računanja prosjeka Ciljna vrijednost
Zaštita zdravlja ljudi Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (1) 120 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 18 dana po kalendarskoj godini prema prosjeku za 3 godine (2) (3)
Zaštita vegetacije Od svibnja do srpnja AOT40 (izračunato na temelju jednosatne vrijednosti) 18 000 µg/m3 x h kao prosjek pet godina (2)

(1) Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabire se na temelju ispitivanja osmosatnih pomičnih prosjeka, izračunanih iz jednosatnih podataka i ažuriranih svaki sat. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisuje se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za 1 dan bit će razdoblje od 16 sati do 24 sata tog dana.

(2) Ako se prosjeci za tri ili pet godina ne mogu odrediti na temelju potpunog i uzastopnog niza godišnjih podataka, minimum godišnjih podataka potrebnih za provjeru sukladnosti s ciljnim vrijednostima za prizemni ozon je:

— za ciljnu vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi: valjani podatci za godinu dana,

— za ciljnu vrijednost za zaštitu vegetacije: valjani podatci za tri godine.

(3) Do 1. siječnja 2030. 120 μg/m3 ne smije se prekoračiti više od 25 dana po kalendarskoj godini prema prosjeku za 3 godine.

C. Dugoročni ciljevi za prizemni ozon (O3) koje treba postići do 1. siječnja 2050.

Cilj Razdoblje računanja prosjeka Dugoročni ciljevi
Zaštita zdravlja ljudi Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost u kalendarskoj godini 100 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od tri dana po kalendarskoj godini (99. percentil)
Zaštita vegetacije Od svibnja do srpnja AOT40 (izračunato na temelju jednosatne vrijednosti) 6 000 µg/m3 x h

Odjeljak 3. – Kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Kritična razina
Sumporov dioksid (SO2) Kalendarska godina i zima
(od 1. listopada do 31. ožujka)
20 μg/m3
Dušikovi oksidi (NOX) Kalendarska godina 30 μg/m3

Odjeljak 4. – Pragovi upozorenja i pragovi obavješćivanja

A. Pragovi upozorenja

Mjeri se satni prosjek tijekom tri uzastopna sata u slučaju sumporova dioksida i dušikova dioksida, a dnevni prosjek tijekom tri uzastopna dana ili manje za PM10 i PM2,5 na mjestima reprezentativnima za kvalitetu zraka za najmanje 100 km2 ili cijelu zonu, ovisno o tome što je manje.

Mjeri se tijekom jednog sata za prizemni ozon; za potrebe primjene članka 52 ovoga Zakona prekoračenje praga treba mjeriti ili predviđati tijekom tri uzastopna sata.

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Prag upozorenja
Sumporov dioksid (SO2) 1 sat 350 µg/m3
Dušikov dioksid (NO2) 1 sat 200 µg/m3
PM2,5 1 dan 50 µg/m3
PM10 1 dan 90 µg/m3
Prizemni ozon 1 sat 240 µg/m3

B. Pragovi obavješćivanja

Mjeri se tijekom jednog sata u slučaju sumporova dioksida i dušikova dioksida, a tijekom jednog dana za PM10 i PM2,5 na mjestima reprezentativnima za kvalitetu zraka za najmanje 100 km2 ili cijelu zonu, ovisno o tome što je manje.

Mjeri se tijekom jednog sata za prizemni ozon.

Onečišćujuća tvar Razdoblje računanja prosjeka Prag obavješćivanja
Sumporov dioksid (SO2) 1 sat 275 µg/m3
Dušikov dioksid (NO2) 1 sat 150 µg/m3
PM2,5 1 dan 50 µg/m3
PM10 1 dan 90 µg/m3
Prizemni ozon 1 sat 180 µg/m3

Odjeljak 5. – Obveza smanjenja prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2

A. Pokazatelj prosječne izloženosti

Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg/m3 (PPI) temelji se na mjerenjima na svim točkama uzorkovanja na gradskim pozadinskim lokacijama u prostornim jedinicama prosječne izloženosti na cijelom državnom području države članice. Procjenjuje se kao prosječna godišnja srednja vrijednost koncentracije u tri kalendarske godine na svim točkama uzorkovanja relevantne onečišćujuće tvari utvrđene u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona u svakoj prostornoj jedinici prosječne izloženosti. PPI za određenu godinu srednja je koncentracija te iste godine i prethodne dvije godine.

Ako države članice utvrde prekoračenja koja se mogu pripisati prirodnim izvorima, onečišćenja iz prirodnih izvora odbijaju se prije izračuna PPI-ja.

PPI se koristi za ispitivanje je li ispunjena obveza smanjenja prosječne izloženosti.

B. Obveze smanjenja prosječne izloženosti

Od 2030. PPI ne smije prekoračiti razinu koja je:

1. za PM2,5:

(a) kada je 10 godina ranije PPI odgovarao < 10,0 μg/m3: 10 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina ili 8,5 μg/m3 odnosno nižu od te dvije vrijednosti, osim ako PPI već nije viši od cilja prosječne koncentracije izloženosti za PM2,5 utvrđenog u točki C.

(b) kada je 10 godina ranije PPI odgovarao < 12,0 μg/m3 i ≥ 10,0 μg/m3: 15 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina ili 9,0 μg/m3 odnosno nižu od te dvije vrijednosti;

(c) kada je 10 godina ranije PPI odgovarao ≥ 12,0 μg/m3: 25 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina;

2. za NO2:

(a) kada je 10 godina ranije PPI odgovarao < 20,0 μg/m3: 15 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina ili 15,0 μg/m3, odnosno nižu od te dvije vrijednosti, osim ako PPI već nije viši od cilja prosječne koncentracije izloženosti za NO2 utvrđenog u točki C;

(b) kada je 10 godina ranije PPI odgovarao ≥ 20,0 μg/m3: 25 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina.

Pri izračunu razina za 2030., 2031. i 2032. godinu mogu se isključiti 2020. iz izračuna PPI-ja za baznu godinu.

C. Ciljane prosječne razine izloženosti

Cilj prosječne koncentracije izloženosti sljedeća je razina PPI-ja.

Onečišćujuća tvar Cilj prosječne razine izloženosti
PM2,5 PPI = 5 μg/m3
NO2 PPI = 10 μg/m3

DODATAK II.

PRAGOVI PROCJENE

Odjeljak 1. – Pragovi procjene za zaštitu zdravlja

Onečišćujuća tvar Prag procjene (godišnja srednja vrijednost, osim ako je utvrđen)
PM2,5 5 µg/m3
PM10 15 µg/m3
Dušikov dioksid (NO2) 10 µg/m3
Sumporov dioksid (SO2) 40 µg/m3 (srednja vrijednost 24 sata) (1)
Benzen 1,7 µg/m3
Ugljikov monoksid (CO) 4 mg/m3 (srednja vrijednost 24 sata) (1)
Olovo (Pb) 0,25 µg/m3
Arsen (As) 3,0 ng/m3
Kadmij (Cd) 2,5 ng/m3
Nikal (Ni) 10 ng/m3
Benzo(a)piren 0,30 ng/m3
Prizemni ozon (O3) 100 µg/m3 (najviša osmosatna srednja vrijednost) (1)

(1) 99. percentil, tj. tri dana prekoračenja godišnje.

Odjeljak 2. – Pragovi procjene za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava

Onečišćujuća tvar Prag procjene (godišnja srednja vrijednost, osim ako je utvrđen)
Sumporov dioksid (SO2) 8 µg/m3 (prosjek od 1. listopada do 31. ožujka)
Dušikovi oksidi (NOX) 19,5 µg/m3

DODATAK III.

STANDARDI KVALITETE ŽIVLJENJA

Dodijavanje mirisima

Tablica 1. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom)

Onečišćujuća tvar Vrijeme usrednjavanja Granična
vrijednost (GV)
Učestalost dozvoljenih prekoračenja
Sumporovodik (H2S) 1 sat 7 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine
24 sata 5 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine
Merkaptani 24 sata 3 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine
Amonijak (NH3) 24 sata 100 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine

Tablica 2. Granične vrijednosti razina ukupnog taloženja i razina metala u ukupnom taloženju(1)

Onečišćujuća tvar Vrijeme usrednjavanja Granična vrijednost (GV)
UTT kalendarska godina 350 mg/m2d
Olovo (Pb)(2) kalendarska godina 100 µg/m2d
Kadmij (Cd) (2) kalendarska godina 2 µg/m2d
Arsen (As) (2) kalendarska godina 4 µg/m2d
Nikal (Ni) (2) kalendarska godina 15 µg/m2d
Živa (Hg) (3) kalendarska godina 1 µg/m2d
Talij (Tl) kalendarska godina 2 µg/m2d

(1) Pod pojmom razina ukupnog taloženja podrazumijeva se razina ukupne taložne tvari (UTT), odnosno ukupna masa onečišćujućih tvari koja se prenosi iz zraka na površine (tlo, vegetacija, voda, građevine i drugo) po površini kroz određeno razdoblje.

(2) Određeno referentnom metodom HRN EN 15841 »Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje arsena, kadmija, olova i nikla u taložnoj tvari«.

(3) Određeno referentnom metodom HRN EN 15853 »Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje taloženja žive«.

DODATAK IV.

MJERENJA NA SUPERLOKACIJAMA ZA PRAĆENJE

Odjeljak 1. – Mjerenja onečišćujućih tvari na superlokacijama za praćenje

Mjerenja na svim superlokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama i na ruralnim pozadinskim lokacijama uključuju onečišćujuće tvari navedene u tablicama 1. i 2.

Tablica 1. – Onečišćujuće tvari koje se mjere na superlokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama

Onečišćujuća tvar Vrsta mjerenja
PM10, PM2,5, UFP, BC Mjerenja na stalnim mjestima
NO2, O3 Mjerenja na stalnim mjestima
SO2, CO Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Raspodjele veličine UFP-a Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Benzo(a)piren, prema potrebi drugi policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) (1) Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupno taloženje (2) benzo(a)pirena, i prema potrebi drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Arsen, kadmij, olovo i nikal Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupno taloženje (2) arsena, kadmija, olova, nikla i žive Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Benzen Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Kemijski sastav PM2,5 u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja

(1) Benzo(a)piren i drugi policiklički aromatski ugljikovodici iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Ako razmještaj superlokacije za praćenje na gradskoj pozadinskoj lokaciji onemogućuje primjenu smjernica i kriterija EMEP-a u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, odgovarajuće mjerenje taloženja može se provesti na posebnoj gradskoj pozadinskoj lokaciji unutar područja reprezentativnosti.

Tablica 2. – Onečišćujuće tvari koje se mjere na superlokacijama za praćenje na ruralnim pozadinskim lokacijama

Onečišćujuća tvar Vrsta mjerenja
PM10, PM2,5, UFP, BC Mjerenja na stalnim mjestima
NO2, O3 i amonijak Mjerenja na stalnim mjestima
SO2, CO Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupno taloženje benzo(a)pirena i prema potrebi drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupno taloženje arsena, kadmija, olova, nikla i žive Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Benzo(a)piren, prema potrebi drugi policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) (1) Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Arsen, kadmij, olovo i nikal Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Kemijski sastav PM2,5 u skladu s pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupna plinovita živa Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja

(1) Benzo(a)piren i drugi policiklički aromatski ugljikovodici iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona.

Tablica 3. – Onečišćujuće tvari čije se mjerenje preporučuje na superlokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama i ruralnim pozadinskim lokacijama ako nisu obuhvaćene zahtjevima iz tablica 1. i 2.

Onečišćujuća tvar Onečišćujuća tvar
Raspodjele veličine UFP-a Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Oksidativni potencijal lebdećih čestica Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Amonijak Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Levoglukozan se mjeri kao dio kemijskog sastava PM2,5 Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Ukupna plinovita živa Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Kruta i plinovita dvovalentna živa Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja
Dušična kiselina Mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja

DODATAK V.

INFORMACIJE KOJE TREBA UKLJUČITI U PLANOVE ZA KVALITETU ZRAKA I PLANOVE DJELOVANJA ZA KVALITETU ZRAKA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ZRAKA

A. Informacije koje treba pružati na temelju članka 49. ovog Zakona

1. Lokaliziranje prekomjernog onečišćenja

(a) regija

(b) grad/gradovi (karte)

(c) točke uzorkovanja (karta, geografske koordinate).

2. Opće informacije

(a) vrsta zone (gradsko, industrijsko ili ruralno područje) ili značajke prostorne jedinice prosječne izloženosti ili prostorne jedinice iz članka 45. stavaka 5. do 14. ovoga Zakona (uključujući gradska, industrijska ili ruralna područja)

(b) procjena veličine onečišćenog područja (km2) i broja stanovnika izloženih onečišćenju

(c) koncentracije relevantne onečišćujuće tvari ili pokazatelj prosječne izloženosti toj tvari opažen najmanje pet godina prije prekoračenja u usporedbi s najnovijim podatcima, uključujući i njihovu usporedbu s graničnim vrijednostima ili obvezom smanjenja prosječne izloženosti te ciljanom prosječnom koncentracijom izloženosti.

3. Odgovorna tijela

Imena i adrese nadležnih tijela koja su odgovorna za izradu i provedbu planova ili planova djelovanja za kvalitetu zraka.

4. Podrijetlo onečišćenja uzimajući u obzir izvješćivanje na temelju nacionalnog propisa o smanjenju nacionalnih emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku i informacije dostavljene u nacionalnom programu kontrole onečišćenja zraka

(a) popis glavnih izvora emisija koje su odgovorne za onečišćenje

(b) ukupna količina emisija iz tih izvora (u tonama/godišnje)

(c) procjena razine emisija (npr. razina grada, regionalna razina, nacionalna razina i prekogranični prijenosi)

(d) raspodjela izvora prema relevantnim sektorima koji doprinose prekoračenju kako je definirano u nacionalnom programu kontrole onečišćenja zraka.

5. Opis osnovnog scenarija na kojem se temelji plan za kvalitetu zraka ili plan djelovanja za kvalitetu zraka za dokazivanje posljedica nedjelovanja, uključujući predviđeni razvoj emisija i koncentracija.

6. Utvrđivanje mjera za smanjenje onečišćenja zraka koje se mogu uzeti u obzir pri odabiru i detaljni podatci o tim mjerama:

(a) popis i opis svih mjera razmatranih u planu za kvalitetu zraka ili u planu djelovanja za kvalitetu zraka, uključujući utvrđivanje nadležnog tijela zaduženog za njihovu provedbu

(b) kvantifikacija ili procjena smanjenja emisija (u tonama/godišnje) i ako su dostupna smanjenja koncentracije za svaku mjeru iz točke (a).

7. Odabrane mjere i njihov očekivani učinak za postizanje usklađenosti u rokovima utvrđenima u članku 45., 46., 48. i 51. ovoga Zakona:

(a) popis odabranih mjera, uključujući popis informacija (kao što su rezultati modeliranja i procjene mjera) za postizanje predmetnog standarda kvalitete zraka u skladu s Dodatkom I. ovoga Zakona; prema potrebi, ako popis mjera u skladu s točkom 6. podtočkom (a) ove točke uključuje mjere s mogućim visokim potencijalom za poboljšanje kvalitete zraka, ali nisu odabrane za donošenje, objašnjenje razloga zbog kojih mjere nisu odabrane za donošenje

(b) raspored provedbe svake mjere i odgovorni subjekti

(c) kvantifikacija smanjenja emisija (u tonama/godišnje), kombinacije mjera iz točke (a) ove točke

(d) očekivano kvantificirano smanjenje koncentracije (u μg/m3) na svakoj točki uzorkovanja pri prekoračenju graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti ili pokazatelja prosječne izloženosti u slučaju prekoračenja obveze smanjenja prosječne izloženosti, zahvaljujući skupu mjera iz točke (a) ove točke

(e) okvirni plan napretka prema usklađenosti i procijenjena godina usklađenosti po onečišćujućoj tvari u zraku obuhvaćenoj planom ili planom djelovanja za kvalitetu zraka, uzimajući u obzir skup mjera iz točke (a) ove točke

(f) za planove djelovanja i planove za kvalitetu zraka razlozi kojima se objašnjavaju načini na koji se takvim planovima ili planovima djelovanja utvrđuju mjere kako bi se osiguralo da razdoblje prekoračenja bude što je moguće kraće, uključujući raspored provedbe.

8. Prilog 1. planovima za kvalitetu zraka ili planovima djelovanja za kvalitetu zraka: Dodatne popratne informacije

(a) klimatski podatci

(b) topografski podatci

(c) informacije o vrsti ciljeva u zoni koje je potrebno zaštititi, ako je primjenjivo

(d) popis i opis svih dodatnih mjera čiji se pun učinak na koncentracije onečišćujućih tvari u zraku očekuje za tri godine ili više

(e) socioekonomske informacije o povezanom području radi promicanja pitanja ekološke jednakosti i zaštite osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina

(f) opis primijenjene metode i postavljenih pretpostavki ili podataka upotrijebljenih za projekcije razvoja kvalitete zraka, uključujući, ako je to moguće, marginu nesigurnosti projekcija i scenarije osjetljivosti kako bi se u obzir uzeli najbolji, najvjerojatniji i najgori scenariji

(g) popratne dokumente i informacije upotrijebljene za procjenu.

9. Prilog 2. planovima za kvalitetu zraka ili planovima djelovanja za kvalitetu zraka: Sažetak mjera za obavješćivanje javnosti i savjetovanja s javnosti poduzetih u skladu s člankom 50. ovoga Zakona, njihovi rezultati i objašnjenje o tome kako su ti rezultati uzeti u obzir u konačnom planu ili planu djelovanja za kvalitetu zraka.

10. Prilog 3. planovima za kvalitetu zraka ili planovima djelovanja za kvalitetu zraka: Evaluacija mjera (u slučaju ažuriranja plana za kvalitetu zraka)

(a) procjena rokova za mjere iz prethodnog plana za kvalitetu zraka

(b) procjena učinka mjera iz prethodnog plana za kvalitetu zraka na smanjenje emisija i koncentracije onečišćujućih tvari.

B. Indikativni popis mjera za smanjenje onečišćenja zraka

1. Informacije o statusu provedbe direktiva iz članka 14. stavka 3. točke (b) Direktive (EU) 2016/2284.

2. Informacije o svim mjerama za smanjenje onečišćenja zraka čija je provedba razmatrana na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u vezi s postizanjem ciljeva kvalitete zraka, kao što su:

(a) smanjenje emisija iz nepokretnih izvora time da se osigura da su mali i srednji nepokretni izvori izgaranja koji onečišćuju (uključujući biomasu) opremljeni opremom za kontrolu emisija ili zamijenjeni te da se poboljša energetska učinkovitost zgrada

(b) smanjenje emisija iz vozila naknadnom ugradnjom pogonskih sklopova bez emisija i opreme za kontrolu emisija; potrebno je razmotriti uvođenje ekonomskih poticaja za ubrzavanje prilagođavanja vozila

(c) javna nabava, u skladu s priručnikom o zelenoj javnoj nabavi, goriva, opreme za izgaranje za smanjenje emisija te vozila s nultim emisijama kako su definirana u članku 3. stavku 1. točki (m) Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća

(d) smanjenje emisija zbog uvođenja vozila s nultim i niskim emisijama u zajedničkom i javnom prijevozu ili vozila opremljenih modernim digitalnim rješenjima koja utječu na smanjenje emisija

(e) mjere za bolju kvalitetu, učinkovitost, cjenovnu pristupačnost i povezanost zajedničkog i javnog prijevoza

(f) mjere za prihvaćanje i primjenu infrastrukture za alternativna goriva

(g) mjere za ograničavanje emisija iz prometa, konkretno urbanističkim planiranjem i upravljanjem prometom, uključujući:

i. cijene za zakrčenost prometa, kao što su cijene cestarina i korisničke pristojbe na temelju kilometraže

ii. izbor cestovnih materijala

iii. pristojbe za parkiranje na javnim površinama ili druge ekonomske poticaje te različite pristojbe za vozila koja onečišćuju i vozila s nultim emisijama

iv. uspostavu sustava ograničenja pristupa vozilima u gradovima, uključujući zone s niskim emisijama i zone s nultom stopom emisija

v. uspostavu četvrti s niskim prometom, superblokova i četvrti bez automobila

vi. uvođenje ulica bez automobila

vii. mehanizme za ostvarivanje nultih (ispušnih) emisija tijekom »posljednjeg kilometra«

viii. promicanje zajedničkog korištenja automobila i zajedničke vožnje automobilom

ix. uvođenje inteligentnih prometnih sustava

x. stvaranje multimodalnih čvorišta koja povezuju različita održiva prijevozna rješenja i objekte za parkiranje

xi. poticanje vožnje biciklom i pješačenja, na primjer širenjem prostora za bicikliste i pješake, davanjem prednosti vožnji biciklom i pješačenju u planiranju infrastrukture, širenjem mreže biciklističkih ruta

xii. planiranje za kompaktne gradove

(h) mjere za poticanje prelaska na aktivnu mobilnost i vrste prijevoza koji manje onečišćuju (npr. pješačenje, vožnja biciklom, javni prijevoz ili željeznica), uključujući:

i. elektrifikaciju javnog prijevoza, jačanje mreže javnog prijevoza i pojednostavnjenje pristupa javnom prijevozu i korištenja njime, na primjer s pomoću digitalnih i međusobno povezanih rezervacija i informacija o tranzitu u stvarnom vremenu

ii. osiguravanje neometane intermodalnosti za putovanja na posao između ruralnih i urbanih područja, na primjer između željeznice i vožnje biciklom, te između automobila i javnog prijevoza (kao što su programi »parkiraj i vozi se«)

iii. preusmjeravanje fiskalnih i gospodarskih poticaja u aktivnu i zajedničku mobilnost, uključujući poticaje za vožnju biciklom i pješačenje do posla

iv. programe za odlaganje vozila koja najviše onečišćuju

(i) mjere za poticanje prelaska na vozila i necestovne strojeve s nultim emisijama za privatne i komercijalne namjene

(j) mjere kojima se osigurava davanje prednosti gorivima s niskim emisijama u malim, srednjim i velikim stacionarnim izvorima i mobilnim izvorima

(k) mjere za smanjenje onečišćenja zraka iz industrijskih izvora u skladu s Direktivom 2010/75/EU i primjenom gospodarskih instrumenata kao što su porezi, naknade ili trgovanje emisijama, uzimajući pritom u obzir posebnosti MSP-ova

(l) smanjenje emisija iz pomorskog i zračnog prometa zahvaljujući upotrebi alternativnih goriva i uvođenju infrastrukture za alternativna goriva te upotrebi gospodarskih poticaja kako bi se ubrzalo njihovo prihvaćanje, kao i utvrđivanje posebnih zahtjeva za čamce i brodove na vezu te lučki promet, uz istodobno ubrzavanje opskrbe električnom energijom s kopna i elektrifikacije brodova i lučkih radnih strojeva

(m) mjere za smanjenje emisija iz poljoprivrede

(n) mjere za zaštitu zdravlja djece ili ostalog osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina

(o) mjere za poticanje promjena u ponašanju.

DODATAK VI.

OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

1. Nadležna tijela pružaju barem sljedeće informacije javnosti:

(a) jednosatne ažurirane podatke (UTD) po točki uzorkovanja za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice PM10 i PM2,5, ugljikov monoksid i prizemni ozon; to se primjenjuje na informacije iz svih točaka uzorkovanja na kojima su dostupni ažurirani podatci, i barem na informacije iz minimalnog broja točaka uzorkovanja koji se zahtijeva na temelju pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona ako je metoda mjerenja primjerena za ažurirane podatke (UTD), bez obzira na to što nadležna tijela javnosti pružaju što više informacija o ažuriranim podatcima (UTD) i u tu svrhu postupno prilagođavaju svoje metode mjerenja; ako su dostupne, treba pružati i ažurne informacije dobivene iz primjena modeliranja

(b) izmjerene koncentracije svih onečišćujućih tvari i ako je moguće njihovu usporedbu s najnovijim vrijednostima koje je u smjernicama preporučila Svjetska zdravstvena organizacija, predstavljene u odgovarajućim razdobljima kako je utvrđeno u Dodatku I ovoga Zakona.

(c) informacije o uočenim prekoračenjima bilo koje granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i obveze smanjenja prosječne izloženosti, uključujući barem:

i. mjesto ili područje prekoračenja

ii. vrijeme početka i trajanje prekoračenja

iii. izmjerenu koncentraciju u usporedbi s primjenjivim standardima kvalitete zraka ili pokazateljem prosječne izloženosti u slučaju prekoračenja obveze smanjenja prosječne izloženosti

(d) informacije o posljedicama na zdravlje, uključujući barem:

i. utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje opće populacije i, u mjeri u kojoj je to moguće, svake onečišćujuće tvari obuhvaćene ovim Zakonom

ii. utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina te, u mjeri u kojoj je to moguće, svake onečišćujuće tvari obuhvaćene ovim Zakonom

iii. opis mogućih simptoma

iv. preporučene mjere opreza koje treba poduzeti, raščlanjene na mjere opreza koje trebaju poduzeti opća populacija te osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine

v. gdje pronaći dodatne informacije

(e) informacije o posljedicama na vegetaciju

(f) informacije o preventivnim mjerama za smanjenje onečišćenja i izloženosti njemu: navođenje sektora koji su glavni izvori onečišćenja; preporuke za mjere za smanjenje emisija

(g) informacije o kampanjama mjerenja ili sličnim aktivnostima i njihovim rezultatima ako su provedene.

2. Nadležna tijela osiguravaju da javnost dobije pravovremene informacije o svim trenutačnim ili predviđenim prekoračenjima pragova upozorenja i pragova obavješćivanja; dostavljene pojedinosti obuhvaćaju barem sljedeće informacije:

(a) informacije o zabilježenom prekoračenju/prekoračenjima:

i. mjesto ili područje prekoračenja

ii. vrsta praga koji je prekoračen (prag upozorenja ili prag obavješćivanja)

iii. vrijeme početka i trajanje prekoračenja

iv. najviša jednosatna koncentracija i, za prizemni ozon, najviša osmosatna srednja vrijednost koncentracije

(b) prognozu za sljedeće poslijepodne/dan (dane):

i. geografsko područje na kojem se očekuje prekoračenje praga upozorenja ili praga obavješćivanja

ii. očekivane promjene u onečišćenju (tj. poboljšanje, stabilizacija ili pogoršanje), zajedno s razlozima za takve promjene

(c) informacije o predmetnom stanovništvu, mogućim učincima na zdravlje i preporučenom ponašanju:

i. informacije o skupinama stanovništva koje su ugrožene

ii. opis mogućih simptoma

iii. preporučene mjere predostrožnosti koje predmetno stanovništvo treba poduzeti

iv. gdje pronaći dodatne informacije

(d) informacije o kratkoročnim akcijskim planovima i preventivnim mjerama za smanjenje onečišćenja i izloženosti njemu: navođenje sektora koji su glavni izvori onečišćenja; preporuke za mjere za smanjenje emisija iz antropogenih izvora

(e) preporuke za mjere za smanjenje izloženosti

(f) u slučaju predviđenih prekoračenja, nadležna tijela poduzimaju korake kako bi osigurale da se takve pojedinosti dostave u što većem opsegu.

3. Ako dođe do prekoračenja ili ako postoji rizik od prekoračenja bilo koje granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti, pragova upozorenja ili pragova obavješćivanja, nadležna tijela osiguravaju da se informacije iz ovoga Dodatka dodatno promiču u javnosti.